Uvi Egagọ-Ileleikristi I bi Titi
ODIBỌGBA Jesu Kristi u duobọte akpọ na evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ. Ovuẹ riẹ o kẹ ẹgba, rovie ahwo aro, jẹ wọ ahwo evaọ edhere igbunu. Eme riẹ i duobọ te ahwo buobu nọ i yo usiuwoma ota riẹ gaga.—Matiu 7:28, 29.
Jesu ọ rehọ ababọ ozodhẹ se oma-udhehọ iruẹru isu-egagọ gbe erọ esuo egeva oke riẹ, rekọ o fi oma hotọ kẹ iwhrori na re a dhẹ wariẹe họ. (Matiu 11:25-30) Ọ rọwo inọ izi muomu i bi ru eyoma evaọ otọakpọ na je dhesẹ nnọ ọ ga vi ai ẹkwoma ogaga nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ riẹ. (Matiu 4:2-11, 24; Jọn 14:30) Jesu ọ rehọ ona dhesẹ nnọ fiki uzioraha ma jẹ be ruẹ uye, ọ tẹ jẹ rehọ edhere uyoyou riẹ obọ kpohọ Uvie Ọghẹnẹ kẹ ifue ebẹdẹ bẹdẹ. (Mak 2:1-12; Luk 11:2, 17-23) O si ubere ọ ebi nọ u di ahwo aro anwẹdẹ no kpahe oghẹrẹ ohwo nọ Ọsẹ riẹ ọ ghinẹ rrọ, ru odẹ Ọghẹnẹ via kẹ enọ e gwọlọ wo usu okpekpe kugbe Ei.—Jọn 17:6, 26.
Fikiere, u gbunu hu inọ ghelọ ukpokpoma ogaga nọ u no obọ ahwo egagọ gbe otu isuẹsu na ze, ilele Jesu a vaha ovuẹ riẹ nọ u wo ẹgba na kiti kiti. Evaọ oware wọhọ ikpe 30 ọvo, a rehọ ikoko Ileleikristi nọ i bi titi ro mu Africa, Esia, gbe Europe no. (Ahwo Kọlọsi 1:23) Uzẹme olọlọhọ nọ Jesu o wuhrẹ u rovie idu ahwo omarokpotọ, enọ i wo eva ezi evaọ Uvie-Ulogbo Rom soso.—Ahwo Ẹfẹsọs 1:17, 18.
Rekọ, ẹvẹ Ileleikristi ekpokpọ eyena kpobi enọ ejọ rai i yogbe ejọ edafe, nọ i no eghagha avọ eghagha ze, avọ evẹrẹ sa-sa, enọ e jọ egagọ sa-sa vẹre, a sae rọ jọ uvi okugbe evaọ “orọwọ ovo,” wọhọ epanọ Pọl ukọ na o se rie na? (Ahwo Ẹfẹsọs 4:5) Eme o re fi obọ họ kẹ ae ‘ta ẹme ọvo’ re a seba ẹhẹriẹ? (1 Ahwo Kọrint 1:10) Ma te roro ohẹriẹ ulogbo nọ o rrọ udevie enọ i se oma rai Ileleikristi nẹnẹ, u re woma re ma kiẹ oware nọ Jesu omariẹ o wuhrẹ.
Ehri ọ Okugbe Ileleikristi
Okenọ a je gu ei ẹdhọ evaọ aro Pọntiọs Pailet, Jesu ọ fodẹ ehri okugbe Ileleikristi. Ọ ta nọ: “Fiki onana a je yẹ omẹ, fiki onana mẹ jẹ ze evaọ akpọ na, re me se isẹi kẹ uzẹme. Kohwo kohwo nọ ọrọ ọ rọ uzẹme, o re yo uru mẹ.” (Jọn 18:37) Fikiere, ẹjẹrehọ iwuhrẹ Jesu jegbe abọ nọ o kiọkọ kpobi Ẹme Ọghẹnẹ nọ a rọ ẹgba ẹzi riẹ kere, Ebaibol na, u wo ẹgba nọ u re ro ku uvi ilele Jesu kugbe.—1 Ahwo Kọrint 4:6; 2 Timoti 3:16, 17.
Uzẹme, ilele Jesu a ti wo uvi enọ hayo eware jọ nọ aikpobi a jọ rọwo kugbe he ẹsejọ. Eme a re ru? Jesu ọ ta nọ: “Okenọ Ẹzi uzẹme ọ zi no, o re ti su owhai ruọ uzẹme na kpobi; keme ọ rẹ te ta o rọ udu riẹ hẹ, rekọ o nọ o yo kpobi ọ rẹ te ta, ọ rẹ te ta eware nọ ebe tha kẹ owhai.” (Jọn 16:12, 13) Fikiere, ẹzi ọfuafo Ọghẹnẹ o ti fi obọ họ kẹ uvi ilele Jesu wo otoriẹ uzẹme na nọ Ọghẹnẹ o bi dhesẹ iẹe via ẹmẹrera na. Ofariẹ, ẹzi ọyena ọ te mọ ibi, wọhọ uyoyou, oghọghọ, gbe udhedhẹ, onọ o te wha okugbe fihọ udevie rai.—Iruẹru 15:28; Ahwo Galesha 5:22, 23.
Jesu ọ kuvẹ kẹ ẹwhọ hayo ẹfa itu sa-sa evaọ udevie ilele riẹ hẹ; yọ ọ kẹ rai udu hu re a nwene izẹme Ebaibol re e rọwo kugbe iruemu ẹwho gbe erọ egagọ ahwo nọ a te nya ku. Ukpoye, evaọ aso urere riẹ kugbe ae, ọ lẹ gaga nọ: “Mẹ lẹ kẹ enana evo ho, rekọ enọ e rọwo omẹ kpobi fiki eme rai, re ai kpobi a jọ ọvo; wọhọ owhẹ, Ọsẹ, epanọ whọ rọ eva mẹ, mẹ tẹ rọ eva ra, re a jọ eva mai re, re akpọ na ọ rọwo nọ who vi omẹ ze.” (Jọn 17:20, 21) Fikiere uvi okugbe ọrọ ẹzi gbe uzẹme, o te jọ oka nọ a re ro vuhu ilele Jesu no emuhọ ze rite oke mai na. (Jọn 4:23, 24) Dede na, ichọche inẹnẹ a wo okugbe he, rekọ ohẹriẹ. Fikieme o jẹ rrọ ere?
Oware nọ Ichọche I gbe Wo Okugbe He
Oware nọ ma rẹ sae ta nnọ o ghinẹ wha ohẹriẹ orọwọ gbe iruemu fihọ udevie enọ i se oma rai Ileleikristi nẹnẹ họ, a bi lele iwuhrẹ Jesu hu. Ohwo jọ nọ o re kere ebe o mu ẹro họ nọ: “Wọhọ epanọ o jọ evaọ oke nọ u kpemu no, oware nọ u kiehọ ẹgwọlọ rai Ileleikristi ekpokpọ inẹnẹ a rẹ gwọlọ jẹ rehọ no Ebaibol na ze—a ve gbolo ovao kẹ oware nọ o rọwo kugbe iruemu egagọ rai nọ i no otọ ze he.” Nwanọ enẹ Jesu avọ ikọ riẹ a ta nọ o rẹ te via.
Wọhọ oriruo, evaọ otọ ogaga ẹzi, Pọl ukọ na o kere se ibe ọsẹro riẹ, Timoti, inọ: “Keme oke o be tha nọ ahwo a rẹ te rehọ uwuhrẹ nọ o gbunu hu, [rekọ] ezọ e rẹ te sae okpọ a ve ti koko iwuhrẹ nọ i re ti wuhrẹ ai onọ a guọlọ; a ve ti kiukeku ezọegaviẹ kẹ uzẹme na a ve ghoro bru iku esia.” Kọ a ti su Ileleikristi kpobi thọ? Ijo. Pọl ọ ta haro nọ: “Rọ kẹ owhẹ, dikihẹ ga, thihi-akọ eva uye-oruẹ, re who ru iruo ọta-usiuwoma, je ru iruo ra gbunu.” (2 Timoti 4:3-5; Luk 21:8; Iruẹru 20:29, 30; 2 Pita 2:1-3) Timoti gbe Ileleikristi ẹrọwọ efa a rria lele ohrẹ oyena nọ a rọ ẹgba ẹzi kere na.
Ileleikristi Uzẹme A Gbẹ Rrọ Okugbe
Wọhọ Timoti, Ileleikristi uzẹme nẹnẹ a bi mu ẹro h’otọ ẹkwoma ẹsiọ iroro ohwo-akpọ gbe ẹjẹrehọ Ikereakere na ọvo wọhọ oria nọ a rehọ iwuhrẹ nọ a rọwo kpobi no ze. (Ahwo Kọlọsi 2:8; 1 Jọn 4:1) Evaọ aruorokele Ileleikristi ikpe-udhusoi ọsosuọ, Isẹri Jihova a bi ru odibọgba rai gba evaọ erẹwho nọ i bu vi 230, be rehọ uzedhe ovuẹ nọ Jesu o whowho, emamọ usi Uvie na, ro bru ahwo evaọ oria kpobi. Roro kpahe obọdẹ idhere ene jọ nọ a be rọ rehọ okugbe raro kele Jesu je bi dhesẹ iruemu uvi Egagọ-Ileleikristi makọ oria nọ a be rria kpobi.
A rehọ iwuhrẹ rai no Ẹme Ọghẹnẹ ze. (Jọn 17:17) Ozerẹ ichọche jọ evaọ Belgium o kere kpahe ai nọ: “Oware jọ nọ ma rẹ sai wuhrẹ mi ai [Isẹri Jihova] họ, unevaze rai nọ a rẹ rọ gaviezọ kẹ Ẹme Ọghẹnẹ gbe aruọwha rai nọ a re ro se osẹri kpahe iẹe.”
A rẹro so Uvie Ọghẹnẹ kẹ ifue rono ebẹbẹ akpọ na soso. (Luk 8:1) Evaọ Barranquilla, Colombia, Osẹri jọ ọ t’ẹme kugbe Antonio, ọnọ o wo ọwhọ gaga kpahe iruẹru esuo-ohrowo. Osẹri na ọ ruọ abọ riẹ hẹ, yọ ọ ta ewoma họ abọ isuẹsu efa jọ họ. Ukpoye, ọ ta nnọ ọ gwọlọ wuhrẹ Ebaibol na kugbe Antonio gbe inievo riẹ ọvọvẹ. U kri hi, Antonio o te ti vuhumu nnọ Uvie Ọghẹnẹ ọvo họ ẹruore kẹ iyogbere nọ e rrọ Colombia gbe abọ nọ o kiọkọ kpobi evaọ akpọ na.
A be rehọ adhẹẹ kẹ odẹ Ọghẹnẹ. (Matiu 6:9) Okenọ Isẹri Jihova a kake nyaku Maria, ọgba-egagọ Kathọlik nọ ọ be rria Australia, ọ kẹ Isẹri na uvẹ re a jọ Ebaibol na dhesẹ odẹ Ọghẹnẹ kẹe. Didi ẹme ọ ta? “Nọ mẹ kake ruẹ odẹ Ọghẹnẹ evaọ Ebaibol na, mẹ viẹ. U du obọ te omẹ udu gaga inọ mẹ sae ghinẹ riẹ jẹ rehọ odẹ oma Ọghẹnẹ ru iruo.” Maria ọ ruabọhọ ewuhrẹ Ebaibol na, yọ evaọ oke ọsosuọ kpobi evaọ uzuazọ riẹ, ọ tẹ te riẹ oghẹrẹ ohwo nọ Jihova ọ rrọ, ọ tẹ jẹ bọ usu nọ o rẹ tọ kugbei.
Uyoyou u ku rai gbe. (Jọn 13:34, 35) Uzoẹme jọ evaọ obe-usi na, The Ladysmith-Chemainus Chronicle, Canada, o ta nọ: “Makọ egagọ nọ whọ rrọ kpobi hayo whọ gbẹ make rrọ egagọ họ, who re jiri Isẹri Jihova 4,500 nọ i ru iruo t’aso t’uvo evaọ oka ovo gbe ubro nọ u kpemu na evaọ ebabọ Ọgwa Okokohọ ologbo jọ evaọ Cassidy . . . Re a rehọ evawere ru onana ababọ ẹwhọ, ohẹriẹ hayo ẹgwọlọ omorro yọ oka uvi Egagọ-Ileleikristi.”
Fikiere, rri imuẹro na. Nọ iwuhrẹ, imishọnare, gbe ahwo ichọche Kristẹndọm a gbe bi lele ẹbẹbẹ ohẹriẹ nọ u bi se ofu họ igbabọ evaọ udevie rai muabọ na, uvi Egagọ-Ileleikristi i bi titi evaọ akpọ-soso. Ẹhẹ, Ileleikristi uzẹme a be wha iruo rai erọ usiuwoma ota gbe ewuhrẹ Ẹme Ọghẹnẹ haro. (Matiu 24:14; 28:19, 20) Whọ tẹ rrọ usu ahwo nọ “a bi dimẹ je bi bo” fiki eware etọtọ nọ e be via nẹnẹ na, yọ otẹrọnọ ohẹriẹ nọ o rrọ udevie egagọ Kristẹndọm o be kẹ owhẹ uye, ma zizie owhẹ re who kuomagbe Isẹri Jihova evaọ ẹgọ okugbe Ileleikristi ọrọ Ọghẹnẹ uzẹme ọvo na, Jihova.—Izikiẹl 9:4; Aizaya 2:2-4.