Kserksov težak poraz

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ GRČKE

PUTNIKA koji ne poznaje povijest ove lokacije fasciniraju termalna vrela i gejziri koji izbacuju sumporne plinove. Možda će se iznenaditi kad sazna da se na mjestu priobalne ravnice — koja se naziva Termopile, što znači “vruća vrata” — nekad nalazio gotovo neprohodni uski kopneni pojas. No možda će ga još više fascinirati saznanje da ovdje, a i nešto južnije, na otoku Salamini, može naći konkretne dokaze koji svjedoče o zadivljujućoj točnosti biblijskih proročanstava.

Zaista, kada se analiziraju s osvrtom na prošlost i na način na koji su se ispunili, detalji određenih proročanstava iz biblijske knjige Danijela koji se odnose na ovo područje naprosto su zapanjujući. Oni pružaju uvjerljiv dokaz da je Biblija Riječ Božja. U 11. poglavlju Danijela nalazimo jedan upečatljiv primjer. Danijelu je proročanstvo bilo saopćeno ‘prve godine Darija Medijca’, oko 538. pr. n. e. (Danijel 11:1). No ispunjenje onog što je tada bilo otkriveno proteglo se kroz period koji traje stoljećima.

U Danijelu 11:2 (St) bilo je prorečeno u vezi s jednim perzijskim kraljem: “Evo: još će tri kralja ustati za Perziju: četvrti će biti bogatiji od svih ostalih, pa kad se zbog svoga bogatstva osili, sve će podići protiv kraljevstva grčkoga.”

Nakon Kira II, Kambisa II i Darija I, ‘četvrti kralj’ bio je Kserkso I, a on je, po svemu sudeći, bio Asver koji se spominje u biblijskoj knjizi Estere. Je li on doista ‘podigao sve protiv kraljevstva grčkoga’ i kakav je bio ishod toga?

Kserkso — odlučni osvajač

Kserkso je morao snositi posljedice poraza koji je vojska njegova oca, Darija, doživjela kod Maratona.a Stoga je Kserkso prvih nekoliko godina svoje vladavine proveo gušeći pobune u carstvu, a i postajući sve ‘silniji zbog svoga bogatstva’.

No Kserkso je i dalje razmišljao o osvajanju Grčke, na što su ga poticali njegovi ambiciozni dvorani. Stoga je, počevši od 484. pr. n. e., tri godine sakupljao iz svih satrapija i država pod perzijskom vlašću vojnike koji će sačinjavati, kako neki tvrde, jednu od najvećih vojski koja je ikad stupala licem Zemlje. Prema grčkom povjesničaru Herodotu, udružene snage Kserksove kopnene vojske i mornarice brojale su nevjerojatnih 2 317 610 ratnika.b

U međuvremenu, Grci su se počeli pripremati na svoj način. Premda su bili iskusni moreplovci, ratna mornarica bila im je slaba točka. No sada su Atenjani, odgovarajući na prijetnju perzijskog napada i na jedno delfijsko proročanstvo koje ih je uputilo da se brane “drvenim zidovima”, počeli graditi ratno brodovlje.

U državnim rudnicima u Laurionu postojala su bogata nalazišta srebra, a ugledan atenski političar Temistoklo nagovorio je skupštinu da sav prihod tih rudnika uloži u izgradnju flote od 200 trirema. Sparta je u početku bila pomalo neodlučna, no kasnije je preuzela čelnu poziciju u vojsci Helenskog saveza, koji je sačinjavalo tridesetak grčkih gradova-država.

Kserkso je dotle premještao svoju razornu napadačku vojsku u Evropu — što nije bio nimalo lak zadatak. Za hranu su se trebali pobrinuti gradovi duž puta, koji su dnevno trošili 400 talenata zlata da bi čitavoj vojsci osigurali samo jedan obrok. Mjesecima unaprijed slalo se glasnike s porukom da se pripremi žitarice, stoku i perad za kraljevski stol. Samo je Kserkso imao šator; ostatak vojske spavao je pod vedrim nebom.

Ogromna vojska morala je najprije prijeći Helespont (danas se naziva Dardaneli), uzak tjesnac na granici između Azije i Evrope. Nakon što su za vrijeme jedne oluje uništena dva pontonska mosta, Kserkso je — u naletu bijesa — naredio ni manje ni više nego da se vode Helesponta kazne s 300 udaraca bičem, žigošu usijanim željezom i okuju lancima. Također je naredio da se graditeljima mosta odrubi glava. Kad su sagrađena dva nova mosta preko Helesponta, vojsci je trebalo punih sedam dana da ih prijeđe.

Termopile — skupo plaćen uzak kopneni pojas

Nekako sredinom 480. pr. n. e. perzijska se carska vojska, uz pratnju mornarice, počela spuštati obalom Tesalije. Grčke savezničke snage konačno su odlučile braniti svoje položaje kod Termopila, uskog kopnenog pojasa na kojem se u to vrijeme 15-ak metara od obale strmo uzdizalo kontinentalno gorje.c

Perzijanci su trebali prijeći ovaj pojas u tako uskoj koloni da bi ih mogla zaustaviti čak i mala četa prekaljenih vojnika. Izvidnica od 7 000 Grka pod zapovjedništvom spartanskog kralja Leonide zauzela je položaj kod tjesnaca nedaleko od Termopila. Za to je vrijeme grčka flota, koja je brojala 270 ratnih brodova, bila stacionirana nedaleko od rta Artemizija te se igrala mačke i miša s perzijskom flotom.

Početkom kolovoza Kserkso je došao do Termopila, uvjeren da će Grci pobjeći glavom bez obzira kad vide njegovu ogromnu vojnu silu. Vidjevši da Grci ne uzmiču, poslao je Medijce i Cizijce da se obračunaju s njima; no te su vojske pretrpjele teške gubitke, a ništa bolje nisu prošli niti Besmrtnici (elitna borbena jedinica) koje je Kserkso poslao pod zapovjedništvom satrapa Hidarna.

Efijalt, noćna mora

Upravo kada se činilo da je odbijen napad Perzijanaca, neki pohlepni seljanin iz Tesalije po imenu Efijalt (na grčkom “noćna mora”) ponudio im je da će ih odvesti preko brda do pozadinskih položaja grčke vojske. Idućeg jutra Perzijanci su opkolili Grke u namjeri da ih napadnu s leđa. Shvativši da su osuđeni na propast, Spartanci su se žestoko branili; mnoge su napadače, koje su vlastiti zapovjednici prisilili na juriš, likvidirali tako da su ih pregazili ili satjerali u more. Na koncu su kralj Leonida i otprilike 1 000 njegovih ljudi ipak svi do jednog izginuli. Hidarno je dopro do spartanskih pozadinskih redova.

Perzijska je vojska, zajedno s ostatkom pomorske flote, gonila Atenjane prema kući. Kserkso je umarširao u područje Atike, pljačkajući i paleći putem. Atenjani su se sklonili na obližnji otok Salaminu. Grčka flota ostala je između Atene i Salamine. Atenska akropola pala je tek dva tjedna kasnije. Branitelji su svi do jednog izginuli, a svetišta su bila razorena, spaljena i opljačkana.

Salamina — “drveni zidovi” na djelu

Grčko ratno brodovlje već se ranije u nekoliko navrata žestoko sukobilo s perzijskom flotom nedaleko od Termopila, no u sukobima nije bilo pobjednika. A onda se, nakon povlačenja kopnenih snaga, i grčka mornarica povukla na jug. Sada se ponovno okupila u Salaminskom zaljevu, gdje je Temistoklo počeo kovati ratni plan.

Znao je da je 300 feničkih ratnih brodova, koji su činili jezgru perzijske mornarice, bilo veće, a ipak okretnije od manjih i snažnih grčkih trirema. Perzijska flota brojala je oko 1 200 brodova, dok je grčka vojska raspolagala s 380 brodova. A iskustvo grčkih mornara nije se moglo mjeriti s iskustvom posada perzijskih ratnih brodova. No kanal između Salamine i atičke obale bio je toliko uzak da je njime moglo paralelno ploviti samo 50 brodova. Kad bi Grci mogli namamiti Perzijance u taj tjesnac, istopila bi se prednost koju su Perzijanci imali zbog toga što su bili brojniji i okretniji. Temistoklo je navodno ubrzao sukob poslavši Kserksu lukavu poruku da napadne prije nego što grčka flota uspije pobjeći.

Tako je i bilo. Perzijska flota, čiji je svaki ratni brod bio potpuno spreman za bitku te opremljen redovima veslača i borbenim odredima kopljanika i strijelaca, oplovila je rt Atike i krenula prema kanalu. Siguran u pobjedu, Kserkso je postavio svoje prijestolje na jednom brdu odakle je mogao ležerno gledati bitku.

Težak poraz

Kad su se Perzijanci nagurali u tom uskom kanalu, nastupila je opća pometnja. Iznenada se s brda na otoku Salamini oglasila truba, a grčki su brodovi silovito krenuli naprijed u pravilnoj borbenoj liniji. Trireme su se zabijale u perzijske brodove, razbijajući im trupove i gurajući ih jedne prema drugima. Grčki su ratnici mašući mačevima poskakali na teško oštećene neprijateljske brodove.

Pješčana atička obala bila je prepuna drvenih olupina i iznakaženih tjelesa. Nakon ove katastrofe Kserkso je sabrao ostatak svog brodovlja i otplovio kući. Bio je to kraj njegovih ratnih pohoda za tu godinu. No ipak je ostavio prilično veliku vojsku pod zapovjedništvom svog šurjaka Mardonija da prezimi u Tesaliji.

Osobe koje marljivo istražuju Bibliju znaju da je poraz Perzijanaca kod Salamine bio daleko unaprijed dan znak potonje prevlasti grčkog ‘jarca’ iz Danijelovog proročanstva nad medo-perzijskim ‘dvorogim ovnom’ (Danijel 8:5-8). Što je još važnije, biblijska proročanstva jamče Božjim slugama da će isprazna ljudska borba za vlast najzad biti okončana vladavinom Kralja Isusa Krista (Izaija 9:6; Danijel 2:44).

[Bilješke]

[Okvir/slika na stranici 25]

Trirema — ubojita lađa

Sila koja je stajala iza pomorske dominacije Atenjana na Egejskom moru u petom stoljeću pr. n. e. bila je trirema, uska lađa koja je inače plovila do svog odredišta pomoću jedara, dok se za vrijeme pomorskih bitaka pokretala pomoću vesala. Na svakoj galiji plovila je mala četa vojnika. No njihov primarni cilj nije bio prijeći na neprijateljske brodove, već ih uništiti metalnim kljunom trireme, koju je 170 veslača pokretalo i usmjeravalo prema meti.

[Zahvala]

Grčki muzej pomorstva/ Fotografija P. Stolis

[Karta na stranici 26]

(Vidi publikaciju)

KSERKSOVE BOJNE JEDINICE

HELESPONT

TESALIJA

ARTEMIZIJ

TERMOPILE

ATIKA

ATENA

MARATON

LAURION

SALAMINA

SPARTA

[Zahvala]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.