Koliko je toksičan vaš dom?

Jedna nedavna studija u kojoj je sudjelovalo više od 3 000 ljudi iz Sjedinjenih Država i Kanade, prema časopisu Scientific American, pokazala je da je “većina građana najvjerojatnije imala najbliži kontakt s potencijalno toksičnim zagađivačima (...) na mjestima za koja su obično smatrali da su u osnovi nezagađena, kao što su domovi, uredi i automobili”. Glavni izvor zagađivanja zraka u domovima bile su pare koje pristižu iz običnih proizvoda kao što su sredstva za čišćenje, sredstva protiv moljaca, građevni materijali, goriva, dezodoransi i sredstva za dezinfekciju, kao i iz kemikalija s odjeće koja je bila na kemijskom čišćenju te novog namještaja tapeciranog sintetičkim materijalom.

“Svemirska gripa”, bolest koju su imali astronauti sve dok nije otkriven njen uzrok, pripisuje se takvim isparavanjima, ili “ispuštanju plina”. Ispuštanje plina možete osjetiti dok sjedite u novom automobilu ili obilazite police s proizvodima za čišćenje u samoposluzi, iako su hermetički zatvoreni. Zato kada je kuća potpuno zatvorena da ne bi ušla, recimo, hladnoća, ispuštanje plinova različitih kemijskih sredstava može doprinijeti tome da razina unutrašnje zagađenosti bude daleko viša od vanjske.

Djeca, naročito ona koja su tek prohodala, najosjetljivija su na kućne zagađivače, kaže kanadski Medical Post. Ona su bliže podu nego stariji; dišu brže od odraslih; provode čak 90 posto vremena u kući; a njihovo je tijelo izloženije toksinima jer im organi nisu još potpuno razvijeni. Ona apsorbiraju nekih 40 posto unesenog olova, dok odrasli apsorbiraju oko 10 posto.

Zadržati uravnotežen stav

Budući da se današnja generacija ljudi kemijskim sredstvima izlaže u neviđenoj mjeri, o njihovim djelovanjima treba saznati još puno toga, pa znanstvenici stoje na oprezu. Izlaganje kemijskim sredstvima ne znači da automatski moramo strahovati od tumora ili smrti. Zaista, izgleda da većina ljudi s tim dosta dobro izlazi na kraj, što služi na čast Stvoritelju divnog ljudskog tijela (Psalam 139:14). Pa ipak, potrebno je poduzeti razumne mjere opreza, naročito ako redovito dolazimo u kontakt s kemijskim sredstvima koja mogu biti toksična.

Knjiga Chemical Alert! kaže da su “neka kemijska sredstva toksična u tom smislu što se upliću u ravnotežu [tjelesnih] funkcija i tako prouzročuju nedefinirane simptome koje najbolje možemo opisati kad kažemo da se jednostavno ne osjećamo dobro”. To što se trebamo manje izlagati potencijalno štetnim kemijskim sredstvima ne znači bezuvjetno da svoj način života moramo promijeniti iz temelja, već samo trebamo učiniti manje preinake u svojoj svakodnevnoj rutini. Pogledajte prijedloge u okviru na 8. stranici. Možda vam neki od njih pomognu.

Osim poduzimanja razumnih mjera opreza u vezi s kemijskim sredstvima, sebi pomažemo i kad nismo nepotrebno zabrinuti, naročito kad su u pitanju stvari koje su izvan naše kontrole. “Mirno je srce život tijelu”, kaže Biblija u Pričama Salamunovim 14:30 (St).

Pa ipak, mnogi ljudi pate i obolijevaju, ponekad čak i od neizlječive bolesti, zbog kemijskih toksina.a Poput milijuna ljudi koji danas pate zbog toliko mnogo drugih uzroka, oni koji imaju bolest koja je povezana s kemijskim sredstvima s pravom se mogu radovati budućnosti jer će sa Zemlje uskoro biti uklonjeni toksini, koji nanose štetu njenim stanovnicima. Čak će i “toksične” misli, zajedno s onima koji ih gaje, biti stvari prošlosti, kao što će pokazati zadnji članak ove serije.

[Bilješka]

[Okvir na stranici 8]

Za zdraviji, sigurniji dom

Da biste smanjili svoje izlaganje potencijalnim toksinima, često je potrebno izvršiti samo manje preinake u vašem načinu života. Evo nekih prijedloga koji vam mogu biti korisni. (Predlažemo vam da dodatne, konkretnije detalje potražite u mjesnoj biblioteci.)

1. Pokušajte većinu kemijskih sredstava koja isparavaju uskladištiti tamo gdje neće zagađivati zrak u vašem domu. U ta kemijska sredstva spadaju formaldehid i proizvodi koji sadrže otapala koja isparavaju, kao što su ličilačka boja, lak, ljepila, pesticidi i otopine za čišćenje. Proizvodi koji sadrže hlapivi petrolej ispuštaju toksične pare. Toj skupini pripada benzen, za koji je poznato da kroz duži vremenski period i u visokim koncentracijama izaziva rak, deformacije kod novorođenčadi i druga reproduktivna oštećenja.

2. Ugradite dobru ventilaciju u svim prostorijama, uključujući i kupaonicu. Prilikom tuširanja isparavaju određeni aditivi kao što je klor, a koji mogu biti u vodi. To može prouzročiti nakupljanje klora, a čak i kloroforma.

3. Obrišite noge prije nego što uđete u kuću. Taj jednostavan postupak, kaže Scientific American, može smanjiti količinu olova u tepihu šest puta. Time se također smanjuje količina pesticida, od kojih se neki vani na sunčevom svjetlu razgrađuju brzo, ali u tepisima mogu prebivati godinama. Još jedno rješenje, koje predstavlja ustaljeni običaj u nekim dijelovima svijeta, jest izuvanje. Dobar usisivač, naročito onaj koji ima rotirajuću četku, može također smanjiti uprljanost tepiha.

4. Ako u prostoriji koristite neki pesticid, maknite iz nje igračke najmanje dva tjedna, čak i ako na etiketi možda piše da u prostoriji možete boraviti nekoliko sati nakon postupka čišćenja. Znanstvenici su nedavno otkrili da određene plastične mase i pjene koje se nalaze u igračkama doslovno upijaju ostatke pesticida poput spužve. Djeca će toksine apsorbirati kroz kožu i usta.

5. Smanjite upotrebu pesticida. Frank Graham, ml., u svojoj knjizi Since Silent Spring piše da pesticidi “imaju svoje mjesto u domu i vrtu, no prodajne kampanje uvjerile su prosječnog vlasnika kuće u predgrađu da pri ruci mora imati arsenal kemijskih sredstava dovoljan da odbije najezdu afričkih skakavaca”.

6. Uklonite oljuštenu boju koja u sebi ima olova sa svih površina i premažite ih bezolovnom bojom. Ne dozvoljavajte djeci da se igraju u prljavštini punoj boje koja sadrži olovo. Ukoliko sumnjate da u vodovodnoj instalaciji ima olova, vodu iz slavine s hladnom vodom treba pustiti da lagano curi dok se ne uoče promjene u temperaturi vode, a vodu iz slavine s toplom vodom nemojte koristiti za piće (Environmental Poisons in Our Food).

[Slika na stranici 9]

Djeca koja su tek prohodala najosjetljivija su na kućne zagađivače