Te Fee Tɛŋŋ ni Triniti Tsɔɔmɔ lɛ Ba?
OBAANYƐ obi yɛ he ni wɔshɛ nɛɛ akɛ: ‘Kɛji akɛ Triniti lɛ jeee Biblia mli tsɔɔmɔ lɛ, belɛ te fee tɛŋŋ ni ebatsɔ Kristendom tsɔɔmɔ lɛ?’ Mɛi pii susuɔ akɛ ato he gbɛjianɔ yɛ Nikae Gwabɔɔ yɛ afi 325 Ŋ.B. mli lɛ shishi.
Shi jeee anɔkwale lɛ fɛɛ nɛ. Nikae Gwabɔɔ lɛ ma nɔ mi akɛ Kristo kɛ Nyɔŋmɔ fɛɛ hiɛ heloo kome, ni enɛ kɛ shishitoo kɛha sɛɛ mli Triniti jamɔ he nitsɔɔmɔ fɔ shi. Shi etooo Triniti lɛ emaaa shi, ejaakɛ atsiii mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ta akɛ mɔ ni gbeɔ yi feɔ etɛ yɛ Nyɔŋmɔ-su ni feɔ etɛ lɛ mli yɛ nakai gwabɔɔ lɛ shishi.
Nɔ ni Konstantino Tsu yɛ Nikae
ADAMƆ Biblia lɛ nɔ akɛ afii pii ete shi ewo jwɛŋmɔ ni anaa akɛ Yesu ji Nyɔŋmɔ lɛ. Bɔni afee ni ena tsabaa ko eha nakai naataomɔ lɛ, Roma maŋtsɛ Konstantino tsɛ osɔfonukpai lɛ fɛɛ kɛba Nikae. Aaafee amɛteŋ mɛi 300, ni ji mɛi fioo ko pɛ kɛ akɛto yibɔ muu lɛ fɛɛ he lɛ, ba.
Konstantino jeee Kristofonyo. Akɛɛ atsake lɛ yɛ sɛɛ mli, shi abaptisiii lɛ aahu kɛyashi be mli ni eka shi ni eegbo. Henry Chadwick wie ehe yɛ The Early Church lɛ mli akɛ: “Konstantino ni tamɔ etsɛ lɛ ja Hulu ni Anyɛɛɛ Enɔ Kunim Aye Lɛ; . . . esaaa akɛ atsɔɔ etsakemɔ lɛ shishi akɛ mligbɛ duromɔ he niiashikpamɔ ko . . . Eji tawuu mli sane. Bɔ ni enuɔ Kristofoi atsɔɔmɔ shishi ehaa lɛ mli bɛ faŋŋ, shi eyɛ nɔmimaa akɛ kunim ni aaaye yɛ tawuu mli lɛ yɛ Nyɔŋmɔ ni Kristofoi lɛ jaa lɛ lɛ nikee mli.”
Mɛni maŋtsɛ ni abaptisiko lɛ nɛɛ tsu yɛ Nikae Gwabɔɔ lɛ mli? Encyclopædia Britannica lɛ gbaa akɛ: “Konstantino diɛŋtsɛ ji mɔ ni kwɛ kpee lɛ nɔ, ni ekudɔ sanegbaa lɛ, ni lɛ ji mɔ ni kɛ yiŋtoo . . . ni ji sane titri ni tsɔɔ wekukpaa ni ka Kristo kɛ Nyɔŋmɔ teŋ yɛ sɔlemɔ lɛ hemɔkɛyeli jajemɔ ni gwabɔɔ lɛ kɛha, ‘ni tsɔɔ bɔ ni ekɛ Tsɛ lɛ ji heloo kome’ lɛ ba . . . Yɛ bulɛ kɛ gbeyeishemɔ babaoo ni amɛyɔɔ kɛha maŋtsɛ lɛ hewɔ lɛ, osɔfonukpai lɛ kɛ amɛwao naa gbɛi wo hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ shishi, eyɛ mli akɛ ekɛ amɛsusumɔ kpaaa gbee, ja amɛteŋ mɛi enyɔ pɛ efeee nakai.”
No hewɔ lɛ, nɔ ni Konstantino tsu lɛ he miihia. Yɛ be mli ni amɛkɛ mlifu eje jamɔ he ŋwane aahu nyɔji enyɔ lɛ, nɛkɛ maŋkwralɔ kɛ wɔŋjalɔ nɛɛ kɛ ehe wo mli ni ekpɛ yiŋ eha mɛi ni kɛɔ akɛ Yesu ji Nyɔŋmɔ lɛ. Shi mɛni hewɔ? Eka shi faŋŋ akɛ jeee yɛ Biblia mli shishinumɔ ko hewɔ. A Short History of Christian Doctrine lɛ kɛɔ akɛ: “Konstantino bɛ saji ni abiɔ yɛ Hela Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ mli lɛ he shishinumɔ ko kwraa.” Nɔ ni enu shishi ji akɛ jamɔ mligbalamɔ kɛ oshara baaba emaŋtsɛyeli lɛ nɔ, ni eesumɔ ni eha enɔyeli he lɛ ama shi shiŋŋ.
Shi kɛlɛ, osɔfonukpai ni kpe yɛ Nikae lɛ ateŋ mɔ ko kɛ Triniti ko baaa. Amɛkpɛ amɛyiŋ yɛ su mli ni Yesu yɔɔ lɛ pɛ he, shi jeee nɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ. Eji Triniti ji Biblia mli tsɔɔmɔ ni mli ka shi faŋŋ kulɛ, ani amɛkɛ enɛ baŋ yɛ nakai be lɛ mli?
Bɔ ni Nibii Tee nɔ Eba Lolo
YƐ NIKAE sɛɛ lɛ, naataomɔi tee nɔ afii nyɔŋmai abɔ yɛ nɛkɛ sane nɛɛ he. Be shɛ ni mɛi ni he ye akɛ Yesu kɛ Nyɔŋmɔ yeee egbɔ lɛ hiɛ ba nyam yɛ be ko mli. Shi yɛ sɛɛ mli lɛ, Maŋtsɛ Theodosius kpɛ eyiŋ eshi amɛ. Eto Nikae Gwabɔɔ lɛ hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ ema shi akɛ mla loo tɛ ni afo afɔ shi eha enɔyeli he lɛ, ni etsɛ Konstantinopol Gwabɔɔ lɛ yɛ afi 381 Ŋ.B., koni akɛtsɔɔ sane nɛɛ mli.
Nakai gwabɔɔ lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ amɛkɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baato gbɛhe ni Nyɔŋmɔ kɛ Kristo yɔɔ mli lɛ nɔŋŋ he. Biɛ ji klɛŋklɛŋ be mli ni Kristendom Triniti lɛ bɔi kpojee.
Ni kɛlɛ, yɛ Konstantinopol Gwabɔɔ lɛ sɛɛ po lɛ, Triniti lɛ ebafeee hemɔkɛyeli jajemɔ ni akpɛlɛ nɔ yɛ hei pii. Mɛi pii te shi wo enɛ, ni amɛkɛ yiwaa ni mli wa diɛŋtsɛ ba amɛnɔ. Sɛɛ mli afii ohai abɔ lɛ amli dani ato Triniti lɛ he gbɛjianɔ afata hemɔkɛyeli jajemɔi ni ato ama shi lɛ ahe. The Encyclopedia Americana lɛ kɛɔ akɛ: “Triniti tsɔɔmɔ lɛ baye emuu yɛ Anaigbɛ, yɛ Teŋgbɛ Afii lɛ Woloŋlee mli, beni abɔi eshishitsɔɔmɔ yɛ jeŋ nilee kɛ jwɛŋmɔ he nilee wiemɔi amli lɛ.”
Atanasia Hemɔkɛyeli Jajemɔ Lɛ
ATSƆƆ Triniti lɛ mli jogbaŋŋ kɛmɔ shi yɛ Atanasia Hemɔkɛyeli Jajemɔ lɛ mli. Atanasia ji osɔfo ko ni fi Konstantino sɛɛ yɛ Nikae. Hemɔkɛyeli jajemɔ ni egbɛi ka nɔ lɛ kɛɔ akɛ: “Wɔjaa Nyɔŋmɔ kome yɛ Triniti mli . . . Tsɛ lɛ ji Nyɔŋmɔ, Bi lɛ ji Nyɔŋmɔ, ni Mumɔ Krɔŋkrɔŋ lɛ ji Nyɔŋmɔ; ni kɛlɛ amɛjeee nyɔŋmɔi etɛ, shi Nyɔŋmɔ kome.”
Shi woloŋlelɔi ni le nii jogbaŋŋ lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ, jeee Atanasia ŋma nɛkɛ hemɔkɛyeli jajemɔ nɛɛ. The New Encyclopædia Britannica lɛ wieɔ akɛ: “Bokagbɛ Sɔlemɔ lɛ leee nɛkɛ hemɔkɛyeli jajemɔ nɛɛ he nɔ ko aahu kɛbashi afii ohai 12 lɛ mli. Kɛjɛ afii ohai 17 lɛ mli kɛbaa ni woloŋlelɔi kpɛlɛ nɔ akɛ jeee Atanasia (egbo 373) ŋma nɛkɛ Atanasia Hemɔkɛyeli Jajemɔ nɛɛ, shi etamɔ nɔ ni aŋma yɛ France wuoyigbɛ yɛ afii ohai 5 lɛ mli. . . . Etamɔ nɔ ni hemɔkɛyeli jajemɔ lɛ na mɛi anɔ hewalɛ titri lɛ yɛ France wuoyigbɛ kɛ Spania yɛ afii ohai 6 kɛ 7 lɛ mli. Akɛtsu nii yɛ sɔlemɔ lɛ jamɔ mli yɛ Germany yɛ afii ohai 9 lɛ mli ni yɛ sɛɛ mli lɛ yɛ Roma.”
No hewɔ lɛ ehe afii ohai babaoo kɛjɛ Kristo be lɛ mli, dani abakpɛlɛ Triniti lɛ nɔ yɛ hei pii yɛ Kristendom. Ni mɛni kudɔ yiŋkpɛi lɛ yɛ enɛɛmɛi fɛɛ mli? Ani Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, aloo osɔfoi kɛ maŋkwralɔi asusumɔi? E. W. Hopkins haa hetoo yɛ wolo ni ji Origin and Evolution of Religion lɛ mli akɛ: “Naagbee Triniti lɛ mlitsɔɔmɔ kɛjɛ shishijee jɛ maŋkwramɔŋ saji ni tee nɔ yɛ sɔlemɔ lɛ mli lɛ titri.”
Atsɔ Hiɛ Agba Hemɔkɛyeli Kwamɔ Afɔ Shi
NƐKƐ Triniti nɛɛ he yinɔsane ni yɔɔ hiɛgbele lɛ sa nɔ ni Yesu kɛ ebɔfoi lɛ gba fɔ shi akɛ ebaanyiɛ amɛbe lɛ sɛɛ aba lɛ pɛpɛɛpɛ. Amɛkɛɛ akɛ hemɔkɛyeli loo Nyɔŋmɔjamɔ kwamɔ baaba, afa ni agbaa, he ni aaatsi kɛaajɛ anɔkwa jamɔ he kɛyashi Kristo aaaku esɛɛ aba, koni asaa atswa anɔkwa jamɔ ama shi ekoŋŋ, dani gbi ni Nyɔŋmɔ kɛaakpata nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ hiɛ lɛ ashɛ.
Bɔfo Paulo wie nakai “gbi” lɛ he akɛ: “Ebaŋ akɛ ja Nyɔŋmɔ jamɔ kwamɔ lɛ eba klɛŋklɛŋ ni ajie mlakwamɔ gbɔmɔ lɛ kpo.” (2 Tesalonikabii 2:3, 7, New World Translation, NW ) Yɛ sɛɛ mli lɛ egba akɛ: “Yɛ be mli ni mitee sɛɛ lɛ, klaji ni hiɛ yɔɔ la baatutua nyɛ ni amɛnaŋ tooiku lɛ mɔbɔ. Hii baate shi yɛ nyɛ diɛŋtsɛ nyɛteŋ po ni kɛ amɛlilɛi baatsɔmɔ anɔkwale lɛ koni amɛkɛlaka kaselɔi lɛ ni amɛnyiɛ amɛsɛɛ.” (Bɔfoi lɛ Asaji 20:29, 30, JB) Yesu kaselɔi krokomɛi hu ŋma Nyɔŋmɔ jamɔ kwamɔ nɛɛ kɛ ‘mlakwamɔ’ osɔfoi akuu lɛ he sane.—Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kwɛmɔ 2 Petro 2:1; 1 Yohane 4:1-3; Yuda 3, 4.
Paulo ŋma hu akɛ: “Be lɛ baaba kɛ̃, ni akɛni gbɔmɛi atsui enyɔɔɔ amɛmli yɛ tsɔɔmɔ kpakpa lɛ he hewɔ lɛ, amɛhiɛ baakɔ̃ saji heei ni eba ni mɛi eka amɛyiŋ amɛwie lɛ anɔ, ni amɛbaabua tsɔɔlɔi sɔrɔtoi sɔrɔtoi anaa bɔ ni amɛsumɔɔ; kɛkɛ lɛ ni amɛaabo anɔkwale lɛ moŋ toi lɛ, amɛbaatsɔ amɛhe kɛya adesai ahe.”—2 Timoteo 4:3, 4, JB.
Yesu diɛŋtsɛ tsɔɔ nɔ ni hɔ anɔkwa jamɔ he ni atsiɔ kɛjɛɔ nɛɛ sɛɛ. Ekɛɛ edu dumɔwui kpakpai, shi henyɛlɔ lɛ ni ji Satan Abonsam, baadu jwɛi babaoo afutu mli. No hewɔ lɛ beni ŋmaa lɛ kwɛ̃ lɛ, kɛkɛ ni jwɛi lɛ hu pue. Enɛ hewɔ lɛ, abaakpa afa ni aaagba akɛaajɛ anɔkwa Kristojamɔ he lɛ gbɛ aahu kɛyashi ŋmaakpamɔ be lɛ mli, beni Kristo aaajaje nibii fɛɛ pɛpɛɛpɛ lɛ. (Mateo 13:24-43) The Encyclopedia Americana lɛ wieɔ he akɛ: “Afii ohai ejwɛ lɛ mli Triniti tsɔɔmɔ lɛ ejieee bɔ ni mra be mli Kristofoi atsɔɔmɔ ni kɔɔ mɔ ni Nyɔŋmɔ ji he lɛ kpo yɛ anɔkwale mli; nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, eji afa ni agbaa kɛjɛɔ nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ he.” Belɛ nɛgbɛ nɛkɛ afa ni agbaa nɛɛ je shishi kɛjɛ?—1 Timoteo 1:6.
Nɔ ni Ha Eshwere
YƐ BLEMA je lɛ fɛɛ mli, kɛmiiya sɛɛ yɛ Babilonia tɔ̃ɔ lɛ, wɔŋjalɔi anyɔŋmɔi ni afee amɛ kui etɛ ji nii ni asɛŋŋ he. Nakai nifeemɔ lɛ hu egbɛ eshwa Mizraim, Hela, kɛ Roma afii ohai abɔ dani Kristo ba, yɛ ebeaŋ kɛ esɛɛ fɛɛ. Ni bɔfoi lɛ agbele sɛɛ pɛ kɛkɛ ni wɔŋjalɔi ahemɔkɛyelii ni tamɔ nɛkɛ je shishi ebote Kristojamɔ mli.
Yinɔsaneŋmalɔ Will Durant kɛɛ: “Kristojamɔ kpataaa wɔŋjamɔ hiɛ; eŋɔ no moŋ. . . . Mizraim ji he ni triniti krɔŋkrɔŋ he tsɔɔmɔ lɛ ba kɛjɛ.” Ni Siegfried Morenz ŋma yɛ wolo, Egyptian Religion lɛ mli akɛ: “Triniti lɛ ji nɔ ni Mizraim nyɔŋmɔjamɔ he nikaselɔi tsuɔ he nii fe fɛɛ . . . Akɛ nyɔŋmɔi etɛ bɔɔ he afeɔ lɛ ekome, ni awieɔ he akɛ nɔ kome. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, belɛ mumɔŋ hewalɛ ni yɔɔ Mizraim jamɔ sɛɛ lɛ tsɔɔ akɛ ekɛ Kristofoi a-nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ yɛ tsakpaa diɛŋtsɛ.”
No hewɔ lɛ, sɔlemɔ lɛ mlibii ni yɔɔ Alexandria yɛ Mizraim yɛ afii ohai etɛ lɛ naagbee kɛ afii ohai ejwɛ lɛ shishijee mli tamɔ Atanasia lɛ jie nɛkɛ su nɛɛ kpo yɛ be mli ni amɛtsuɔ susumɔi ni kɛ Triniti lɛ ba lɛ he nii lɛ. Hewalɛ ni amɛnaa yɛ mɛi anɔ lɛ gbɛ eshwa, no hewɔ lɛ Morenz buɔ “Alexandria nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ akɛ nɔ ni kã Mizraim jamɔ mli gboshinii lɛ kɛ Kristofoi anyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ lɛ teŋ.”
Wɔkaneɔ yɛ Edward Gibbon History of Christianity wolo lɛ hiɛkpamɔ mli akɛ: “Kɛ Kristojamɔ ye Wɔŋjamɔ nɔ kunim lɛ, belɛ eji anɔkwale hu akɛ Wɔŋjamɔ fite Kristojamɔ. Roma Sɔlemɔ lɛ tsake . . . klɛŋklɛŋ Kristofoi lɛ a-Nyɔŋmɔ ni yɔɔ Krɔŋŋ lɛ efee lɛ, triniti tsɔɔmɔ ni abiii sane yɛ he ni anuuu shishi hu lɛ. Amɛŋɔ wɔŋjalɔi atsɔɔmɔi ni Mizraimbii kɛba ni Plato ha ehe gbɛi lɛ babaoo akɛ nɔ ni esa akɛ ahe aye.”
A Dictionary of Religious Knowledge wieɔ akɛ mɛi pii kɛɔ akɛ Triniti lɛ “ji amale ni ayama kɛjɛ wɔŋjalɔi ajamɔ mli, kɛkɛ ni abatɛo yɛ Kristofoi ahemɔkɛyeli mli.” Ni The Paganism in Our Christianity lɛ jaje akɛ: “[Triniti] lɛ shishijee jɛ wɔŋjamɔ mli kwraa.”
No hewɔ ni James Hastings ŋma yɛ Encyclopædia of Religion and Ethics lɛ mli akɛ: “Yɛ India jamɔ mli lɛ, akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wɔkɛ triniti kui ni ji, Brahmā, Siva, kɛ Viṣṇu kpeɔ; ni yɛ Mizraim jamɔ mli lɛ, wɔkɛ triniti kui ni ji, Osiris, Isis, kɛ Horus kpeɔ . . . Ni asaŋ jeee jamɔi ni ehi shi yɛ yinɔsane mli lɛ pɛ wɔnaa ni asusuɔ Nyɔŋmɔ he akɛ Triniti. Akaiɔ Plato tsɔɔmɔ Hee he jwɛŋmɔ ni kɔɔ Ofe lɛ loo Naagbee Mɔ ni Yɔɔ lɛ he lɛ,” ni akɛ “nibii etɛ damɔɔ shi ahaa lɛ lɛ.” Mɛni Hela jeŋ nilelɔ Plato kɛ Triniti lɛ yɔɔ feemɔ?
Plato Tsɔɔmɔ
ASUSUƆ akɛ Plato hi shi kɛjɛ afi 428 kɛbashi afi 347 dani Kristo ba. Yɛ be mli ni etsɔɔɔ Triniti lɛ taakɛ eji bianɛ lɛ, enilee ji nɔ ni gbele gbɛ kɛha enɛ. Yɛ sɛɛ mli lɛ, jeŋ nilee akui ni etɛ-feemɔ hemɔkɛyelii fata he tetee shi, ni jwɛŋmɔ ni Plato hiɛ yɛ Nyɔŋmɔ kɛ adebɔɔ he lɛ na amɛnɔ hewalɛ.
French Nouveau Dictionnaire Universel (New Universal Dictionary) lɛ wieɔ hewalɛ ni Plato na yɛ mɛi anɔ lɛ he akɛ: “Plato triniti lɛ, ni ji blema trinitii ni ato he gbɛjianɔ ehee ni jɛ blemabii lɛ anɔ lɛ, tamɔ nilee ni hɔ triniti ni hiɛ sui sɔrɔtoi, ni kɛ sui loo ŋwɛi gbɔmɛi etɛ ni Kristofoi asɔlemɔi lɛ tsɔɔ lɛ sɛɛ lɛ ba. . . . Abaanyɛ ana jwɛŋmɔ ni Hela jeŋ nilelɔ nɛɛ hiɛ yɛ triniti krɔŋkrɔŋ lɛ he lɛ . . . yɛ blema [wɔŋjalɔi] ajamɔi fɛɛ mli.”
The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge lɛ tsɔɔ hewalɛ ni nɛkɛ Hela jeŋ nilee nɛɛ yɔɔ lɛ mli: “Logos kɛ Triniti tsɔɔmɔi lɛ na bɔ ni amɛsu yɔɔ lɛ kɛjɛ Hela Tsɛmɛi lɛ, . . . ni Plato jeŋ nilee na amɛnɔ hewalɛ tɛɛ loo kɛtsɔ gbɛ kroko nɔ lɛ adɛŋ . . . Ákɛ, amalei kɛ tsɔɔmɔi ba Sɔlemɔ lɛ mli kɛjɛ nɛkɛ jɛɛ he nɛɛ lɛ, eji nɔ ko ni anyɛŋ aje he ŋwane.”
The Church of the First Three Centuries lɛ kɛɔ akɛ: “Kɛ akɛaato he lɛ, Triniti lɛ he tsɔɔmɔ lɛ ba fiofio yɛ sɛɛ mli; . . . ena eshishijee kɛjɛ he ko ni yɔɔ sɔrɔto kwraa yɛ Yudafoi kɛ Kristofoi a-Ŋmalɛi lɛ sɛɛ; . . . eda, ni atsɔ Tsɛmɛi lɛ ni heɔ Plato amɛyeɔ lɛ anɔ aŋɔ awo Kristojamɔ mli.”
Beni afii ohai etɛ Ŋ.B. lɛ baa naagbee lɛ, kɛkɛ ni “Kristojamɔ” kɛ Plato jeŋ nilee hee lɛ bafee ekome ni anyɛɛɛ agbala mli. Taakɛ Adolf Harnack wie yɛ Outlines of the History of Dogma lɛ mli lɛ, sɔlemɔ lɛ tsɔɔmɔ bafee nɔ ni “ena shishifa ni ma shi shiŋŋ yɛ Hela jamɔ [Hela wɔŋjalɔi asusumɔ] sũ lɛ mli. No hewɔ lɛ ebatsɔ teemɔŋ sane kɛha Kristofoi lɛ ateŋ mɛi ni fa.”
Sɔlemɔ lɛ kɛɔ akɛ etsɔɔmɔ hee lɛ damɔ Biblia lɛ nɔ. Shi Harnack kɛɔ akɛ: “Yɛ anɔkwale mli lɛ nɔ ni ekɛma shi yɛ eteŋ ji Helabii asusumɔ, wɔŋjalɔi ajamɔ ni ji teemɔŋ sane lɛ mli apasa hemɔkɛyeli susumɔi kɛ kusum nifeemɔi.”
Andrews Norton wieɔ Triniti lɛ he yɛ wolo, A Statement of Reasons lɛ mli akɛ: “Wɔbaanyɛ wɔtao tsɔɔmɔ nɛɛ he yinɔsane lɛ mli, ni wɔbaayoo he ni ejɛ, akɛ jeee Kristofoi akpojiemɔ mli ejɛ, shi moŋ ejɛ Plato jeŋ nilee mli . . . Triniti lɛ jeee Kristo kɛ e-Bɔfoi lɛ atsɔɔmɔ, shi moŋ Plato sɛɛnyiɛlɔi ni ba yɛ sɛɛ mli lɛ atsɔsemɔ he adesa.”
No hewɔ lɛ, hemɔkɛyeli loo Nyɔŋmɔjamɔ kwamɔ ni Yesu kɛ bɔfoi lɛ gba yɛ he lɛ baje kpo faŋŋ yɛ Ŋ.B. afii ohai ejwɛ lɛ mli. Bɔ ni fee ni Triniti lɛ ba lɛ ji enɛ he odaseyeli kome pɛ. Sɔlemɔ lɛ ni ekwa hemɔkɛyeli lɛ je shishi ekpɛlɛ wɔŋjalɔi asusumɔi krokomɛi, tamɔ hɛl la, susuma ni gbooo, kɛ wɔŋjamɔ nɔ. Kɛ aaawie yɛ mumɔŋ lɛ, Kristendom ebote eduŋ be ni agba he sane afɔ shi lɛ mli, ni nɔ ni yeɔ nɔ ji “mlakwamɔ gbɔmɔ lɛ” ni ji osɔfoi akuu ni daa lɛ.—2 Tesalonikabii 2:3, 7, NW.
Mɛni Hewɔ Nyɔŋmɔ Gbalɔi lɛ Etsɔɔɔ Tsɔɔmɔ Nɛɛ?
MƐNI hewɔ yɛ afii akpei abɔ lɛ fɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ gbalɔi lɛ etsɔɔɔ ewebii lɛ Triniti lɛ he sane lɛ? Yɛ sɛɛ mli lɛ, ani esaaa akɛ Yesu kɛ enyɛmɔ akɛ Tsɔɔlɔ Kpele lɛ tsuɔ nii koni eha Triniti lɛ mli afee faŋŋ aha esɛɛnyiɛlɔi lɛ? Ani Nyɔŋmɔ baatsɔ emumɔ lɛ nɔ eha aŋmala Ŋmalɛi baafai ohai abɔ ni kɛlɛ ekɛ tsɔsemɔ nɛɛ eko tsuŋ nii koni ekɛtsɔɔ Triniti lɛ kɛji akɛ lɛlɛŋ eji hemɔkɛyeli lɛ “tsɔɔmɔ titri lɛ”?
Ani esa akɛ Kristofoi ahe aye akɛ Kristo sɛɛ afii ohai abɔ, kɛ agbɛnɛ yɛ be mli ni ejɛ mumɔ mli eha aŋma Biblia lɛ sɛɛ lɛ, Nyɔŋmɔ baafi tsɔɔmɔ ko ni akɛba, ni etsuji ni ehi shi yɛ afii akpei abɔ lɛ mli lɛ leee enɛ, “ni anyɛɛɛ anu shishi,” ni “adesa susumɔ nyɛɛɛ ana naa,” ni akpɛlɛ nɔ akɛ ejɛ wɔŋjamɔ mli ni “maŋkwramɔ ni yaa nɔ yɛ sɔlemɔ lɛ mli lɛ titri kɛba” lɛ sɛɛ?
Yinɔsane mli odaseyeli lɛ yɛ faŋŋ: Triniti tsɔɔmɔ lɛ ji gba ni agba afa kɛjɛ anɔkwale lɛ he, ehe hemɔkɛyeli kwamɔ.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 8]
‘Afii ohai ejwɛ lɛ mli Triniti tsɔɔmɔ ji afa ni agbaa kɛjɛɔ mra be mli Kristofoi atsɔɔmɔ he.’—The Encyclopedia Americana
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 9]
“Nyɔŋmɔi Wuji lɛ Etɛ-Feemɔ”
Afii ohai babaoo dani Kristo be lɛ aaashɛ lɛ, no mli lɛ nyɔŋmɔi etɛ-feemɔ loo trinitii sɔrɔtoi yɛ blema Babilon kɛ Asiria. French “Larousse Encyclopedia of Mythology” lɛ wie etɛ-feemɔ nɛɛ eko ni yɔɔ Mesopotamia niiaŋ lɛ he akɛ: “Ajara jeŋ muu fɛɛ mli etɛ ni nyɔŋmɔ ko yɛ ni yeɔ eko fɛɛ eko nɔ. Anu gbɛfaŋnɔ ji atatuiaŋ. Akɛ shikpɔŋ lɛ ha Enlil. Ea bafee mɔ ni yeɔ nui lɛ anɔ lumɔ. Amɛ fɛɛ amɛfeɔ Nyɔŋmɔi Wuji etɛ-feemɔ lɛ.”
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 12]
Hindu Triniti
Wolo, “The Symbolism of Hindu Gods and Rituals” lɛ wieɔ Hindu triniti ko ni hi shi afii ohai abɔ dani Kristo ba lɛ he akɛ: “Siva ji Triniti nyɔŋmɔi lɛ ateŋ mɔ kome. Akɛɛ lɛ ji hiɛkpatamɔ nyɔŋmɔ lɛ. Nyɔŋmɔi enyɔ ni eshwɛ lɛ ji Brahma, nibɔɔ nyɔŋmɔ lɛ, kɛ Vishnu, nisaamɔ nyɔŋmɔ lɛ. . . . Bɔni afee ni atsɔɔ akɛ nifeemɔ gbɛi nɛɛ fɛɛ ji nɔ kome lɛ, afee nyɔŋmɔi etɛ lɛ fɛɛ ekome yɛ su kome mli.”—Mɔ ni ŋma ji A. Parthasarathy, Bombay.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 8]
‘Afii ohai ejwɛ lɛ mli Triniti tsɔɔmɔ ji afa ni agbaa kɛjɛɔ mra be mli Kristofoi atsɔɔmɔ he.’—The Encyclopedia Americana
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 8]
“Konstantino bɛ saji ni abiɔ yɛ Hela Nyɔŋmɔjamɔ he nikasemɔ mli lɛ he shishinumɔ ko kwraa.”—A Short History of Christian Doctrine
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 10]
1. Mizraim. Horus, Osiris, Isis, etɛ-feemɔ, afii akpei 2 D.Ŋ.B.
2. Babilon. Ishtar, Sin, Shamash, etɛ-feemɔ, afii akpei 2 D.Ŋ.B.
3. Palmyra. Nyɔɔŋtsere nyɔŋmɔ, Ŋwɛii a-Nuŋtsɔ, hulu nyɔŋmɔ, etɛ-feemɔ, aaafee afii oha Ŋ.B.
4. India. Hindu nyɔŋmɔ-sui etɛ, aaafee afii ohai 7 Ŋ.B.
5. Kampuchea. Buddha nyɔŋmɔ-sui etɛ, aaafee afii ohai 12 Ŋ.B.
6. Norway. Triniti (Tsɛ, Bi, mumɔ krɔŋkrɔŋ), aaafee afii ohai 13 Ŋ.B.
7. France. Triniti, aaafee afii ohai 14 Ŋ.B.
8. Italia. Triniti, aaafee afii ohai 15 Ŋ.B.
9. Germany. Triniti, aaafee afii ohai 19 Ŋ.B.
10. Germany. Triniti, afii ohai 20 Ŋ.B.