ZASEŊƆ 47
YUUNƐ 38 A Wan Bo Ho Paŋa
‘ Ho Dela Tuulum Nɛra’!
‘ Ho dela tuulum nɛra.’—DA. 9:23.
YELEKPINE
Zaseŋɔ wa wan soŋɛ sɛba n ti’isɛ ti bamam dela bunbasela la ti ba baŋɛ ti ba dela tuulum bo Yehowa.
1-2. To wan eŋɛ la wani ta’an tara suure lua ti to dela tuulum nɛreba bo Yehowa?
YEHOWA yamesi dela tuulum nɛreba bo en ge basɛba ka sakɛ ti Yehowa sirum nɔŋɛ ba. La ta’an dɛna ti nɛra n eŋɛ ba sɛla n ka ani soŋa ti la ana wuu ba ka tari vuurɛ. Hon tabelɛ ti’isɛ ti ho ka tari vuurɛ? La san dɛna bala, bem n wan soŋɛ hɔ ti ho baŋɛ ti ho dela tuulum nɛra bo Yehowa?
2 Sɛla n wan soŋɛ to dela to bisɛ Baabule la n pa’alɛ Yehowa n boti to gɛɛla ge ita nɛreba se’em. A Dayua Yezu yuun tari la gilema la na’asegɔ bɔ’ɔra nɛreba. Eŋa n yuun eŋɛ bala la pa’alɛ ti eŋa la a Sɔ geele sɛba n sirege bamea ge ti’isa ti ba ka tari vuurɛ la ti ba dela tuulum nɛreba. (Yon 5:19; Heb. 1:3) Zaseŋɔ wa poan, to wan geele: (1) Yezu n yuun soŋɛ nɛreba se’em ti ba baŋɛ ti ba dela tuulum nɛreba, la (2) tomam mea n wan eŋɛ se’em ta’an tara suure lua ti to dela tuulum nɛreba bo Yehowa.—Hag. 2:7.
YEZU N SOŊƐ NƐREBA SE’EM TI BA BAŊƐ TI BA DELA TUULUM
3. Yezu yuun iti Galilee nɛreba la n yuun wa’an a zɛ’an na ɛɛra soŋerɛ la, la wani?
3 Yezu n yuun mɔɔli Galilee tiŋa la, nɛreba zo’e zo’e yuun wa’an a zɛ’an mɛ na kɛlesa en ge ti a me yuun tibera ba. Yezu yuun baŋɛ ti “ba tarege mɛ ge banlɛ ana woo piihe n ka tare duŋkeena.” (Mt. 9:36) Ba pu’usegɔ nɛŋadoma la yuun ti’isɛ ti nɛreba la yele ka pakɛ, hali ba yuun yeti “Na’ayenɛ kan la kan’be’o bahɛ ba zuo.” (Yon 7:47-49) Ge Yezu yuun bo’ori ba la gilema ge me yuun ma’ɛ amea pa’ala ba ge tibera ba. (Mt. 9:35) Leyɛ’ɛsa, eŋa n yuun boti a soŋɛ nɛreba zo’e zo’e la zuo, a yuun kumesɛ a podɔleba la mɛ ge bo ba kpe’eŋo ti ba mɔɔla ge tibera bã’asi buuri buuri.—Mt. 10:5-8.
4. Yezu n yuun iti sɛba n siregeri bamea se’em la pa’alɛ to la bem?
4 Yezu n yuun bo’ori nɛreba gilema ge na’asa ba la pa’alɛ ti eŋa la a Sɔ geele sɛba ti nɛreba ti’isɛ ti ba ka tari vuurɛ la ti ba dela tuulum nɛreba. Ho san pu’usa la Yehowa ge ti’isa ti ho vom la ka tari vuurɛ, ti’isɛ bisɛ Yezu n yuun iti nɛresɛba n siregeri bamea ge bɔta ti a pa’ala ba la se’em. Ho san ita bala, la wan soŋɛ hɔ ti ho baŋɛ hon de tuulum nɛra se’em bo Yehowa.
5. Yezu n yuun ta seke pɔka ayima Galilee tiŋa la, la yuun ani en la wani?
5 Yezu yuun ka pa’ali la nɛrekuuŋɔ ma’a ge a yuun tari nɛŋa bɔ’ɔra nɛra woo mɛ. Makerɛ, Yezu n yuun boi Galilee tuna a na’am mɔɔlegɔ tuuma la, a yuun seke la pɔka ayima n yuun luti sia ti la ka gɔ’ɔra yuun 12. (Mr. 5:25) A bã’a la yuun basɛ ti a dɛna la dɛ̃ɣerɔdaana. Bala la, mina woo n kalum en me dela dɛ̃ɣerɔdaana. Bala yuun basɛ ti a ka ta’an lɛna nɛreba. Leyɛ’ɛsa, a yuun kan ta’an laɣum la nɛreba keŋɛ ta pu’usɛ Yehowa bii a laɣum keŋɛ de’eŋo. (Mal. 15:19, 25) Nɔkpe’ene kai ti pɔka wa yuun ka yeen bɛ̃’ɛra mɛ ge a yuun ti’isɛ ti eŋa ka tari vuurɛ.—Mr. 5:26.
6. Sarɔkuni poan ti pɔka la n yuun luti sia la yuun nyɛ tibegɔ?
6 Pɔka wa n yuun nameseri la yuun boti la Yezu tibɛ en. Ge a yuun ka paɛ Yezu zɛ’an yele en ti a tibɛ en. Bem zuo? Daanse’ere vi n yuun tari en la a bã’a la. Bii a ta’an ti’isa ti Yezu wan zaɣesɛ en la eŋa n de dɛ̃ɣerɔdaana ge wa’ana gɛ̃regɛ nɛreba la. Bala la, a yuun kalum la Yezu fuo ge tara sakerɛ ti bala ma’a wan basɛ ti a bã’a la basɛ. (Mr. 5:27, 28) A sakerɛ la yuun basɛ ti a nyɛ la tibegɔ. Yezu n yuun soke nyaa ani n kalum eŋa fuo la, pɔka la yuun sakɛ ti eŋa n kalum. Yezu yuun eŋɛ pɔka wa la bem?
7. Yezu yuun eŋɛ pɔka la suure n sa’am la wani? (Mark 5:34)
7 Yezu yuun na’asɛ pɔka wa mɛ ge bo en gilema. Yezu yuun nyɛ ti pɔka la zoti la “dabeem ge gbe’era.” (Mr. 5:33) Bala la, a yuun tɔɣɛ guŋɛ en mɛ ge kpemese a giila. Hali a yuun yi en yeti ‘n poyɔa.’ Eŋa n yuun yele en bala la pa’alɛ ti a ka yeen bɔ’ɔra en la gilema ge a me tari la nɔŋerɛ la itisoŋɔ bɔ’ɔra en. (Kaalɛ Mark 5:34.) Baabule la poan, sankana ma’a ti Yezu yi pɔka ti ‘poyɔa.’ Sɛla n sɔi ti a yele bala dela eŋa n nyɛ pɔka la ti dabeem tara en la zuo. Makɛ bisɛ lan yuun wan ana pɔka la faɣa faɣa se’em! Yezu yuun san ka tɔɣɛ ni buɣelɛ a suure, la wan daam ni a suure ti a ti’isa ti eŋa tum la be’em la sɛla ti a eŋɛ la. Ge Yezu yuun soŋɛ en mɛ ti a baŋɛ soŋa ti a dela tuulum nɛra bo a saazuo Sɔ la.
8. Bem yeledaaŋɔ n yuun paɛ mabipɔka n ze’ele Brazil?
8 Zina beere wa, bã’asi ta’an basɛ ti Naayinɛ yamesi suure sa’am ti la ana ba wuu ba ka tari vuurɛ. Mariaa ze’ele la Brazil ge me dɛna sore ŋmɛ’adaana. Ba yuun dɔɣɛ en ti a inya n see, ka tara nu’o la nama. A yeti: “Mam sukuu tadaandoma yuun ni zɛɛna mam mɛ ge me ita mam sɛla n ka nari. Ba yuun yi’iri mam la yuyooro ti la daana mam. Hali mam mea yidoma ni nɛ’ɛsera mam mɛ.”
9. Ba yuun soŋɛ Maria la wani ti a baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa?
9 Bem n yuun soŋɛ Maria? Eŋa n yuun ta dɛna Yehowa Sɛɛradaana la ti mabiisi buɣelɛ a suure ge soŋɛ en ti a gɛɛla amea wuu Yehowa n geele en se’em la. A yeti: “Mam san yeti n gulesɛ mabiisi sɛba n soŋɛ mam la yu’ura, fole kan bɔna mam gɔŋɔ la poan! Mam puurɛ pee mɛ paa la Yehowa n basɛ ti n laɣum pa’asɛ nɛresɛba n nɔŋɛ mam yele la poan.” Mabiisi la yuun soŋɛ Maria ti a bɔkɛ ti a dela tuulum nɛra bo Naayinɛ.
10. Bem yɛla n yuun paɛ Mary Magdalene? (Bisɛ fɔɔra la.)
10 Geele Yezu n yuun soŋɛ Mary Magdalene se’em. Kolekpabɛ’ɛsi bayopɔi n yuun boi a poan! (Lu. 8:2) Kolekpabɛ’ɛsi la zuo, daanse’ere a yuun eeri yirigera mɛ ita sɛla n ka nari. Nɛreba me yuun ka lɛni en. A yuun nameseri mɛ. Dabeem me yuun ta’an tara en ti a ti’isa ti nɛnɛra ka nɔŋɛ en bii kan nyaŋɛ soŋɛ en. Yezu yuun sa’ɛ kolekpabɛ’ɛsi la mɛ ge ti a nyaa dɛna Yezu podɔla. Yezu yuun le eŋɛ la bem soŋɛ Mary Magdalene ti a baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Naayinɛ?
Yezu yuun eŋɛ la wani basɛ ti Mary Magdalene baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa? (Bisɛ kaalegɔ zɛ’ɛsi 10-11)
11. Yezu yuun eŋɛ la wani basɛ ti Mary Magdalene baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Naayinɛ? (Bisɛ fɔɔra la.)
11 Yezu yuun beem Mary Magdalene ti a wa’ana naɛ la en ti ba keŋɛ ta mɔɔlɛ.b Bala yuun basɛ ti Mary Magdalene nyɛ la yɔ’ɔ kɛlesa Yezu n yuun pa’ali nɛreba se’em la. Yezu me yuun niɛ amea mɛ pa’alɛ en daanse’ere daarɛ ti a isige kum poan la. A laɣum pa’asɛ la podɔleba sɛba ti Yezu tɔɣɛ bo daandindaarɛ la. Yezu yuun yele en yeti a ta yele a podɔleba la ti eŋa isige kum poan. Yele ana za’a pa’alɛ ti Yezu yuun soŋɛ en mɛ ti a baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa!—Yon 20:11-18.
12. Bem n yuun basɛ ti Lidia ti’isa ti eŋa ka tari vuurɛ?
12 Wuu Mary Magdalene la, nɛreba zo’e zo’e zina beere wa ti’isɛ ti bamam ka tari vuurɛ. Mabipɔka Lidia n ze’ele Spain yeti, a ma n yuun tari a puurɛ la, a yuun boti la a ka’ɛ puurɛ la basɛ. Hali Lidia tɛ̃ri ti eŋa n yuun de bia la, a ma yuun ni ka bukera en ge ni tɔɣera en yetɔɣepɔ̃’ɔsa. A yeti: “Mam ma n yuun ka nɔŋɛ mam la zuo, mam yuun boti la nɛreba nɔŋɛ mam ge nyɔɣɛ mam zɔtɔ. Dabeem n yuun tari mam ti mam ti’isa ti n san puɣum eŋɛ se’em me, nɛreba kan nɔŋɛ mam sɛla n sɔi la, mam ma yuun basɛ ti mam ti’isa ti mam dela nɛrebe’o.”
13. Bem n soŋɛ Lidia ti a bɔkɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa?
13 Lidia n yuun pɔsɛ zamesa Baabule la, yɛla yuun tee ya. Eŋa n yuun zuseri Yehowa, kaala Baabule, la mabiisi yetɔɣum la ba itigɔ n yuun soŋɛ en ti a baŋɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa. A yeti: “Mam sira ni yele mam ti eŋa nɔŋɛ mam mɛ. Saŋa zo’e zo’e a ni basɛ ti mam baŋɛ la mam n tari halesoma se’em. Mam zɔdoma basɛba me yeti mam la bala.” Hon mi nɛra n ti’isɛ ti a ka tari vuurɛ ti la nara ti ho soŋɛ en ti a bɔkɛ ti a dela tuulum nɛra bo Yehowa?
TON WAN EŊƐ SE’EM GƐƐLA TOMEA WUU YEHOWA N GEELE TO SE’EM LA
14. Yia Samuel 16:7 soŋɛ to la wani ti to baŋɛ Yehowa n geele nɛreba se’em? (Bisɛ daka la zuo n de “Beni N Sɔi Ti Yehowa Yamesi Dɛna Tuulum Bo En?”)
14 Tɛ̃ra ti Yehowa ka geele ho wuu nɛreba n geele ho se’em la. (Kaalɛ 1 Samuel 16:7.) Nɛreba zo’e zo’e ti’isɛ ti nɛra n tari vuurɛ dela en tari ligeri se’em, en som se’em la eŋa n keŋɛ sukuu paɛ zɛ’an ge Yehowa ka ti’iseri bala. (Isa. 55:8, 9) Bala la, tiregɛ nyɛta homea wuu Yehowa n nyɛti ho se’em la ge daɣɛ nɛreba n biseri nyɛta ho se’em la. Baabule la tɔɣɛ nɛreba n yuun ti’isɛ ti bamam ka tari vuurɛ yele maɣesɛ wuu Eliya, Naomi, la Hana. Ho san kaala ba yele, daalɛ basɛ Yehowa n nɔŋɛ ba se’em. Ho ta’an gulesɛ yelese’a n tabelɛ eŋɛ ho zi’irego poan ti la pa’alɛ ti Yehowa nɔŋɛ ho mɛ ge ti ho me dɛna tuulum nɛra bo en. Leyɛ’ɛsa, ho ta’an zamesɛ baŋɛ nɛra n de tuulum se’em to gɔnɔ la poan.c
15. Beni n sɔi ti Yehowa geele Daniel ti a dela ‘tuulum nɛra’? (Daniel 9:23)
15 Tara suure lua ti hon tari sakerɛ la zuo ti ho dɛna tuulum nɛra bo Yehowa. Daniel n yuun gaŋɛ yuun 90 la, a yuun “taregɛ mɛ” ti a suure me sa’am. (Da. 9:20, 21) Yehowa yuun kpemese a giila la wani? Naayinɛ yuun tum la maleka Gabriel ti a keŋɛ ta yele Daniel ti a dela ‘tuulum nɛra’ ge a me wum a zusega la. (Kaalɛ Daniel 9:23.) Bem n yuun basɛ ti Daniel dɛna tuulum nɛra bo Naayinɛ? La dela eŋa n yuun tari sakerɛ ge nɔŋɛ tontɔɔ tuuma la zuo. (Eze. 14:14) Yehowa yuun basɛ ti ba gulesɛ yele wa eŋɛ Baabule poan ti la buɣelɛ to suure. (Arom 15:4) Yehowa me keleseri ho zusega la mɛ ge ti ho me dɛna tuulum nɛra bo en, se’ere n sɔi la ho tari la sakerɛ ge me nɔŋɛ tontɔɔ tuuma.—Mik. 6:8; Heb. 6:10.
16. Bem n wan soŋɛ hɔ ti ho geele Yehowa ti a dela Sɔ n tari nɔŋerɛ?
16 Sakɛ ti Yehowa dela Sɔ n nɔŋɛ hɔ. A boti la a soŋɛ hɔ ge daɣɛ ti a eeri la ho tuure yɛla. (Ym. 130:3; Mt. 7:11; Lu. 12:6, 7) Nɛresɛba n ti’isɛ ti bamam ka tari vuurɛ la n wum yele wa ge ti’isɛ taɣesɛ la, la soŋɛ ba mɛ. Makerɛ, to geele mabipɔka Eliana n ze’ele Spain yele la bisɛ. A yuun ti’isɛ ti ba ka nɔŋɛ eŋa ge ti a me ka tara vuurɛ sɛla n sɔi la, a sira yuun kɔ’ɔn tɔɣera en la yetɔɣepɔ̃’ɔsa yuuma zo’e zo’e poan. A yeti, “La san ana mam wuu n ka tari vuurɛ, mam ni ti’isɛ ti, la ani wuu mam boi la Yehowa nu’usin ti a nɔŋɛ mam ge me tɛ’ɛla mam.” (Ym. 28:9) Mabipɔka Lauren n ze’ele South Africa yeti, “Yehowa san doose a nɔŋerɛ la poan basɛ ti mam vurege du en, ana du’a du’a la mam yuuma zo’e zo’e poan ge basɛ ti mam pa’ala nɛreba, la pa’alɛ ti a geele mam ti n dela tuulum nɛra.”—Ho. 11:4.
17. Bem n wan soŋɛ hɔ ti ho tara suure lua ti Yehowa nam hɔ? (Yooma 5:12) (Bisɛ foote la.)
17 Tara suure lua ti Yehowa nam hɔ. (Kaalɛ Yooma 5:12.) David yuun dekɛ Yehowa n nam nɛra makɛ la “tɛ’ɛlega” n te’eli tontɔɔdoma se’em la. Ho san mina ti Yehowa nam hɔ ge tɛ’ɛla hɔ, bala wan basɛ ti ho kan bisɛ pɔ’ɛ homea ti’isa ti ho ka tari vuurɛ. Ho wan eŋɛ la wani tara suure lua ti Yehowa nam hɔ? Wuu ton baŋɛ se’em la, Yehowa doose la Baabule la poan basɛ ti to mina ti a ti’iseri to yele. A le dɔla la keendoma, ho zɔdoma la nɛreba basɛba poan tiisa ho ti ho dela tuulum nɛra bo en. Ho wan eŋɛ la wani nɛreba san kpɛmesa ho giila?
To san baŋɛ ti Yehowa nam tɔ, bala wan soŋɛ tɔ ti to kan bisɛ pɔ’ɛ tomea (Bisɛ kaalegɔ zɛ’an 17)
18. Beni n sɔi ti la nara ti ho nana pɛ̃ka?
18 Nɛresɛba n mi ho ge nɔŋɛ hɔ san pɛ̃ɣera hɔ, da ti’isa ti ba pã’aseri ho mɛ. Tɛ̃ra ti Yehowa ta’an doose nɛrebana poan soŋɛ hɔ ti ho baŋɛ ti a nam hɔ. Eliana ti to puɣum tɔɣɛ a yele la yeti: “Fii fii, ti mam nyaa ni sakɛ yelese’a ti nɛreba pɛ̃ɣera mam la. La daɣɛ naana ge mam mi ti sɛla ti Yehowa bɔta ti n eŋɛ n bala.” Keendoma la me soŋɛ Eliana ti a baŋɛ ti Yehowa nam en mɛ. Nananawa, a nyaa dela sore ŋmɛ’adaana ge me bɔna yire soŋera Betel tuuma.
19. Bem n basɛ ti hon tara puti’irɛ ti ho dela tuulum nɛra bo Naayinɛ?
19 Yezu basɛ ti to baŋɛ ti to yele pakɛ to saazuo Sɔ la mɛ. (Lu. 12:24) Bala la, to tara suure lua ti Yehowa biseri nyɛta tɔ ti to dela tuulum nɛreba. Basɛ ya ti to kɔ’ɔn tɛ̃ra bala! Basɛ ya ti to kɔ’ɔn soŋɛ nɛreba ti ba baŋɛ ti ba dela tuulum bo Naayinɛ!
YUUNƐ 139 Ti’isɛ Bisɛ Tinpaalega La N Wan Ta Som Se’em
a Ba tee yu’ura ase’a mɛ.
b La niɛ peelumi ti, Mary Magdalene yuun laɣum pa’asɛ la pɔɣese’a n yuun naɛ la Yezu ɛɛra la. Pɔɣesena wa yuun tari la bamea nutatum bisera Yezu la a tuntuneba la.—Mt. 27:55, 56; Lu. 8:1-3.