Je li riječ “kršćanin” izgubila svoje značenje?

ŠTO znači biti kršćanin? Kako bi ti odgovorio na to pitanje? Upravo je to pitanje bilo postavljeno nasumce odabranim ljudima u raznim zemljama, i evo nekih njihovih odgovora:

“Slijediti Isusa i oponašati ga.”

“Biti dobar čovjek i spreman dijeliti s drugima.”

“Priznati Krista za svog Gospodina i Spasitelja.”

“Odlaziti na misu, moliti krunicu i primiti svetu pričest.”

“Ne smatram da se mora ići u crkvu da bi se bilo kršćanin.”

Čak i rječnici nude zbunjujući spektar definicija. Ustvari, jedan od njih navodi čak deset natuknica za riječ “kršćanin”, od “onaj koji vjeruje u Isusa Krista ili pripada kršćanskoj religiji” do “časna ili dobra osoba”. Ne iznenađuje da je mnogima teško objasniti što znači biti kršćanin.

Trend sve slobodnijih gledišta

Danas se među onima koji se izjašnjavaju kao kršćani — čak i među onima koji idu u istu crkvu — može naći širok dijapazon gledišta o temama kao što su božansko nadahnuće Biblije, teorija evolucije, uplitanje crkve u politiku i govorenje drugima o svojoj vjeri. Moralna pitanja kao što su abortus, homoseksualnost i zajednički život dviju nevjenčanih osoba često postaju goruća pitanja oko kojih se vode polemike. Očito je da ljudi imaju sve slobodnija gledišta.

Tako je, naprimjer, vijeće jedne protestantske crkve nedavno izglasalo pravo crkve da “izabere svećenika deklariranog homoseksualca u svoju crkvenu upravu”, kako piše časopis Christian Century. Neki teolozi čak iznose gledište da vjera u Isusa nije bitna za spasenje. Oni vjeruju da će Židovi, muslimani i drugi “po svoj prilici ići na nebo [kao i kršćani]”, stoji u jednom članku u The New York Timesu.

Pokušaj zamisliti marksista koji zastupa kapitalizam, demokrata koji zagovara diktaturu ili ekologa koji podržava uništavanje šuma. Reći ćeš: “Ta osoba ne može biti pravi marksist, demokrat ili ekolog”, i u pravu si. Međutim, ako uzmeš u obzir razlike u gledištima onih koji se danas izjašnjavaju kao kršćani, možeš vidjeti da postoje posve oprečna vjerovanja i da su ona često suprotna učenjima Osnivača kršćanstva, Isusa Krista. Što nam ta raznolikost mišljenja govori o kršćanstvu kakvo oni zastupaju? (1. Korinćanima 1:10).

Kao što ćemo vidjeti, trend prilagođavanja kršćanskih učenja duhu vremena ima dugu povijest. Kako Bog i Isus Krist gledaju na takve promjene? Mogu li se crkve koje zastupaju učenja koja ne potječu od Krista s pravom nazivati kršćanskima? Ta ćemo pitanja razmotriti u sljedećem članku.