Pogled u svijet
‘Pokret nepovjerenja’
“U sjedištu Svjetskog savjeta crkava kriza je izbila na vidjelo”, pišu francuske novine Le Monde. Savjet, koji je u kolovozu prošle godine proslavio 50. godišnjicu postojanja, bio je oformljen kako bi pomogao u ujedinjenju kršćanskih denominacija diljem svijeta. Međutim, posljednjih godina došlo je do stvaranja “pokreta nepovjerenja” koji “dovodi u pitanje članstvo” pravoslavnih religija u toj organizaciji. Pravoslavne su se crkve, među ostalim, žalile na to da su neke istočne zemlje postale “žrtve prozelitizma” katoličkih i protestantskih misionara. Jedna od tih crkava, Gruzijska pravoslavna crkva, već je istupila iz tog savjeta koji broji 330 crkava članica. Prema tome, “istupanje pravoslavnih crkava iz Svjetskog savjeta u Ženevi više nije samo apsurdna pretpostavka”, pišu novine.
Nikad nije prekasno da prestanete
Jedno istraživanje koje je trajalo 40 godina ustanovilo je da se kod ljudi koji prestanu pušiti, čak i u dobi od 60 godina, znatno smanjuje rizik obolijevanja od raka, izvještava britanski Daily Telegraph. Profesor Julian Peto, iz Instituta za istraživanje raka u Suttonu (Engleska), kaže: “Tek smo prošle godine u potpunosti shvatili koliko su jezive posljedice pušenja, zbog kojeg umire svaki drugi pušač, a ne svaki četvrti, kao što smo ranije mislili, no uvidjeli smo i to da se itekako isplati prestati [pušiti], čak i pod stare dane.” Djecu se redovito upozorava na opasnosti od pušenja. No, i stariji ljudi trebaju znati da ako prestanu pušiti mogu znatno smanjiti opasnost obolijevanja od raka pluća, kaže Peto.
Brak može donijeti sreću
Neki kritiziraju brak govoreći da predstavlja opterećenje, a televizijske humorističke serije često ga prikazuju kao nešto krajnje staromodno. No što pokazuju činjenice? Da li se nevjenčane osobe automatski nalaze u boljem položaju? Jedna profesorica sociologije citirana u novinama Philadelphia Inquirer kaže da to nije točno. Ona kaže da su osobe koje imaju bračnog druga “u pravilu sretnije, zdravije i imućnije”. Osim toga, osobe koje se udaju ili ožene, gledano u cjelini, doživljavaju manje stresa, kod njih postoji manja vjerojatnost da će se baviti kriminalom ili uživati ilegalne droge, no i veća vjerojatnost da im više neće trebati socijalna pomoć. Stoga ne iznenađuje da stručnjaci kažu da vjenčane osobe ujedno i dulje žive.
Zaražena krv?
Devet njujorških dnevnih listova nedavno je objavilo obavijest pod naslovom “Svima koji su od siječnja 1991. do prosinca 1996. primili krv u nekoj od bolnica u New Yorku/New Jerseyu”. Premda inicijator te obavijesti, Njujorški zavod za transfuziju krvi, kaže da je njena svrha bila uvjeriti sve osobe koje su početkom 1990-ih primile transfuziju da su zalihe krvi bile sigurne, obavijest bi mogla imati upravo suprotan učinak. Zašto? Jedan razlog za zabrinutost nesumnjivo je bilo upozorenje koje je stajalo u obavijesti: “Moguće je da su osobe koje su u tom periodu primile krvne derivate iz darovane krvi izložene riziku od zaraza koje se prenose transfuzijom krvi, kao što su HIV i hepatitis.”
Česta pogrešna dijagnoza raka
“Moguće je da službene statistike o uzrocima smrti pokazuju manji broj umrlih od raka nego što je to zaista slučaj”, izvještava časopis New Scientist. Dr. Elizabeth Burton, iz Medicinskog instituta Louisiane u New Orleansu, pregledala je izvještaje autopsija 1 105 pacijenata koje su izvršene u razdoblju od 1986. do 1995, da bi usporedila broj kliničkih dijagnoza raka s brojem takvih dijagnoza kod autopsije. Prema izjavi gđe Burton, kod 44 posto pacijenata uopće nije bio dijagnosticiran rak ili je pak dijagnosticirana kriva vrsta raka. Budući da se danas autopsije provode samo kod 10 posto umrlih — za razliku od 50 posto u 1960-ima — “mnoge greške možda nikad neće izaći na vidjelo”, piše časopis.
Uporni parazit
Taenia solium, parazit koji kod ljudi uzrokuje bolest cisticerkozu, još uvijek uzrokuje probleme u nekim nerazvijenim zemljama. Bolest se obično javlja kao posljedica jedenja zaražene, termički nedovoljno obrađene svinjetine ili hrane koja je zaražena ličinkama tog parazita. Prema pisanju novina Excélsior, koje izlaze u Ciudad de Mexicu, parazit se “teško otkriva”, pa se stoga “može godinama razvijati u ljudskom tijelu, a da prenosilac bolesti uopće nije toga svjestan”. Simptomi, između ostalog, mogu biti vrućica, glavobolja, epileptični napadaji i problemi s vidom. Novine pišu da istraživači iz Nacionalnog samostalnog meksičkog sveučilišta nastoje pronaći cjepivo za svinje kojim bi se uništio taj parazit.
Znaci koji upozoravaju na moždani udar
“Mnogi ljudi ne prepoznaju niti jedan jedini simptom moždanog udara”, izvještava FDA Consumer. Časopis dodaje: “Tek nešto više od polovine anketiranih osoba moglo je navesti barem jedan simptom moždanog udara, dok je samo 68 posto moglo navesti jedan rizični faktor moždanog udara.” Situacija je takva unatoč činjenici da je moždani udar jedan od najznačajnijih uzroka smrti i glavni uzrok invalidnosti kod ljudi koji žive u zapadnom industrijaliziranom svijetu. Kako bi se smanjile štetne posljedice moždanog udara, važno je hitno zatražiti liječničku pomoć čim se pojavi prvi znak upozorenja. U najčešće simptome moždanog udara ubrajaju se iznenadna slabost, obamrlost, paraliza lica, ruke ili noge; naglo pomućenje ili pak gubitak vida, naročito u jednom oku; teškoće pri govoru ili pri razumijevanju tuđeg govora i neobjašnjiva vrtoglavica ili gubitak ravnoteže, naročito kad se javi u kombinaciji s nekim drugim upozoravajućim znacima.
Spaljivanje pisama
Počevši od 1992. u japanskom gradu Nagoyi svake se godine održava budistička ceremonija spaljivanja pisama, kako bi se ljudi riješili pisama koje su dobili putem raznih lanaca. Uprava pošte postavila je u svim gradskim poštama sabirne kutije u koje se ubacuju neželjena pisma te je zamolila monahe iz budističkog hrama da održavaju ceremonije spaljivanja tih pisama. Novine Asahi Evening News objasnile su da je takva pomoć stavljena na raspolaganje “pomalo praznovjernim osobama koje su se bojale zanemariti ili pak same uništiti primljena pisma”. Zašto su se bojale? Pisma ne sadrže samo obećanje da će oni koji slijede uputstva imati korist od toga. U njima se također prijeti da će svatko tko prekine lanac doživjeti nesreću. Naprimjer, u jednom pismu stajalo je upozorenje da je osoba koja je prekinula lanac u Tokyu bila ubijena.
Slonova prava
U mnogim dijelovima Indije slonovi čine znatan dio radne snage. Časopis The Week izvještava da su u sjevernoindijskoj državi Uttar Pradesh, slonovi evidentirani na državnoj platnoj listi kao punopravni namještenici. Slon počinje svoj radni vijek u dobi od oko deset godina te može služiti poslodavcima i do 50 godina. Nakon što ode u mirovinu, slon prima mirovinsku naknadu kao i svaki drugi državni namještenik, s tim da se jednog uzgajatelja slonova zadužuje da vodi brigu o tome da slon dobiva odgovarajuću njegu i hranu. U beneficije koje ženka slona uživa tijekom svog radnog vijeka spada i jednogodišnji porodiljski dopust koji provodi u ugodnom ambijentu zoološkog vrta, nakon čega se vraća važnom poslu vuče drva, tjeranja stoke u obore, pripitomljivanja divljih slonova te patroliranja po nacionalnim parkovima i zaštićenim šumskim područjima.
Težnja za univerzalnim jezikom?
“U jednoj srednjoazijskoj zemlji u kojoj ljudi rijetko govore zapadnjačkim jezicima” jedan osmogodišnjak kaže svom ocu da mora naučiti engleski. Otac ga pita zašto. “Zato, oče, što kompjuter govori engleski.” Ova priča, piše Asiaweek, “zorno predočava pojavu koju mnogi smatraju podmuklom nuspojavom informacijske autoceste (...) koja bi mogla ubrzati ionako naglo prelaženje na upotrebu jednog dominantnog svjetskog jezika — engleskog”. Časopis dodaje: “To nije posljedica nastojanja za ostvarenjem nekakvog međunarodnog bratstva. To je samo jedan praktičan potez. Namjeravamo li se uključiti u digitalnu konverzaciju i poslovanje putem Interneta, moramo raspolagati uvriježenom jezičnom ‘valutom’ da bismo se lako sporazumijevali.” Zašto je to baš engleski jezik? Zato što se “kompjuterski biznis, baš kao i Internet, rodio u SAD-u. Danas je otprilike 80% Internetovog sadržaja prilagođeno engleskom govornom području.” Komuniciranje na drugim jezicima u nekim slučajevima oduzima više vremena zbog poteškoća kod prilagodbe tih jezika na englesku tastaturu. “Sve će to imati svoju cijenu”, piše Asiaweek. “Lingvisti predviđaju da će do kraja idućeg stoljeća, a možda i u narednih 20 godina, polovica od otprilike 6 000 jezika kojima ljudi danas govore postati mrtvi jezici.”