Ani Mra Be Mli Sɔlemɔ Lɛ Tsɔɔ Akɛ Nyɔŋmɔ Lɛ Triniti Ni?
Fa 1—Ani Yesu kɛ ekaselɔi lɛ tsɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ?
Ani Yesu kɛ ekaselɔi lɛ tsɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ? Ani sɔlemɔ lɛ hiɛnyiɛlɔi ni hi shi yɛ afi ohai abɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ tsɔɔ? Te fee tɛŋŋ eje shishi hu? Ni mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔle anɔkwale ni kɔɔ nɛkɛ hemɔkɛyeli nɛɛ he lɛ? Kɛjɛ Fa 1 ni yɔɔ wolo nɛɛ mli lɛ nɔ kɛyaa lɛ, Buu-Mɔɔ lɛ baasusu nɛkɛ sanebimɔi nɛɛ ahe yɛ saji ni baatsara nɔ aba lɛ amli. Saji krokomɛi ni fata he lɛ baaba yɛ ekrokomɛi ni baaje kpo yɛ sɛɛ mli lɛ amli.
MƐI ni kpɛlɛɔ Biblia lɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ yooɔ akɛ gbɛnaa nii ko ka amɛnɔ akɛ amɛtsɔɔ mɛi krokomɛi Bɔlɔ lɛ he nii. Amɛyooɔ hu akɛ esa akɛ oti ni yɔɔ nɔ ni amɛtsɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ he lɛ mli lɛ afee anɔkwale.
Nyɔŋmɔ ka Hiob “miishɛjelɔi” lɛ ahiɛ yɛ enɛ ni amɛfeee lɛ hewɔ. “Yehowa kɛɛ Elifaz, Temannyo lɛ akɛ: ‘Mimli ewo okɛ onanemɛi enyɔ lɛ fɛɛ la, ejaakɛ nyɛwieee mihe bɔ ni ja tamɔ mitsulɔ Hiob.’”—Hiob 42:7.
Beni bɔfo Paulo wieɔ gbohiiashitee lɛ he lɛ, ewie akɛ kɛji wɔtsɔɔ Nyɔŋmɔ nitsumɔi lɛ ahe tsɔɔmɔ ko ni jeee anɔkwale lɛ, no lɛ ‘abaakpa wɔ shi akɛ Nyɔŋmɔ he amale odaseyelɔi ji wɔ.’ (1 Korintobii 15:15) Kɛji nakai sane lɛ ji yɛ gbohiiashitee tsɔɔmɔ lɛ he lɛ, no lɛ kwɛ bɔ ni esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ wɔha kɛji wɔmiitsɔɔ mɔ ni Nyɔŋmɔ ji lɛ!
Triniti Tsɔɔmɔ Lɛ
Kristendom sɔlemɔi lɛ fɛɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ lɛ, Triniti ni, ja amɛmli fioo ko pɛ. The Catholic Encyclopedia lɛ tsɛɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ akɛ “Kristofoi ajamɔ lɛ tsɔɔmɔ titri,” ni etsɔɔ shishi yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ:
“Mɛi Etɛ yɔɔ Nyɔŋmɔ-su ni efee ekome lɛ mli, Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ, ni nɛkɛ Mɛi Etɛ nɛɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ hiɛ ehe ni esoro lɛ yɛ mɛi krokomɛi lɛ ahe. No hewɔ lɛ, wiemɔi ni Atanasia Hemɔkɛyeli lɛ kɛtsɔɔ mli ji: ‘Tsɛ lɛ Nyɔŋmɔ ni, Bi lɛ Nyɔŋmɔ ni, ni Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ hu Nyɔŋmɔ ni, ni kɛlɛ jeee Nyɔŋmɔi etɛ yɔɔ shi Nyɔŋmɔ kome.’ . . . Mɛi nɛɛ hiɔ shi daa ni amɛ fɛɛ amɛyeɔ egbɔ: amɛ fɛɛ lɛ abɔɔɔ amɛ ni amɛ fɛɛ amɛyɛ hewalɛ fe fɛɛ.”1
The Baptist Encyclopedia lɛ hu tsɔɔ shishi tamɔ nakai nɔŋŋ. Ekɛɔ akɛ:
“[Yesu] ji . . . Yehowa ni hiɔ shi kɛyaa naanɔ lɛ . . . Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ ji Yehowa . . . Akɛ Bi lɛ kɛ Mumɔ lɛ fɛɛ damɔɔ ŋɛlɛ kome nɔ ni amɛkɛ Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ pɛpɛɛpɛ. Kɛ Yehowa ni lɛ, amɛ hu nakai nɔŋŋ.”2
Fɔbuu Wiemɔi ni Ajajeɔ Ashiɔ Shitee-kɛ-Wolɔi
Yɛ 325 Ŋ.B. lɛ, osɔfoi agwabɔɔ ko ni kpe yɛ Nikae yɛ Asia Bibioo lɛ to hemɔkɛyeli jajemɔ ko shishi ni tsɛ Nyɔŋmɔ Bi lɛ akɛ “anɔkwa Nyɔŋmɔ” tamɔ bɔ ni Tsɛ lɛ ji “anɔkwa Nyɔŋmɔ” lɛ nɔŋŋ. Nakai hemɔkɛyeli lɛ fa ko jajeɔ akɛ:
“Shi mɛi ni kɛɔ akɛ, Tsutsu [be ko] yɛ, beni [Bi lɛ] bɛ shihilɛ mli, ni, Dani aaafɔ lɛ lɛ, no mli lɛ E-bɛ, ni akɛ E-ba shihilɛ mli kɛjɛ nɔ ko ni bɛ mli, aloo amɛkɛɔ akɛ esoro Nyɔŋmɔ Bi lɛ yɛ esu loo ebɔɔsu mli, aloo abɔ lɛ, aloo abaanyɛ atsake lɛ loo etsakeɔ lɛ—Katolek Sɔlemɔ lɛ wieɔ eshiɔ nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ ni ebuɔ amɛ fɔ.”3
No hewɔ lɛ, mɔ fɛɛ mɔ ni heɔ yeɔ akɛ Nyɔŋmɔ Bi lɛ ehiii shi daa kɛ Tsɛ lɛ aloo akɛ abɔ Bi lɛ, abuɔ lɛ akɛ alomɔ lɛ loo abu lɛ fɔ kɛmiiya naanɔ. No hewɔ lɛ obaanyɛ ona bɔ ni enɛ nyɛɔ mɛi foji ni heɔ yeɔ lɛ anɔ ehaa koni amɛkɛ nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ akpa gbee.
Yɛ afi 381 Ŋ.B. lɛ, gwabɔɔ kroko hu kpe yɛ Konstantinopol ni amɛjaje akɛ esa akɛ aja mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni awo ehiɛ nyam tamɔ bɔ ni afeɔ ahaa Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ pɛpɛɛpɛ. No sɛɛ afi, yɛ 382 Ŋ.B. lɛ, osɔfoi akuu kroko hu kpe yɛ Konstantinopol ni amɛma ŋwɛi gbɔmɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ji lɛ nɔ mi.4 Nakai afi lɛ mli nɔŋŋ lɛ, Paapa Damasus kɛ tsɔɔmɔi komɛi ni ebua naa ni esusuɔ akɛ esa akɛ sɔlemɔ lɛ abu nakai tsɔɔmɔ lɛ fɔ lɛ baha gwabɔɔ ni kpe yɛ Roma lɛ. Wiemɔi ni yɔɔ nakai wolo, ni atsɛɔ lɛ Tome of Damasus lɛ mli lɛ ekomɛi ji nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ:
“Kɛji mɔ ko yɛ ni ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ Tsɛ lɛ yɛ daa, akɛ Bi lɛ yɛ daa, ni akɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ hu yɛ daa lɛ: nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”
“Kɛji mɔ ko yɛ ni ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ Nyɔŋmɔ Bi lɛ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, tamɔ bɔ ni Tsɛ lɛ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ, ni eyɛ hewalɛ fɛɛ, ele nibii fɛɛ, ni ekɛ Tsɛ lɛ yɛɔ egbɔ lɛ: nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”
“Kɛji mɔ ko yɛ ni ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ . . . ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ . . . ni eyɛ hewalɛ fɛɛ ni ele nibii fɛɛ lɛ, . . . nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”
“Kɛji mɔ ko yɛ ni ekpɛlɛɛɛ nɔ akɛ mɛi etɛ lɛ, Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ, ji mɛi ni yɔɔ diɛŋtsɛ, amɛyeɔ egbɔ, amɛyɛ daa, amɛyɛ nibii fɛɛ ni anaa kɛ nibii fɛɛ ni anaaa, ni amɛnyɛɔ nɔ fɛɛ nɔ amɛfeɔ lɛ, . . . nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”
“Kɛji mɔ ko kɛɛ akɛ [Bi lɛ ni aha etsɔ] heloo lɛ kɛ Tsɛ lɛ bɛ ŋwɛi beni eyɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ: nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”
“Kɛji mɔ ko kɛɔ akɛ Tsɛ lɛ Nyɔŋmɔ ni, ni Bi lɛ hu Nyɔŋmɔ ni, ni Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ hu Nyɔŋmɔ ni, . . . shi ekɛɛɛ akɛ amɛ fɛɛ lɛ Nyɔŋmɔ kome ji amɛ lɛ, . . . nakai mɔ lɛ, hemɔkɛyeli kwalɔ ni.”5
Jesuit woloŋlelɔi ni tsɔɔ nɔ ni yɔɔ yiteŋgbɛ nɛɛ shishi kɛjɛ Latin wiemɔ mli lɛ kɛfata he akɛ: “Eka shi faŋŋ akɛ Paapa St. Celestine I (422-32) bu nɛkɛ susumɔ nii nɛɛ akɛ mla; abaanyɛ asusu amɛhe akɛ hemɔkɛyeli shishitsɔɔmɔi.”6 Ni woloŋlelɔ Edmund J. Fortman wieɔ akɛ nakai wolo ni aŋma lɛ damɔ shi kɛha “triniti tsɔɔmɔ ni yɔɔ shiŋŋ ni eshishinumɔ yɔɔ faŋŋ.”7
Kɛ oji sɔlemɔ ko ni kpɛlɛɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ nɔ lɛ mlinyo lɛ, ani nɛkɛ wiemɔi nɛɛ tsɔɔ bɔ ni ohemɔkɛyeli lɛ ji? Ni ani oyoo akɛ ni ooohe Triniti tsɔɔmɔ lɛ oye taakɛ bɔ ni sɔlemɔi lɛ tsɔɔ mli lɛ biɔ ni ohe oye akɛ beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ, nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ eyɛ ŋwɛi hu? Nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ tamɔ nɔ ni afii ohai ejwɛ lɛ mli osɔfo Athanasius wie yɛ ewolo On the Incarnation lɛ mli lɛ:
“Wiemɔ lɛ [Yesu] gbɔmɔtso etsiii E-shihilɛ naa, ni nakai nɔŋŋ hu gbɔmɔtsoŋ ni E-yɔɔ lɛ etsiii E-naa ni ekahi he kroko yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ. Beni E-jie E-gbɔmɔtso lɛ, ekpaaa tsɔɔmɔ ni etsɔɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ gbɛ kɛtsɔ E-Jwɛŋmɔ kɛ hewalɛ nɔ. . . . Eka he E-ji wala Jɛɛhe kɛha jeŋ muu lɛ fɛɛ, ni eyɛ je lɛŋ he fɛɛ he, ni kɛlɛ ebɛ emuu lɛ fɛɛ mli.”8
Nɔ ni Triniti Tsɔɔmɔ lɛ Tsɔɔ
Mɛi komɛi emu sane naa akɛ tsɛmɔ ni atsɛɔ Yesu akɛ Nyɔŋmɔ lɛ ji nɔ pɛ ni Triniti tsɔɔmɔ lɛ tsɔɔ. Kɛha mɛi krokomɛi lɛ, hemɔkɛyeli yɛ Triniti lɛ mlitsɔɔ hemɔkɛyeli ni ayɔɔ yɛ Tsɛ, kɛ Bi kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ mli.
Shi, kɛji okwɛ Kristendom hemɔkɛyeli jajemɔi lɛ amli jogbaŋŋ lɛ, ehaa onaa bɔ ni jwɛŋmɔi nɛɛ ejaaa kwraa ha kɛ akɛmiito amɛtsɔɔmɔ lɛ diɛŋtsɛ he. Bɔ ni atsɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ shishi diɛŋtsɛ ahaa lɛ haa anaa faŋŋ akɛ ejeee susumɔ bibioo ko kɛkɛ. Shi moŋ, eji jwɛŋmɔi sɔrɔtoi haŋtsii babaoo ni abua fɛɛ naa afee lɛ ekome yɛ be sɛɛjɛkɛmɔ kakadaŋŋ mli ni amɛmli saji lɛ efutufutuu amɛhe.
Wɔbaanyɛ wɔna kɛjɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ he shishinumɔ ni je kpo yɛ Konstantinopol Gwabɔɔ ni kpe yɛ 381 Ŋ.B. lɛ sɛɛ, kɛ agbɛnɛ kɛjɛ Tome of Damasus yɛ 382 Ŋ.B., kɛjɛ Atanasia Hemɔkɛyeli jajemɔ ni ba yɛ sɛɛ mli, kɛ agbɛnɛ kɛjɛ woji krokomɛi lɛ amli faŋŋ nɔ ni Kristendom taoɔ atsɔɔ kɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ. Jwɛŋmɔi titrii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ fata nakai tsɔɔmɔ lɛ he:
1. Akɛɛ ŋwɛi gbɔmɛi etɛ ji nɔ ni yɔɔ—Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ—yɛ Nyɔŋmɔ-su lɛ mli.
2. Akɛɛ nɛkɛ mɛi ni esoro mɔ fɛɛ mɔ yɛ enaanyo he nɛɛ yɛ daa, ni amɛteŋ mɔ ko tsɔɔɔ hiɛ kɛbaaa ni mɔ ko hu ekpeee sɛɛ.
. Akɛɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ lɛ ofe ji lɛ, ni mɔ ko nɔ kwɔɔɔ ni mɔ ko hu baaa shi fe mɔ ko.
. Akɛɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ nilee bɛ naagbee, amɛle nibii fɛɛ.
5. Akɛɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ.
6. Shi kɛlɛ, akɛɔ hu akɛ jeee Nyɔŋmɔi etɛ yɔɔ, shi moŋ Nyɔŋmɔ kome pɛ.
Anaa faŋŋ akɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ ji susumɔi komɛi ni yɔɔ haŋtsii ni kɛ hoo kwraa lɛ emli otii titrii ni yɔɔ yiteŋgbɛ lɛ kɛ ekrokomɛi babaoo fata he, tamɔ bɔ ni ejeɔ kpo faŋŋ kɛji apɛi emli otii lɛ amli lɛ. Shi kɛji wɔsusu shishijee susumɔi ni wɔtsɔɔ yɛ yiteŋgbɛ lɛ pɛ ahe lɛ, anaa faŋŋ akɛ kɛji ajie amɛteŋ eko kɛjɛ mli lɛ, nɔ ni shwɛɔ lɛ jeee Kristendom Triniti tsɔɔmɔ lɛ dɔŋŋ. Kɛji mɔ ko baana bɔ ni amɛtsɔɔ lɛ jogbaŋŋ lɛ, esa akɛ nɛkɛ otii nɛɛ fɛɛ ahi mli.
Yɛ bɔ ni wɔnu wiemɔ “Triniti” lɛ shishi jogbaŋŋ wɔha lɛ hewɔ lɛ, agbɛnɛ wɔbaanyɛ wɔbi akɛ: Ani eji Yesu kɛ ekaselɔi lɛ atsɔɔmɔ‘? Kɛji nakai lɛ, no lɛ esa akɛ eje kpo ni anu shishi jogbaŋŋ yɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Beaŋ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli. Ni akɛni anaa amɛtsɔɔmɔi lɛ yɛ Biblia lɛ mli hewɔ lɛ, belɛ esa akɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ afee Biblia mli tsɔɔmɔ aloo ekafee Biblia mli tsɔɔmɔ. Kɛ eji nakai lɛ, no lɛ esa akɛ atsɔɔ mli jogbaŋŋ yɛ Biblia lɛ mli.
Nilee bɛ mli akɛ aaasusu akɛ Yesu kɛ ekaselɔi lɛ baatsɔɔ gbɔmɛi Nyɔŋmɔ he nii ni kɛlɛ amɛkɛɛɛ amɛ mɔ ni Nyɔŋmɔ ji, titri lɛ yɛ be mli ni abiɔ ni heyelilɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ amɛwala po afɔ shi yɛ Nyɔŋmɔ hewɔ lɛ. No hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ kulɛ esa akɛ Yesu kɛ ekaselɔi lɛ aha tsɔɔmɔ ni amɛaatsɔɔ mɛi krokomɛi nɛkɛ tsɔɔmɔ titri nɛɛ he saji lɛ aye klɛŋklɛŋ gbɛhe.
Kwɛmɔ Ŋmalɛi lɛ Amli
Yɛ Bɔfoi lɛ Asaji yitso 17, kuku 11 lɛ, awie mɛi komɛi ahe akɛ “mɛnɛɛmɛi asu hi” ejaakɛ “amɛkpaa Ŋmalɛi lɛ amli amɛkwɛɔ akɛ nibii nɛɛ yɛ mli nakai lo,” nibii ni bɔfo Paulo tsɔɔ amɛ lɛ. Awo amɛ hewalɛ ni amɛkɛ Ŋmalɛi lɛ atsu nii koni amɛna nɔmimaa yɛ nibii ni bɔfo lɛ po tsɔɔ amɛ lɛ anɔ. Esa akɛ bo hu ofee nakai.
Ha ehi ojwɛŋmɔ mli hu akɛ Ŋmalɛi lɛ “jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ,” ni esa akɛ akɛtsu nii kɛha “mɔ saamɔ kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli lɛ, koni Nyɔŋmɔ gbɔmɔ lɛ aye emuu, ni asaa lɛ pɛpɛɛpɛ aha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa.” (2 Timoteo 3:16, 17) No hewɔ lɛ Biblia lɛ eye emuu yɛ tsɔɔmɔi ahe saji fɛɛ mli. Kɛji Triniti tsɔɔmɔ lɛ ji anɔkwale lɛ, no lɛ esa akɛ ana yɛ mli.
Wɔmiifɔ bo nine ni opɛi Biblia lɛ mli, titri lɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli woji 27 lɛ, koni bo diɛŋtsɛ ona oha ohe kɛji Yesu kɛ ekaselɔi lɛ tsɔɔ Triniti ko. Beni opɛiɔ mli lɛ, bi ohe akɛ:
1. Ani manyɛ mana ŋmalɛ ko ni tsiɔ “Triniti” ta?
2. Ani manyɛ mana ŋmalɛ ko ni kɛɔ akɛ gbɔmɛi sɔrɔtoi etɛ ni esoro mɔ fɛɛ mɔ, Tsɛ, Bi, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ feɔ Nyɔŋmɔ, shi kɛlɛ mɛi etɛ lɛ fɛɛ feɔ Nyɔŋmɔ kome pɛ?
3. Ani manyɛ mana ŋmalɛ ko ni kɛɔ akɛ Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ fɛɛ yeɔ egbɔ yɛ gbɛi fɛɛ nɔ, tamɔ yɛ naanɔ shihilɛ, hewalɛ, gbɛhe, kɛ nilee mli?
Bɔ fɛɛ bɔ ni obaapɛi mli fitsofitso oha lɛ, onaŋ ŋmalɛ kome po ni kɛ wiemɔ Triniti lɛ tsuɔ nii, ni nakai nɔŋŋ hu onaŋ eko kwraa ni kɛɔ akɛ Tsɛ, Bi, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ fɛɛ yeɔ egbɔ yɛ gbɛi fɛɛ nɔ, tamɔ yɛ naanɔ shihilɛ, hewalɛ, gbɛhe, kɛ nilee mli. Ni ŋmalɛ kome folo po bɛ ni kɛɔ akɛ Bi lɛ kɛ Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ yɛ nakai gbɛi anɔ—ni kɛ ŋmalɛ ko tamɔ nakai po yɛ lɛ, etsɔɔŋ Triniti ko kɔkɔɔkɔ, shi kɛ eeetsɔɔ nɔ ko kwraa lɛ, “enyɔ-ni-efee-ekome.” He ko he ko bɛ Biblia lɛ mli ni ewieɔ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ kɛ Tsɛ lɛ yeɔ egbɔ.
Nɔ ni Woloŋlelɔi Pii Kɛɔ
Woloŋlelɔi pii, ni mɛi ni kpɛlɛɔ Triniti lɛ nɔ lɛ fata he lɛ kpeleɔ nɔ akɛ Triniti tsɔɔmɔ lɛ diɛŋtsɛ bɛ Biblia lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, The Encyclopedia of Religion lɛ jajeɔ akɛ:
“Woloŋlelɔi ni pɛiɔ niŋmaai amli kɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ kɛ amɛhe kpaa gbee akɛ Triniti tsɔɔmɔ ko bɛ Hebri Biblia lɛ mli . . . Eyɛ mli akɛ Hebri Biblia lɛ feɔ Nyɔŋmɔ he mfoniri akɛ Israel Tsɛ ni ekɛ wiemɔi ni akɛdamɔɔ shi ahaa Nyɔŋmɔ, tamɔ Wiemɔ (davar), Mumɔ (ruah), Nilee (hokhmah), kɛ Yɔ ni Eyɔɔ (shekhinah), tsuɔ nii moŋ, shi ebaaya shɔŋŋ fe yiŋtoo kɛ mumɔ ni yɔɔ Kpaŋmɔ Momo lɛ sɛɛ lɛ akɛ akɛ nɛkɛ shishinumɔi nɛɛ baatsa triniti tsɔɔmɔ ni nyiɛ sɛɛ kɛba lɛ.
“Kɛfata he lɛ, woloŋlelɔi ni pɛiɔ niŋmaai amli kɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔi kpaa gbee akɛ Triniti lɛ he tsɔɔmɔ ko ni anaa faŋŋ bɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli he ko kwraa. Nyɔŋmɔ ni ji Tsɛ lɛ ji nibii fɛɛ ni yɔɔ lɛ ajɛɛhe (Pantokrator) kɛ agbɛnɛ hu Yesu Kristo tsɛ; ‘Tsɛ’ etsɔɔɔ gbɛi sabala kɛha klɛŋklɛŋ mɔ yɛ Triniti ko mli, shi moŋ eji gbɛi kroko kɛha Nyɔŋmɔ. . . .
“Shishinumɔ ko kwraa ejeee kpo ni aaana yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli yɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ su lɛ ji lɛ he, (‘triniti ni atsɔɔ lɛ’), ni nakai nɔŋŋ hu sɛɛ mli tsɔɔmɔ lɛ mli wiemɔi wuji (hupostasis, ousia, substantia, subsistentia, prosōpon, persona) lɛ eko kwraa bɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli. . . . Mɔ ko bɛ ni baanyɛ awie ashi nyɛmɔ ni anyɛŋ adamɔ ŋmalɛ mli odaseyeli pɛ nɔ ama tsɔɔmɔ lɛ nɔ mi lɛ kɔkɔɔkɔ.” 9
The New Encyclopedia Britannica lɛ jajeɔ yɛ yinɔsane mli anɔkwalei ni kɔɔ nɛkɛ sane nɛɛ he lɛ he akɛ:
“Wiemɔ ni ji Triniti loo tsɔɔmɔ lɛ mlitsɔɔmɔ ejeee kpo yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli . . .
“Tsɔɔmɔ lɛ ba fiofio kɛtsɔ afi ohai babaoo mli kɛ agbɛnɛ kɛtsɔ naataomɔi pii hu amli. . . .
“Tsɔɔmɔ nɛɛ bɛ aahu kɛbashi afii ohai 4 lɛ mli dani akɛ bɔ ni esoro mɛi etɛ lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ ha kɛ bɔ ni amɛfee ekome amɛha lɛ bawo tsɔɔmɔ kome ni akpɛlɛɔ nɔ ni kɔɔ gbɔmɔ kome yɛ mɛi etɛ mli lɛ he lɛ mli.”10
New Catholic Encyclopedia lɛ kɛɔ nɔ ko ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ bɔ ni fee ni Triniti lɛ je shishilɛ he akɛ:
“Anaa akɛ woloŋlelɔi ni pɛiɔ niŋmaai amli kɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔi, ni Roma Katolekbii pii ni amɛyi miiya nɔ eefa daa nɛɛ fata he lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ, esaaa akɛ mɔ ko wieɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ he yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli ni emlitsɔɔmɔ pɔtɛɛ ko fataaa he. Nɔ kroko ni tamɔ nakai nɔŋŋ ni yinɔsaneŋmalɔi ni wieɔ jamɔ mli tsɔɔmɔi ni abiii he sane lɛ ahe kɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔi ekpa shi amɛna ji akɛ kɛji mɔ ko miiwie Triniti tsɔɔmɔ ni bɛ mlitsɔɔmɔ lɛ he lɛ, no lɛ nakai mɔ lɛ etsi ehe kɛjɛ Kristofoi ashishijee be lɛ he kɛtee, kɛ wɔɔkɛɛ lɛ, afii ohai 4 lɛ mlijaa ejwɛ lɛ mli naagbee be lɛ mli. Nakai be lɛ mli pɛ nɔ ni abaanyɛ atsɛ lɛ akɛ Triniti tsɔɔmɔ pɔtɛɛ ni abiii he sane, ni ji ‘Nyɔŋmɔ kome yɛ Mɛi etɛ mli’ lɛ babote Kristofoi ashihilɛ kɛ amɛsusumɔ mli kwraa kɛmɔ shi. . . .
“Bɔ ni atsɔɔ mli aha diɛŋtsɛ Iɛ ejieee bɔ ni shishijee be mli bii lɛ ashishinumɔ yɔɔ ha lɛ kpo; eji nɔ ni jɛ afii ohai 3 ni akɛtsu jamɔ tsɔɔmɔi ahe nii kɛtee hiɛ lɛ mli.”11
Ani “Eetao Etsɔɔ” Nakai?
Ekolɛ mɛi ni tsɔɔ Triniti lɛ baakɛɛ akɛ Biblia “miitao atsɔɔ” Triniti ko. Shi aŋma Biblia lɛ be babaoo sɛɛ dani amɛwie nɛkɛ wiemɔ nɛɛ. Eji mɔdɛŋ ni abɔ ni akɛ nɔ ni osɔfoi ni ba yɛ sɛɛ mli bei amli lɛ susu akɛ esa akɛ efee tsɔɔmɔ lɛ afata Biblia lɛ he kɛkɛ.
Bi ohe akɛ: Mɛni hewɔ ni Biblia “baatao atsɔɔ” etsɔɔmɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ kɛkɛ—mɔ ni Nyɔŋmɔ ji lɛ? Biblia lɛ yɛ faŋŋ yɛ shishijee tsɔɔmɔi komɛi ahe; mɛni hewɔ ebɛ faŋŋ yɛ enɛ, nɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ nɔ lɛ? Ani jeŋ muu fɛɛ Bɔlɔ lɛ eŋmaŋ wolo ko ni baatsɔɔ yɛ faŋŋ mli akɛ eji Triniti, kɛji nakai sane lɛ ji lɛ?
Yiŋtoo hewɔ ni Biblia lɛ etsɔɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ yɛ faŋŋ mli lɛ yɛ mlɛo kwraa: Ejeee Biblia mli tsɔɔmɔ. Eji Nyɔŋmɔ lɛ, Triniti ni kulɛ, eka shi faŋŋ akɛ ebaaha enɛ afee faŋŋ koni Yesu kɛ ekaselɔi lɛ atsɔɔ mɛi krokomɛi ni amɛle lɛ nakai. Ni kulɛ nɛkɛ sane ni he hiaa waa nɛɛ baafata Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ he. Kulɛ ashiŋ ahaŋ adesai ni yeee emuu ni amɛkɛha shi yɛ no sɛɛ afii ohai abɔ lɛ amli.
Kɛji wɔpɛi ŋmalɛi ni mɛi ni tsɔɔ Triniti lɛ kɛhaa akɛ odaseyeli ni tsɔɔ akɛ Biblia lɛ “miitao atsɔɔ” Triniti lɛ amli lɛ, mɛni ji nɔ ni wɔnaa? Jwɛŋmɔ kpakpa ni wɔkɛaakwɛ mli lɛ jieɔ lɛ kpo faŋŋ akɛ ŋmalɛi ni amɛtsɛɔ lɛ ewieee Kristendom Triniti lɛ he. Shi moŋ, Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔi kaa akɛ amɛkɛ jwɛŋmɔi ni amɛna yɛ Triniti lɛ he lɛ aaawo ŋmalɛi lɛ amli kɛ nɔnyɛɛ. Shi nakai susumɔi lɛ eko kwraa bɛ ŋmalɛi lɛ amli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, nakai Triniti susumɔi lɛ kɛ Biblia mli odaseyeli ni yɔɔ faŋŋ lɛ eko kwraa kpaaa gbee.
Ŋmalɛi nɛɛ ahe nɔkwɛmɔ nɔ kome ji nɔ ni anaa yɛ Mateo 28:19, 20 lɛ. Jɛmɛ ji he ni wɔnaa ni atsi Tsɛ lɛ, Bi lɛ, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ fɛɛ ta kutuu yɛ. Mɛi komɛi kɛɔ akɛ enɛ miitao atsɔɔ Triniti lɛ. Shi bo diɛŋtsɛ kanemɔ nakai kukuji lɛ oha ohe. Ani nɔ ko yɛ nakai ŋmalɛi lɛ amli ni kɛɔ akɛ mɛi etɛ lɛ feɔ Nyɔŋmɔ kome ni yeɔ egbɔ yɛ naanɔ shihilɛ, hewalɛ, gbɛhe, kɛ nilee mli? Dabida, nɔ ko bɛ mli ni tsɔɔ nakai. Nakai nɔŋŋ eji yɛ ŋmalɛi krokomɛi ni tsiɔ mɛi etɛ lɛ fɛɛ ata kutuu lɛ hu agbɛfaŋ.
Ni yɛ mɛi ni kɛɔ akɛ anaa Triniti lɛ he wiemɔ yɛ Mateo 28:19, 20 yɛ “gbɛi” ni damɔ shi kɛha mɔ kome ni akɛtsu nii kɛha Tsɛ, Bi, kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ agbɛfaŋ lɛ, amɛbaanyɛ amɛkɛto “gbɛi” ni damɔ shi kɛha mɔ kome, ni akɛtsu nii kɛha Abraham kɛ Isak yɛ 1 Mose 48:16 lɛ he amɛkwɛ—King James Version; New World Translation of the Holy Scriptures
Mɛi ni heɔ Triniti amɛyeɔ lɛ tsɛɔ Yohane 1:1 sɛɛ yɛ shishitsɔɔmɔi komɛi amli, he ni awieɔ “Wiemɔ lɛ” he akɛ ekɛ “Nyɔŋmɔ yɔɔ,” ni akɛ “Nyɔŋmɔ” ni lɛ. Shi Biblia shishitsɔɔmɔi komɛi kɛɔ akɛ Wiemɔ lɛ “nyɔŋmɔ ko ni” aloo “ŋwɛinyo ni,” ni tsɔɔ akɛ jeee doo akɛ Nyɔŋmɔ ni, shi moŋ mɔ ko ni he wa. Kɛfata he lɛ, nakai Biblia mli kuku lɛ kɛɔ akɛ “Wiemɔ lɛ” ‘kɛ Nyɔŋmɔ yɔɔ.’ No tsɔɔ pɔtɛɛ akɛ enyɛŋ efee nakai Nyɔŋmɔ lɛ nɔŋŋ kɔkɔɔkɔ. Ni bɔ fɛɛ bɔ ni aaamu sane naa yɛ “Wiemɔ lɛ” he aha lɛ, anɔkwale lɛ ji akɛ mɛi enyɔ pɛ ta atsiɔ yɛ Yohane 1:1 lɛ, ni jeee mɛi etɛ. Kɛ okwɛ mli shiiabɔ po lɛ, ŋmalɛi fɛɛ ni abɔɔ mɔdɛŋ ni akɛti Triniti tsɔɔmɔ lɛ sɛɛ lɛ fɛɛ yeee omanye ko kwraa kɛji akɛ anɔkwayeli pɛi mli.a
Oti kroko ni sa akɛ asusu he ji enɛ: Kɛji Yesu kɛ ekaselɔi lɛ tsɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ, no lɛ eka shi faŋŋ akɛ sɔlemɔ lɛ mli hiɛnyiɛlɔi ni ba yɛ amɛsɛɛ nɔŋŋ lɛ hu baatsɔɔ nakai tsɔɔmɔ lɛ. Shi ani nakai hii, ni ŋmɛnɛ atsɛɔ amɛ Bɔfoi Abeaŋ Tsɛmɛi lɛ tsɔɔ Triniti tsɔɔmɔ lɛ? Abaasusu nɛkɛ sanebimɔ nɛɛ he yɛ Fa 2 yɛ nɛkɛ saji ni baatsara nɔ aba yɛ Buu-Mɔɔ lɛ amli nɔ ni baanyiɛ sɛɛ aba lɛ amli.
Woji ni akwɛ mli
1. The Catholic Encyclopedia, 1912, Kpo XV, baafa 47.
2. The Baptist Encyclopedia ni William Cathcart fee lɛ, 1883, baafai 1168-9.
3. A Short History of Christian Doctrine, ni Bernhard Lohse ŋma lɛ, 1980 Nɔ lɛ, baafa 53.
4. Ibid., baafa 64-5.
6. The Church Teaches, ni John F. Clarkson, S.J., John H. Edwards, S.J., William J. Kelly, S.J., kɛ John J. Welch, S.J., tsɔɔ shishi ni amɛkwɛ mli lɛ, 1955, baafa 125-7.
6. Ibid., baafa 125.
7. The Triune God, ni Edmund J. Fortman fee lɛ, 1982 Nɔ lɛ, baafa 126.
8. On the Incarnation, ni Penelope Lawson tsɔɔ shishi lɛ, 1981 nɔ lɛ, baafa 27-8.
9. The Encyclopedia of Religion, Mircea Eliade, niŋmalɔ nukpa ni kwɛ mli lɛ, 1987, Kpo 15, baafa 54.
10. The New Encyclopedia Britannica, nɔ ni ji 15 nɔ lɛ, 1985, Kpo 11, Micropædia, baafa 928.
11. New Catholic Encyclopedia, 1967, Kpo XIV, baafa 295.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kɛji ootao nakai ŋmalɛi lɛ amlitsɔɔmɔ babaoo lɛ, kwɛmɔ wolo bibioo ni ji Should You Believe in the Trinity?, ni Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. fee lɛ mli.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]
Church at Tagnon, France