BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es24 pp. 78-88
  • Agostu

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Agostu
  • Izamina testu di dia — 2024
  • Subtémas
  • Kinta-fera, 1 di agostu
  • Sésta-fera, 2 di agostu
  • Sábadu, 3 di agostu
  • Dumingu, 4 di agostu
  • Sugunda-fera, 5 di agostu
  • Térsa-fera, 6 di agostu
  • Kuarta-fera, 7 di agostu
  • Kinta-fera, 8 di agostu
  • Sésta-fera, 9 di agostu
  • Sábadu, 10 di agostu
  • Dumingu, 11 di agostu
  • Sugunda-fera, 12 di agostu
  • Térsa-fera, 13 di agostu
  • Kuarta-fera, 14 di agostu
  • Kinta-fera, 15 di agostu
  • Sésta-fera, 16 di agostu
  • Sábadu, 17 di agostu
  • Dumingu, 18 di agostu
  • Sugunda-fera, 19 di agostu
  • Térsa-fera, 20 di agostu
  • Kuarta-fera, 21 di agostu
  • Kinta-fera, 22 di agostu
  • Sésta-fera, 23 di agostu
  • Sábadu, 24 di agostu
  • Dumingu, 25 di agostu
  • Sugunda-fera, 26 di agostu
  • Térsa-fera, 27 di agostu
  • Kuarta-fera, 28 di agostu
  • Kinta-fera, 29 di agostu
  • Sésta-fera, 30 di agostu
  • Sábadu, 31 di agostu
Izamina testu di dia — 2024
es24 pp. 78-88

Agostu

Kinta-fera, 1 di agostu

Se dianti skrebedu un livru di rekordason pa kes ki tinha grandi ruspetu pa Jeová i pa kes ki ta pensaba na se nómi. — Mal. 3:16.

Pamodi ki bu ta atxa ma Jeová ten un ‘livru di rekordason’ undi ki el ta skrebe nómi di kes algen ki ses manera di pâpia ta mostra ma es ta ruspeta-l i ma es ta pensa na se nómi? Kes kuza ki nu ta pâpia di el ta mostra kuzê ki sta na nos korason. Jizus fla: ‘Bóka ta pâpia di kel ki korason sta xeiu.’ (Mat. 12:34) Jeová krê pa kes algen ki ta ama-l vive pa tudu ténpu na mundu novu. Jeová ta seta nos adorason sô si nu uza dretu nos kapasidadi di pâpia. (Tia. 1:26) Alguns algen ki ka ta ama Jeová ta pâpia di manera brutu, sen bondadi i es gosta di ingaba ses kabésa. (2 Tim. 3:1-5) Nu ka krê ser sima es. Má nu krê pa nos manera di pâpia agrada Jeová. Má, bu ta atxa ma Jeová ta fika kontenti ku nos si nu ta pâpia ku bondadi na runion i na pregason, má déntu kaza nu ta pâpia duru i sen bondadi ku nos família? — 1 Ped. 3:7. w22.04 5 ¶4-5

Sésta-fera, 2 di agostu

Kes 10 txifri... i kel féra ta ben ôdia kel prostituta. Es ta ben toma-l tudu kuza ki el ten i es ta dexa-l nu. Es ta kume se karni i es ta kema-l tudu na lumi. — Apo. 17:16.

Deus ta poi na korason di kes 10 txifri i di kel féra kel dizeju di distrui Babilónia Grandi. Jeová ta ben poi nasons ta uza kel féra brumedju, ki é Nasons Unidu, pa ataka i distrui tudu relijions falsu. (Apo. 18:21-24) Kuzê ki nu ta prende? Nu debe kontinua ta faze ‘kel tipu di adorason ki é puru i sen mantxa pa nos Deus’. (Tia. 1:27) Nunka nu ka debe dexa kes kuza di Babilónia Grandi influensia-nu sima, ensinus falsu, komemorasons, konportamentu mariadu, fitisaria ô bruxaria. I nu ta kontinua ta aviza pesoas pa ‘sai di el’, asi pa Deus ka atxa-s ku kulpa di pekadus di Babilónia Grandi. — Apo. 18:4. w22.05 11 ¶17; 14 ¶18

Sábadu, 3 di agostu

N ta pâpia di modi ki Jeová mostra amor lial. — Isa. 63:7.

Pai ku mai, nhos djobe maneras di inxina nhos fidjus sobri Jeová i sobri kes kuza dretu ki dja el faze pa nhos. (Deut. 6:6, 7) Kel-li é inportanti, prinsipalmenti si pai ku mai ka ten kel mésmu relijion, dja ki é ka sénpri ki bu ta konsigi ten ténpu pa bu studa ku bus fidju. Un irman ki txoma Kristina fla: “N ka tinha txeu oportunidadi pa N studaba ku nhas fidju. Pur isu, sénpri ki N atxaba un xansi, N ta papiaba ku es sobri Jeová.” Tanbê, bu debe pâpia kuzas dretu sobri organizason di Jeová i sobri irmons ku irmans. Ka bu kritika ansions. Kes kuza dretu ki bu ta fla sobri ansions ta poi bus fidju ta pâpia ku es óras ki es meste ajuda. Djuda pa ten pas na bu kaza. Mostra bu maridu i bus fidju ma bu ta ama-s. Pâpia ku bondadi i ruspetu sobri bu maridu i inxina bus fidju faze mésmu kuza. Asi, bu ta djuda ten pas na bu kaza i ta fika más fásil pa bus fidju prende sobri Jeová. — Tia. 3:18. w22.04 18 ¶10-11

Dumingu, 4 di agostu

N konxe kes kuza ki bu ta faze. — Apo. 3:1.

Kel mensajen ki Jizus fla pa kongregason na Éfezu ta mostra ma es aguenta firmi i ma es kontinua ta sirbi Jeová, sikrê ku txeu prubléma. Má simé, es perde kel amor ki es tinha na komésu. Pur isu, es meste rekuperaba kel amor ki es tinha, asi pa Jeová setaba ses adorason. Di mésmu manera, oji nu meste aguenta firmi i faze-l pa motivus sértu. Jeová sta interesadu ka sô na kuzê ki nu ta faze, má tanbê na pamodi ki nu ta faze-l. Kel-li é inportanti pamodi Jeová krê pa nu adora-l ku bazi na amor i na gratidon ki nu ten pa el. (Pro. 16:2; Mar. 12:29, 30) Nu meste kontinua sienti. Irmons na kongregason di Sardis tinha un otu prubléma. Enbóra dja es sirbiba Jeová antis, es dexa di faze-l. Jizus fla pa es ‘korda’. (Apo. 3:1-3) É klaru ki Jeová ka ta skese di nos trabadju. — Ebr. 6:10. w22.05 3 ¶6-7

Sugunda-fera, 5 di agostu

Ten vantajen na tudu tipu di trabadju duru. — Pro. 14:23.

Salumon fla ma trabadju pode da algen txeu alegria i ma el é un ‘prezenti di Deus.’ (Ecl. 5:18, 19) Salumon sabia di kuzê ki el staba ta pâpia. El éra un bon trabadjador! El faze kazas, plantason di pé di uva, jardins, kes lugar pa guarda agu i ti sidadis. (1 Reis 9:19; Ecl. 2:4-6) Salumon fika kontenti ku tudu kes trabadju li. Má el sabia ma é ka éra kes trabadju li ki ta poba el filís. Tanbê el faze txeu kuza pa Jeová. Pur izénplu, el éra enkaregadu di kel trabadju di faze un ténplu bunitu pa adorason pa Jeová. I kel trabadju li dura 7 anu. (1 Reis 6:38; 9:1) Dipôs ki Salumon faze tudu kes trabadju li, el da kónta ma kuza más inportanti é sirbi Jeová. El fla: ‘Dipôs di obidu tudu, konkluzon é kel-li: ten grandi ruspetu pa Deus verdaderu i obi ku se mandamentus’. — Ecl. 12:13. w22.05 22 ¶8

Térsa-fera, 6 di agostu

Deus sta sénpri prontu pa púrdua nhos através di Kristu. — Efé. 4:32.

Na Bíblia nu ta atxa txeu izénplu di algen ki Jeová púrdua di korason. Na kenha ki bu sta pensa? Talvês na rei Manasés. Kel ómi mau li faze pekadus gravi kóntra Jeová. El ta adoraba deuzis falsu i el insentiva otus algen pa faze mésmu kuza. El mata se fidjus pa oferese sakrifisiu pa kes deus falsu. I ti el poi un imajen di un deus falsu na ténplu sagradu di Jeová. Bíblia ta fla sobri Manasés: ‘El faze un monti kuza ki pa Jeová éra mariadu, pa ofende-l.’ (2 Cró. 33:2-7) Má kantu Manasés mostra ma el rapende di verdadi, Jeová purdua-l di korason. (2 Cró. 33:12, 13) Talvês bu pensa tanbê na rei Davidi, ki faze pekadus gravi kóntra Jeová, sima adultériu i mata algen. Má kantu Davidi rapende di korason i el rekonhese se éru, Jeová purdua-l tanbê. (2 Sam. 12:9, 10, 13, 14) Nu pode ten serteza ma Jeová ten gana di púrdua. w22.06 3 ¶7

Kuarta-fera, 7 di agostu

Nhos ten paxénxa. Nhos bira nhos korason firmi. — Tia. 5:8.

É ka tudu óra ki é fásil kontinua ku nos speransa fórti. Nu pode perde paxénxa timenti nu ta spéra pa Deus kunpri se promésas. Má pamodi Jeová sénpri izisti, kel ki ta parse txeu ténpu pa nos, pa el é poku ténpu. (2 Ped. 3:8, 9) El ta ben kunpri se promésa di midjór manera, má talvês é ka na kel ténpu ki nu sta ta spéra pa el faze-l. Kuzê ki pode djuda-nu kontinua ku nos speransa fórti timenti nu ta spéra ku paxénxa pa Deus kunpri se promésas? (Tia. 5:7) Mante un bon amizadi ku Jeová pamodi é el ki ta ben kunpri nos speransa. Pa nu ten speransa nu debe ten fé ma Jeová ta izisti i ma ‘el ta rekonpensa kes ki ta djobe-l asériu.’ (Ebr. 11:1, 6) Si nu kridita di korason ma Jeová izisti, nu ta ten más kunfiansa ma tudu kuza ki el promete ta ben kunpri. Pa nu kontinua ku nos speransa fórti faze orason pa Jeová i lé se Palavra. Nu ka pode odja Jeová, má nu pode bira se amigu. Nu pode pâpia ku el na orason ku serteza ma el ta obi-nu. — Jer. 29:11, 12. w22.10 26-27 ¶11-13

Kinta-fera, 8 di agostu

Jó kumesa ta pâpia i ta maldísua kel dia ki el nase. — Jó 3:1.

Imajina kel-li: Jó sta xintadu na meiu di sinza i ta xinti dór tudu óra. (Jó 2:8) Se amigus falsu sta kontinua ta fla-l ma el ka é un bon algen i ma el ka faze nada ki ten valor. Pa el se prublémas é sima pédras pizadu. I el tene dór na korason pamodi se fidjus ki móre. Na komésu, Jó fika kaladu. (Jó 2:13) Má si kes três ómi pensa ma fika kaladu éra sinal ma Jó ta bandonaba Jeová, es staba inganadu. Dipôs, talvês Jó labanta kabésa, el djobe kes amigu falsu na róstu i el fla: ‘Ti N móre, N ta mante nha lialdadi!’ (Jó 27:5) Kuzê ki djuda Jó ten txeu koraji i forsa sikrê ku tudu kel sufrimentu? Sikrê na kel momentu más difísil, nunka el ka perde speransa ma Deus ta amaba el i ma el pode kababa ku se sufrimentu. El sabia ma sikrê el moreba, Jeová pode resusitaba el. — Jó 14:13-15. w22.06 22 ¶9

Sésta-fera, 9 di agostu

Pur isu, nhos debe ora si: “Nos Pai ki sta na séu, pa bu nómi ser santifikadu. Pa bu Reinu ben. Pa bu vontadi fazedu.” — Mat. 6:9, 10.

Kriador di séu ku téra da-nu un priviléjiu ki ten txeu valor. El ta dexa-nu pâpia ku el na orason. Pensa na kel-li: Nu pode abri nos korason pa Jeová na kalker óra i na kalker língua. Nu pode pâpia ku el na un kama na ospital ô na kadia, i nu pode ten serteza ma nos Pai ki ta ama-nu, ta obi-nu. Nu ten txeu gratidon pa es priviléjiu li. Pa rei Davidi, orason éra un priviléjiu ki tinha txeu valor. El kanta pa Jeová: ‘Pa nha orason ser sima insénsu priparadu na bu frenti’. (Sal. 141:1, 2) Na ténpu di Davidi, kel insénsu sagradu ki saserdótis ta uzaba na adorason verdaderu, éra priparadu ku txeu kuidadu. (Êxo. 30:34, 35) Davidi krê pensaba dretu na kuzê ki el ta flaba Jeová na orason, sima kes algen ki ta priparaba insénsu ku kuidadu. É kel-li ki nu krê faze tanbê. Nu krê pa Jeová fika kontenti ku nos orason. w22.07 20 ¶1-2; 21 ¶4

Sábadu, 10 di agostu

“Vingansa é di meu. N ta da-s kel ki es merese”, é Jeová ki fla. — Rom. 12:19.

Vingansa é di Jeová. Jeová ka da-nu autoridadi di vinga di un algen ki peka kóntra nos. (Rom. 12:20, 21) Dja ki nos é inperfeitu, nu ka ta konsigi intende i julga dretu sima Deus ta faze. (Ebr. 4:13) I alvês kuzas ki nu ta xinti pode trapadja-nu i ka dexa-nu sabe kuzê ki nu debe faze. Jeová poi Tiagu ta skrebe: ‘Raiba di ómi ka ta traze justisa di Deus.’ (Tia. 1:20) Nu pode ten serteza ma Jeová ta ben faze kel ki é dretu i ma el ta garanti ma justisa perfeitu ta ben fazedu. Púrdua ta mostra nos kunfiansa na justisa di Jeová. Óras ki nu ta dexa kuzas na mô di Jeová, nu ta mostra ma nu ta kunfia ma el ta ben kaba ku tudu kuza mariadu ki pekadu faze. Na kel mundu novu ki el promete-nu, kes kuza mariadu ‘ka ta ben lenbradu más, i nen es ka ta ben pasa pa korason’ nunka más. — Isa. 65:17. w22.06 10-11 ¶11-12

Dumingu, 11 di agostu

Tudu nason ta ben ôdia nhos pamodi nha nómi. — Mat. 24:9.

Kel pirsigison ki nu ta pasa pa el, ta prova ma Jeová sta kontenti ku nos. (Mat. 5:11, 12) Tudu kel opozison li ta ben di Satanás. Má Jizus ten mutu más puder ki Satanás! Ku ajuda di Jizus, notísias sábi sta ta pregadu na tudu nason. Odja un próva. Un di kes difikuldadi ki nu ta pasa pa el óras ki nu ta prega é pamodi txeu algen ka ta pâpia mésmu língua ki nos. Na kel vizon ki Jizus da apóstlu Juan el fla ma na nos ténpu notísias sábi ta pregadu, sikrê ku kel difikuldadi li. (Apo. 14:6, 7) Modi ki kel-li sta ta kontise? Nu sta ta da txeu algen oportunidadi di prende sobri mensajen di Reinu. Pur izénplu, pesoas na mundu interu pode lé informasons ku bazi na Bíblia na nos site jw.org na más di mil língua! Nu dadu aprovason pa traduzi livru Vive filís pa tudu ténpu! na más di 700 língua! w22.07 9 ¶6-7

Sugunda-fera, 12 di agostu

Ku txeu algen ki ta da konsedju ta ten bons rezultadu. — Pro. 11:14.

Jizus xinti konpaxon di algen. Apóstlu Mateus fla: ‘Óras ki el ta odjaba kes monti di algen, el ta xintiba péna di es, pamodi es ta staba sfoladu i botadu di un ladu pa kel otu, sima ovelhas sen pastor.’ (Mat. 9:36) I modi ki Jeová ta xinti? Jizus fla: ‘Nha Pai ki sta na Séu, ka krê pa perde nen un di kes pikinoti li.’ (Mat. 18:14) Kel-li ta mexe ku nos própi! Sima nu ta ba ta konxe Jizus midjór, nos amor pa Jeová ta bira más txeu.Tanbê bu pode prende mostra más amor i faze prugrésu, óras ki bu ta tra ténpu pa konxe bus irmon ku irmans na kongregason. Repara modi ki es ten alegria. Es ka ta rapende di disizon ki es toma di sirbi Jeová. Pidi-s pa es konta-u algun spiriénsia ki es tevi na trabadju di Jeová. I óras ki bu ten ki toma un disizon inportanti, pidi-s konsedju. Lenbra ma ‘ku txeu algen ki ta da konsedju ta ten bons rezultadu.’ w22.08 3 ¶6-7

Térsa-fera, 13 di agostu

Odju di Jeová sta ta odja kes algen ki é justu. — 1 Ped. 3:12.

Tudu nos ta pasa pa algun tipu di prubléma. Má nunka nu ka ta sta nos sô óras ki nu ta pasa pa un prubléma. Sima un pai ki ta ama-nu, Jeová ta kuida di nos sénpri. El sta di nos ladu, sénpri prontu pa obi óras ki nu ta pidi-l ajuda i el tene gana di djuda-nu. (Isa. 43:2) Nu ten serteza ma nu pode lida ku prublémas pamodi el ta da-nu tudu kel ki nu meste pa nu ka dizisti. El da-nu orason, Bíblia, txeu kumida spritual i irmons ku irmans ki ta ama-nu pa djuda-nu óras ki nu meste. Nu ta agradese nos Pai na Séu txeu pamodi el ta kuida di nos! ‘Nos korason ta fika kontenti pamodi el.’ (Sal. 33:21) Nu pode mostra Jeová nos gratidon pamodi el ta kuida di nos ku amor, óras ki nu ta pruveta dretu tudu kes kuza ki el ta da-nu pa djuda-nu. Tanbê, nu meste faze nos párti pa Jeová kontinua ta kuida di nos. Kel-li krê fla ma si nu kontinua ta faze nos midjór pa obi ku Jeová i ta faze kel ki é dretu, el ta kontinua ta kuida di nos pa tudu ténpu! w22.08 13 ¶15-16

Kuarta-fera, 14 di agostu

Verdadi é kel párti prinsipal di bu palavra. — Sal. 119:160.

Txeu algen oji ka sabe na kenha ki es ta kunfia. Es ka ten serteza si kes algen ki es ta ruspeta, sima kes algen na pulítika, kes sientista i kes ómi di nogósiu, sénpri ta tenta faze kel ki é midjór pa es. I tanbê es ka ta ruspeta xéfis di kes relijion ki ta fla ma es ta sigi Jizus. Pur isu, nu ka ta fika dimiradu di odja ma es ka ta kunfia na Bíblia, ki é kel livru ki kes xéfi di relijion ta fla ma es ta sigi. Dja ki nu ta sirbi Jeová, nu ten serteza ma el é ‘kel Deus di verdadi’ i ma sénpri el krê kel ki é midjór pa nos. (Sal. 31:5; Isa. 48:17) Nu sabe ma nu pode kunfia na kuzê ki nu ta lé na Bíblia. Nu ta konkorda ku un studiozu di Bíblia ki skrebe: “Ka ten nada ki Deus fla ki é mintira ô ki ka ta kunpri. Povu di Deus pode kunfia na kuzê ki el fla pamodi es ta kunfia na kel Deus ki fla kel-li.” w23.01 2 ¶1-2

Kinta-fera, 15 di agostu

Nu pensa na kunpanheru. — Ebr. 10:24.

Nu ta inkoraja nos irmons ku irmans óras ki nu ta djuda-s ten un fé más fórti na Jeová. Alguns ta sufri pamodi kes algen ki ka é Tistimunha di Jeová ta faze-s trósa. Otus tene un duénsa gravi ô es sta ta luta pa tenta skese un kuza ki algen faze-s i ki magua-s. I alguns sérvu di Jeová dja dura ta spéra pa fin ben. Tudu kes kuza li pode poi fé di un algen ki ta sirbi Deus na próva. Kes algen na kongregason na ténpu di apóstlus pasa pa prublémas sima kes-li. Apóstlu Paulu uza Skrituras pa bira fé di se irmons ku irmans más fórti. Pur izénplu, alguns judeu ki bira kriston talvês ka sabia kuzê ki es ta flaba ses família ki ka éra kriston ki ta atxaba ma relijion di judeus éra más inportanti di ki sigi kes kuza ki Jizus inxina. Má karta ki Paulu skrebe pa ebreus di serteza da kes irmon txeu koraji. (Ebr. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Es pode uzaba kes kuza ki Paulu fla-s pa sabe kuzê ki es ta flaba ses família ki ka éra kriston. w22.08 23-24 ¶12-14

Sésta-fera, 16 di agostu

Abensuadu é kel ómi ki ta kunfia na Jeová. — Jer. 17:7.

Kes algen ki ta vive na es mundu di Satanás, ka sabe na kenha ki es pode kunfia. Es ta sta sénpri diziludidu ku konportamentu di kes algen di nogósiu, pulítikus i kes xéfi di relijion. I txeu di es tanbê ta xinti ma es ka pode kunfia na ses amigu, vizinhus i ti famílias. Má kel-li ka ta dexa-nu dimiradu. Bíblia dja flaba: ‘Na ténpu di fin ómis ta ser disleal, kaluniador, traidoris’. Kel-li krê fla ma pesoas ta ajiba sima Satanás, ki é deus di kel mundu li i é un algen ki nu ka pode kunfia na el. (2 Tim. 3:1-4; 2 Kor. 4:4) Má anos ki ta sirbi Deus, nu ta kunfia na el di verdadi. Nu ten serteza ma el ta ama-nu i ma ‘nunka el ka ta bandona’ se amigus. (Sal. 9:10) Tanbê nu pode kunfia na Jizus Kristu pamodi el da se vida pa nos. (1 Ped. 3:18) I pa kuzas ki nu ta pasa pa el, nu ta prende ma Bíblia ta da orientasons di kunfiansa. — 2 Tim. 3:16, 17. w22.09 2 ¶1-2

Sábadu, 17 di agostu

Filís é tudu kes ki ten grandi ruspetu pa Jeová, i ki ta anda na Se kaminhus. — Sal. 128:1.

Filisidadi di verdadi é ka sô un kuza sábi ki nu ta xinti na alguns momentu. Un algen pode ser filís pa tudu ténpu. Modi ki kel-li ta kontise? Na se diskursu na monti, Jizus fla: ‘Filís é kes ki ten konsénsia ma es ten nisisidadi spritual’. (Mat. 5:3) Jizus sabia ma nu kriadu ku kel dizeju fórti di konxe i adora nos Kriador, Jeová. Kel-li é nos ‘nisisidadi spritual’. Dja ki Jeová é un ‘Deus filís’, kes ki ta adora-l tanbê pode ser filís. (1 Tim. 1:11) Nu pode ser filís sô si nu ka ten prublémas? Nau. Na se diskursu na monti, Jizus fla ma ti ‘kes ki ta txora’, pode ser filís. El fla mésmu kuza sobri ‘kes ki ta pirsigidu pamodi justisa’. (Mat. 5:4, 10, 11) Jizus staba ta inxina ma filisidadi ka ta ben sô óras ki tudu kuza sta dretu na nos vida, má óras ki nu ta satisfaze nos nisisidadi spritual i bira más amigu di Deus. — Tia. 4:8. w22.10 6 ¶1-3

Dumingu, 18 di agostu

Kel ómi ki ten disirnimentu di verdadi ta fika kaladu. — Pro. 11:12.

Disirnimentu ta djuda un irmon sabe kal ki é ‘ténpu pa fika kaladu i ténpu pa pâpia’. (Ecl. 3:7) Na alguns país ten un ditadu ki ta fla: “Pâpia é prata, má fika kaladu é oru.” Kel-li krê fla ma alvês é más midjór fika kaladu di ki pâpia. Odja un izénplu. Txeu bês pididu un ansion ki ten spiriénsia pa djuda otus kongregason ki tinha prublémas difísil. Odja kuzê ki un otu ansion fla sobri el: “Sénpri el ta toma kuidadu pa nunka el ka fla asuntus di otus kongregason ki el ka debe fla.” Pamodi kel ansion li ten txeu disirnimentu, otus ansion na se kongregason ta ruspeta-l. Es ten serteza ma el ka ta fla otus algen asuntus ki el ka debe fla. Onestidadi é un otu kuza ki nu meste pa nu pode ser un algen di kunfiansa. Nu ta kunfia na un algen onéstu pamodi nu sabe ma sénpri el ta pâpia verdadi. — Efé. 4:25; Ebr. 13:18. w22.09 12 ¶14-15

Sugunda-fera, 19 di agostu

Ka ten sabedoria, nen disirnimentu, nen konsedju ki ta fika kóntra Jeová. — Pro. 21:30.

Txeu algen ka ta obi ku sabedoria di verdadi óras ki el ‘ta grita na rua.’ (Pro. 1:20) Sima Bíblia ta fla, ten três grupu di algen ki ka ta obi ku sabedoria: kes ‘ki ka ten spiriénsia,’ kes ‘ki ta faze algen trósa’ i kes ‘tolu’. (Pro. 1:22-25) Kes algen ‘ki ka ten spiriénsia’ ta kridita na tudu kuza, ô es ta inganadu faxi. (Pro. 14:15, nóta di rodapé) Pur izénplu, pensa na kes milhon di algen ki xéfis di relijion ô pulítikus sta ta ingana. Alguns algen ta fika dimiradu óras ki es ta diskubri ma xéfis di relijion ingana-s. Má kes algen ki ka ten spiriénsia ki Provérbios 1:22 pâpia di el, ta skodje kontinua si pamodi es gosta di kel-li. (Jer. 5:31) Es ka ta krê prende kuzê ki Bíblia ta fla ô obi ku se leis. Di serteza nu ka krê imita kes algen ki ta skodje kontinua sen spiriénsia! — Pro. 1:32; 27:12. w22.10 19 ¶5-7

Térsa-fera, 20 di agostu

Nhos obi ku tudu autoridadi di ómi. — 1 Ped. 2:13.

Organizason di Deus tanbê ta da-nu orientason pa proteje-nu. Sénpri nu ta lenbradu pa nu da kes ansion nunbru di tilifóni ki nu sta ta uza asi pa es pode txiga na nos óras ki kontise un imerjénsia. Tanbê nu pode resebe orientason sobri fika na kaza, ô sai di kaza, modi ki nu ta konsigi kes kuza ki nu meste ô modi i ki óra ki nu pode djuda otus. Si nu ka obi, nu pode poi nos vida i vida di kes ansion, ki sta ta toma kónta di nos, na prigu. (Ebr. 13:17) Txeu irmon ku irmans ki tevi ki sai di ses kaza pamodi un disgrasa ô revólta na ses país, faze ses midjór pa kustuma ku ses situason novu i es faze más na ses sirvisu pa Jeová. Sima kes kriston di ténpu di apóstlus ki spadjadu pamodi pirsigison, es kontinua ta ‘prega notísias sábi di palavra’. (Atus 8:4) Prega ta djuda-s konsentra na Reinu envês di na situasons difísil. Pur isu, es kontinua ku ses alegria i pas. w22.12 19 ¶12-13

Kuarta-fera, 21 di agostu

Jeová sta di nha ladu, N ka ta xinti medu. — Sal. 118:6.

Pa Jeová kada un di nos ten valor. Antis di Jizus manda se apóstlus pa bai prega, Jizus djuda-s ka xinti medu di kes algen ki éra kóntra es. (Mat. 10:29-31) El faze kel-li kantu el pâpia di un di kes pasu ki tinha más txeu na Israel, ki é pardal. Kel pasu li tinha poku valor na ténpu di Jizus. Má el fla se disiplus: “Ninhun di es ka ta kai na txon sen nhos Pai da kónta.” Dipôs el fla-s: “Nhos bale más di ki txeu pardal.” Jizus da se disiplus serteza ma Jeová ta daba kada un di es valor. Pur isu, es ka tinha motivu di xinti medu di pirsigison. Di serteza, kes disiplu lenbra di kes palavra ki Jizus fla-s kantu es odja pardal, timenti es staba ta prega na kes sidadi i na kes zóna. Sénpri ki bu odja un pasu pikinoti, lenbra ma pa Jeová bu ten valor, pamodi abo tanbê bu “bale más di ki txeu pardal.” Ku se ajuda bu ka meste xinti medu óras ki otus algen sta kóntra bo. w23.03 18 ¶12

Kinta-fera, 22 di agostu

Nhos poi Faraó i se sérvus ta dispreza-nu i nhos poi un spada na ses mô pa es mata-nu. — Êxo. 5:21.

Alvês nu ta pasa pa prublémas sima opozison na família ô perde trabadju. Óras ki nu ta pasa pa prublémas duránti txeu ténpu, nu pode xinti sen speransa i dizanimadu. Satanás ta pruveta kes oportunidadi li pa pô-nu ta pensa ma Jeová ka ta ama-nu. Satanás krê pa nu pensa ma é Jeová ô se organizason ki tene-nu ku kes prubléma li. É un kuza sima kel-li ki kontise ku alguns israelita na Ijitu. Na komésu es ta kriditaba ma Jeová skodje Muizés ku Aron pa traba es di Ijitu. (Êxo. 4:29-31) Má dipôs, kantu Faraó poi ses vida ta bira más duru, es fla ma Muizés ku Aron ki éra kulpadu pamodi ses prubléma. (Êxo. 5:19, 20) Es poi kulpa na kes sérvu lial di Deus. Fórti tristi! Si dja ten txeu ténpu ki bu sta ta pasa pa prublémas, abri bu korason pa Jeová na orason i pidi se ajuda. w22.11 15 ¶5-6

Sésta-fera, 23 di agostu

N ta fla nhos ku tudu serteza, ma ta ben óra, i kel óra dja txiga, óras ki mortus ta ben obi vós di Fidju di Deus, i kes ki presta atenson ta ben vive. — Juan 5:25.

É Jeová ki da-nu vida i el ten puder di resusita ken ki dja móre. El da proféta Elias puder di resusita fidju di un viúva di Sarefá. (1 Reis 17:21-23) Dipôs, ku ajuda di Deus, proféta Elizeu resusita fidju di un mudjer sunamita. (2 Reis 4:18-20, 34-37) Kes-li i otus resureison ta prova ma Jeová ten puder di resusita algen. Kantu Jizus staba na téra, el prova ma se Pai da-l kel puder li. (Juan 11:23-25, 43, 44) Gósi Jizus sta na séu i el dadu ‘tudu autoridadi na séu i na téra.’ Nton, el pode kunpri kel promésa ma ‘tudu kes ki sta na sipultura mimorial’ ta ben resusitadu ku speransa di kontinua bibu pa tudu ténpu. — Mat. 28:18; Juan 5:26-29. w22.12 5 ¶10

Sábadu, 24 di agostu

Kaza di Israel ka ta ba krê obi-u, pamodi es ka krê obi-m. — Eze. 3:7.

Kantu povu nega obi ku Ezekiel, es nega obi ku Jeová. Kes palavra di testu di oji garanti Ezekiel ma el ka fadja na faze se trabadju di proféta sikrê povu nega obi ku el. Tanbê Jeová da Ezekiel serteza ma óras ki kes kuza ki el flaba ben kontiseba povu ta fikaba ta sabe ‘ma tevi un proféta na ses meiu.’ (Eze. 2:5; 33:33) Nu ka ten dúvida ma kes palavra li ki ta konsola algen, da Ezekiel kel forsa ki el staba ta meste pa faze se trabadju di pregason. Nos tanbê nu ten koraji pamodi nu sabe ma é Jeová ki ta manda-nu prega. El txoma-nu di se tistimunhas. (Isa. 43:10) Kel-li é un priviléjiu grandi! Sima Jeová fla Ezekiel: ‘Ka bu xinti medu’, Jeová ta fla-nu tanbê: ‘Ka nhos dexa medu toma kónta di nhos’. (Eze. 2:6) Pamodi ki nu ka debe xinti medu di kes algen ki é kóntra nos? Pamodi sima kontise ku Ezekiel, é Jeová ki manda-nu i el ta djuda-nu. — Isa. 44:8. w22.11 3-4 ¶4-5

Dumingu, 25 di agostu

Kenha ki é di kunfiansa ta guarda un segredu. — Pro. 11:13.

Nu ta fika kontenti pamodi oji nu ten ansions i ajudantis di kongregason ki é di kunfiansa. Nu ta fika kontenti pamodi kes irmon fiel li ta djuda-nu ten un amizadi fórti ku Jeová i nu ta agradese Jeová pa es! Má modi ki nos tudu nu pode mostra ma nos é un algen di kunfiansa? Nu ta ama nos irmons ku irmans i nu ta krê sabe modi ki es sta. Má nu debe ser ikilibradu i nu ka debe mete na ses vida. Alguns algen na kongregason na ténpu di apóstlus ta ‘papiaba dimás i ta meteba na asuntus di otus algen,’ i ‘ta papiaba di kuzas ki es ka debe papiaba.’ (1 Tim. 5:13) Di serteza nu ka krê ser sima es. Má imajina ma un algen fla-nu un kuza di se vida i el pidi-nu pa nu ka fla otus algen. Pur izénplu, un irman pode fla-nu ma el tene un prubléma di saúdi ô un otu kuza ki el sta pasa pa el i el pidi-nu pa nu ka konta ningen. Nu debe faze kel ki el pidi-nu. w22.09 10 ¶7-8

Sugunda-fera, 26 di agostu

Nhos muda nhos manera di pensa. — Rom. 12:2.

Na gregu, kes palavra ki traduzidu pa ‘muda nhos manera di pensa’, pode traduzidu pa ‘bira nhos manera di pensa novu’. Nton, kel-li ka krê fla ma nu debe faze sô alguns kuza dretu. Má nu debe analiza kel algen ki nos é di pa déntu i muda kes kuza ki nu meste, asi pa nu pode obi ku leis di Jeová. Nu debe faze kel-li ka sô un bês, má sénpri. Óras ki nu bira perfeitu, sénpri nu ta dexa Jeová kontenti na tudu kuza ki nu ta faze. Má timenti kel-li ka kontise, nu meste kontinua ta sforsa pa agrada Jeová. Repara ma na Romanus 12:2 Paulu fla ma nu meste troka nos manera di pensa pa nu sabe kuzê ki Deus krê pa nu faze. Nu ka debe dexa kel mundu mau li muda-nu. Má, primeru nu debe analiza nos kabésa pa odja si nu sta ta dexa manera di pensa di Deus muda métas ki nu ta poi i disizons ki nu ta toma. w23.01 8-9 ¶3-4

Térsa-fera, 27 di agostu

Lansa bu karga na Jeová, i el ta apoia-u. Nunka el ka ta dexa pa algen justu kai. — Sal. 55:22.

Jeová ka sta involvidu na kada situason ki nu ta pasa pa el. I el ka ta kontrola tudu kuza ki ta kontise na nos vida, asi pa tudu kuza mariadu kontise pamodi un bon motivu. É ka kel-li ki Bíblia ta inxina. (Ecl. 8:9; 9:11) Má nu sabe kel-li: Óras ki nu ta pasa pa un prubléma, Jeová ta odja kuzê ki nu sta pasa pa el i el ta obi nos pididu di ajuda. (Sal. 34:15; Isa. 59:1) Alén di kel-li, Jeová pode djuda-nu aguenta firmi i ten bons rezultadu. Di ki manera? Un manera ki Jeová ta djuda-nu é konsolu i inkorajamentu ki el ta da-nu, i txeu bês na óra sértu. (2 Kor. 1:3, 4) Bu ta konsigi lenbra di un situason na bu vida ki Jeová djuda-u, ki el da-u konsolu i inkorajamentu na kel óra ki más bu staba ta meste? Txeu bês, sô nu ta da kónta di modi ki Jeová djuda-nu aguenta un prubléma sô dipôs ki kel prubléma dja pasa. w23.01 17-18 ¶13-15

Kuarta-fera, 28 di agostu

Kel féra ki éra, má ki ka é, ... ta bai pa distruison. — Apo. 17:11.

Kel féra li ta parse ku kel féra di 7 kabésa, má el ten un kor brumedju fórti. El ta txomadu di ‘imajen di kel féra’ i di ‘oitavu rei.’ (Apo. 13:14, 15; 17:3, 8) Juan fla ma kel ‘rei’ li ta parseba, dipôs el ta dexaba di izisti i el ta ben parseba otu bês. Kel-li ta lenbra-nu lógu di organizason di Nasons Unidu ki ta trabadja pa interesi di pulítikus i govérnus di mundu! Na komésu es ta txomaba el di Liga di Nasons. Dipôs el dexa di izisti duránti Sugundu Géra na Mundu, má el parse otu bês. I oji el ta txomadu di Nasons Unidu. Kes féra li ô govérnus ta poi pesoas ta fika kóntra Jeová i se povu. Juan fla ma é sima si es ta ‘djunta’ kes rei di tudu téra pa kel géra di Armajedon, ki é kel ‘grandi dia di Deus, Tudu-Poderozu.’ — Apo. 16:13, 14, 16. w22.05 10 ¶10-11

Kinta-fera, 29 di agostu

Kuzê ki bu ta intende? — Luk. 10:26.

Kantu Jizus prende lé Skrituras el sô, el pasa ta konxe Skrituras dretu. Tanbê el ta amaba Skrituras i el ta fazeba sima el prende. Pur izénplu, lenbra di kuzê ki kontise na ténplu kantu Jizus tinha 12 anu. Kes instrutor, ki konxeba Lei di Muizés dretu, fika ‘dimiradu ku se intendimentu i ku se respóstas.’ (Luk. 2:46, 47, 52) Nos tanbê nu pode konxe i ama Palavra di Deus si nu ta lé Skrituras sénpri. Nu pode prende txeu ku kuzê ki Jizus fla pa kes algen ki konxeba Lei dretu, sima kes instrutor di lei, kes farizeu i kes saduseu. Kes xéfi di relijion li ta leba Skrituras sénpri, má es ka ta traba pruvetu di kuzê ki es ta leba. Jizus fla três kuza ki kes ómi li debe fazeba pa es pode traba pruvetu di Skrituras. Kuzê ki Jizus fla-s ta djuda-nu midjora nos kapasidadi di (1) intende kuzê ki nu ta lé, (2) atxa tizorus na Bíblia i (3) dexa pa Palavra di Deus muda nos manera di ser. w23.02 8-9 ¶2-3

Sésta-fera, 30 di agostu

Algen prudenti ta odja prigu i el ta sukundi. — Pro. 22:3.

Alguns di kes prigu ki nu debe ivita é mostra algun tipu di interesi na un algen ki nu ka debe, bebe dimás, kume dimás, fla kuzas ki ta mágua otus i tanbê odja diverson ki ten violénsia, pornografia i kuzas sima kes-li. (Sal. 101:3) Diabu sta sénpri ta djobe xansi pa prujudika nos amizadi ku Jeová. (1 Ped. 5:8) Si nu ka sta sienti, Satanás pode poi simentis di invéja, dizonestidadi, ganánsia, ódiu, orgulhu i rankor na nos menti i korason. (Gál. 5:19-21) Si nu ka toma medida faxi, es pode kontinua ta kria sima un planta ki ten venénu i pô-nu na prubléma. (Tia. 1:14, 15) Un prigu ki é difísil nu da kónta é maus koléga. Nu meste lenbra ma kes algen ki nu ta kolega ku es ta influensia-nu txeu. (1 Kor. 15:33) Si nu toma kuidadu, nu ta ivita amizadi ku kes algen ki ka ta vive di akordu ku leis di Jeová. (Luk. 21:34; 2 Kor. 6:15) Nu ta odja prigu i nu ta fika lonji di es. w23.02 16 ¶7; 17 ¶10-11

Sábadu, 31 di agostu

Pamodi amor di Deus siginifika kel-li: pa nu obi ku se mandamentus. — 1 Juan 5:3.

Sima bu ba ta prende más sobri Jeová, bu amor pa el bira más fórti. Di serteza, bu krê bira más se amigu gósi i pa tudu ténpu. I bu pode faze kel-li. Ku amor, el ta fla-u pa bu poi se korason ta fika kontenti. (Pro. 23:15, 16) Bu pode faze kel-li na kuzas ki bu ta fla i tanbê na kuzas ki bu ta faze. Manera ki bu ta vive ta mostra si bu ta ama Jeová di verdadi. Kel-li é midjór méta na vida ki bu pode poi. Modi ki bu pode mostra ma bu ta ama Jeová? Primeru, bu ta faze un orason spesial i bu ta da bu vida pa kel úniku Deus verdaderu. (Sal. 40:8) Dipôs, bu ta batiza pa mostra na públiku ma dja bu da bu vida pa Jeová. Bu batismu ta bira un momentu sábi i inportanti na bu vida. Bu ta kumesa un vida novu, ka pa bo, má pa Jeová. (Rom. 14:8; 1 Ped. 4:1, 2) Kel-li pode parse ma é un disizon grandi, i é própi. Má el ta abri kaminhu pa midjór vida ki ten. w23.03 5-6 ¶14-15

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen