Febreru
Sábadu, 1 di febreru
Faze bu trabadju pa Deus konplétu. — 2 Tim. 4:5.
Jizus ta preokupaba txeu ku otus. Pur isu, kantu kes algen ta xintiba se amor, es ta obiba mensaji di Reinu. Nton, si nu mostra más preokupason pa otus algen, nu ta ten más rezultadu na nos trabadju di pregason. Modi ki nu pode mostra nos preokupason pa kes algen ki nu ta atxa na pregason? Nu debe poi na ses lugar i trata-s di mésmu manera ki nu ta gostaba di algen trata-nu. (Mat. 7:12) Pensa na nisisidadis di kada algen. Nu ka debe uza mésmu aprizentason pa tudu algen ki nu ta atxa na pregason. Ku jetu, faze perguntas pa bu pode konxe algun kuza sobri kel algen i na kuzê ki el ta kridita. (Pro. 20:5) Óras ki nu ta faze kes tipu di pergunta li, nu ta dexa-s fla-nu pamodi ki es meste di kes notísia sábi. Óras ki nu sabe kel-li, nu ta pode mostra ma nu ta preokupa ku ses sentimentu i ku kuzas ki es meste. Asi, nu ta pode da-s kel tipu di ajuda ki es meste, sima Jizus ta fazeba. — Konpara ku 1 Coríntios 9:19-23. w19.03 20 ¶2; 22 ¶8-9
Dumingu, 2 di febreru
Ntrega Jeová tudu kuza ki bu ta faze, i bus planu ta da sértu. — Pro. 16:3.
Adon ku Eva, mostra ma es ka staba gratu pa tudu kes kuza ki Jeová dja fazeba pa es. Nos tudu nu ten xansi di mostra ma nos é ka sima es. Nu krê mostra ma nos é gratu pa tudu kuza ki Jeová ta faze pa nos. Óras ki nu ta batiza, nu sta mostra ma é sô Jeová ki ten direitu di disidi kuzê ki é dretu ô mariadu pa nos. Asi, nu ta prova ma nu ta ama nos Pai i nu ta kúnfia na el. Dipôs ki nu batiza, nu meste kontinua ta vive tudu dia sima Jeová ta krê, envês di nu faze kel ki nu krê. Milhons di sérvu di Jeová sta ta vive di kel manera li. Bu pode ser sima es, si bu kontinua ta prende más sobri Bíblia i sta sénpri djuntu ku bus irmons i irmans na runion. Tanbê, pâpia ku otus sobri kuzas ki bu prende di bu Pai, ki ta ama-u txeu. (Heb. 10:24, 25) I óras ki bu meste toma disizons, obi konsedjus ki Jeová ta da-u através di se Palavra i di se organizason. (Isa. 30:21) Asi, bu ta ten bons rezultadu na tudu kuza ki bu ta faze. — Pro. 16:20. w19.03 7 ¶17-18
Sugunda-fera, 3 di febreru
Tudu bon prezenti i tudu prezenti perfetu ta ben di riba, ta dixi di Pai di kes lus ki sta na séu. — Tia. 1:17.
Jeová ta da-nu txeu kuza pa nu ten un amizadi fórti ku el. Pur izénplu, el ta inxina-nu através di nos runion, nos revistas i nos sites. Talvês dja bu kustuma obi un diskursu, lé un artigu, ô odja vídius di nos site TV JW i bu pensa: ‘É kel-li própi ki N sta ta mesteba!’ Modi ki bu pode mostra bu gratidon pa Jeová? (Col. 3:15) Un manera di faze kel-li é sénpri agradise Jeová na orason pa kuzas di valor ki el ta da-nu, sima kes-li. Otu manera ki nu pode mostra gratidon pa Jeová é óras ki nu ta djuda mante nos Salon di Reinu linpu i ben rumadu. Sénpri ki nu pode nu ta partisipa na linpéza i na kuida di nos Salon di Reinu. Kes irmon ki ta uza aparelhus di son i vídiu ta toma txeu kuidadu pa ka straga. Óras ki nu ta kuida di nos Salon di Reinu dretu, el ta dura más txeu i ta konpodu más poku. Asi, nu ta djuda popa más dinheru pa faze i konpu otus Salon di Reinu na mundu interu. w19.02 18 ¶17-18
Térsa-fera, 4 di febreru
Kes-li é sô oréla di se kaminhus; kuzê ki nu obi sobri el, é sô un vós baxu! — Jó 26:14.
Jó ta gastaba txeu ténpu ta pensa na kriason bunitu di Jeová. (Jó 26:7, 8 ) Tudu bês ki Jó ta pensaba na Téra, séu, núven i otus kriason di Jeová, el ta fikaba dimiradu. Má simé, el sabia ma inda tinha txeu kuza pa el prendeba sobri kriason. Tanbê el ta daba valor pa palavras di Jeová. El fla: ‘N guarda bus palavra na korason’. (Jó 23:12 ) Kel ruspetu i dimirason ki Jó ta xintiba pa Jeová toka se korason. El ta amaba Jeová i el kria agradaba el. Pur isu, Jó staba kada bês más disididu na mante se lialdadi. Nu meste faze sima Jó. Oji, nu sabe mutu más kuza sobri kriason di Jeová, di ki pesoas na ténpu di Jó. I nu ten Bíblia interu pa djuda-nu konxe Jeová más midjór. Tudu kel ki nu ta prende ta pô-nu xinti dimiradu i grandi ruspetu pa el. Nos dimirason i ruspetu pa Jeová ta pô-nu ta ama-l i ta obi ku el. Nton, nu kontinua disididu na mante nos lialdadi. — Jó 28:28. w19.02 5 ¶12
Kuarta-fera, 5 di febreru
N ka ta xinti medu. Kuzê ki ómi ta pode faze-m? — Sal. 118:6.
Stória ta mostra ma govérnus di ómi sénpri pirsigi povu di Jeová. Es pode kulpa-nu di txeu “krimi”, má nu sabe ma es ta pirsigi-nu pamodi nu disidi ‘obi ku Deus antis di nu obi ku ómis’. (Atos 5:29 ) Es pode faze-nu trósa, prende-nu ô ti sota-nu, má nu ka ta vinga. Ku ajuda di Jeová, nu ta mante kalmu na tudu kes situason difísil. Pensa na izénplu di kes três ebreu ki lebadu pa Babilónia. Ses nómi éra Ananias, Mizael i Azarias. Es dexa un bon izénplu pa nos. Ku brandura, es splika rei pamodi ki es ka podia adoraba kel státua ki el faze. Es staba prontu pa seta kalker kuza ki Jeová dexaba kontise. (Dan. 3:1, 8-28) Óras ki nos lialdadi pa Deus sta na próva, modi ki nu pode imita kes três ebreu? Nu debe ser umildi i kúnfia ma Jeová ta kuida di nos. (Sal. 118:7) Óras ki algen ta pô-nu kulpa di algun kuza mariadu, nu ta responde ku brandura i ruspetu. (1 Ped. 3:15) I nu ka ta faze ninhun kuza ki ta straga nos amizadi ku Jeová. w19.02 10-11 ¶11-13
Kinta-fera, 6 di febreru
Nhos ten koraji! — João 16:33.
Nu ta fika ku más koraji óras ki nu ta pensa na speransa ki nu ten pamodi sakrifisiu di resgati di Jizus. (João 3:16; Efé. 1:7) Na kes simana antis di Komemorason, nu ten xansi di omenta nos gratidon pa resgati. Duránti kel ténpu, faze leitura di Bíblia pa Komemorason. Pensa ku orason na tudu kuza ki kontise ku Jizus poku antis di el móre. É inportanti faze kel-li pamodi óras ki txiga kel dia di Komemorason, nu ta ntende midjór kuzê ki ta reprizenta pon, vinhu i sakrifisiu ki Jizus faze. Óras ki nu ntende kuzê ki Jizus ku Jeová faze pa nos i modi ki kel-li ta djuda-nu anos i kes algen ki nu ta ama, nos speransa ta fika más fórti. Tanbê kel speransa ta da-nu koraji pa nu aguenta ti fin. (Heb. 12:3) Nu ta fika kontenti pamodi nu sabe ma ti inda Jizus sta mostra kes kualidadi li na Séu. I el é kel Saserdóti Prinsipal ki sta pidi pa nos. (Heb. 7:24, 25) Pa nu mostra nos gratidon, nu debe komemora mórti di Jizus sima el manda. — Luc. 22:19, 20. w19.01 22 ¶8; 23-24 ¶10-11
Sésta-fera, 7 di febreru
Favor, seta ku alegria nhas oférta di lovor ki N faze di livri vontadi, ó Jeová. — Sal. 119:108.
Nos tudu nu ten un priviléjiu ki Jeová da-nu pa nu lova-l. Nos komentáriu na runion ta faze párti di nos ‘sakrifisiu di lovor’ i ningen ka pode oferese es sakrifisiu pa nos. (Heb. 13:15) Má, Jeová ta spéra ma nos tudu ten ki oferese mésmu tipu di sakrifisiu ô komentáriu? Klaru ki nau! Nos runion é sima ki nu sta kume un kumida djuntu ku nos amigus. Imajina ma alguns amigu na kongregason konvida-u pa nhos ba kume djuntu i es pidi-u pa bu leba un kumida sinplis. Modi ki bu ta xintiba? Talvês bu ta fika un bokadinhu preokupadu, má di sertéza bu ta lebaba un kuza ki tudu algen ta gostaba. Jeová ta konvida-nu pa runion i el ta pripara un méza xeiu di bons kuza. (Sal. 23:5; Mat. 24:45) El ta fika kontenti óras ki nu ta leba un prezenti sinplis, kel midjór ki nu pode da. Asi, bu ta kume na méza di Jeová i tanbê bu ta leba un prezenti pa kongregason. w19.01 8 ¶3; 13 ¶20
Sábadu, 8 di febreru
Kes ki ta djobe otus deus ta omenta ses tristéza. — Sal. 16:4.
Na ténpu ki Bíblia skrebedu, konportamentu seksual mariadu ta fazeba párti di adorason falsu. (Ose. 4:13, 14) Txeu algen gostaba di adorason falsu, pa es pode fazeba konportamentu seksual mariadu. Má es éra filís? Klaru ki nau! Davidi fla ma kes ki ta adora deuzis falsu, ses ‘tristéza ta bira más txeu’. Tanbê kes algen ta sakrifikaba ses própi fidju pa kes deus falsu. (Isa. 57:5) Jeová ta ôdia kel maldadi li! (Jer. 7:31) Oji tanbê, relijions falsu ka ta atxa ma é mariadu ten konportamentu seksual mariadu i nen ser omoseksual. Kel manera di vive li, ta poi txeu algen ta atxa ma es é livri, má na verdadi es ta traze txeu prubléma. (1 Cor. 6:18, 19) Talvês dja bu da kónta ma txeu algen ta bira ses ‘tristéza más txeu’. Pur isu, jóvens, nhos obi ku nhos Pai na Séu. Nhos prova nhos kabésa ma é bon obi ku Deus. Nhos pensa na kes mau rezultadu di ten konportamentu seksual mariadu. Nhos lenbra sénpri ma kes mau rezultadu ki pekadu ta traze, é más txeu ki kalker sabura ki nhos pode xinti na kel momentu. — Gál. 6:8. w18.12 27-28 ¶16-18
Dumingu, 9 di febreru
N ta ben aji di mésmu manera ku bo. — Ose. 3:3.
Si un kriston kazadu faze adultériu, kel maridu ô mudjer fiel ten ki toma un disizon. Jizus fla ma kel maridu ô mudjer fiel pode ten un bon motivu pa divôrsia i fika livri pa torna kaza. (Mat. 19:9) Má, el pode skodje púrdua kel algen ki trai-l. Ozeias torna toma Gómer. Dipôs ki Gómer volta pa Ozeias, Ozeias fla-l ma el ka pode tinha relason seksual ku ninhun otu ómi. Tanbê pa un ténpu, Ozeias ‘ka tevi relason’ ku Gómer. (Ose. 3:1-3, nóta di rodapé) Má dipôs, Ozeias tevi relason seksual ku se mudjer otu bês. Kel-li ta mostra modi ki Deus staba dispostu na seta israelitas otu bês i kontinua ku amizadi ku es. (Ose. 1:11; 3:4, 5) Kuzê ki kel-li ta inxina-nu sobri kazamentu oji? Si un maridu ô un mudjer fiel torna faze séksu ku kel algen ki trai-l, el sta mostra ma el purdua-l. (1 Cor. 7:3, 5) El ka ten más ninhun motivu pa el divôrsia. Dipôs di kel-li, maridu ku mudjer debe sforsa pa djuda kunpanheru i pa es ruspeta kazamentu sima Deus ta krê. w18.12 13 ¶13
Sugunda-fera, 10 di febreru
Algen prudenti ta odja prigu i el ta sukundi. — Pro. 22:3.
Óras ki nu ta studa, nu debe tenta ntende kuzê ki Jeová ta pensa sobri un asuntu. Faze si, ta djuda-nu toma bons disizon na futuru. Si nu pasa pa un situason ki nu meste toma un disizon kel óra, nu debe sta priparadu i sabe kuzê ki nu ten ki faze. Kantu mudjer di Putifar tenta Juzé, el nega kel óra. Di sertéza, Juzé sabia ma Jeová ta spéra ma mudjer ku maridu debe ser lial pa kunpanheru. (Gén. 39:8, 9) Juzé fla mudjer di Putifar: ‘Modi ki N pode faze es grandi maldadi i peka kóntra Deus?’ Kel-li ta mostra ma Juzé ta pensaba sima Jeová. I nos? Kuzê ki bu ta fazeba si un koléga di trabadju kumesa ta mostra interesi na bo? Ô si un algen manda-u un mensaji ô imaji sobri séksu na bu telemóvel? Si désdi gósi nu prende i nu seta kuzê ki Jeová ta pensa sobri kes asuntu li, é más faxi nu kontinua lial pa Jeová i sabe kuzê ki nu ta faze. w18.11 25 ¶13-14
Térsa-fera, 11 di febreru
N ta fika kontenti na Jeová. — Hab. 3:18.
Alguns di kes studiozu di Bíblia ta fla ma kes palavra siginifika: “N ta salta di alegria pamodi Sinhor; N ta badja di alegria pamodi Deus.” Kel-li é un grandi lison pa nos! Jeová promete-nu un futuru sábi, má tanbê el da-nu sertéza ma el sta trabadja désdi gósi pa kunpri kes promésa. Un lison inportanti ki nu ta prende na livru di Habacuque é kúnfia na Jeová. (Hab. 2:4) Pa nu kontinua ta kúnfia na Jeová, nu meste ten un amizadi fórti ku el. Pa kel-li, nu meste (1) kontinua ta faze orason i fla Jeová tudu nos preokupasons i prublémas. (2) Obi ku atenson kel ki Jeová ta fla-nu na se Palavra i sigi orientasons ki el ta da-nu através di se organizason. (3) Ser fiel i ten paxénxa timenti nu sta spéra pa Jeová kunpri se promésas. É kel-li ki Abakuki faze. Kantu el kumesa ta pâpia ku Jeová el staba txeu dizanimadu. Má na fin, el xinti animadu i konsoladu. Si nu faze sima Abakuki, Jeová tanbê ta anima-nu i el ta brasa-nu ku amor. Na undi ki nu pode atxa konsolu midjór ki kel-li? w18.11 17 ¶18-19
Kuarta-fera, 12 di febreru
[Kristu ] móre pa tudu algen, pa kes ki sta ta vive, pa es ka vive más pa ses kabésa, má pa kel ki móre pa es i labantadu. — 2 Cor. 5:15.
Odja otu próva ma Jeová ta ama-nu. Bíblia ta fla: ‘Deus ama mundu di tal manera ki el da se Fidju unijénitu, pa tudu kenha ki mostra fé na el ka ser distruídu, má pa ten vida pa tudu ténpu.’ (João 3:16 ) Si Jizus da se vida pa nos, é pamodi el tanbê el ta ama-nu i se amor ta da-nu txeu forsa. Bíblia ta fla ma nen mésmu ‘tribulason ô frónta’ ka ta pode ‘sipara-nu di amor di Kristu.’ (Rom. 8:35, 38, 39) Alvês nu ta pasa pa prublémas ki ta dexa-nu sen forsa i dizanimadu ô ki ta tra-nu alegria na nos sirvisu pa Jeová. Má óras ki nu lenbra di kel grandi amor ki Jizus ten pa nos, nu ta xinti forsa pa nu ka dizisti. (2 Cor. 5:14) Amor di Jizus ta pô-nu ku vontadi di kontinua ta vive i ta sirbi Jeová. El ka ta dexa-nu dizisti sikrê ki nu sta ta sufri pamodi dizastri, pirsigison, diziluzon ô preokupason. w18.09 14 ¶8-9
Kinta-fera, 13 di febreru
N ta anda na bu verdadi. — Sal. 86:11.
Pa nu kontinua ta anda na verdadi, nu ten ki seta i sigi tudu kel ki Jeová ta fla. Nu ten ki poi verdadi na primeru lugar na nos vida i vive di akordu ku prinsípius di Bíblia. Sima Davidi, nos tanbê nu debe sta disididu na kontinua ta anda na verdadi, asi nunka nu ka ta bende-l. Si nu ka toma kel disizon li, nu pode kumesa ta pensa na kuzas ki nu dizisti di el pa nu kunpra verdadi i talvês nu pode fika ku gana di volta pa kes kuza. Nu ka pode skodje ki verdadi di Bíblia nu ta seta i kal ki nu ka ta seta. Nu ten ki anda na ‘tudu verdadi’. (João 16:13 ) Pa nu ka afasta di verdadi, nu meste uza nos ténpu dretu. Si nu ka toma kuidadu, nu pode kumesa ta gasta txeu ténpu na diverson, na internet ô na odja tilivizon. É ka mariadu faze kes kuza li, má nu pode uzaba kel ténpu pa faze nos studu pesoal i na nos sirvisu pa Jeová. w18.11 10 ¶7-8
Sésta-fera, 14 di febreru
N poi nha alma fika kalmu i trankilu. — Sal. 131:2.
Óras ki nos vida ta muda di un óra pa kel otu, nu pode xinti txeu preokupadu i ku kabésa kansadu. (Pro. 12:25) Alvês é ka faxi seta kes mudansa. Óras ki nu sta pasa pa kes situason li, modi ki nu pode ‘poi nos alma fika kalmu i trankilu’? (Sal. 131:1-3) Ka ta nporta kal ki é nos situason, nu pode ten ‘pas di Deus’ ki ta proteje nos pensamentu i ta pô-nu xinti kalmu. (Fil. 4:6, 7) Óras ki nu xinti preokupadu dimás, ‘pas di Deus’ pode da-nu forsa pa nu kontinua ta sirbi Jeová i ka dizisti. Tanbê, spritu di Deus ta pô-nu xinti kalmu i el ta lenbra-nu di testus di Bíblia ki ta djuda-nu ntende kuzê ki é más inportanti na vida. — João 14:26, 27. w18.10 27 ¶2; 28 ¶5, 8
Sábadu, 15 di febreru
Nhos pâpia verdadi pa kunpanheru. — Zac. 8:16.
Kuzê ki inventadu ki más ta prujudika-nu? É mintira! Mintira é óras ki un algen ta fla un kuza ki el sabe ma é ka verdadi pa ngana otu algen. Má kenha ki konta primeru mintira? Jizus Kristu txoma Diabu di ‘pai di mintira.’ (João 8:44 ) Na ki ténpu ki Diabu konta kel primeru mintira? Kel-li kontise milharis di anus atras na jardin di Éden. Adon ku Eva staba ta vive sábi na un paraízu bunitu ki Jeová faze pa es. Satanás sabia ma Deus dja flaba Adon ku Eva pa es ka kumeba ‘kel arvi di konhisimentu di kel ki é dretu i di kel ki é mariadu’, pamodi es ta moreba. Má simé, Satanás uza un kóbra pa el pâpia ku Eva. El fla-l: ‘É klaru ki nhos ka ta móre.’ Kel-li é kel primeru mintira ki kontadu. Tanbê el fla: ‘Pamodi Deus sabe ma, kel dia ki nhos kume-l, nhos odju ta abri i nhos ta bira sima Deus, ta sabe kel ki é dretu i kel ki é mariadu.’ — Gén. 2:15-17; 3:1-5. w18.10 6 ¶1-2
Dumingu, 16 di febreru
Filís é kes di korason linpu, pamodi es ta ben odja Deus. — Mat. 5:8.
Algen ki ten korason linpu, ta pensa i ta krê kes kuza ki Deus ta atxa ma é linpu. Kel-li é txeu inportanti si nu krê pa Jeová seta nos adorason. (2 Cor. 4:2; 1 Tim. 1:5) Jeová fla: ‘Ninhun ómi ka pode odja-m i kontinua bibu.’ (Êxo. 33:20) Nton, modi ki kes algen di korason linpu pode ‘odja Deus’? Kel palavra gregu ki traduzidu pa ‘odja’ pode siginifika “imajina, ntende, sabe”. Nton ‘odja Deus’ siginifika ntende ken ki el é i ama se kualidadis. (Efé. 1:18) Alén di nu konxe kualidadis di Deus, nu pode ‘odja Deus’ óras ki nu ta xinti se ajuda na nos vida. (Jó 42:5 ) Tanbê, nu pode uza nos ‘odju di korason’, pa mante konsentradu na bensons ki Jeová ta da pa kes algen ki sta mante linpu i lial pa el. w18.09 20 ¶13, 15-16
Sugunda-fera, 17 di febreru
Sabedoria é kuza más inportanti, nton ganha sabedoria. — Pro. 4:7.
Jeová ta abensua-nu óras ki nu ta faze kel ki nu sabe ma é dretu. Pa nu ten sabedoria, nu meste ten konhisimentu. Má sô sabe un informason ka ta txiga. Nu ta mostra sabedoria di verdadi na disizons ki nu ta toma. Ti furminga ta mostra sabedoria, pamodi es ta pripara kumida na veron. (Pro. 30:24, 25) Jizus Kristu ki ta txomadu di ‘sabedoria di Deus’, sénpri ta faze kes kuza ki el sabe ma ta agrada se Pai. (1 Cor. 1:24; João 8:29 ) Pa nu agrada Jeová, nu ka debe sô toma bons disizon, má nu meste aji di akordu ku kes disizon. I el ta rekonpensa kes algen ki é umildi i ki ka dizisti di faze kuzê ki es sabe ma é dretu. (Mat. 7:21-23) Pur isu, nu meste faze tudu kel ki nu pode, asi pa kongregason ser un lugar undi tudu algen ta sirbi Jeová ku umildadi. Faze kel ki nu sabe ma é dretu ta leba ténpu i nu meste ten paxénxa. Má faze kel-li, ta mostra ma nos é umildi i ta djuda-nu ser filís gósi i pa tudu ténpu. w18.09 7 ¶18
Térsa-fera, 18 di febreru
Kada un debe djobe pa kel ki el ta faze, sen konpara ku otus algen. — Gál. 6:4.
Dipôs ki Jeová faze umanus, el krê pa es trabadjaba ku el. Nbóra oji umanus é inperfetu, kes algen ki é fiel inda pode trabadja ku Jeová tudu dia. Pur izénplu, nos é ‘kolaboradoris di Deus’ óras ki nu ta prega notísia sábi di se Reinu i faze disiplus. (1 Cor. 3:5-9) Kel-li é un priviléjiu grandi! Nos Kriador skodje-nu pa nu faze un trabadju txeu inportanti. Má é ka sô na pregason ki nu pode trabadja ku Jeová. Óras ki nu ta djuda nos família, irmons na kongregason, óras ki nu ta resebe otus, óras ki nu ta djuda na trabadju ki organizason sta ta faze na mundu interu i óras ki nu ta faze más na sirvisu di Jeová. (Col. 3:23) Má, ka bu konpara kuzê ki bu pode faze pa Jeová ku kel ki otus pode faze. Lenbra ma nos idadi, saúdi, situason i kapasidadi é diferenti. w18.08 23 ¶1-2
Kuarta-fera, 19 di febreru
Kontinua ta spera-l! Pamodi el ta kunpri sen falta. — Hab. 2:3.
Jeová da Abakuki sertéza ma el ta respondeba se perguntas. Éra sima si Jeová sta ta flaba kel proféta: ‘Ten paxénxa i kúnfia na mi. Pode parse ma sta ta dura. Má N ta responde bu orason!’ Jeová lenbra Abakuki ma dja el tene se dia markadu pa el kunpri Se promésas. Asi, Jeová nkoraja se proféta pa kontinua ta spéra. Óras ki Jeová kunpriba se promésa Abakuki ka ta fikaba diziludidu. Nos tanbê nu debe spéra pa Jeová aji i obi ku atenson kuzê ki el ta fla-nu. Asi, nu ta kúnfia na el i nu ta xinti pas déntu nos, mésmu ku prublémas. Jizus fla-nu pa nu kúnfia na Jeová ki é Kel ki ta kontrola ténpu. Pur isu, nu ka meste fika preokupadu ku ‘ténpu ô dia’ ki Deus inda ka fla-nu. (Atus 1:7, BPK ) Nu meste kúnfia ma é Jeová ki sabe kal ki é midjór óra di aji. Pur isu, nu debe ser umildi i nu ka debe dizisti. Nu debe spéra ku paxénxa i ten fé na Deus. Timenti nu sta ta spéra, nu debe uza nos ténpu dretu pa sirbi Jeová di midjór manera ki nu pode. — Mar. 13:35-37; Gál. 6:9. w18.11 16 ¶13-14
Kinta-fera, 20 di febreru
Deus mostra-m ma N ka debe txoma ninhun ómi di suju ô inpuru. — Atos 10:28.
Sima kes otu judeu di se ténpu, Pedru kria ta kridita ma kes algen ki ka éra judeu éra inpuru. Má, Pedru dja pasaba pa alguns kuza ki pô-l ta pensa sobri kel asuntu li. Pur izénplu, através di un milagri Pedru tevi un vizon. (Atos 10:9-16 ) Sima Pedru, nu meste ser umildi i djobe si nu ka sta xinti algun kuza ki ta pô-nu ta trata otus ku diskriminason. Kuzê más ki nu pode faze? Si ‘nu abri nos korason más txeu’ kel amor ta kaba ku kel diskriminason. (2 Cor. 6:11-13) Bu ta kustuma sta sô djuntu ku kes ki nhos é di mésmu rasa, país, tribu ô nhos ta pâpia mésmu língua? Pamodi ki bu ka ta tenta pasa más ténpu ku otus algen? Bu pode konvida irmons di otu país pa nhos sai na pregason, pa es bai bu kaza i pa nhos kume djuntu. (Atos 16:14, 15 ) Si bu faze si, bu korason ta fika xeiu di amor i ka ta ten lugar pa diskriminason. w18.08 9 ¶3, 6; 10 ¶7
Sésta-fera, 21 di febreru
Ka nhos ser motivu di tropesu. — 1 Cor. 10:32.
Alguns irmon inda sta ligadu ku mundu. Pur izénplu, na fésta, alguns irmon ta badja i ta konporta di un manera ki é ka dretu. Otus ta poi fotus na redi sosial i es ta poi komentárius ki ta mostra klaru ma es ka ten un amizadi fórti ku Jeová. Pur isu, es pode ser un mau influénsia pa kes ki ta faze sforsu pa ser diferenti di mundu. (1 Ped. 2:11, 12) Tudu kuza ki ten na mundu, fazedu pa pô-nu pensa na ‘dizeju di karni, dizeju di odju i izibi kuzas ki nu ten’. (1 João 2:16 ) Má anos é di Jeová, pur isu nos é diferenti. Nu ta ‘nega kuzas mariadu i dizejus di mundu i pa nu vive ku bon juís, justisa i pa nu adora Deus na meiu di es mundu’. (Tito 2:12 ) Tudu ki nu ta faze na vida, sima nos manera di bisti, pâpia, kume, bebe i nos konportamentu na trabadju debe mostra klaru ma nos é di Jeová. w18.07 25 ¶13-14
Sábadu, 22 di febreru
Nos odju ta sta ta odja pa Jeová, nos Deus, ti ki el mostra-nu se favor. — Sal. 123:2.
Si sénpri nu sta ta odja pa Jeová nu ka ta dexa fadjas di otus pô-nu fika xatiadu ô straga nos amizadi ku Jeová. Kel-li é más inportanti inda si nu ten responsabilidadi na organizason di Jeová, sima Muizes. Nos tudu nu meste ‘luta pa nu salva nos própi kabésa ku grandi ruspetu i ku tremor.’ Má nu debe lenbra ma leis ki Jeová ta uza pa julga-nu é ka duru. (Fil. 2:12) Tanbê, óras ki nu ten txeu responsabilidadi, Jeová ta spéra más di nos. (Luc. 12:48) Si nu ta ama Jeová di verdadi nada ka ta inpidi-nu ô sipara-nu di se amor. (Sal. 119:165; Rom. 8:37-39) Nu sta ta vive na ténpu di fin, pur isu nu meste kontinua ta odja pa Kel ki sta na ‘tronu na Séu’. Nu ten ki sabe kuzê ki Jeová krê pa nu faze. (Sal. 123:1) Nu ka pode dexa nada trapadja nos amizadi ku Jeová. w18.07 16 ¶19-20
Dumingu, 23 di febreru
Nhos dexa nhos lus límia pa ómis, pa es pode da glória pa nhos Pai. — Mat. 5:16.
Nu ta fika txeu kontenti óras ki nu ta odja bons rezultadu di trabadju ki povu di Jeová sta ta faze! Na anu di 2017, nu faze más di 10 milhon di studu di Bíblia. Kel-li ta mostra klaru ma sérvus di Jeová sta ta dexa ses lus límia! Tanbê, pensa na kes milhon di algen ki sisti Komemorason. Es prende ma resgati foi un próva grandi di amor di Deus pa nos. (1 João 4:9 ) Tistimunhas di Jeová na mundu interu, ta pâpia txeu língua diferenti. Má simé nu sta unidu na lova nos Pai ki é Jeová. (Apo. 7:9) Ka ta nporta ki língua ki nu ta pâpia ô undi ki nu ta vive, nu pode límia nos lus na meiu di mundu. (Fil. 2:15) Nu pode dexa nos lus límia através di nos trabadju di pregason, di nos union i óras ki nu ta mante sienti. w18.06 21 ¶1-3
Sugunda-fera, 24 di febreru
Rabi, kume. — João 4:31.
Respósta di Jizus mostra ma kumida é ka éra más inportanti ki se trabadju di pregason. El fla ma se kumida éra faze vontadi di se Pai, pâpia ku tudu tipu di algen, mésmu ki éra ku un mudjer di Samaria. (João 4:32-34 ) Tiagu ku Juan ka ntende kuzê ki Jizus krê inxinaba es. Kantu Jizus ku se disiplus bai Samaria, es djobe un lugar di fika. Má samaritanus nega resebe-s. Tiagu ku Juan fika uma xatiadu, i es pergunta Jizus si es podia mandaba lumi pa dixi di séu pa distrui tudu kel sidadi. Má Jizus foi firmi i el koriji-s. (Lucas 9:51-56 ) Má, imajina si kel lugar ta fikaba na Galilea, na ses sidadi. Bu ta atxa ma Tiagu ku Juan ta reajiba di mésmu manera? Talvês es xinti raiba pamodi diskriminason. Un ténpu dipôs, kantu Juan prega na Samaria i txeu algen obi-l, talvês el xinti vergónha pamodi el reajiba di kel manera. — Atos 8:14, 25. w18.06 10-11 ¶12-13
Térsa-fera, 25 di febreru
Nhos mante firmi, ku sintu di verdadi ben pertadu na sintura. — Efé. 6:14.
Óras ki verdadis di Bíblia fika roladu na nos sima un sintu, nu ta xinti gana di vive sima el ta fla i pâpia verdadi sénpri. Pamodi ki nu ka debe konta mintira? Pamodi mintira é un di kes midjór arma di Satanás. Mintira ta prujudika ken ki sta konta-l i ken ki ta kridita na el. (João 8:44 ) Pur isu, sikrê nos é inperfetu, nu debe sforsa pa nu ka konta mintira. (Efé. 4:25) Má é ka faxi di faze. Un minina di 18 anu ki txoma Abigail, fla: “Alvês é ka faxi pâpia verdadi, prinsipalmenti óras ki mintira pode libra-m di un situason difísil.” Má kuzê ki ta djuda-nu pâpia verdadi? Vitória di 23 anu fla: “Alguns pode trata-u mariadu sô pamodi bu ta pâpia verdadi i bu ta difende kuzas ki bu ta kridita na el. Má kes rezultadu bale péna. Bu ta ganha koraji, bu ta fika más amigu di Jeová i kes algen ki gosta di bo ta pasa ta kúnfia na bo.” Bu ka ta atxa ma é inportanti uza sénpri verdadi sima un sintu? w18.05 28 ¶3, 5
Kuarta-fera, 26 di febreru
Nhos mante sienti. — Mat. 24:42.
Mundu di oji sta kada bês más piór. Pur isu, nu meste mante sienti. Má nu ten sertéza ma Jeová ta ben aji na óra sértu. (Mat. 24:42-44) Timenti kel dia ka txiga, nu meste ten paxénxa i mante sienti. Tanbê nu meste lé Bíblia tudu dia i faze orason sénpri. (1 Ped. 4:7) Tenta prende ku izénplus di irmons i irmans fiel ki mante sienti i ki kontinua ta dexa ses lus límia. Uza bu ténpu pa bu sirbi Jeová i pa djuda bus irmon. Faze kel-li ta pô-u xinti mutu más sábi i ténpu ta pasa más faxi. (Efé. 5:16) Nbóra nos inperfeson ta pô-nu ta faze kuzas mariadu, nu ta fika kontenti di sabe ma Jeová ta seta nos adorason. El da-nu ansions pa djuda-nu. Pur isu nu meste da-s txeu valor. (Efé. 4:8, 11, 12) Di prósimu bês ki bu resebe vizita di un ansion, apruveita kel xansi di prende ku el i obi se konsedjus. w18.06 24-25 ¶15-18
Kinta-fera, 27 di febreru
Si nhos obi ku nhas mandamentu, nhos ta kontinua na nha amor. — João 15:10.
Jizus fla se disiplus pa es ‘kontinua na [se] amor.’ Pamodi? Pamodi ser un disiplu di Kristu di verdadi, tudu dia, anu ta sai anu ta entra, ta mostra ma nu ten ki aguenta firmi. Sô na João 15:4-10, Jizus uza palavra ‘kontinua’ txeu bês, pa mostra ma é inportanti aguenta firmi. Modi ki nu pode mostra ma nu krê kontinua na amor di Kristu? É óras ki nu ta obi ku se mandamentus. Kuzê ki Jizus ta pidi-nu é kuza ki el tanbê ta faze. El fla ma nu debe obi ku el ‘sima el ta obi ku se Pai i el ta kontinua na se amor.’ Jizus dexa un izénplu pa nu sigi. (João 13:15 ) Óras ki nu ta sigi órdi di prega, tanbê nu sta mostra ma nu ta ama Deus. Pamodi? Pamodi tudu mandamentus di Jizus ta ben di Jeová. (Mat. 17:5; João 8:28 ) I óras ki Jeová i Jizus ta odja ma nu ta ama-s es tanbê es ta mostra ses amor pa nos. w18.05 18 ¶5-7
Sésta-fera, 28 di febreru
Planus di un algen ki ta sforsa, di sertéza ta ten bons rezultadu. — Pro. 21:5.
Adulesentis ten disizons inportanti pa toma na vida. Es ten ki disidi sobri skóla, trabadju i otus kuza. Si sta klaru na bu menti na undi ki bu krê txiga, ta ser fásil bu disidi. Kantu más sédu bu ten bons méta, más sédu bu ta ten bons rezultadu. Milharis di jóvens na kongregason, na mundu interu, merese txeu ilojiu. Es ta kúnfia na Jeová i es ta konsentra ses vida na métas spritual. Pur isu, es ten un vida filís i omésmu ténpu es ta prende sigi orientason di Jeová na tudu kuza ki es ta faze. Kel-li ta inklui tanbê ten un família. Salumon skrebe: ‘Kúnfia na Jeová di tudu bu korason; ka bu kúnfia na bu própi ntendimentu.’ (Pro. 3:5, 6) Jóvens na kongregason, Jeová ta da nhos txeu valor. El ta ama, proteje, orienta i abênsua nhos. w18.04 26 ¶7; 27 ¶9
Sábadu, 29 di febreru
Nhos ama kunpanheru; sima N ama nhos, tanbê nhos ama kunpanheru. — João 13:34.
Apóstlu Juan foi un pilar di kongregason. Ivanjélhu ki el skrebe ki ta konta vida i pregason di Jizus, nkoraja kristons pa monti ténpu i ti inda na nos ténpu. Na se ivanjélhu nu ta atxa kel órdi ki Jizus da di ama kunpanheru. Kel amor é marka di kes verdaderu disiplus di Jizus. (João 13:35 ) Na kes três karta ki Juan skrebe nu ta atxa jóias di verdadi. Alvês nu ta xinti nos pekadu sima un karga pizadu. Má óras ki nu ta lé ma ‘sangi di Jizus ta linpa-nu di tudu pekadu’, nu ta fika más diskansadu. (1 João 1:7 ) Si nos korason kontinua ta kondena-nu, nu ka ta fika txeu kontenti óras ki nu ta lé ma ‘Deus é más grandi ki nos korason’? (1 João 3:20 ) Tanbê Juan é úniku ki skrebe ma ‘Deus é amor’. (1 João 4:8, 16 ) Na se sugundu i se tirseru karta el insentiva kristons pa kontinua ta ‘anda na verdadi’. — 2 João 4; 3 João 3, 4. w18.04 18 ¶14-15