Zašto vašem tijelu treba san
“ŠTO bih sve dao da se mogu dobro naspavati!” To je u današnje vrijeme vrlo česta pritužba. Mnogi ljudi konstantno naporno rade, a svakodnevni stres i napetosti suvremenog života uzimaju svoj danak.
Liječnici, policajci, vatrogasci, vozači kamiona, radnici koji rade u smjenama, majke s malom djecom i mnogi drugi spadaju u rizičnu skupinu osoba lišenih sna koji je potreban njihovom tijelu. Milijuni ljudi koji doživljavaju frustracije uslijed premalo spavanja živo bi htjeli znati kako se mogu dobro i okrepljujuće naspavati.
Uloga sna
San, ili barem izvjesni period odmaranja, karakterističan je, po svemu sudeći, za sva živa bića. Ukoliko imate kućne ljubimce kao što su mačke, psi ili ptice, sigurno ste zapazili da se mačke i psi u pravilnim intervalima sklupčaju i zaspu te da ptice, kad padne mrak, utihnu i odu na spavanje. Potrebu za snom, ili barem za periodima smanjene aktivnosti, imaju praktički svi sisavci, ptice i insekti. Ljudima je san bezuvjetno potreban.
Neki misle da je spavanje naprosto period odmaranja. No ono je više od toga. “Spavanje je ustvari složeni proces stezanja i opuštanja mišića, ubrzavanja i usporavanja pulsa i rasta i opadanja krvnog tlaka te proces u kome mozak stvara mnoštvo svojih vlastitih filmova”, piše The Toronto Star. “Kad osoba zaspi”, iznosi The World Book Encyclopedia, “smanjuje se svaka aktivnost i mišići se opuštaju. Usporavaju se otkucaji srca i disanje.”
Premda se znanstvenici, liječnici i istraživači već mnogo desetljeća bave proučavanjem sna, i dalje nisu pronađeni odgovori na temeljna pitanja o njegovoj vitalnoj ulozi. Ti istraživači nisu otkrili čak ni što je ustvari san, niti zašto spavamo. Dr. Eliot Phillipson iz laboratorija za istraživanje sna u bolnici Queen Elizabeth u Torontu kaže: “Nisu nam poznati presudni biološki događaji koji se odvijaju dok spavamo, a koji nam vraćaju snagu.”
Dok spavamo, u našem tijelu dolazi do promjena koje djeluju na naš imunološki sustav. Tjelesni se organi opuštaju i odmaraju, suzbijajući iscrpljenost uslijed dnevnih aktivnosti. Generalno čišćenje koje se obavlja pomoću krvotoka efikasno djeluje i ponovo se uspostavlja kemijska ravnoteža. Tako se spavanje može usporediti s noćnom ekipom koja dolazi da bi popravila stvari i očistila ih za sljedeći dan.
Jedna od najvažnijih zadaća spavanja jest da omogući živčanom sustavu oporavak od trošenja u toku dana. Kao što piše u The World Book Encyclopedii, “spavanjem vaše tijelo, a naročito mozak i živčani sustav, obnavlja energiju”.
Koliko je sna potrebno?
Većini odraslih svake je noći potrebno sedam do osam sati sna. Jednima je potrebno manje, a drugima više. Ima nekih koji kažu da se relativno dobro osjećaju spavajući svega četiri ili pet sati, premda neki od njih možda tokom dana još malo odspavaju. Djeci je potrebno daleko više sna nego odraslima.
Naročito kad dođu u poznije godine, ljudi bi mogli ustanoviti da se bude po nekoliko puta u toku noći. Neki bi to mogli smatrati nagovještajem ozbiljnih problema sa spavanjem. No premda stariji ljudi možda nemaju jednako kvalitetan san kao u mlađim danima, eksperimenti su pokazali da buđenje po nekoliko puta u toku noći nije razlog za uzbunu. Kod većine osoba kojima se to događa period budnosti obično kratko traje, možda samo nekoliko minuta, dok ponovo ne zaspu.
No bez obzira na životnu dob osobe, ne bi valjalo očekivati ujednačeno čvrst san tokom cijele noći. San se odvija u ciklusima dubljeg sna koji se izmjenjuje s laganijim snom. U toku noći osoba može proći kroz nekoliko takvih ciklusa.
Opasnosti uslijed premalo spavanja
“Istraživači su sve više zabrinuti zbog veličine broja ljudi koji kudikamo premalo spavaju. Kronična neispavanost, upozoravaju oni, može imati štetne posljedice kako za nas, tako i za ljude oko nas”, izvještava The Toronto Star.
“Ljudi koji su lišeni sna gube energiju i postaju razdražljivi. Poslije dva dana nespavanja, osoba uviđa kako joj postaje teško da se duže na nešto koncentrira. (...) Čine se mnoge greške, naročito u rutinskim zadacima te ponekad popušta koncentracija. (...) Ljudi koji ne spavaju više od tri dana vrlo teško mogu razmišljati, gledati i jasno čuti. Kod nekih se javljaju periodi halucinacija, u toku kojih vide stvari koje zapravo ne postoje”, govori se u The World Book Encyclopedii.
Testovi su pokazali da je osoba na kojoj se vršilo ispitivanje nakon četiri dana besanice mogla izvoditi svega nekoliko rutinskih zadataka. Zadaci koji su zahtijevali koncentraciju ili čak minimalnu mentalnu agilnost postali su neizdržljivi. Postoje i teže posljedice od gubitka koncentracije i mentalne agilnosti. Nakon četiri i pol dana, pojavili su se znaci delirija, a način na koji je osoba percipirala svijet oko sebe postao je poprilično groteskan.
Premalo spavanja može dovesti do ozbiljnih problema. Mnogo je pospanih ljudi zaspalo za volanom u toku vožnje automobilom i nastradalo u kobnoj nesreći. Nesanica također može dovesti do obiteljskih i bračnih problema, budući da konstantno nedovoljno spavanje čini osobu razdražljivijom i manje pristupačnom. Dobro se naspavati važnije je no što neki misle.
Dobro se naspavati
Dr. Jeffrey J. Lipsitz iz Centra za istraživanje poremećaja sna u Metropolitanskom Torontu, stručnjak na području sna, predlaže sljedeće mjere kako bi se osoba dobro naspavala. Spavajte u sigurnom, tihom, tamnom ambijentu i na ugodnom krevetu. Nemojte drijemati kasno u toku dana, čak ni ako ste prethodne noći slabo spavali; nastojte ostati budni i otići na počinak u svoje uobičajeno vrijeme. Izbjegavajte kofein prije spavanja. U krevetu nemojte čitati niti gledati televiziju. Izbjegavajte energično vježbanje i velike obroke neposredno prije odlaska na počinak. Držite se pravilne satnice spavanja, jer će to pomoći vašem tijelu da stvori stalni ritam spavanja i budnosti.
Stvorite naviku opuštanja prije no što idete na spavanje. Izbjegavajte stvari koje vas obično mogu uzbuditi i razbuditi. Naprimjer, izbjegavajte uzbudljive filmove, televizijske programe ili uzbudljivo štivo. Ukoliko neposredno prije odlaska na počinak vodite pobuđujuće razgovore također možda nećete moći zaspati.
Nekim ljudima pomaže topla (ne vruća) kupka ili čitanje laganog štiva koje nije pobuđujuće. Također mogu koristiti pomoćna sredstva koja potiču san, kao naprimjer toplo mlijeko, mlaćenica, malo vina ili biljni čajevi od hmelja, metvice, ili kamilice — ali ne i čajevi s kofeinom.
Međutim, svi se općenito slažu da opuštanje prije odlaska na počinak ne mora samo po sebi biti dovoljno. Zdrav, uravnotežen život popraćen redovitim vježbanjem, život koji je oslobođen tjeskobe i frustracija uzrokovanih pohlepom, ljubomorom, neprijateljstvom i ambicijom pridonosi sposobnosti da se osoba dobro naspava. Tome pridonosi i život oslobođen prekomjernog uživanja u hrani i piću te život oslobođen nesreće koja je posljedica nemoralnosti.
Zadovoljavanje naših duhovnih potreba može igrati značajnu ulogu kod dobrog, mirnog sna. Ono će nam pomoći da razumijemo komplicirani svijet u kome živimo te da živimo uravnoteženim, zadovoljavajućim životom. Jedan mudri Božji sluga potiče nas da steknemo uvid i da se držimo Jehovine mudrosti, jer će to voditi do “ugodnog i sretnog života”. Zatim dodaje: “Nećeš strahovati kad ideš na počinak i dobro ćeš spavati čitave noći” (Priče Salamunove 3:21-24, Today’s English Version).
[Istaknuta misao na stranici 18]
Većini odraslih svake je noći potrebno sedam do osam sati sna
[Slika na stranici 18]
Kronična neispavanost može imati teške posljedice
[Slika na stranici 18]
Mnogi ljudi vrlo teško zaspu