Ani Eji Biblia Mli Tsɔɔmɔ yɛ Faŋŋ Mli?
KƐJI akɛ Triniti lɛ ji anɔkwale lɛ, belɛ esa akɛ eje kpo faŋŋ ni ekɛ ehe akpa gbee yɛ Biblia lɛ mli. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ taakɛ bɔfoi lɛ ma nɔ mi lɛ, Biblia lɛ ji wolo ni Nyɔŋmɔ tsɔɔ nɔ ejieɔ ehe kpo etsɔɔ adesai. Ni akɛni ehe miihia ni wɔle Nyɔŋmɔ ni wɔja lɛ yɛ gbɛ ni saa ehiɛ lɛ nɔ hewɔ lɛ, esa akɛ Biblia lɛ afee faŋŋ yɛ kɛɛmɔ ni ekɛɔ wɔ mɔ ni eji lɛ mli.
Klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli heyelilɔi lɛ kpɛlɛ Ŋmalɛi lɛ anɔ akɛ Nyɔŋmɔ kpojiemɔ ni ji anɔkwale. No ji amɛhemɔkɛyelii anɔdaamɔ nɔ, hegbɛ ni muɔ wiemɔi fɛɛ naa. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, beni bɔfo Paulo shiɛ etsɔɔ gbɔmɛi ni yɔɔ Beroia maŋ lɛ mli lɛ, “amɛjie amɛyitsoŋ amɛmɔ wiemɔ lɛ mli, ni daa amɛkpaa Ŋmalɛi lɛ amli amɛkwɛɔ akɛ nibii nɛɛ yɛ mli nakai lo.”—Bɔfoi lɛ Asaji 17:10, 11.
Mɛni Nyɔŋmɔ webii ni ji onukpai yɛ nakai be lɛ mli lɛ kɛtsu nii akɛ hegbɛ ni amɛyɔɔ? Bɔfoi lɛ Asaji 17:2, 3 kɛɔ wɔ: “Ni Paulo tee amɛŋɔɔ tamɔ bɔ ni efɔɔ feemɔ lɛ, ni ekɛ amɛ yayiyii yɛ Ŋmalɛi lɛ ahe . . . ni egbele naa etsɔɔ amɛ faŋŋ [kɛjɛ Ŋmalɛi lɛ amli].”
Yesu diɛŋtsɛ to okadi yɛ Ŋmalɛi lɛ kɛ nitsumɔ mli akɛ etsɔɔmɔ lɛ nɔdaamɔ nɔ, ni ewie shii abɔ akɛ: “Aŋma akɛ.” “Etsɔɔ amɛ nibii ni yɔɔ Ŋmalɛi lɛ fɛɛ mli yɛ ehewɔ lɛ ashishi.”—Mateo 4:4, 7; Luka 24:27.
No hewɔ lɛ, Yesu, Paulo kɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli heyelilɔi lɛ kɛ Ŋmalɛi lɛ tsu nii akɛ amɛ nitsɔɔmɔ lɛ nɔdaamɔ nɔ. Amɛle akɛ “ŋmalɛ fɛɛ ŋmalɛ ni jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ lɛ, ehi ha nitsɔɔmɔ kɛ hiɛkamɔ kɛ mɔsaamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli lɛ, koni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ lɛ aye emuu, ni asaa lɛ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.”—2 Timoteo 3:16, 17; kwɛmɔ 1 Korintobii 4:6; 1 Tesalonikabii 2:13; 2 Petro 1:20, 21.
Akɛni Biblia lɛ baanyɛ ‘asaa mɔ’ hewɔ lɛ, esa akɛ ejie saji fɛɛ ni kɔɔ Triniti lɛ ni akɛɛ eji shishijee sane lɛ he lɛ kpo. Shi ani Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi kɛ yinɔsane ŋmalalɔi kɛɔ akɛ eji Biblia mli tsɔɔmɔ yɛ faŋŋ mli?
“Triniti” yɛ Biblia lɛ Mli?
PROTESTANT wolo ko kɛɔ akɛ: “Anaaa wiemɔ ni ji Triniti lɛ yɛ Biblia lɛ mli . . . Enaaa gbɛhe ko yɛ sɔlemɔ lɛ Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ mli aahu kɛbashi afii ohai 4 lɛ mli.” (The Illustrated Bible Dictionary) Ni Katolek wolo ko kɛɔ akɛ Triniti lɛ “jeee . . . Nyɔŋmɔ wiemɔ diɛŋtsɛ.”—New Catholic Encyclopedia.
The Catholic Encyclopedia lɛ hu kɛɔ akɛ: “Wiemɔ kome ko bɛ lolo ni akɛtsɛɔ Ŋwɛi Gbɔmɛi Etɛ lɛ fɛɛ. Anaa wiemɔ τρίας [triʹas] (ni atsɔɔ Latin trinitas lɛ shishi kɛjɛ mli lɛ) klɛŋklɛŋ kwraa yɛ Teofilo ni yɔɔ Antiokia lɛ aaafee afi A. D. 180. . . . Yɛ no sɛɛ etsɛɛɛ kwraa ni epue yɛ Latin mli akɛ trinitas yɛ Tertullian.”
Shi, enɛ jeee odaseyeli diɛŋtsɛ akɛ Tertullian tsɔɔ Triniti lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Katolek wolo, Trinitas—A Theological Encyclopedia of the Holy Trinity lɛ tsɔɔ akɛ, yɛ sɛɛ mli lɛ, mɛi krokomɛi kɛ Tertullian wiemɔi tsu nii amɛkɛtsɔɔ Triniti lɛ mli. Kɛkɛ ni ebɔ kɔkɔ akɛ: “Anyɛŋ ajɛ bɔ ni akɛtsu nii aha lɛ mli amu sane naa oyayaayai, ejaakɛ ekɛ wiemɔi lɛ tsuuu nii ekɛtooo Triniti Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ he.”
Hebri Ŋmalɛi lɛ Amli Odaseyeli
YƐ BE mli ni wiemɔ “Triniti” lɛ bɛ Biblia lɛ mli lɛ, kɛ hoo lɛ ani atsɔɔ Triniti lɛ he nɔ ko yɛ faŋŋ mli yɛ mli? Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mɛni Hebri ŋmalɛi (“Kpaŋmɔ Momo”) lɛ jieɔ lɛ kpo?
The Encyclopedia of Religion lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ: “Ŋmɛnɛ, Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi kpɛlɛɔ nɔ akɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ bɛ Hebri Biblia lɛ mli.” Ni New Catholic Encyclopedia lɛ hu kɛɔ akɛ: “Atsɔɔɔ Triniti Krɔŋkrɔŋ tsɔɔmɔ lɛ yɛ Kpaŋmɔ Momo lɛ mli.”
Nakai nɔŋŋ hu yɛ ewolo, The Triune God lɛ mli lɛ, Jesuit osɔfo Edmund Fortman kpɛlɛɔ nɔ akɛ: “Kpaŋmɔ Momo lɛ . . . ekɛɛɛ wɔ nɔ ko ni mli ka shi faŋŋ aloo kɛmiitsɔ nɔ ko nɔ akɛ Nyɔŋmɔi Etɛ ni ji Tsɛ, Bi kɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ yɛ. . . . Odaseyeli ko bɛ ni tsɔɔ akɛ ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ lɛ mli niŋmalɔ ko susu po akɛ [Triniti] ko yɛ ni hɔ Nyɔŋmɔ-su lɛ mli. . . . Ni aaana mɛi etɛ lɛ he susumɔi loo okadii komɛi loo ‘okadii ni aha hiɛ’ yɛ [“Kpaŋmɔ Momo”] lɛ mli lɛ tsɔɔ akɛ atee nɔ ateke ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ lɛ ŋmalalɔi lɛ awiemɔi kɛ jwɛŋmɔ.”—Wɔma efã ko nɔ mi.
Hebri Ŋmalɛi lɛ diɛŋtsɛ amlipɛimɔ baaye nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ahe odase. No hewɔ lɛ, Triniti lɛ he tsɔɔmɔ ko ni yɔɔ faŋŋ bɛ Biblia lɛ mli klɛŋklɛŋ woji 39 ni feɔ Hebri Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ wolo kpo diɛŋtsɛ lɛ mli.
Hela Ŋmalɛi lɛ Amli Odaseyeli
OJOGBAŊŊ, belɛ ani Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ (“Kpaŋmɔ Hee” lɛ) wieɔ Triniti ko he yɛ faŋŋ mli?
The Encyclopedia of Religion lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi kpɛlɛɔ nɔ akɛ Triniti lɛ he tsɔɔmɔ ni yɔɔ faŋŋ bɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli.”
Jesuit osɔfo Fortman kɛɔ akɛ: “Kpaŋmɔ Hee lɛ ŋmalalɔi lɛ . . . kɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ mlitsɔɔmɔ loo nɔ ni ato he gbɛjianɔ ko haaa wɔ, ni amɛkɛ tsɔɔmɔ ko ni ka shi faŋŋ akɛ ŋwɛi gbɔmɛi tipɛŋfoi etɛ yɔɔ Nyɔŋmɔ kome mli haaa. . . . He ko he ko bɛ ni wɔnaa Triniti tsɔɔmɔ ko ni kɔɔ gbɔmɛi sɔrɔtoi etɛ ni yɔɔ ŋwɛi wala kɛ nitsumɔ yɛ Nyɔŋmɔ-su kome lɛ nɔŋŋ mli lɛ he yɛ.”
The New Encyclopædia Britannica lɛ kɛɔ akɛ: “Wiemɔ ni ji Triniti loo tsɔɔmɔ lɛ mlitsɔɔmɔ ejeee kpo yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli.”
Bernhard Lohse kɛɔ yɛ A Short History of Christian Doctrine lɛ mli akɛ: “Yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ gbɛfaŋ lɛ, mɔ ko enaaa Triniti tsɔɔmɔ lɛ diɛŋtsɛ yɛ mli.”
The New International Dictionary of New Testament Theology lɛ kɛɔ nakai nɔŋŋ akɛ: “Triniti tsɔɔmɔ ni ale ejeee kpo yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli. ‘Sanejajemɔ akɛ, Tsɛ lɛ, kɛ Bi lɛ, kɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ yeɔ egbɔ lɛ bɛ Biblia lɛ mli,’ [taakɛ Protestant Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔ, Karl Barth kɛɛ lɛ].”
Yale University nilelɔ E. Washburn Hopkins ma nɔ mi akɛ: “Yesu kɛ Paulo leee Triniti tsɔɔmɔ lɛ he nɔ ko kwraa; . . . amɛkɛɛɛ nɔ ko yɛ he.”—Origin and Evolution of Religion.
Yinɔsaneŋmalɔ Arthur Weigall kɛɛ: “Yesu Kristo etsiii susumɔ ko ni tamɔ nɛkɛ ta, ni wiemɔ ‘Triniti’ lɛ ejeee kpo yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli he ko he ko kwraa. Sɔlemɔ lɛ kpɛlɛ susumɔ ni tamɔ nɛkɛ nɔ yɛ wɔ Nuŋtsɔ lɛ gbele sɛɛ afii ohai etɛ lɛ mli.”—The Paganism in Our Christianity.
No hewɔ lɛ, Hebri Ŋmalɛi lɛ amli woji 39 lɛ loo Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli wolo kpo ni feɔ woji 27 ni jɛ mumɔŋ lɛ kɛ Triniti lɛ he tsɔɔmɔ ni mli ka shi faŋŋ haaa.
Ani Mra Be Mli Kristofoi lɛ Tsɔɔ Enɛ?
ANI mra be mli Kristofoi lɛ tsɔɔ Triniti lɛ? Kadimɔ yinɔsaneŋmalalɔi kɛ Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔi awiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ:
“Shishijee Kristojamɔ bɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ mlitsɔɔmɔ ko taakɛ atsɔɔ mli babaoo yɛ sɔlemɔ lɛ hemɔkɛyeli jajemɔi amli lɛ.”—The New International Dictionary of New Testament Theology.
“Shi mra be mli Kristofoi lɛ susuuu [Triniti] jwɛŋmɔ lɛ ni amɛkɛaatsu nii yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛhemɔkɛyeli mli lɛ he. Amɛkɛ amɛhetuu-kɛhamɔ haa Nyɔŋmɔ ni ji Tsɛ lɛ, kɛ Yesu Kristo, ni ji Nyɔŋmɔ Bi lɛ, ni amɛyɔse . . . Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ; shi susumɔ ko bɛ ni tsɔɔ akɛ mɛi etɛ nɛɛ ji tipɛŋfoi yɛ Triniti ko mli, ni yeɔ egbɔ ni efee ekome yɛ Mɔ Kome mli.”—The Paganism in Our Christianity.
“Klɛŋklɛŋ lɛ, Kristofoi ahemɔkɛyeli lɛ jeee Triniti nɔ . . . Ebɛ lɛ nakai yɛ bɔfoi lɛ abe lɛ kɛ amɛbe lɛ sɛɛ afii lɛ amli, taakɛ ejeɔ kpo yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ kɛ mra be mli Kristofoi aniŋmaai amli lɛ.”—Encyclopædia of Religion and Ethics.
“Wiemɔ ni akɛba, akɛ ‘Nyɔŋmɔ kome yɛ Mɛi etɛ mli’ lɛ jeee nɔ ni akɛma shi shiŋŋ, ni eka shi faŋŋ akɛ ebɛ Kristofoi ashihilɛ kɛ amɛhemɔkɛyeli jajemɔ mli, dani afii ohai 4 lɛ naagbee ba. . . . Nɔ ko kwraa bɛ ni yɔɔ shɔŋŋ po ni bɛŋkɛɔ jwɛŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ he loo eyɔɔ Tsɛmɛi ni ji Bɔfoi lɛ ateŋ.”—New Catholic Encyclopedia.
Nɔ ni Tsɛmɛi ni Tsɔ Nikae Hiɛ lɛ Tsɔɔ
ALE Tsɛmɛi ni tsɔ Nikae hiɛ lɛ akɛ amɛji jamɔ mli tsɔɔlɔi titrii yɛ shishijee afii ohai lɛ amli yɛ Kristo fɔmɔ sɛɛ. Wɔyɛ nɔ ni amɛtsɔɔ lɛ he miishɛɛ.
Justin Martyr, ni gbo aaafee afi 165 Ŋ.B. lɛ, tsɛ Yesu ni afɔko lɛ akɛ adesa lɛ akɛ eji ŋwɛibɔfo ni abɔ lɛ ni “esoro lɛ yɛ Nyɔŋmɔ ni fee nibii fɛɛ lɛ he.” Ekɛɛ akɛ Yesu baa shi fe Nyɔŋmɔ, ni “efeee nɔ ko nɔ ko akɛ ja nɔ ni Bɔlɔ lɛ . . . sumɔɔ ni efee ni ewie pɛ.”
Irenaeus, ni gbo aaafee afi 200 Ŋ.B. lɛ, kɛɛ akɛ beni Yesu tsɔko adesa lɛ, no mli lɛ esoro lɛ yɛ Nyɔŋmɔ he ni ebaa shi fe lɛ. Etsɔɔ akɛ Yesu kɛ “anɔkwa Nyɔŋmɔ Kome pɛ” lɛ, ni ji “mɔ ni kwɔ fe mɔ fɛɛ mɔ, ni yɛ esɛɛ lɛ mɔ ko mɔ ko bɛ lɛ” yeee egbɔ.
Clement ni jɛ Alexandria, ni gbo aaafee afi 215 Ŋ.B. lɛ tsɛ Nyɔŋmɔ akɛ “mɔ ni abɔɔɔ lɛ ni efiteee kɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ kome pɛ.” Ekɛɛ akɛ Bi lɛ “baa yɛ hewalɛ fɛɛ Tsɛ lɛ sɛɛ” shi ekɛ lɛ yeee egbɔ.
Tertullian, ni gbo aaafee afi 230 Ŋ.B. lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ ji mɔ ni kwɔ fe fɛɛ. Ekɛɛ: “Esoro Tsɛ lɛ yɛ Bi lɛ (ni ji mɔ kroko) lɛ he, ejaakɛ lɛ ji mɔ ni da; tamɔ bɔ ni mɔ ni fɔɔ bi lɛ yɔɔ sɔrɔto yɛ bi ni afɔ lɛ lɛ he lɛ; ni esoro mɔ ni tsuɔ mɔ lɛ, yɛ mɔ ni atsu lɛ lɛ he lɛ.” Ekɛɛ hu akɛ: “Be ko yɛ ni Bi lɛ bɛ. . . . Dani nibii fɛɛ aaaba lɛ, Nyɔŋmɔ pɛ yɔɔ.”
Hippolytus, ni gbo aaafee afi 235 Ŋ.B. lɛ mli lɛ kɛɛ akɛ Nyɔŋmɔ ji “Nyɔŋmɔ kome lɛ, klɛŋklɛŋ mɔ kɛ Mɔ kome pɛ lɛ, mɛi fɛɛ a-Bɔlɔ kɛ Nuŋtsɔ lɛ,” ni “bɛ mɔ ni kɛ lɛ yeɔ egbɔ [yɛ afii amli] . . . Shi eji Mɔ kome pɛ, ni ekome too pɛ eyɔɔ; ni yɛ esuɔmɔnaa lɛ, etsɛ nɔ ni bɛ shihilɛ mli lɛ kɛba shihilɛ mli,” tamɔ Yesu ni abɔ lɛ beni etsɔko adesa lɛ.
Origen, ni gbo aaafee afi 250 Ŋ.B. lɛ kɛɛ akɛ “Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ ji nibii enyɔ . . . nibii enyɔ yɛ amɛsu naa,” ni akɛ “kɛ akɛ [Bi lɛ] to Tsɛ lɛ he lɛ, eji la bibioo ko pɛ.”
Yɛ be mli ni emuaa yinɔsane mli odaseyelii lɛ fɛɛ naa lɛ, Alvan Lamson kɛɛ yɛ The Church of the First Three Centuries lɛ mli akɛ: “Ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ tsɔɔmɔ ni ehe gbɛi ni ji Triniti lɛ . . . naaa sɛɛfimɔ ko kɛjɛɛɛ Justin [Martyr] wiemɔ mli: ni abaanyɛ akpã nɔ ni ayoo nɛɛ mli kɛyashɛ Tsɛmɛi ni ba dani Nikae be lɛ shɛ lɛ fɛɛ nɔ; ni ji akɛ, kɛyashi niŋmalɔi ni ji Kristofoi fɛɛ ni hi shi yɛ Kristo fɔmɔ sɛɛ afii ohai etɛ lɛ anɔ. Eji anɔkwale akɛ amɛwieɔ Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ . . . Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ he, shi jeee akɛ tipɛŋfoi, jeee akɛ amɛhiɛ gbɔmɔtso su kome, jeee akɛ Etɛ yɛ Mɔ Kome mli, yɛ shishinumɔ ni ŋmɛnɛ Triniti bii lɛ hiɛ lɛ naa. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai moŋ ji anɔkwale lɛ.”
No hewɔ lɛ, odaseyeli ni jɛ Biblia lɛ kɛ yinɔsane mli feɔ lɛ faŋŋ akɛ aleee Triniti yɛ Biblia bei lɛ fɛɛ mli kɛ agbɛnɛ yɛ no sɛɛ afii ohai babaoo hu mli.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 7]
“Odaseyeli ko bɛ ni tsɔɔ akɛ ŋmalɛ krɔŋkrɔŋ lɛ mli niŋmalɔ ko susu po akɛ [Triniti] ko yɛ Nyɔŋmɔ-su lɛ mli.”—The Triune God