Pogled u svijet
Brak na izmaku
U Kanadi institucija braka naglo propada. Prema jednom izvještaju službe Statistics Canada, u posljednjih 15 godina “broj Kanađana koji samo žive zajedno gotovo se utrostručio, sa 700 000 na 2 milijuna — što je šesterostruko veća godišnja stopa rasta od stope sklapanja brakova”, piše The Toronto Star. Pored toga, “u Kanadi polovica svih parova kojima je to prva veza sada živi u divljem braku, a u Quebecu se taj broj penje na četiri od pet parova”. Zašto je došlo do te promjene? Divlji su brakovi “očito sastavni dio socijalne revolucije, još jedno u nizu odbacivanja institucija zasnovanih na društvenom poretku koji više nije u modi”, kaže se u izvještaju. U tom je novinskom članku spomenuto da se “nekada zajednički život smatralo pokusnim brakom, no sada se smatra alternativom braka”.
“Mojsijev efekt”
Dvojica japanskih fizičara uspjeli su u laboratoriju razdijeliti vodu, izvještava New Scientist. Masakazu Iwasaka i Shogo Ueno sa Sveučilišta u Tokyu upotrijebili su snažne električne zavojnice da bi stvorili jako magnetsko polje oko jedne vodoravno položene cijevi djelomično ispunjene vodom. Magnetsko polje, otprilike 500 000 puta jače od Zemljinog, brzo je satjeralo vodu na krajeve cilindra, tako da je središnji dio ostao suh. Taj fenomen, koji su znanstvenici prvi put otkrili 1994, ponovili su fizičari u Evropi i Sjedinjenim Državama. Na kom principu on nastaje? Prema riječima Koichi Kitazawe, kolege ranije spomenutih sa Sveučilišta u Tokyu, voda “ima blagu averziju prema magnetiziranju. Stoga jaki magnet odbija vodu i tjera je s područja jakog magnetskog polja na druga područja gdje je ono slabo.” Kitazawa je taj fenomen prozvao “Mojsijev efekt”.
Nepristojni turisti
Zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj baštini, Italija je popularno turističko odredište. Nažalost, ljudi koji tamo provode odmor često su nemarni kad je riječ o lijepim manirama. Prema riječima Maria Lollia Ghettia, firentinskog povjerenika za prirodno i arhitektonsko nasljeđe, “mnogi smatraju da imaju pravo činiti stvari o kojima kod svoje kuće ne bi niti sanjali”. Stoga je Firenca sastavila “Povelju o pravima i dužnostima turistâ”, u kojoj se posjetitelje podsjeća na to što smiju, a što ne smiju činiti, izvještava La Repubblica. Evo nekih podsjetnika: Nemojte se kupati u fontanama niti stavljati noge u njih; nemojte raditi piknik ispred spomenika i muzeja; nemojte bacati na tlo limenke ili gume za žvakanje; prilikom posjete muzejima nemojte nositi majice bez rukava i nemojte se sunčati u kupaćem kostimu u povijesnim vrtovima niti na trgovima. Dakako, pristojni su turisti još uvijek cijenjeni i poželjni.
Dilema oko hranjenja beba
“Porodiljama koje žive u siromašnijim zemljama liječnici i zdravstvene službe već dva desetljeća nude jedan te isti savjet: Dojite svoje bebe da biste im zaštitili zdravlje”, piše The New York Times. “No sada pandemija AIDS-a kvari tu jednostavnu formulu. Istraživanja pokazuju da majke zaražene virusom AIDS-a mogu u velikom broju slučajeva prenijeti virus putem svog mlijeka. (...) Nedavno su Ujedinjeni narodi procijenili da je trećina sve novorođenčadi zaražene HIV-om dobila virus putem majčinog mlijeka.” Alternativno rješenje jest hrana za dojenčad, no i ona povlači za sobom izvjesne probleme. U mnogim zemljama majke nemaju sredstva da bi mogle kupiti hranu za dojenčad ili da bi sterilizirale bočice, a nije im dostupna niti čista voda. Zbog toga bebe stradavaju od dijareje i dehidriranosti, kao i od bolesti dišnih puteva i probavnog trakta. Siromašne obitelji dodaju proizvodu previše vode, što dovodi do pothranjenosti beba. Zdravstveno osoblje sada se trudi dobro odvagnuti ta dva aspekta. U svijetu svakog dana dolazi do preko 1 000 novih zaraza HIV-om kod dojenčadi i djece.
Pogoršavaju se svjetske zdravstvene prilike
“Gotovo tri milijarde ljudi, više od polovice svjetskog stanovništva, nema na raspolaganju čak niti minimalno čiste toalete”, izvještava The New York Times. Ta otkrića u sklopu godišnje ankete za Progress of Nations, koju vodi UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci), ujedno pokazuju da “sanitarni statistički podaci spadaju u one koji po čitavom svijetu idu nagore, a ne nabolje”. Naprimjer, neke zemlje koje su postigle napredak u opskrbi siromašnih ljudi čistom vodom zakazuju kada je riječ o kanalizacijskom odvodu. Taj propust u osnovnoj higijeni uvelike pospješuje širenje novih pošasti i povratak starih bolesti, kaže se u izvještaju. Procjenjuje se da svake godine preko dva milijuna djece umre od bolesti povezanih s nehigijenskim životnim uvjetima. Autor studije Akhtar Hameed Khan kaže: “Kad su vam sanitarni uvjeti na nivou srednjeg vijeka, onda imate i srednjovjekovni obim obolijevanja.”
Dom je najvažniji
Je li dječji vrtić — davanje djece na čuvanje drugima dok roditelji rade — dobar za djecu? To se htjelo ispitati u američkoj studiji Nacionalnog instituta za dječje zdravlje i ljudski razvitak. Istaknuti istraživači s 14 sveučilišta koji se bave pitanjem čuvanja djece pratili su 1 364 djece od rođenja do treće godine života. Više od 20 posto djece čuvale su njihove majke kod kuće; ostalu se slalo u dječje vrtiće ili u domove plaćenih baby-sittera. A kakvi su bili rezultati? “Istraživači su ustanovili da djeca iz ponajboljih dječjih vrtića — tipa vrtića u kojem odrasli s njima mnogo razgovaraju, pokazujući im puno razumijevanja — imaju neznatnu prednost u pogledu govornih sposobnosti i učenja u odnosu na djecu koja borave u sredini gdje im se ne pokazuje toliko pažnje”, piše časopis Time. “No glavni zaključak bio je taj da je utjecaj dječjeg vrtića daleko manje važan za duševni i emocionalni razvoj djece nego što je to kvaliteta njihovog obiteljskog života. (...) Istraživači su procijenili da se tek 1% razlika među djecom može pripisati uvjetima koji vladaju u dječjim vrtićima, a da se 32% može objasniti različitostima njihovih iskustava u krugu vlastite obitelji. Koja je poruka svega toga? Ako je ikoje mjesto važno za učenje, onda je to dom.”
Neobično prijateljstvo
Znanstvenici se već dugo vremena dive odnosu između mravâ i afričkog drveća akacije. Drveće pruža mravima hranu i zaklon. Mravi zauzvrat napadaju insekte koji nanose štetu drveću i ujedaju životinje koje brste njegovo lišće. Izgleda da bez te zaštite drveće ne bi preživjelo. No drveće isto tako treba leteće insekte da bi oprašivali njegove cvjetove. Kako onda insekti koji vrše oprašivanje uspijevaju obaviti svoj zadatak, budući da ih mravi napadaju? Prema znanstvenom časopisu Nature, kada je drveće u “punom cvatu”, ono izlučuje kemijsku supstancu koja je mravima izgleda odbojna. To omogućava insektima da obilaze cvjetove “u presudnom trenutku”. Zatim, kada su cvjetovi već oprašeni, mravi se vraćaju na svoju stražarsku službu.
Pronađena Gutenbergova Biblija
U jednoj crkvenoj arhivi u Rendsburgu (Njemačka) pronađen je ulomak Biblije koji je u 15. stoljeću tiskao Johannes Gutenberg. Nakon što je pronađen početkom 1996, ulomak Biblije od 150 stranica pomno je ispitan prije nego što je bilo proglašeno da se radi o autentičnoj Gutenbergovoj Bibliji, izvještava Wiesbadener Kurier. Poznato je da u svijetu postoji 48 Gutenbergovih Biblija, među kojima je 20 kompletnih. “Čuvene dvosveščane Biblije koje je štampao Johannes Gutenberg smatraju se prvim velikim pothvatom u tiskanju knjiga”, pišu novine. Na tom najnovijem otkriću “još uvijek je očuvan originalni knjižni lanac, kojim je Biblija bila pričvršćena za propovjedaonicu da je ne bi tko ukrao”.
Dulji život
Što je potrebno da čovjek ostane zdrav i da dulje živi? “Karakterna sklonost prema očuvanju ujednačenog raspoloženja, najčešće lišenog psiholoških tjeskoba, daleko je korisnija za tjelesno zdravlje nego što su to vježbanje i prehrambene navike”, kaže dr. George Vaillant iz bostonske bolnice Brigham and Women’s. Vaillantovo mišljenje temelji se na još uvijek aktualnom istraživanju preko 230 muškaraca koji su bili odabrani na njegovom početku, godine 1942. U dobi od 52 godine muškarci koji su bili dobrog zdravlja bili su podijeljeni u tri grupe: one koje se smatralo “nesređenima” (ovi su zloupotrebljavali alkohol, redovito su uzimali sredstva za smirenje ili su odlazili kod psihijatra), “sređenima” (ovi nikad nisu zloupotrebljavali alkohol, uzimali psihonarkotike niti odlazili kod psihijatra) i “srednjima” (ovi su bili negdje između tih dviju grupa). U dobi od 75 godina “umrlo je samo 5 posto [sređenih], za razliku od 25 posto onih iz srednje grupe i 38 posto iz grupe nesređenih muškaraca”, izvještava Science News. Održavanje zdrave prehrane i redovito vježbanje nesumnjivo pogoduje dobrom zdravlju. No “dugovječnost, barem kod muškaraca, izgleda ovisi o naginjanju emocionalnoj stabilnosti koja ih brani od jako teške depresije”, piše Science News.