Agostu
Sábadu, 1 di agostu
Deus mostra-nu se própi amor, kantu Kristu móre pa nos timenti nos éra pekador. — Rom. 5:8.
Na runion sénpri nu ta lenbradu kuzê ki Jeová ku Jizus faze pa nos. Kel gratidon ki nu ta xinti, ta pô-nu ta imita Jizus tudu dia na nos vida. (2 Cor. 5:14, 15) Tanbê, nos korason ta krê lova Jeová pamodi el da-nu resgati. Un di kes manera ki nu ta pode lova-l é óras ki nu ta da komentárius di korason na runion. Un manera di nu mostra ma nu gosta txeu di Jeová ku Jizus é óras ki nu ta faze sakrifisius pamodi es. Txeu bês, nu ten ki faze txeu sakrifisiu pa nu sisti runion. Txeu kongregason ta faze runion duránti simana na óra ki maioria di nos ta sta kansadu. I kel otu runion na fin di simana é na óra ki otus algen sta ta diskansa. Nu pode ten sertéza ma Jeová ta odja óras ki nu ta bai runion mésmu si nu sta kansadu. I el ta da valor pa tudu sforsu ki nu ta faze pa sisti runion. — Mar. 12:41-44. w19.01 29 ¶12-13
Dumingu, 2 di agostu
Kantu Sinhor odja pa kel mudjer, El xinti txeu dor. — Lúkas 7:13, BPK.
Jizus pasa pa alguns di kes prubléma ki otus algen ta pasaba pa es. Pur izénplu, Jizus kria na un família ki talvês éra póbri. El prende trabadja duru ku Juzé, ki éra se pai di kriason. (Mat. 13:55; Mar. 6:3) Tanbê ta parse ma Juzé móre antis di Jizus kumesa se trabadju di pregason li na Téra. Pur isu, Jizus xinti dór di perde un algen ki el ta amaba txeu. I Jizus sabia kuzê ki éra vive na meiu di un família ki ka tinha mésmu fé ki el. (João 7:5 ) Kes situason li i otus kuza, djuda Jizus ntende prublémas i sentimentus di pesoas na se vólta. Jizus mostra klaru ma el ta preokupaba txeu ku pesoas kantu el faze milagris. El ka faze kel-la sô pamodi el tinha ki fazeba, má pamodi el ‘xinti péna’ di kes algen ki staba ta sufri. (Mat. 20:29-34; Mar. 1:40-42) Jizus ta preokupaba ku pesoas i el krê djudaba es. — Mar. 7:32-35; Luc. 7:12-15. w19.03 16 ¶10-11
Sugunda-fera, 3 di agostu
Nhos kontinua ta suporta kunpanheru. — Col. 3:13.
Éra kel últimu noti di Jizus li na Téra. Pensa modi ki Jizus xinti. El ta kontinuaba sénpri fiel ti ki el moreba? Si el ka kontinuaba fiel ningen ka ta tinha xansi di ganhaba vida. (Rom. 5:18, 19) Más inportanti inda, kuzas ki el sta ba fazeba pode sujaba ô linpaba nómi di se Pai. (Jó 2:4 ) Na kel últimu komemorason djuntu ku se amigus di kunfiansa ki éra se apóstlus, kontise un prubléma. Es kumesa ta ‘diskuti riju’ sobri ‘kal di es ki éra más inportanti.’ Má simé, Jizus ka fika xatiadu ku es, el mante kalmu. Ku amor, má di manera firmi Jizus splika-s modi ki es debe aji. Tanbê, el ilojia-s pa ses lialdadi i pamodi es fika djuntu ku el na kes momentu difísil. (Luc. 22:24-28; João 13:1-5, 12-15 ) Nu pode imita Jizus i kontinua kalmu mésmu óras ki nu sta txeu preokupadu, óras ki nu ta lenbra ma nos tudu nu ta fla ô nu ta faze kuzas ki ta xatia otus algen. (Pro. 12:18; Tia. 3:2, 5) Tanbê é bon nu ilôjia kunpanheru pa ses bon kualidadi. — Efé. 4:29. w19.02 11-12 ¶16-17
Térsa-fera, 4 di agostu
Jeová poi se tronu ta fika firmi pa el faze justisa. — Sal. 9:7.
Ku Lei di Muizes, éra difísil akuzaba un algen di un krimi ki el ka tinha kulpa. Kel algen ki akuzadu tinha direitu di sabe ken ki sta ta akuzaba el. (Deut. 19:16-19; 25:1) I antis di es kulpaba el, peloménus dôs tistimunha tinha ki mostraba próva. (Deut. 17:6; 19:15) Má i si un israelita fazeba un krimi ki sô un algen ki odjaba? El ka devia pensaba ma el ta skapaba, pamodi Jeová dja odja kuzê ki el faze. Sin, Jeová dexa-nu un izénplu perfetu. Nada ki el ta faze é ka injustu. El ta rekonpensa kes ki ta difende se leis ku lialdadi. Má, el ta kastiga kes ki ta abuza di ses autoridadi. (2 Sam. 22:21-23; Eze. 9:9, 10) Alguns pode aji ku maldadi, i ta parse ma es ta skapa di kastigu. Má óras ki Jeová disidi kal ki é ténpu sértu di aji, el ta toma midida pa fazedu julgamentu kóntra es. (Pro. 28:13) I si es ka rapende, ka ta dura es ta prende ma ‘é un kuza terível kai na mô di kel Deus bibu.’ — Heb. 10:30, 31. w19.02 23-24 ¶20-21
Kuarta-fera, 5 di agostu
Nunka más ka parse na Israel un proféta sima Muizes, ki Jeová konxeba róstu ku róstu. — Deut. 34:10.
Muizes sénpri ta odjaba pa Jeová pa pidiba ajuda i orientason. Bíblia ta fla ma ‘el ta manteba firmi, sima ki el ta odjaba Kel ki é invizível.’ (Heb. 11:24-27) Ménus di dôs mês dipôs ki israelitas sai di Ijitu, kontise un grandi prubléma antis di es txiga na Monti Sinai. Es ka tinha agu i es kumesa ta pâpia mal di Muizes. Situason bira tantu difísil ki Muizes fla Jeová: ‘Kuzê ki N debe faze ku es povu? Di li más un bokadinhu, es ta da-m ku pédra!’ (Êxo. 17:4) Jeová responde Muizes i el fla-l klaru kuzê ki el debe faze. El tinha ki panhaba se pó, bai la na Orebi i da-l na rótxa i dipôs agu ta saíba. Bíblia ta fla: ‘Muizes faze kel-li dianti di ansions di Israel.’ Asi israelitas bebe agu i prubléma kaba. — Êxo. 17:5, 6. w18.07 13 ¶4-5
Kinta-fera, 6 di agostu
Amor ta djuda. — 1 Cor. 8:1.
Un manera ki Jeová ta djuda-nu é através di kongregason. Óras ki nu ta mostra amor pa nos irmons ku irmans, nu sta ta mostra ma nu ta ama Jeová. Nu ta faze tudu kel ki nu pode pa djuda nos irmons sabe ma es ten txeu valor i ma Jeová ta ama-s. (1 João 4:19-21 ) Apóstlu Polu skrebe: ‘Nhos kontinua ta nkoraja i ta djuda kunpanheru, sima nhos sta ta faze.’ (1 Tes. 5:11) É ka sô ansions ki debe faze kel-li. Kada un di nos pode imita Jeová i Jizus na nkoraja nos irmons ku irmans. (Rom. 15:1, 2) Alguns na kongregason ten depreson fórti ô txeu preokupason, pur isu es meste ajuda di dotor i di ramedi. (Luc. 5:31) Ansions i otus na kongregason sabe ma es é ka dotor, má es pode djuda i konsola kes ki sta ta sufri. Tudu algen na kongregason pode ‘konsola kes ki sta diprimidu, djuda kes fraku i ten paxénxa ku tudu algen.’ — 1 Tes. 5:14. w18.09 14-15 ¶10-11
Sésta-fera, 7 di agostu
Ka bu fika preokupadu dimás, pamodi mi é bu Deus. — Isa. 41:10.
Pa nu pode ten más kunfiansa na Jeová, nu meste konxe-l más dretu. I úniku manera di nu faze kel-li é óras ki nu ta lé Bíblia i pensa na el. Na Bíblia nu ta atxa stórias di verdadi ki ta mostra modi ki Jeová proteje se povu na ténpu antigu. Lé kes stória ta da-nu más kunfiansa ma Jeová ta kuida di nos tanbê. Pensa na kel izénplu bunitu ki Izaías uza pa mostra modi ki Jeová ta proteje-nu. El fla ma Jeová é sima un pastor i se sérvus é sima ovelhas. Izaías fla sobri Jeová: ‘Ku se brasu el ta djunta se ovelhas i el ta karega-s na brasu.’ (Isa. 40:11) Óras ki nu ta lé ma Jeová ta brasa-nu, nu ta xinti se proteson i nu ta fika kalmu. Pa djuda-u fika kalmu sikrê ku prublémas, pensa na testu di oji. El ta djuda-u ten más forsa pa lida ku prublémas ki sta pa ben. w19.01 7 ¶17-18
Sábadu, 8 di agostu
Faze bu vontadi, ó nha Deus, é kel ki N gosta. — Sal. 40:8.
Bu krê faze más pa Jeová? Talvês bu sta tenta lé un párti di Bíblia tudu dia, bu sta tenta midjora bus komentáriu ô diziginasons na runion. Tanbê, bu sta tenta midjora bu manera di inxina na pregason. Modi ki bu ta xinti, si bu repara ma bu sta konsigi faze más pa Jeová ô óras ki otus ta ilojia-u pa bu sforsu? Di sertéza bu ta fika kontenti i bu ten motivu pa kel-la. Pamodi? Pamodi bu sta faze kel ki Jeová krê, sima Jizus faze. (Pro. 27:11) Óras ki bu ta konsentra na bu sirvisu pa Jeová, bu sta faze un trabadju ki ta da-u alegria i obijetivu na vida. Apóstlu Polu skrebe: ‘Nhos mante firmi, fíksu, i nhos ten sénpri txeu pa faze na óbra di Sinhor, nhos sabe ma nhos trabadju duru pa Sinhor é ka atoa.’ (1 Cor. 15:58) Má, óras ki un algen buska obijetivus di es mundu, sima ganha txeu dinheru ô bira famozu, el ka ta ser filís. Mésmu ki el konsigi ten kel ki el krê, el ta xinti un vaziu déntu di el. — Luc. 9:25. w18.12 22 ¶12-13.
Dumingu, 9 di agostu
Téra ta ben ser di kes algen justu. — Sal. 37:29.
Davidi staba ta pâpia di un ténpu ki tudu algen na Téra ta ben obi ku leis justu di Deus. (2 Ped. 3:13) Profesia di Isaías 65:22 ta fla: ‘Ténpu di nha povu ta ser sima ténpu di un arvi’. Kel-li ta mostra ma pesoas ta ben vive pa milharis di anu. Di akordu ku Apocalipse 21:1-4, Deus ta ben volta se atenson pa nos. I un di kes benson ki el ta promete pa kes algen ki ta sirbi-l é ma ‘ka ta ben ten más mórti’ na kel mundu novu. Adon ku Eva perde xansi di vive na Paraízu pa tudu ténpu. Má un dia Téra ta ben bira un Paraízu otu bês. Sima Deus promete, el ta ben abênsua kes algen na Téra. Davidi fla ma kes algen mansu i kes justu ta ben toma kónta di Téra i es ta ben vive na el pa tudu ténpu. (Sal. 37:11) I kes profesia na livru di Isaías ta djuda-nu ten un ideia di modi ki vida na paraízu ta ben ser. (Isa. 11:6-9; 35:5-10; 65:21-23) Ki ténpu ki kel-li ta ben kontise? Óras ki kunpri kel promésa ki Jizus faze pa kel ómi kriminozu. (Luc. 23:43) Abo tanbê, bu pode ben sta na Paraízu. w18.12 7 ¶22-23
Sugunda-fera, 10 di agostu
Más di ki kalker otu kuza ki bu debe guarda, proteje bu korason. — Pro. 4:23.
Nu ta konsigi fika lonji di tudu pensamentus di mundu? Nau, ideias di mundu sta pa tudu lugar i nu ka ta pode sai di mundu. (1 Cor. 5:9, 10) Mésmu óras ki nu bai pregason, nu ta obi pesoas ta pâpia sobri ses ideia mariadu i ses krénsa falsu. Sikrê nu ka pode ivita tudu ideias di mundu, nu ka meste fika ta pensa na es ô seta kes ideia. Nu debe ser sima Jizus. Nu ta nega lógu kalker ideia ki Satanás krê poi na nos kabésa. Tanbê nu debe proteje nos kabésa pa nu ka sta ta obi, odja ô lé ideias di mundu sen nisisidadi. Pur izénplu, nu debe skodje nos amigus ku kuidadu. Bíblia ta fla ma si nu ser amigu di kes algen ki ka ta adora Jeová, nu ta kumesa ta pensa sima es. (Pro. 13:20; 1 Cor. 15:12, 32, 33) Tanbê nu debe ten kuidadu óras ki nu ta skodje nos diverson. Óras ki nu ta ivita diversons ki ta pâpia sobri ensinus di evoluson, violénsia ô konportamentu seksual mariadu, nu sta ivita poi na nos kabésa ideias ki é ‘kóntra konhisimentu di Deus’. — 2 Cor. 10:5. w18.11 21 ¶16-17
Térsa-fera, 11 di agostu
N ta anda na bu verdadi. — Sal. 86:11.
Kuzê ki pode djuda-nu ka dizisti di anda na verdadi? Un manera é faze tudu kel ki bu pode pa bu inxina verdadi pa otus algen. Bíblia ta konparadu ku spada. Sima un bon trópa ta tinha se spada sénpri na ladu prindadu na sintu, nos tanbê nu debe sta pegadu na verdadi di ‘Palavra di Deus.’ (Efé. 6:17) Nos tudu nu krê sforsa pa nu midjora nos manera di inxina i ‘uza palavra di verdadi dretu.’ (2 Tim. 2:15) Óras ki nu ta uza Bíblia pa djuda otus algen kunpra verdadi, nu ta bira ta konxe i ama verdadi inda más txeu. Tanbê nu ta kontinua más disididu na anda na verdadi. Verdadi é un prezenti di txeu valor. É el ki ta djuda-nu ten amizadi fórti ku nos Pai na Séu. Kel-li é kuza más inportanti ki nu ten. Jeová dja inxina-nu txeu kuza, má kel-li é sô komésu inda! El promete ma el ta kontinua ta inxina-nu pa tudu ténpu. Nton, kontinua ta da verdadi valor sima un bon jóia. Kontinua ta ‘kunpra verdadi i nunka ka bu bende-l’. — Pro. 23:23. w18.11 8 ¶2; 12 ¶15-17
Kuarta-fera, 12 di agostu
Nué éra pregador di justisa. — 2 Ped. 2:5.
Nué aviza kes algen sobri Dilúviu. Repara kuzê ki Jizus fla: ‘Pamodi na kel ténpu antis di Dilúviu, kes algen ta kumeba i es ta bebeba, ómis ta kazaba i mudjeris ta dada pa kazamentu, ti kel dia ki Nué entra na arka, i nen es ka liga, ti ki Dilúviu txiga i kaba ku tudu es, é si ki ta ben ser na prezénsa di Fidju di Ómi.’ (Mat. 24:38, 39) Nbóra kes algen nen ka liga Nué, el mante fiel i el ka dizisti di da avizu ki Jeová manda-l. Oji nu ta prega mensaji di Reinu pa da pesoas xansi di prende sobri Deus i se vontadi pa nos. Sima Jeová, nu krê pa kes algen seta kel mensaji i ‘kontinua bibu’ pa tudu ténpu. (Eze. 18:23) Di mésmu manera, óras ki nu ta prega di kaza en kaza i na públiku, nu sta faze nos midjór pa aviza tudu algen ki nu ta pode ma Reinu di Deus sta ta ben i ma el sta ben kaba ku es mundu mau. — Eze. 3:18, 19; Dan. 2:44; Apo. 14:6, 7. w18.05 19 ¶8-9
Kinta-fera, 13 di agostu
Tistimunha fiel ta konta verdadi. — Pro. 12:17.
Kuzê ki bu debe faze, si autoridadis proíbi trabadju di pregason na undi ki bu ta mora i es pidi-u informasons sobri bus irmon? Bu debe fla tudu kel ki bu sabe? Kuzê ki Jizus faze kantu un governador romanu faze-l pergunta? Jizus sigi un konsedju di Bíblia ki ta fla ma ‘ten ténpu pa fika kaladu i ténpu pa pâpia’ i na alguns situason el ka fla nada! (Ecl. 3:1, 7; Mat. 27:11-14) Si nu sta na un situason sima kel-li, nu meste toma kuidadu pa nu ka poi nos irmons na prigu. (Pro. 10:19; 11:12) I si bu fika ta sabe ma un algen na kongregason faze un pekadu gravi? ‘Konta verdadi’. Bu ten responsabilidadi di fla ansions tudu verdadi i bu ka debe sukundi nada. Ansions ten direitu di sabe tudu verdadi. Asi, es ta konsigi atxa midjór manera di djuda kel algen ki peka, torna ganha se amizadi ku Jeová. — Tia. 5:14, 15. w18.10 10 ¶17-18
Sésta-fera, 14 di agostu
Nhos kontinua ta nkoraja i ta djuda kunpanheru. — 1 Tes. 5:11.
Modi ki nu pode djuda otus ku amor? Un di kes manera é sta prontu pa obi. (Tia. 1:19) Nu ta mostra amor pa un irmon ki sta dizanimadu óras ki nu ta obi-l ku txeu atenson. Tenta imajina modi ki bu ta xintiba si bu staba na se lugar. Faze-l pergunta ku bondadi ki ta djuda-u ntende dretu modi ki el sta ta xinti. Dexa parse na bu róstu ma bu sta preokupadu ku el di verdadi. Asi, kel irmon ta xinti vontadi di fla-u tudu kuza ki el sta ta xinti. Ten paxénxa i ka bu korta-l konbérsu. Si bu obi-l ku paxénxa, bu ta konsigi ntende-l más midjór. Kel-li ta djuda kel irmon ten más kunfiansa na bo i é más faxi el obi kuzê ki bu krê fla-l. Óras ki otus repara ma nu ta preokupa ku es di verdadi, es ta xinti más animadu. w18.09 14 ¶10; 15 ¶13
Sábadu, 15 di agostu
Kunpra verdadi. — Pro. 23:23.
Ténpu é présu ki tudu algen ki kunpra verdadi ten ki paga. Nu meste tra ténpu pa nu obi mensaji di Reinu, lé Bíblia, publikasons, studa Bíblia ku Tistimunhas di Jeová, pripara i sisti runion. Pa faze kes kuza li, nu meste ‘kunpra’ ô tra ténpu di kes kuza ki é ménus inportanti. (Efé. 5:15, 16 i nóta di rodapé) Kantu ténpu ki nu meste pa nu prende kes verdadi prinsipal di Bíblia? Ta dipende di nos situason. Nunka nu ka ta prende tudu kuza sobri sabedoria di Jeová, se kaminhus i kuzas ki dja el faze. (Rom. 11:33) Kel primeru artigu di revista Sentinéla flaba ma verdadi é sima “un flor pikinoti”. Tanbê el fla: “Ka bu konforta sô ku un flor di verdadi. Si un flor di verdadi ta txigaba, Jeová ka ta daba nos txeu verdadi. Djunta sénpri, djobe más.” Nton, nu debe pergunta nos kabésa: ‘Kantu flor di verdadi dja N djunta?’ Sikrê nu vive pa tudu ténpu, sénpri nu ta prende sobri Jeová. Gósi, é txeu inportanti nu uza nos ténpu pa nu prende más verdadi, sima nos ténpu ta da. w18.11 5 ¶7
Dumingu, 16 di agostu
Maridu, kontinua ta ama bu mudjer. — Efé. 5:25.
Bíblia ta fla ma maridu debe kontinua ta mora ku se mudjer ‘di akordu ku konhisimentu’. Kes palavra li tanbê pode traduzidu pa: ‘mostra ma el ta preokupa ku el; ma el ta ntende-l’. (1 Ped. 3:7; nóta di rodapé) Pa un maridu mostra ma el ta preokupa ku se mudjer, el ten ki ntende-l. Pur izénplu, un maridu ki ta ntende se mudjer, el sabe ma es é diferenti na txeu kuza. Nbóra se mudjer é pa djuda-l, el é ka más midjór ki se mudjer. (Gén. 2:18) Asi, maridu ta preokupa ku sentimentus di se mudjer i el ta trata-l ku txeu ruspetu. Un maridu ki ta preokupa ku sentimentus di se mudjer, nunka el ka ta mostra un interesi ki el ka debe pa otus mudjer. Tanbê el ka ta mostra kel tipu di interesi li na redi sosial nen el ka ta entra na kes site mariadu na internet. (Jó 31:1 ) Un maridu ta ser lial pa se mudjer, pamodi el ta ama-l, el ta ama Jeová i el ta ôdia kuzê ki é mau. — Sal. 19:14; 97:10. w18.09 29 ¶3-4
Sugunda-fera, 17 di agostu
Ken ki ta konporta sima más pikinoti na nhos meiu, é el ki é grandi. — Luc. 9:48.
Pamodi ki é difísil faze kel ki nu prende di Palavra di Deus? Un di kes motivu é pamodi nu meste ser umildi pa nu faze kel ki é dretu. É difísil mostra umildadi pamodi nu sta ta vive na ‘ténpu di fin’, na meiu di pesoas ‘ki ta ama sô ses kabésa, ta ama dinheru, konvensidus, orgulhozus’ i ‘diskontroladu’. (2 Tim. 3:1-3) Nu sabe ma kes tipu di atitudi li é ka dretu, pamodi el ta poi algen ta pensa sô na se kabésa. Má, dja bu kustuma xinti invéja di kes algen la, pamodi ta parse ma es é más filís? (Sal. 37:1; 73:3) Talvês nu pode pensa: ‘Bale péna poi interesi di otus algen na frenti di kel di meu? Si sénpri N ser umildi pesoas ta ruspeta-m?’ Si nu ka toma kuidadu, nu pode fika sima algen di mundu ta pensa sô na nos kabésa. Asi, nos amor pa nos irmons ta fika más fraku i alvês ta fika difísil pa otus algen sabe si nu ta sirbi Jeová. Má na Bíblia, nu ta atxa bons izénplu di sérvus di Deus ki éra umildi. Si nu imita ses izénplu, nu ta ten un vida más midjór. w18.09 3 ¶1
Térsa-fera, 18 di agostu
É más sábi da. — Atus 20:35, BPK.
Duránti txeu ténpu Jeová ta staba el sô. Má el ka fika ta pensa sô na el. Nton, el disidi da vida pa kriaturas na Séu i na Téra. Jeová gosta di da kuzas ki el ten. Pur isu, Bíblia ta txoma-l di ‘Deus filís.’ (1 Tim. 1:11; Tia. 1:17) Tanbê Jeová krê pa nu ser filís, pur isu el ta inxina-nu ser algen ki gosta di da. (Rom. 1:20) Deus faze-nu sima se imaji. (Gén. 1:27) Kel-li siginifika ma Jeová kria-nu ku kapasidadi di mostra se kualidadis. Si nu krê ser filís, nu meste preokupa ku otus algen i da-s kuza ki nu ten. (Fil. 2:3, 4; Tia. 1:5) Pamodi? Pamodi é si ki Jeová kria-nu. Nbóra nos é inperfetu, nu pode imita Jeová i ser un algen ki gosta di da. Jeová krê pa nu imita-l, pur isu el ta fika kontenti óras ki nu ta da kuzas ki nu ten. — Efé. 5:1. w18.08 18 ¶1-2; 19 ¶4
Kuarta-fera, 19 di agostu
Nhas ovelha ta obi ku nha vós. — João 10:27.
Sigidoris di Kristu ta mostra ma es ta obi ku Jizus, óras ki es ta presta atenson na se palavras i tanbê es ta aji di akordu ku se palavras. Es ka ta distrai ‘ku preokupasons di vida’. (Luc. 21:34) Má pa es, é txeu inportanti obi ku mandamentus di Jizus, mésmu óras ki é difísil. Má simé, nos irmons ta kontinua fiel pa Jeová, ka ta nporta ses sufrimentu. Otu manera di nu mostra ma nu sta ta obi ku Jizus é óras ki nu ta apoia kes ki skodjedu pa toma kónta di nos. (Heb. 13:7, 17) Na kes últimu anu, organizason di Deus faze txeu mudansa. Nu ten novus feraménta i maneras di prega, nos runion di meiu di simana sta fazedu di manera diferenti i nu resebe novus orientason na manera di faze konstruson, di konpo i kuida di Salons di Reinu. Nu ta fika txeu kontenti ku kes mudansa ki organizason faze, pamodi es faze-l ku amor i es pensa ku kuidadu antis di es faze-s. Si nu sforsa pa nu sigi kes orientason ki nos organizason ta da, nu pode ten sertéza ma Jeová ta abensua-nu. w19.03 10-11 ¶11-12
Kinta-fera, 20 di agostu
Nu ka debe ser más lebadu pa li i pa la pa spertéza di ómis. — Efé. 4:14.
Nu ka pode kúnfia na un informason ki ten sô un párti di verdadi. Odja kuzê ki kontise ku israelitas ki ta moraba na ladu oésti di Riu Jurdon. (Jos. 22:9-34) Es fika ta sabe ma kes israelita ki ta moraba na ladu lésti, faze un altar grandi i bunitu. Un párti di kel notísia éra verdadi, má kómu es ka tinha tudu informason, kes israelita di ladu oésti fika ta pensa ma kes israelita di ladu lésti rabela kóntra Jeová. (Jos. 22:9-12) Má, antis di es bai ataka-s, es manda un grupu di ómis di kunfiansa, pa bai ti ladu lésti di Riu Jurdon, pa bai sabe si kel informason éra verdadi. Kuzê ki kontise? Es diskubri ma ka fazedu kel altar pa oferese sakrifisius. Má, es faze-l pa lenbraba tudu algen ma es ta adoraba Jeová. Bu ta konsigi imajina kantu algen ki podia moreba, si kes israelita ka mandaba kes ómi, pa bai sabe si kel informason éra verdadi? Inda ben ki es faze kel-la! w18.08 5 ¶9-10
Sésta-fera, 21 di agostu
Ken ki ta atxa ma el sta sakédu, el debe toma kuidadu pa el ka kai. — 1 Cor. 10:12.
Sima Polu fla, mésmu sérvus di Jeová pode nvolve na kuzas mariadu. Kes algen li pode ngana ses kabésa, pamodi es ta atxa ma es ta kontinua di ladu di Jeová. Má sô krê ser amigu di Jeová ô fla ma bo é lial pa Jeová, ka siginifika ma Jeová é bu amigu. (1 Cor. 10:1-5) Kantu Muizes dura ki dixi di Monti Sinai, kes israelita fika fadigadu i es perde paxénxa. Mésmu kuza pode kontise ku nos oji. Talvês nu pode perde paxénxa pamodi dia di Jeová sta ta dura i kel mundu novu inda ka txiga. Nton nu pode kumesa ta pensa ma kel-li inda ta dura. Ô nu pode pensa ma kes promésa pa futuru é bon dimás pa ser verdadi. Si nu pensa si, nu sta na prigu di konsentra sô na kel ki nu krê, envês di kel ki Jeová krê. Ku ténpu nu pode ti bandona Jeová i kumesa ta faze kuzas ki nunka nu ka ta fazeba si nos amizadi ku Jeová staba dretu. w18.07 21 ¶17-18
Sábadu, 22 di agostu
Tanbê N ta faze kuzê ki bu pidi, pamodi N sta kontenti ku bo i N konxe-u pa bu nómi. — Êxo. 33:17.
Nu pode ser konxedu pa Jeová. Modi? Nu ten ki ama-l i da nos vida pa el. (1 Cor. 8:3) Má nu ten ki kontinua ta da valor pa nos amizadi ku Jeová. Sima apóstlu Polu aviza kes kriston na Galásia, nu ten ki toma kuidadu pa nu ka ser skravu di kuzas di mundu ki é fraku i sen valor, sima fama i ser algen inportanti. (Gál. 4:9) Kes kriston na Galásia dja staba na verdadi i és éra konxedu pa Deus. Má Polu fla ma kes irmon staba ta bai pa kuzas ki ka tinha valor. Éra sima ki Polu staba ta fla-s: ‘Dja nhos faze txeu prugrésu, pamodi ki gósi nhos sta ta torna bai pa kuzas ki ka ten valor ki dja nhos dexa pa tras?’ w18.07 8 ¶5-6
Dumingu, 23 di agostu
Algen ki ten sabedoria ta obi i el ta ganha más instruson. — Pro. 1:5.
Pa nu prende ku leis di Deus, nu ka meste pasa pa situasons difísil ki pode traze-nu prublémas na vida. Na Bíblia, nu ta atxa izénplus di pesoas ki pasa pa prublémas gravi pamodi es ka obi ku leis di Jeová. Nu pode prende lisons inportanti ku kes izénplu li. Midjór instruson ki nu pode resebe ta ben di Deus, i el ta orienta-nu óras ki nu ta lé i nu ta pensa na kes stória ki kontise ku kes algen ki Bíblia ta pâpia di es. Pur izénplu, pensa na txeu dór ki Rei Davidi xinti pamodi el ka obi ku leis di Jeová i el nvolve ku Batiseba, ki éra un mudjer kazadu. (2 Sam. 12:7-14) Óras ki bu ta lé kes stória, pensa na kes pergunta li: ‘Modi ki Davidi podia ivitaba tudu kel sufrimentu? Si N pasa pa un tentason sima kel-li, kuzê ki N ta faze? N ta fuji sima Juzé ô N ta ser sima Davidi?’ (Gén. 39:11-15) Pensa na kes pergunta li pode djuda nos korason ‘ôdia kuzê ki é mariadu’. — Amós 5:15. w18.06 17 ¶5, 7
Sugunda-fera, 24 di agostu
Nhos paga Séza kel ki é di Séza, má nhos da Deus kel ki é di Deus. — Mat. 22:21.
Óras ki pesoas ta odja injustisa ta kontise, es ta xinti más gana di apoia algun partidu pulítiku. Na ténpu di Jizus, txeu algen mete na pulítika pamodi inpostu ki es staba ta paga. I tinha txeu tipu di inpostu, sima di nogósiu, di txon i di kaza. Tanbê kes kobrador di inpostu ta furtaba povu. I kel-li poi situason ta fika más piór. Txeu kobrador di inpostu ta pagaba funsionárius di govérnu di Roma pa daba es autoridadi. Dipôs es ta uzaba kel autoridadi pa pruveta di inpostu ki es ta kobraba. Un xéfi di kobradoris di inpostu na Jerikó, ki txomaba Zakeu, bira riku pamodi el ta kobraba pesoas txeu dinheru. (Lucas 19:2, 8 ) Inimigus di Jizus kreba pa el daba algun opinion sobri pagamentu di inpostu. Es pergunta-l kuzê ki el ta atxa di ‘inpostu pa kabésa’, ki éra un tipu di dinheru ki romanus ta kobraba. (Mat. 22:16-18) Es ka gostaba di kel inpostu pamodi kel-la éra un manera di romanus kontrolaba es. w18.06 5-6 ¶8-10
Térsa-fera, 25 di agostu
Kel ki algen símia, é kel ki tanbê el ta kodje. — Gál. 6:7.
Si nu skodje ladu di Satanás, kuza ki nu ta perde é sénpri mutu más txeu di ki kalker kuza ki el pode da-nu. (Jó 21:7-17; Gál. 6:7, 8) Pamodi ki é inportanti sabe ma Satanás sta kontrola mundu? El ta djuda-nu odja govérnus di ómi sima Jeová ta krê i ta motiva-nu kontinua ta faze nos trabadju di pregason. Nu sabe ma Jeová krê pa nu ruspeta govérnus di ómi. (1 Ped. 2:17) El ta spéra ma nu ta obi ku leis di kes govérnu désdi ki es ka ta bai kóntra se leis. (Rom. 13:1-4) Nos tanbê nu sabe ma nu ka debe mete na pulítika i nunka mostra ma nu gosta di un partidu ô un governanti. (João 17:15, 16; 18:36 ) Dja ki nu sta ta odja kuzê ki Satanás sta ta faze ku nómi di Jeová i el krê poi pesoas ta pensa kuza mariadu sobri el, nu ta xinti más vontadi di inxina otus algen verdadi sobri nos Deus. Nu ten orgulhu di ser konxedu pa Tistimunhas di Jeová i uza se nómi. Nu sabe ma ama Deus ta traze mutu más benson ki ama dinheru ô kuzas ki dinheru pode kunpra. — Isa. 43:10; 1 Tim. 6:6-10. w18.05 24 ¶8-9
Kuarta-fera, 26 di agostu
Mudjer ka debe sipara di se maridu. — 1 Cor. 7:10.
Óras ki kontise un prubléma na kazamentu, maridu ku mudjer debe sipara? Bíblia ka ta fla kes motivu ki pode poi un kazal sipara. Polu skrebe: ‘Si un mudjer ten un maridu ki é ka krenti, má maridu krê mora ku el, el ka debe larga maridu.’ (1 Cor. 7:12, 13) Kel konsedju li ta sirbi pa nos tanbê. Má, ten alguns situason ki kel ‘maridu ki é ka krenti’ pode mostra ma el ka krê fika ku se mudjer. Talvês el ta sota-l txeu ki ta poi se saúdi i se vida na prigu. Ô el ta nega sustenta-l i el ta faze di tudu pa se mudjer ka sirbi Jeová. Na kes situason la, ka ta nporta kuzê ki kel maridu fla, kel mudjer ki ta sirbi Jeová pode ntende, pa kuzas ki se maridu sta faze ma el ka krê fika ku el más. Nton, el ta disidi sipara di el. Má otus kriston, ku mésmu prubléma disidi fika djuntu. Es tevi ki aguenta i es sforsa pa midjora ses kazamentu. w18.12 13 ¶14; 14 ¶16-17
Kinta-fera, 27 di agostu
Ta reprizenta kes ki ta da frutu sen dizisti. — Luc. 8:15.
Na ilustrason di kel ómi ki ta símia, na Lucas 8:5-8, 11-15, simenti ta reprizenta ‘palavra di Deus’ ki é mensaji di Reinu. Kel txon ta reprizenta korason di algen. Nu imajina ma simenti kai na un bon txon i el da un pé di trigu. Kel pé di trigu ta da ‘frutu 100 bês más’. Nu pode fla ma es símia un simenti na nos korason. Kantu nu seta notísias sábi, kel simenti kria raís, nase i bira un pé di trigu prontu pa da frutu. Má lenbra ma pé di trigu ka ta da un otu pé di trigu, má el ta da novu simentis. Di mésmu manera, frutu ki nu ta da é ka un novu disiplu, é novu simentis di ‘palavra di Deus’. Modi ki nu ta da novu simentis? É óras ki nu ta prega notísias sábi di Reinu. Nton, sénpri ki nu pâpia di notísias sábi ku un algen, nu sta spadja kel simenti ki simiadu na nos korason. (Lucas 6:45; 8:1 ) Kel ilustrason ta inxina-nu ma sima nu ta kontinua ta prega sobri Reinu di Deus, nu sta ta ‘da frutu sen dizisti’. w18.05 14 ¶10-11
Sésta-fera, 28 di agostu
N ta koriji i N ta disiplina tudu kes ki N ta ama. — Apo. 3:19.
Polu krê nkorajaba i fazeba tudu kel ki el podeba pa se irmons. (2 Cor. 12:15) Di mésmu manera, ansions debe nkoraja i konsola ses irmons, má tanbê es debe mostra interesi sinséru i faze tudu kel ki es pode pa djuda-s. (1 Cor. 14:3) Pa djuda un irmon talvês un ansion meste da-l konsedju. Bíblia ta mostra modi ki nu pode faze kel-li di manera ki ta nkoraja. Un bon izénplu foi Jizus. Dipôs ki el resusitadu i el bai pa Séu, el tevi ki da konsedjus fórti pa alguns kongregason na Ázia. Má repara modi ki el faze-l. Antis di el da konsedju, el ilôjia kongregasons di Éfezu, Pérgamu i Tiatira. (Apo. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Ansions debe imita izénplu di Jizus óras ki es meste da konsedju. w18.04 22 ¶8-9
Sábadu, 29 di agostu
Anhos ki é pai, nhos kontinua ta kria [nhos fidjus ] na disiplina i na instruson di Jeová. — Efé. 6:4.
Mai ku pai, di sertéza, nhos sta faze di tudu pa nhos proteje nhos fidju pa es ka panha duénsa. Nhos ta mante kaza linpu i nhos ta bota kalker kuza ki pode duense nhos ô nhos fidju. Di mésmu manera, nhos meste proteje nhos fidjus di filmis, prugramas di tilivizon, djogus di konputador i sites ki pode sta kontaminadu ku pensamentus di Satanás. Jeová da nhos responsabilidadi di djuda nhos fidjus bira Se amigus. (Pro. 1:8) Pur isu, ka bu xinti medu di poi bu família régras ku bazi na Bíblia. Nhos fla nhos fidjus kuzê ki es pode odja i kuzê ki es ka pode odja. I djuda-s ntende pamodi ki nhos toma kes disizon. (Mat. 5:37) Sima nhos fidjus ta ba ta kria, nhos djuda-s ntende leis di Jeová. Asi es ta konsigi sabe kuzê é dretu i kuzê ki é mariadu. (Heb. 5:14) Nhos lenbra, ma nhos fidjus ta prende mutu más txeu ku kel ki nhos ta faze. — Deut. 6:6, 7; Rom. 2:21. w19.01 16 ¶8
Dumingu, 30 di agostu
Ómis bédju ku jóvens tudu djuntu. Pa es lova nómi di Jeová. — Sal. 148:12, 13.
Si bo é jóven, kuzê ki bu ta atxa di faze amizadi ku kes algen di más idadi na kongregason? Fla-s pa es konta-u kuzê ki djuda-s kontinua ta sirbi Jeová duránti tudu kel ténpu. Kel-li pode nkoraja nhos tudu dôs i nhos ta xinti más vontadi di kontinua ta dexa nhos lus límia. Otu kuza ki tudu algen pode faze é óras ki nu ta resebe dretu kes algen ki ta bai sisti nos runion na Salon di Reinu. Óras ki bu skodjedu pa faze runion pa pregason, bu pode djuda kes algen di idadi kontinua ta dexa ses lus límia. Da-s un tiritóriu di akordu ku ses situason. Alvês, bu pode skodje un irmon más novu pa trabadja djuntu ku es i pa djuda-s. Tanbê tenta ntende situason di kes irmon ki ka sta konsigi faze txeu na pregason pamodi prublémas di saúdi ô otus difikuldadi. Si bu mostra ma bu ta ama bus irmon i bu trata-s dretu, bu ta konsigi djuda tudu algen na kongregason xinti más vontadi di prega ku koraji, ka ta nporta ses idadi ô ténpu ki es ten na verdadi. — Lev. 19:32. w18.06 23-24 ¶10-12
Sugunda-fera, 31 di agostu
[Ka nhos uza ] nhos liberdadi kómu diskulpa pa faze kuza mariadu, má nhos uza-l pa ser skravus di Deus. — 1 Ped. 2:16.
Nu debe agradise Jeová pamodi el liberta-nu di ser skravu di pekadu i di mórti. Pamodi resgati, nu pode sirbi nos Deus ku un konsénsia linpu i ku alegria. (Sal. 40:8) Pa nu kontinua ta mostra gratidon nu debe toma kuidadu pa nu ka uza nos liberdadi di manera mariadu. Apóstlu Pedru aviza pa nu ka uza nos liberdadi kómu diskulpa pa nu faze nos dizeju. Kel avizu ka ta lenbra-u di kuzê ki kontise ku israelitas na Ijitu? I es avizu é más inportanti pa nos oji. Satanás i se mundu ta oferese txeu kuza, sima ropa, kumida, bebida, diverson i monti otus kuza. Kes publisidadi ki ta fazedu ta mostra kuzas bunitu, pa pô-nu kunpra kuzas ki nen nu ka meste. É faxi nu kai na kel tentason li i uza mariadu nos liberdadi. w18.04 10 ¶7-8