Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w13 12/15 pp. 27-31
  • Taem Man No Woman Blong Yu i Ded

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Taem Man No Woman Blong Yu i Ded
  • Wajtaoa—2013
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • OLI HAREM NOGUD BLONG LONGTAEM
  • YU TINGBAOT TEDE FASTAEM
  • PROMES BLONG LAEF BAKEGEN I LEFTEMAP TINGTING
  • GUDFALA RISEN BLONG TRASTEM PROMES BLONG GOD
  • ?Olsem Wanem Ol Narafala Oli Save Givhan?
    Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded
  • !“Laswan Blong Ol Enemi” Bambae i Finis!
    Wajtaoa—1993
  • “Krae Wetem Olgeta” We Oli Stap Krae
    Wajtaoa Stadi—2017
  • ‘God We i Stap Leftemap Tingting’ i Mekem Yumi Haremgud
    Wajtaoa—1995
Luk Moa Samting
Wajtaoa—2013
w13 12/15 pp. 27-31
[Tok blong pija long pej 27]

Taem Man No Woman Blong Yu i Ded

BAEBOL i talem klia se man i mas “lavem woman blong hem, i mas lukaot gud long hem olsem we i stap lukaot gud long bodi blong hem nomo.” Mo woman i mas “ona gud long man blong hem.” Tufala tugeta i mas mekem gud ol wok blong tufala, olsem we tufala i “wan bodi nomo.” (Efes. 5:33; Jen. 2:​23, 24) Taem ol yia oli pas, mared man mo woman tufala i kam moa klosap long tufala mo tufala i lavlavem tufala moa. Filing we tufala i gat long tufala i kam strong moa, nao tufala i joen gud. Hemia i sem mak long rus blong tu tri we tufala i gru kloklosap long tufala.

?Be olsem wanem sipos wan long tufala i ded? Naoia fasin joen gud blong tufala i brok. Man no woman we i laef i stap i save harem olsem we hat blong hem i brok, hem i no moa gat fren, mo maet hem i kros mo i harem se i fol blong hem we fren blong hem i ded. Daniella i mared 58 yia finis, mo hem i save plante man we oli lusum man no woman blong olgeta long ded.a Be afta we man blong hem i ded, hem i talem se: “Fastaem, mi mi no kasem save from wanem mared man mo woman i harem nogud tumas taem wan long tufala i ded. Be taem trabol ya i hapen long mi, mi jes kasem save nao.”

OLI HAREM NOGUD BLONG LONGTAEM

Sam man blong stadi oli talem se, soasore we mared man mo woman i kasem taem wan long tufala i ded, i nogud we i nogud i bitim ol narafala soasore we man i save kasem. Plante man we oli gotru finis long hadtaem ya, oli agri long samting ya. Man blong Millie i ded plante yia finis. Millie i tokbaot laef blong hem olsem wan wido, i se: “Mi harem olsem se mi handikap.” Hem i stap tokbaot filing blong hem, afta we hem i lusum man blong hem we tufala i bin mared blong 25 yia.

Susan i ting se ol wido we oli stap krakrae plante yia from man blong olgeta, oli bitim mak. Hem mo man blong hem, tufala i mared blong 38 yia, afta man blong hem i ded. Naoia bitim 20 yia i pas finis, be Susan i stap talem yet se: “Mi stap tingbaot hem evri dei.” Plante taem hem i stap krae from we man blong hem i no moa stap.

Baebol i talem se soasore we man mo woman i gat taem wan long tufala i ded, i nogud we i nogud mo i save stap blong longtaem. Taem woman blong Ebraham, Sera i ded, “Ebraham i stap krae bigwan long hem.” (Jen. 23:​1, 2) Ebraham i bilif se man i save laef bakegen. Nating se i olsem, hem i harem nogud tumas taem gudfala woman blong hem i ded. (Hib. 11:​17-19) Jekob tu i sem mak. Afta we gudfala woman blong hem, Rejel i ded, Jekob i no fogetem hem. Hem i stap talem ol gudgudfala toktok long saed blong woman blong hem, taem hem i tokbaot woman blong hem long ol pikinini blong hem.​—Jen. 44:27; 48:⁠7.

?Yumi lanem wanem long ol stori ya blong Baebol? Plante taem olgeta we oli lusum man no woman blong olgeta, oli harem nogud blong plante yia. Taem yumi luk we oli harem nogud mo oli stap krakrae, yumi no mas talem se hemia wan slak fasin blong olgeta. Yumi mas kasem save se oli harem nogud from we oli lusum wan gudfala fren blong olgeta long ded. Oli nidim we yumi kasem save long filing blong olgeta mo yumi sapotem olgeta blong longtaem.

YU TINGBAOT TEDE FASTAEM

I no isi blong wan man no woman we i wido, i laef olsem wan man we i neva mared. Taem wan man i mared blong plante yia finis, hem i lanem blong leftemap tingting blong woman blong hem taem hem i harem nogud, mo hem i mekem hem i harem gud bakegen. Be sipos hem i ded, woman blong hem bambae i harem se i no moa gat man blong lavem hem mo blong leftemap tingting blong hem. Sem mak long woman. Afta plante yia we hem i mared, hem i lanem blong mekem man blong hem i gat strong tingting blong mekem samting mo i hapi. Hem i tajem man blong hem, hem i toktok kaen long hem, mo hem i tingbaot nid blong man blong hem fastaem i bitim ol narafala samting. Be sipos hem i ded, man blong hem bambae i harem se i no moa gat wan samting nating long laef blong hem. From samting nao, sam man mo woman we oli kasem hadtaem olsem, oli wari mo oli fraet long fiuja. ?Wanem rul blong Baebol i save givhan long olgeta blong oli harem se oli sef mo oli gat pis?

[Tok blong pija long pej 28]

God i save givhan long yu evri dei, blong yu no harem nogud tumas

“I nogud yufala i stap tingting tumas from ol samting blong tumora. Ol bisnes blong tumora i blong tumora. Trabol blong wan dei, hem i naf finis blong dei ya.” (Mat. 6:34) Long vas ya, Jisas i stap tokbaot ol samting we man i nidim blong stap laef. Be ol tok ya oli givhan bigwan long plante man mo woman, blong oli stanap strong. Sam manis afta we woman blong Charles i ded, Charles i talem se: “Mi mi harem nogud tumas from we Monique i no moa stap. Sam samtaem, mi mi harem moa nogud. Be mi luksave se i stret nomo blong harem nogud olsem. Mo mi luksave tu se taem ol yia oli pas, bambae sloslo mi no moa harem nogud tumas.”

Tru ya, Charles i stanap strong “taem ol yia oli pas.” ?Be hem i save mekem samting ya olsem wanem? Hem i talem se: “Jehova i givhan long mi, taswe mi mi no tingbaot tumora, be mi tingbaot tede fastaem.” I tru se Charles i harem nogud, be hem i no harem nogud bitim mak we i slak olgeta. Mo soasore we hem i gat, i no finis long wan naet nomo, be nating se i olsem, hem i no letem soasore ya i winim hem. Sipos man no woman blong yu i ded, i gud yu tingbaot samting we yu save mekem long wan dei, i bitim we yu tingbaot tumora. Yu no save wanem gudfala samting i save kamaot tumora.

I no stamba tingting blong Jehova we ol man oli stap ded. Ded i wan long “ol wok we Setan i mekem.” (1 Jon 3:8; Rom 6:23) Setan i yusum ded mo fraet long ded olsem wan tul blong holem ol man oli stap aninit long paoa blong hem, nao oli no moa putum tingting blong olgeta long ol promes blong Jehova. (Hib. 2:​14, 15) Setan i glad taem wan man i no moa putum tingting blong hem long wan gudfala fiuja mo i ting se bambae hem i no moa save harem gud bakegen. Soasore we mared man no woman i kasem taem wan long tufala i ded, hem i kamaot from sin blong Adam, mo from we Setan i agensem Jehova. (Rom 5:12) Jehova bambae i finisim fulwan ol wok we Setan i mekem, mo bambae hem i finisim tul ya we Setan i yusum blong spolem man, hemia ded. Ale plante man bambae oli fri mo oli no moa fraet long ded. Plante long olgeta ya, hemia ol Kristin olsem yu we oli lusum man no woman blong olgeta long ded.

Olgeta we oli laef bakegen, bambae oli luk ol jenis we oli hapen long niufala wol. Fasin blong ol man blong joen wetem ol narafala bambae i jenis. Yu traem tingbaot ol papa mo mama, ol bubu, mo ol narafala olfala bubu bifo, taem oli laef bakegen. Olgeta ya bambae oli joen wetem ol pikinini mo ol smol bubu blong olgeta, nao sloslo olgeta evriwan bambae oli kam stret gud olgeta. Bambae oli no moa olfala. Ating ol pikinini mo ol smol bubu ya oli save bubu blong olgeta taem hem i olfala, be long taem ya bambae oli luk hem we i yangfala bakegen. !Hemia wan gudfala samting we bambae i hapen long ol famle!

Maet yumi gat plante kwestin long saed blong olgeta we bambae oli laef bakegen. Yu traem tingbaot, ?sipos wan man i mared tutri taem, be ol woman ya blong hem oli ded, olsem wanem? Ol Sadusi oli askem kwestin long Jisas long saed blong wan woman we fas man blong hem i ded, mo biaen hem i mared bakegen, be seken man blong hem tu i ded, mo i olsem gogo kasem namba seven man blong hem. (Luk 20:​27-33) ?Taem olgeta ya oli laef bakegen, woman ya bambae i woman blong hu? Yumi no save, mo i nogud yumi tingting tumas blong traem faenem ansa blong ol kwestin olsem. Yumi mas trastem God nomo. Yumi sua se eni samting we Jehova bambae i mekem long fiuja bambae i gud, mo yumi save putum tingting blong yumi long hem. Yumi no mas fraet long fiuja.

PROMES BLONG LAEF BAKEGEN I LEFTEMAP TINGTING

Wan long ol tijing blong Baebol, hemia se ol dedman bambae oli laef bakegen. Ol stori blong Baebol long saed blong ol man we oli laef bakegen, oli soemaot se “ol dedman bambae oli harem voes blong [Jisas], nao bambae oli aot long beregraon blong olgeta.” (Jon 5:​28, 29) Ol man we oli laef long taem ya, bambae oli harem gud tumas blong luk famle blong olgeta we i laef bakegen. Mo yumi no naf blong kasem save se glad blong olgeta we bambae oli laef bakegen, i bigwan olsem wanem.

Taem plante milian man we oli ded oli laef bakegen, bambae ol man oli glad we oli glad tumas. (Mak 5:​39-42; Rev. 20:13) Sipos olgeta we oli lusum man no woman blong olgeta oli tingbaot taem ya we God bambae i mekem ol dedman oli laef bakegen, samting ya i save leftemap tingting blong olgeta.

Taem ol dedman oli laef bakegen, ?yu ting se bambae i gat man we i stap harem nogud yet? Baebol i ansa se nogat. Long Aesea 25:​8, Jehova i talem se bambae hem i “mekem we ded bambae i go lus olgeta.” Hemia i min se bambae hem i tekemaot ol soasore tu we man i kasem, taem wan we hem i lavem tumas i ded. Profet tok blong Aesea i gohed i talem se: “Bambae hem i ravemaot wota blong ae blong yufala.” Sipos yu yu harem nogud from we yu lusum man no woman blong yu long ded, promes ya blong laef bakegen bambae i mekem yu yu harem gud.

I no gat wan man i naf blong kasem save long olgeta samting we Jehova bambae i mekem long niufala wol. Jehova i talem se: “Skae i antap we i antap, i antap olgeta long graon, mo long sem fasin, tingting blong mi i hae we i hae, i antap olgeta long tingting blong yufala, mo fasin blong mi i antap olgeta long fasin blong yufala.” (Aes. 55:⁠9) Taem yumi bilif long promes blong Jisas long saed blong laef bakegen, hemia i soemaot se yumi trastem Jehova, olsem we Ebraham i mekem. Naoia, i impoten tumas we olgeta Kristin oli mekem samting we Jehova i askem olgeta blong mekem. Sipos yumi mekem olsem, God bambae i luk se yumi stret blong laef long niufala wol wetem olgeta ya we bambae oli laef bakegen.​—Luk 20:⁠35.

GUDFALA RISEN BLONG TRASTEM PROMES BLONG GOD

Sipos yu stap tingbaot ol promes blong God oltaem, bambae yu no wari long saed blong fiuja. Plante man oli no save samting we bambae i hapen long fiuja. Be Jehova i promes blong givim wan gudfala samting long yumi. Yumi no save stret se Jehova bambae i mekem olsem wanem blong givim ol samting we yumi nidim mo we yumi wantem. Nating se i olsem, yumi save sua fulwan se ­bambae hem i mekem ol samting ya. Aposol Pol i talem se: “Taem we yumi luk wan samting we fastaem yumi stap putum tingting blong yumi long hem, yumi no moa save tingbaot nao. I no gat man i save putum tingting blong hem i strong blong bambae i kasem samting we i kamtru finis. Be sipos yumi stap putum tingting blong yumi long God, blong kasem samting we i no kamtru yet, bambae yumi save wet long hem, we tingting blong yumi bambae i longfala.” (Rom 8:​24, 25) Sipos yu putum tingting blong yu i stap strong long ol promes blong Jehova, bambae samting ya i givhan long yu blong yu wet wetem longfala tingting. Ale taem yu mekem tingting blong yu i longfala, bambae yu save harem gud long fiuja, taem Jehova bambae i “givim long yu ol samting we yu yu wantem tumas.” Hem bambae i mekem olgeta samting we oli laef oli harem gud.​—Sam 37:4; 145:16; Luk 21:⁠19.

[Tok blong pija long pej 31]

Yu mas trastem promes blong Jehova se long fiuja, ol man bambae oli glad tumas

Klosap long taem we Jisas i ded, ol aposol blong hem oli harem nogud tumas, oli fraet mo oli wari. Jisas i leftemap tingting blong olgeta, i se: “Bambae yufala i no letem tingting blong yufala i trabol. Yufala i mas bilif long God, mo yufala i mas bilif long mi tu.” Mo hem i talem bakegen se: “Taem mi mi aot long yufala, mi no save lego yufala i stap nomo olsem. Bambae mi mi save kambak bakegen long yufala.” (Jon 14:​1-4, 18, 27) Taem ol yia oli pas, ol tok blong hem bambae oli givhan long ol man blong hem we tabu spirit i makemaot olgeta, blong oli wet wetem longfala tingting mo oli putum tingting blong olgeta i stap long ol gudfala promes blong Jehova. Olgeta tu we oli wantem tumas blong luk man no woman blong olgeta bakegen, oli no mas letem tingting blong olgeta i foldaon. Bambae Jehova mo Pikinini blong hem tufala i no save lego yu. Olgeta we oli ded bambae oli laef bakegen. I no longtaem, bambae yu save joen bakegen wetem man no woman blong yu.

a Mifala i jenisim ol nem.

Yu Leftemap Tingting Blong Wan Kristin We i Lusum Man No Woman Blong Hem

Afta we wan Kristin i lusum man no woman blong hem long ded, plante man bambae oli kam stap smoltaem long haos blong hem, blong leftemap tingting blong hem mo givhan long hem blong mekem ol samting. Wan wido bambae i glad tumas we ol famle mo ol fren oli tingbaot hem. Be soasore blong hem bambae i no godaon kwiktaem. Bambae hem i nidim yet we narafala i leftemap tingting blong hem, mo i givhan long hem. Baebol i talem se: “Fren blong yu, oltaem hem i stap soemaot we hem i lavem yu, mo ol brata blong yumi oli stap, blong yumi save givgivhan long yumi long taem blong trabol.”​—Prov. 17:⁠17.

Sipos yu luk wan Kristin we i harem nogud from we man no woman blong hem i ded, ?bambae yu talem wanem long hem? Baebol i givim advaes ya se: “Yufala evriwan i mas gat wan tingting nomo, mo yufala i mas gat sore long yufala. Yufala i mas lavlavem yufala olsem we yufala i wan brata nomo, mo yufala i mas mekem i gud long yufala.” (1 Pita 3:⁠8) Samtaem afta long ded, Kristin ya bambae i harem nogud yet. Taswe nating se yumi wantem givhan long hem, be yumi mas tingting gud long ol toktok we bambae yumi talem long hem. I nogud yumi talem ol tok olsem: “?Olsem wanem, yu oraet?” Sipos yumi talem olsem, maet Kristin ya i save tingting se yumi no kasem save nating long soasore we hem i gat. Maet hem i save tingting se: ‘?Olsem wanem bambae mi mi oraet naoia?’ Taswe, i moa gud blong talem wan tok we i givhan long hem mo i leftemap tingting blong hem, blong hem i harem gud. Maet yumi save talem se: “Mi mi glad tumas blong luk yu,” no “Taem mi luk yu long miting, samting ya i leftemap tingting blong mi.”

Yu save singaot hem blong i kam kakae wetem yu, no blong yufala i go wokbaot. Marcos i lusum woman blong hem. Ol fren blong hem oli kam visitim hem mo samting ya i leftemap tingting blong hem. ?Ol fren ya oli talem wanem long hem? Marcos i talem se: “Mifala i no tokbaot ol problem blong mi, be mifala i tokbaot eni samting we i save leftemap tingting blong mi.” Wan wido we nem blong hem Nina i talem se: “Plante taem ol gudfala fren blong mi oli talem ol gudfala toktok long stret taem blong givhan long mi. Samtaem oli no talem wan samting nating, oli jes stap wetem mi nomo.”

Sipos Kristin we i harem nogud i wantem tokbaot hadtaem ya we hem i kasem, yu mas lesin gud long hem. Yu no mas katem tok blong hem. Yu no mas askem ol kwestin we oli soemaot se yu wantem save evri samting long saed blong hadtaem ya we hem i kasem. Yu no mas jajem hem. Yu no mas givim advaes long hem blong talem se hem i mas soemaot sore blong hem olsem wanem, mo bambae hem i sore olsem gogo kasem wetaem. Yu no mas harem nogud sipos hem i talem se hem i wantem stap hem wan. Yu save gobak luk hem long wan narafala taem. Mo yu mas gohed blong soemaot se yu lavem hem.​—Jon 13:​34, 35.

?Yu Yu Gat Tu Tingting Long Ol Promes Blong God?

I no rong blong save sipos Jehova bambae i mekem ol promes blong hem oli kamtru, no nogat. Jehova i talem long Ebraham se bambae hem i gat wan pikinini boe blong hem. Plante taem Ebraham i stap tingting long promes ya. Jehova i talem long hem se hem i mas mekem tingting blong hem i longfala blong wet long promes ya. Nating se Ebraham i mas wet longtaem, be hem i no harem nogud.​—Jen. 15:​2-5; Hib. 6:​10-15.

Taem ol brata blong Josef oli giaman long Jekob se Josef i ded, Jekob i harem nogud tumas. Plante yia biaen, Jekob i stap harem nogud yet from we hem i ting se pikinini blong hem i ded. Nating se i olsem, Jehova i gat tingting finis blong mekem wan samting we Jekob i neva tingbaot. Ol yia oli pas, nao Jekob i luk Josef bakegen, mo hem i glad tumas blong luk ol smol bubu blong hem. Hem i talem long Josef se: “Bifo, mi mi ting se bambae mi no moa save luk yu bakegen, be naoia God i letem mi mi luk tufala pikinini ya blong yu.”​—Jen. 37:​33-35; 48:⁠11.

?Yumi lanem wanem long tufala stori ya? Faswan samting se, yumi mas trastem Jehova. Hem i gat olgeta paoa, mo i no gat wan samting i save blokem hem blong mekem samting we hem i wantem, i kamtru. Nambatu samting se, sipos yumi prea mo yumi mekem samting we i laenap wetem tingting blong Jehova, bambae Jehova i lukaotgud long yumi. Mo long fiuja bambae hem i givim olgeta samting we yumi nidim. Pol i talem se: “Yumi stap leftemap nem blong God. Paoa ya blong hem, we i stap wok long tingting blong yumi, hem i save mekem ol bigbigfala wok long laef blong yumi we i bitim mak olgeta, mo i antap moa long olgeta samting we yumi stap askem long hem, mo we yumi stap tingbaot. I gud yumi ol man blong jos, bambae yumi evriwan i joen wetem Jisas Kraes blong leftemap nem blong God i go antap oltaem, gogo i no save finis. Amen.”​—Efes. 3:​20, 21.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem