BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es25 pp. 26-36
  • Marsu

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Marsu
  • Izamina testu di dia — 2025
  • Subtémas
  • Sábadu, 1 di marsu
  • Dumingu, 2 di marsu
  • Sugunda-fera, 3 di marsu
  • Térsa-fera, 4 di marsu
  • Kuarta-fera, 5 di marsu
  • Kinta-fera, 6 di marsu
  • Sésta-fera, 7 di marsu
  • Sábadu, 8 di marsu
  • Dumingu, 9 di marsu
  • Sugunda-fera, 10 di marsu
  • Térsa-fera, 11 di marsu
  • Kuarta-fera, 12 di marsu
  • Kinta-fera, 13 di marsu
  • Sésta-fera, 14 di marsu
  • Sábadu, 15 di marsu
  • Dumingu, 16 di marsu
  • Sugunda-fera, 17 di marsu
  • Térsa-fera, 18 di marsu
  • Kuarta-fera, 19 di marsu
  • Kinta-fera, 20 di marsu
  • Sésta-fera, 21 di marsu
  • Sábadu, 22 di marsu
  • Dumingu, 23 di marsu
  • Sugunda-fera, 24 di marsu
  • Térsa-fera, 25 di marsu
  • Kuarta-fera, 26 di marsu
  • Kinta-fera, 27 di marsu
  • Sésta-fera, 28 di marsu
  • Sábadu, 29 di marsu
  • Dumingu, 30 di marsu
  • Sugunda-fera, 31 di marsu
Izamina testu di dia — 2025
es25 pp. 26-36

Marsu

Sábadu, 1 di marsu

Nos speransa ka ta diziludi-nu. — Rom. 5:5.

É verdadi ma mundu novu inda ka txiga. Má, repara na alguns di kes kuza ki dja sta li, sima stréla, arvi, animal i otus algen. Ningen ka ten dúvida ma kes kuza li ta izisti, enbóra dja tevi un ténpu ki es ka izistiba. Gósi, es sta li sô pamodi Jeová kria-s. (Jén. 1:1, 26, 27) Nos Deus tanbê promete ma el ta ben kria un mundu novu. El ta ben kunpri kel promésa li. Na mundu novu, algen ta ben vive pa tudu ténpu ku saúdi perfeitu. Nu pode ten serteza ma mundu novu ta ben, na ténpu ki Deus disidi. (Isa. 65:17; Apo. 21:3, 4) Timenti kel dia ka txiga, faze tudu kel ki bu pode pa bira bu fé más fórti. Mostra sénpri gratidon pa resgati. Pensa na puder di Jeová. Faze kuzas ki ta pô-u ta bira más amigu di Jeová. Si bu faze kes kuza li, bu pode ser un di ‘kes ki ta resebe promésas pamodi ses fé i ses paxénxa.’ — Ebr. 6:11, 12. w23.04 31 ¶18-19

Dumingu, 2 di marsu

N ka flaba bo ma, si bu kriditaba, bu ta odjaba glória di Deus? — Juan 11:40.

Jizus labanta róstu pa séu i el faze orason na meiu di tudu algen. El krê daba Jeová tudu glória pa kuzê ki staba ta ben kontise dipôs. Dipôs, Jizus fla ku vós altu: “Lázaru, ben pa fóra!” (Juan 11:43) I Lázaru sai di sipultura. Jizus faze un kuza ki txeu algen ta atxaba ma éra inposível. Kel stória li ta bira nos fé na speransa di resureison más fórti. Di ki manera? Lenbra ma Jizus promete Marta: “Bu irmon ta ben labanta.” (Juan 11:23) Sima se Pai, Jizus tene gana i el ten puder di kunpri kel promésa li. Kantu el txora el mostra ma el ten un dizeju fórti di resusita algen i kaba ku tristéza ki mórti ta poi algen ta xinti. I na kel óra ki Lázaru sai di sipultura, Jizus prova ma el ten puder di resusita mortus. Tanbê, pensa na kuzê ki Jizus fla Marta sima sta na testu di oji. Nu ten bons motivu pa kridita ma Jeová ta ben kunpri se promésa di ben resusita kes algen ki dja móre. w23.04 11-12 ¶15-16

Sugunda-fera, 3 di marsu

Jeová sta pértu di tudu kes ki ta invoka-l, di tudu kes ki ta invoka-l di verdadi. — Sal. 145:18.

Talvês nu pode muda kuzê ki nu ta pidi na orason óras ki nu ta odja más klaru kal ki é vontadi di Jeová. Nu debe lenbra ma Jeová ta ben faze se vontadi na óra ki el disidi. Se vontadi ta inklui kaba ku tudu kes prubléma ki ta pô-nu ta sufri gósi, sima dizastris na naturéza, duénsas i mórti. Jeová ta ben kunpri se vontadi através di se Reinu. (Dan. 2:44; Apo. 21:3, 4) Má timenti kel dia ka txiga, Jeová sta ta dexa Satanás governa mundu. (Juan 12:31; Apo. 12:9) Si Jeová kaba ku tudu prubléma na mundu gósi, pode parse ma Satanás sta ta governa mundu dretu. Nton, enbóra nu ten ki spéra pa Jeová kunpri alguns promésa, kel-li ka krê fla ma el ta dexa di djuda-nu. Jeová sta ta djuda-nu. w23.05 8 ¶4; 9-10 ¶7-8

Térsa-fera, 4 di marsu

Nhos... sabe modi ki nhos ta responde kada algen. — Kol. 4:6.

Kuzê ki nu pode faze pa djuda otus tra pruvetu di Komemorason? Primeru, nu ten ki konvida-s. Alén di kes algen ki nu ta atxa na pregason, nu pode faze un lista di kes algen ki nu krê konvida. Kel-li ta inklui nos família, nos koléga di trabadju, kolégas di skóla i otus algen. Sikrê nu ka ten konviti inprimidu ki ta txiga, nu pode manda-s link di konviti. Nu pode fika dimiradu di odja kantu algen ki pode disidi sisti. (Ecl. 11:6) Lenbra ma kes algen ki bu ta konvida pa Komemorason pode tene perguntas, prinsipalmenti si nunka es ka sistiba un runion antis. Nton, nu pode pensa na alguns pergunta ki talvês es pode faze i sta priparadu pa responde-s. Mésmu dipôs di sisti komemorason, kes algen ki konvidadu pode tene más pergunta. Nu krê faze tudu kel ki nu ta pode antis, duránti i dipôs di Komemorason pa djuda kes algen ki ten “bon atitudi” tra pruvetu di Komemorason. — Atus 13:48. w24.01 12 ¶13, 15; 13 ¶16

Kuarta-fera, 5 di marsu

Nhos é sima un nevueru ki ta parse pa poku ténpu i dipôs ta dizaparse. — Tia. 4:14.

Bíblia ta pâpia di 8 algen ki resusitadu pa vive li na téra. Pamodi ki nu ka ta studa kes stória li ku atenson? Óras ki bu faze kel-li, odja kuzê ki bu pode prende. Pensa na modi ki kada izénplu ta mostra ma Deus tene gana i puder di poi kes algen mortu ta vive otu bês. I más inportanti inda, tra ténpu pa midita na resureison di Jizus, ki é kel resureison más inportanti ki kontise. Lenbra ma un monti algen odja kel resureison li i ma el é un bon bazi pa nos fé. (1 Kor. 15:3-6, 20-22) Nu ta agradese Jeová txeu pamodi el da-nu speransa di resureison! Nu pode ten serteza ma kel promésa li ta ben kunpri, pamodi Jeová tene gana i el ten puder di kunpri-l. Pur isu, nu debe sta disididu na kontinua ta bira nos fé na resureison más fórti. Si nu faze kel-li nu ta bira más amigu di Jeová, ki na verdadi ta promete kada un di nos: ‘Kes algen ki bu ta ama ta ben labanta!’ — Juan 11:23. w23.04 8 ¶2; 12 ¶17; 13 ¶20

Kinta-fera, 6 di marsu

Anda di manera modéstu ku bu Deus! — Miq. 6:8.

Umildadi i seta nos limitason é dôs kualidadi kuazi igual. Si nu ta seta nos limitason, nu ka ta pensa dimás di nos kabésa i nu ta intende ma ten kuzas ki nu ka ta konsigi faze. Si nos é umildi, nu ta ruspeta otus i nu ta atxa ma es é más inportanti di ki nos. (Flp. 2:3) Normalmenti, un algen ki ta seta ses limitason tanbê é umildi. Jidion éra un ómi umildi i el ta setaba se limitason. Kantu anju di Jeová fla Jidion ma el skodjedu pa salva Israel di kes midianita ki tinha txeu puder, kel ómi umildi li fla: ‘Nha família é kel ménus inportanti di Manasés, i ami é kel ménus inportanti na kaza di nha pai.’ (Juí. 6:15) El xinti ma el ka staba priparadu pa kel diziginason, má Jeová sabia ma el staba priparadu. Ku ajuda di Jeová, Jidion kunpri se diziginason i el tevi bons rezultadu. Ansions ta faze ses midjór pa mostra umildadi i seta ses limitasons na tudu kuza. (Atus 20:18, 19) Es ka ta ingaba di kuzê ki es pode faze ô di kuzê ki dja es faze, i es ka ta atxa ma es ka bale nada pamodi es fadja alguns bês. w23.06 3 ¶4-5

Sésta-fera, 7 di marsu

El ta pila-u kabésa. — Jén. 3:15.

Satanás ta piladu kabésa, na fin di govérnu di mil anu di Jizus. (Apo. 20:7-10) Antis di kel-la kontise, Bíblia ta pâpia sobri otus kuza ki ta ben kontise. Primeru, nasons ta ben fla “pas i suguransa!” (1 Tes. 5:2, 3) I “dirapenti”, grandi tribulason ta ben kumesa óras ki nasons ataka tudu relijion falsu. (Apo. 17:16) Dipôs di kel-li, Jizus ta ben julga pesoas i el ta ben sipara ovelhas di kabritus. (Mat. 25:31-33, 46) Má Satanás ka ta ben dizisti. Pamodi el ta ôdia povu di Deus, el ta ben poi un grupu di nasons, ki Bíblia ta txoma Gogi di téra di Magogi, ta ataka povu di Jeová. (Eze. 38:2, 10, 11) Na algun momentu na grandi tribulason, kes kriston skodjedu ku spritu santu ki inda sta na téra ta ba djunta ku Jizus i se trópas na séu pa luta na géra di Armajedon. (Mat. 24:31; Apo. 16:14, 16) Dipôs, kel Govérnu di mil anu di Kristu ta ben kumesa ta governa téra. — Apo. 20:6. w23.10 20-21 ¶9-10

Sábadu, 8 di marsu

Sérvu di nho ten stadu ta mostra grandi ruspetu pa Jeová duránti se vida interu. — 1 Reis 18:12.

Oji txeu sérvu di Jeová ta vive na kes país ki nos trabadju sta proibidu. Es ta mostra kes autoridadi di govérnu kel ruspetu ki es merese. Má sima Obadias, kes irmon ku irmans li ki nu krê txeu, ta adora sô Jeová, ki é un kuza ki é sô el ki merese! (Mat. 22:21) Es ta mostra ma es ten grandi ruspetu pa Deus óras ki es ta obi ku el envês di obi ku ómis. (Atus 5:29) Es ta faze kel-li óras ki es ta kontinua ta prega i ta faze runion sukundidu. (Mat. 10:16, 28) Es ta faze ses midjór pa djuda ses irmons ku irmans ten kes kuza ki es meste pa es kontinua ku un amizadi fórti ku Jeová. Odja izénplu di Enri, ki ta mora na un país di Áfrika ki duránti un ténpu nos trabadju staba proibidu. Kantu nos trabadju staba proibidu, Enri oferese pa leba publikasons ku bazi na Bíblia pa se irmons na fé. El fla: “N ten txeu vergónha... Jeová... da-m kel koraji ki N staba ta meste.” Bu ta atxa ma bu ta konsigi ser korajozu sima Enri? Bu ta konsigi, si bu dizenvolve un grandi ruspetu pa Deus. w23.06 16 ¶9, 11

Dumingu, 9 di marsu

Pekadu entra na mundu através di sô un ómi. — Rom. 5:12.

Kantu Adon ku Eva rabela, pode parseba ma éra inposível pa pesoas perfeitu i ki ta obiba ku Jeová intxiba téra. Satanás talvês pensa ma Jeová ka ta pode kunpriba se promésa. Talvês el pensa ma Deus ta distruíba Adon ku Eva i ma el ta fazeba otu kazal perfeitu pa kunpriba Se vontadi pa tudu algen. Má si Jeová fazeba kel-li, Satanás pode akuzaba el di ser mintirozu. Pamodi? Pamodi sima sta na Jénezis 1:28, Jeová dja flaba Adon ku Eva ma ses disendenti ta intxiba téra. Ô talvês Satanás pensa ma Jeová ta dexaba Adon ku Eva tinha fidjus inperfeitu i ma nunka es ka ta sérba perfeitu. (Ecl. 7:20; Rom. 3:23) Si kel-li kontiseba, di serteza Satanás ta flaba ma Jeová fadja. Pamodi? Pamodi si Deus tomaba kel disizon li, el ka ta kunpriba se vontadi di bira téra interu na un paraízu ku kes disendenti di Adon ku Eva perfeitu i obidienti. w23.11 6 ¶15-16

Sugunda-fera, 10 di marsu

Ka nhos pasa di kes kuza ki sta skrebedu. — 1 Kor. 4:6.

Jeová ta da-nu orientason klaru através di se Palavra i di se organizason. Nu ka ten ninhun motivu pa poi otu régra na kel orientason ki el ta da-nu. (Pro. 3:5-7) Pur isu, nu ka ta pasa di kes kuza ki sta skrebedu na Bíblia i nu ka ta kria régra sobri kes asuntu ki kada irmon debe disidi. Satanás ta uza “ideias falsu” i “kuzas di mundu” pa ingana i dividi algen. (Kol. 2:8) Na ténpu di apóstlus, kel-li ta inkluiba filozofias ku bazi na ideias di ómi, kes kuza ki judeus ta inxinaba ki ka tinha bazi na Skrituras i kel ensinu ma sigidoris di Jizus debe obiba ku Lei di Muizés. Kes ideia li ta inganaba algen pamodi es ta afastaba es di Jeová, ki é Fonti di sabedoria di verdadi. Oji, Satanás ta uza notísias i redi sosial pa spadja kes ideia di konspirason i kes notísia falsu ki xéfis di pulítika ta krê pa algen sabe. w23.07 16 ¶11-12

Térsa-fera, 11 di marsu

Fórti bus óbra é grandi, ó Jeová! Fórti bus pensamentu é profundu! — Sal. 92:5.

Satanás nunka ka ta imajinaba kuzê ki Jeová ta ba fazeba. Jeová tinha kel midjór soluson pa kunpriba se vontadi sikrê Satanás i Adon ku Eva dja rabelaba. Jeová dexa Adon ku Eva pa ten fidju i di kel manera li se palavra kunpri i El prova ma el ka é mintirozu. Tanbê Jeová mostra ma si el fla ma el ta faze algun kuza, nada ka ta pode para-l. Pa mostra ma di serteza se vontadi ta ben kunpri Jeová ranja un ‘disendenti’ ki ta ben salvaba kes fidjus obidienti di Adon ku Eva. (Jén. 3:15; 22:18) Kel disendenti ta ben daba se vida pa salvaba tudu algen. Satanás nunka ka ta speraba ma Jeová ta fazeba kel-li! Pamodi? Pamodi resgati ten bazi na amor di verdadi. (Mat. 20:28; Juan 3:16) Satanás ka ten kel kualidadi li pamodi el ta pensa sô na se kabésa. Nton, kuzê ki ta ben kontise pamodi resgati? Na fin di govérnu di mil anu di Kristu, kes disendenti perfeitu i obidienti di Adon ku Eva ta ben mora na téra, sima éra vontadi di Jeová désdi komésu. w23.11 6 ¶17

Kuarta-fera, 12 di marsu

Deus ta ben julga. — Ebr. 13:4.

Nu ta apoia lei di Jeová ki ta fla ma vida i sangi é sagradu. Pamodi? Pamodi Jeová fla ma sangi ta reprizenta vida, ki é un prezenti di txeu valor ki el da-nu. (Lev. 17:14) Kantu Jeová dexa algen kume karni di animal pa primeru bês, el fla-s pa es ka kume sangi. (Jén. 9:4) Kantu el da Lei di Muizés pa Israel, el ripiti kel órdi li. (Lev. 17:10) I Jeová orienta Grupu Enkaregadu di Óbra na ténpu di apóstlus pa fla kes irmon pa “ka seta sangi”. (Atus 15:28, 29) Nu ta obi ku kel órdi li di manera firmi óras ki nu ta toma disizons ki ten aver ku tratamentu di saúdi. Tanbê nu ta obi ku órdi di Jeová di ka seta konportamentu seksual mariadu. Apóstlu Paulu fla pa nu poi ménbrus di nos korpu ta fika mortu ô pa nu faze di tudu pa nu kaba ku kalker dizeju mariadu. Nu ta ivita odja i faze kalker kuza ki pode pô-nu ta faze konportamentu seksual mariadu. — Kol. 3:5; Jó 31:1. w23.07 15 ¶5-6

Kinta-fera, 13 di marsu

El abri se korason pa Dalila. — Juí. 16:17.

Sanson staba paxonadu di tal manera, ki el ka da kónta di kuzê ki Dalila krê fazeba? Dalila faze Sanson preson txeu bês pa fla-l kuzê ki ta daba el forsa i dipôs Sanson fla-l. Infilismenti, éru di Sanson pô-l ta perde se forsa i aprovason di Jeová pa un ténpu. (Juí. 16:16-20) Sanson sufri txeu pamodi el kunfia na Dalila envês di kunfia na Jeová. Kes filisteu prende Sanson i es sega-l. Es pô-l prézu na Gaza, i ta trabadja na un muinhu. Dipôs, kantu filisteus faze un fésta, es pô-l pasa vergónha. Es oferese un grandi sakrifisiu pa ses deus falsu Dagon, pamodi es ta kriditaba ma el djuda-s pega Sanson. Es traze Sanson di kadia pa kel fésta pa ‘divirti-s’ i pa es faze trósa di el. — Juí. 16:21-25. w23.09 5-6 ¶13-14

Sésta-fera, 14 di marsu

Nhos preokupa ku kel ki tudu algen ta atxa ma é dretu. — Rom. 12:17.

Talvês, un koléga di trabadju ô di skóla ta pergunta-nu pamodi ki nu ta vive di akordu ku Bíblia. Nu ta faze nos midjór pa difende kuzê ki nu ta kridita na el, má nu ta mostra ruspetu pa kuzê ki kel algen ta pensa. (1 Ped. 3:15) Nton, envês di atxa ma ku kel pergunta kel algen sta ta ataka-nu ô ta kritika-nu, nu debe pensa ma kel pergunta ta djuda-nu sabe kuzê ki kel algen ta preokupa ku el. Ka ta inporta pamodi ki kel algen faze kel pergunta, nu debe responde ku bondadi i brandura. Nos respósta pode poi kel algen ta analiza dretu kuzê ki el ta pensa na el. Pur izénplu, si un koléga di trabadju pergunta-nu pamodi ki nu ka ta faze fésta di aniversáriu, nu debe pensa na kel-li: El pode sta ta pergunta si nu ta dexadu divirti? Primeru, nu pode ilojia nos koléga di trabadju pamodi el ta preokupa ku otus. I dipôs nu pode garanti-l ma nos tanbê, nu gosta di ten un anbienti sábi na trabadju. Kel-li pode da-nu oportunidadi di ten un bon konbérsu sobri kuzê ki Bíblia ta mostra sobri fésta di aniversáriu. w23.09 17 ¶10-11

Sábadu, 15 di marsu

Nhos toma kuidadu pa nhos ka disviadu pamodi éru di kes algen mau i pa nhos ka perde nhos firméza na fé. — 2 Ped. 3:17.

Nu ten priviléjiu di uza kel ténpu ki sta falta pa prega pa algen di mundu interu. Apóstlu Pedru insentiva-nu pa nu “spera ku xintidu na dia di Jeová”. (2 Ped. 3:11, 12) Modi ki nu pode faze kel-li? Nu debe midita tudu dia na kes benson ki nu ta ben ten na mundu novu. Imajina abo ta respira ar puru, ta kume kumida ki é bon pa saúdi, ta resebe kes algen ki móre óras ki es ben resusitadu i ta inxina kes algen ki vive na ténpu antigu sobri kes profesia di Bíblia ki kunpri. Midita na kes kuza li, ta djuda-u kontinua ta spera i kunfia ma fin di kel mundu li sta kuazi ta ben. Sabe di kes kuza li ta djuda-nu ka dexa kes instrutor falsu disvia-nu. w23.09 27 ¶5-6

Dumingu, 16 di marsu

Nhos obi ku nhos pai i ku nhos mai sima Sinhor ta krê, pamodi kel-li é justu. — Efé. 6:1.

Jóvens sta rodiadu di kolégas ki ten tendénsia pa ka “obi ku pai ku mai”. (2 Tim. 3:1, 2) Pamodi ki txeu di es ka ta obi? Alguns pai ku mai ta faze kes kuza ki es ta fla ses fidju pa es ka faze. I ses fidju ta atxa ma kel-li é injustu. Otus ta atxa ma konsedjus di ses pai ku ses mai dja pasa prazu, ka ta sirbi ô ma es é duru dimás. Si bo é jóven, dja bu kustuma xinti si? Txeu jóven ta atxa ma é difísil sigi kel lei di Jeová ki sta na testu di oji. Kuzê ki pode djuda-u faze kel-li? Bu pode prende ser obidienti ku kel midjór izénplu, ki é di Jizus. (1 Ped. 2:21-24) El éra perfeitu, má se pai ku se mai éra inperfeitu. Jizus onra se pai ku se mai, sikrê es fadja i alvês es ka intende-l dretu. — Êxo. 20:12. w23.10 7 ¶4-5

Sugunda-fera, 17 di marsu

Kel mandamentu ki tinha antis ta kanseladu pamodi el é fraku i el ka ta pode djuda-nu. — Ebr. 7:18.

Apóstlu Paulu fla ma kes sakrifisiu ki Lei ta izijiba ka ta pode traba es tudu pekadu. Pur isu, Lei “kanseladu”. Nton, Paulu staba ta inxina-s alguns di kes verdadi más profundu. El lenbra se irmons ma un “speransa midjór” ku bazi na sakrifisiu di Jizus pode djudaba es txiga más ‘pértu di Deus.’ (Ebr. 7:19) Paulu splika kes irmon ebreu pamodi ki ses adorason éra mutu más midjór di ki kel ki es ta fazeba na pasadu. Manera ki kes judeu ta adoraba di akordu ku Lei di Muizés, éra sô “un sónbra di kel ki staba pa ben, má es ta ben kunpriba na Kristu.” (Kol. 2:17) Sónbra di un kuza ta mostra sô se fórma, má el ka ta mostra kel kuza di verdadi. Nton, manera ki judeus ta adoraba Deus na pasadu éra sô un sónbra di un manera mutu más midjór di adora Deus, ki é na ténplu spritual. É pamodi kel ténplu spritual di Jeová li ki nos pekadu ta purduadu, asi pa nu pode adora-l sima el ta krê. w23.10 25 ¶4-5

Térsa-fera, 18 di marsu

Na ténpu di fin, rei di sul ta ben fika el ku rei di nórti ta pintxa kunpanheru i rei di nórti ta ben pa el sima un tenporal. — Dan. 11:40.

Kapítlu 11 di Daniel ta pâpia di dôs rei ô dôs govérnu, ki ta luta ku kunpanheru pa manda na mundu. Óras ki nu konpara kel profesia li ku otus profesia ki sta na Bíblia, nu ta intende ma ‘rei di nórti’ é Rúsia i kes ki ta apoia-l i ma ‘rei di sul’ é Mérka ku Inglatéra djuntadu ki sta manda na mundu. Povu di Deus ki ta vive na kes lugar ki ‘rei di nórti’ ta manda na el, sta ta sufri pirsigison pamodi kel rei li. Alguns Tistimunha di Jeová sotadu i podu na kadia pamodi ses fé. Kes kuza ki ‘rei di nórti’ ta faze ka ta poi nos irmons ta fika ku medu, má es ta poi ses fé más fórti. Pamodi? Pamodi nos irmons sabe ma pirsigison ki povu di Deus ta pasa pa el ta kunpri un profesia di livru di Daniel. (Dan. 11:41) Sabe kel-li tanbê pode djuda-nu kontinua ku nos speransa fórti i kontinua lial pa Jeová. w23.08 11 ¶15-16

Kuarta-fera, 19 di marsu

Kel ki poi mô na nhos, ta poi mô na minina di nha odju. — Zac. 2:8.

Pamodi Jeová ta ama-nu, el ta intende modi ki nu ta xinti i el tene gana di proteje-nu. El ta xinti tristi óras ki nu sta preokupadu. Pur isu, nu pode ten serteza ma Jeová ta responde nos orason óras ki nu ta fla: ‘Guarda-m sima minina di bus odju’. (Sal. 17:8) Odju é un párti di korpu sensível i ki ten txeu valor. Nton, óras ki Jeová konpara-nu ku minina di se odju, é sima si el sta fla: ‘Kalker algen ki mexe ku nhos, nha povu, el sta mexe ku un kuza ki ten txeu valor pa mi.’ Jeová krê pa nu ten serteza ma el ta ama-nu. Má el sabe ma pamodi kuzas ki dja nu pasa na vida, nu pode pergunta si el ta ama-nu mê. Ô talvês gósi nu pode sta pasa pa un situason ki pode poi nos kunfiansa na amor di Jeová na próva. Kuzê ki ta bira nos kunfiansa más fórti? É óras ki nu ta prende modi ki Jeová mostra se amor pa Jizus, pa kes skodjedu ku spritu santu i pa nos tudu. w24.01 27 ¶6-7

Kinta-fera, 20 di marsu

Mô di nos Deus staba ku nos i el libra-nu di mô di kes inimigu. — Esd. 8:31.

Esdras odja modi ki Jeová djuda Se povu na ténpus difísil. Un ténpu antis, na anu 484 A.K., Esdras talvês staba na Babilónia kantu rei Asueru da un órdi pa mata tudu kes judeu na inpériu di Pérsia. (Est. 3:7, 13-15) Vida di Esdras i di tudu kes otu judeu staba na prigu! Kantu es fika ta sabe di kel órdi di rei, es fika txeu preokupadu. Es kumesa ta faze jejun i ta lamenta timenti es ta fazeba orason pa Jeová ta pidi-l ajuda. (Est. 4:3) Imajina modi ki Esdras i kes otu judeu xinti kantu situason muda i kes ki staba ta faze planu pa mata judeus, matadu! (Est. 9:1, 2) Kuzê ki Esdras pasa pa el na kes ténpu difísil, djuda-l sta priparadu pa kes kuza ki ta ben kontiseba dipôs i kel-la da-l más serteza ma Jeová pode proteje Se povu. w23.11 17 ¶12-13

Sésta-fera, 21 di marsu

Deus ta fla ma [el] é justu sen djobe pa se óbra. — Rom. 4:6.

Apóstlu Paulu staba ta pâpia prinsipalmenti di “kel ki lei ta fla,” ki é kel Lei di Muizés ki dadu na Monti Sinai. (Rom. 3:21, 28) Ta parse ma na ténpu di Paulu, alguns kriston judeu ta kriditaba ma inda es tinha ki obiba ku Lei di Muizés. Pur isu, Paulu uza izénplu di Abraon pa prova ma un algen ka meste sigi Lei di Muizés pa ser justu pa Deus. Envês di kel-li, Paulu splika ma nu meste ten fé. Kel-li ta da-nu koraji pamodi el ta inxina-nu ma si nu ten fé na Deus i na Jizus Kristu nu pode ten aprovason di Deus. Má kes “óbra” ki Tiagu pâpia di el na kapítlu 2 é ka mésmu kuza ki obi ku Lei di Muizés sima Paulu splika. Tiagu staba ta pâpia di óbras ô di kuzas ki kristons ta faze na ses dia-dia. (Tia. 2:24) É kes kuza li ki ta mostra si un sérvu di Deus ten fé di verdadi na el ô nau. w23.12 3 ¶8; 4-5 ¶10-11

Sábadu, 22 di marsu

Maridu é kabésa di mudjer. — Efé. 5:23.

Irmans ki sta pensa na kaza, debe skodje ku txeu kuidadu kel algen ki es ta kaza ku el. Lenbra ma bu ta meste sigi orientasons di kel ómi ki bu skodje kaza ku el. (Rom. 7:2; Efé. 5:33) Nton pergunta bu kabésa: ‘El é un sérvu di Jeová maduru? El sta ta poi Jeová na primeru lugar na se vida? El ta toma bons disizon? El ta seta se fadjas? El ta ruspeta mudjeris? El ta konsigi djuda-m kontinua ta ten un bon amizadi ku Jeová, da-m kes kuza ki N meste i ser un bon amigu pa mi? Má é klaru ki si bu krê atxa un bon maridu, bo tanbê bu meste ser un bon mudjer. Un bon mudjer é ‘un ajudanti’ pa se maridu i el ta ‘konpleta-l.’ (Jén. 2:18) I pamodi el ta ama Jeová, el ta faze di tudu pa djuda otus odja kes bon kualidadi ki se maridu ten. (Pro. 31:11, 12; 1 Tim. 3:11) Bu pode pripara gósi óras ki bu ta bira bu amizadi ku Jeová más fórti i óras ki bu ta djuda otus na bu kaza i na kongregason. w23.12 22-23 ¶18-19

Dumingu, 23 di marsu

Si algun di nhos tene falta di sabedoria, pa el kontinua ta pidi Deus. — Tia. 1:5.

Jeová promete ma el ta da-nu kel sabedoria ki nu meste pa nu toma bons disizon. Nu meste di sabedoria di Jeová óras ki nu ta toma disizons ki pode muda nos vida. El ta da-nu puder pa aguenta firmi. Sima el faze ku apóstlu Paulu, Jeová ta da-nu forsa ki nu meste pa aguenta firmi óras ki nu ta pasa pa prublémas. (Flp. 4:13) Un manera ki el ta faze kel-li é uza nos irmons ku irmans. Na kel noti antis di Jizus móre, el faze orason . El inplora Jeová pa ka dexaba otus algen pensa ma el staba ta pâpia kóntra Deus i pa es ka kondenaba el pamodi kel-li. Envês di faze kel-li, Jeová djuda Jizus kantu el manda un anju la di séu pa da-l koraji. (Luk. 22:42, 43) Tanbê, Jeová pode djuda-nu através di un xamada ô vizita di un irmon ô di un irman ki pode inkoraja-nu. Nos tudu nu pode djobe oportunidadi pa fla ‘un palavra sábi’ pa nos irmon. — Pro. 12:25. w23.05 10-11 ¶9-11

Sugunda-fera, 24 di marsu

Nhos kontinua ta da kunpanheru koraji i ta djuda kunpanheru. — 1 Tes. 5:11.

Kes inativu ki sisti Komemorason talvês pode sta ku medu ma es ka ta ba resebedu dretu. Ivita faze-s perguntas ki ta pô-s sen jetu ô fla-s algun kuza ki pode magua-s. Kes irmon ku irmans li é sérvus di Jeová. Nu ta fika kontenti di adora Jeová djuntu ku es más un bês! (Sal. 119:176; Atus 20:35) Nos é txeu gratu pamodi Jizus fla-nu pa nu lenbra di se mórti tudu anu i nu ta intende pamodi ki kel-li é txeu inportanti. Óras ki nu ta sisti Komemorason nu ta djuda nos kabésa i otus algen di txeu manera. (Isa. 48:17, 18) Nu ta bira nos amor pa Jeová i pa Jizus más fórti. Nu ta mostra ma nu ta da txeu valor pa kuzê ki es faze pa nos. Nu ta bira nos amizadi ku nos irmons i irmans más fórti. I nu ta pode djuda otus algen prende modi ki es tanbê, es pode xinti alegria di resebe kes benson ki nu ten pamodi resgati. Nton, nos tudu nu faze nos midjór pa nu pripara pa kel dia más inportanti di kel anu li, ki é Komemorason di mórti di Jizus! w24.01 14 ¶18-19

Térsa-fera, 25 di marsu

Ami, Jeová, mi é... kel ki ta gia-u. — Isa. 48:17.

Modi ki Jeová ta gia-nu? El ta faze kel-li prinsipalmenti através di se Palavra, ki é Bíblia. Má tanbê, el ta uza ómis pa gia-nu. Pur izénplu, el ta uza “skravu fiel i prudenti” pa da-nu kumida spritual ki ta djuda-nu kontinua ta toma disizons ku sabedoria. (Mat. 24:45) Jeová tanbê ta uza otus ómi ki ten kapasidadi pa gia-nu. Pur izénplu, enkaregadus di grupu di kongregason i ansions na kongregason ta da-nu inkorajamentu i instruson ki ta djuda-nu duránti ténpus difísil. Nos é gratu pamodi kes orientason di kunfiansa ki Jeová sta da-nu duránti kes últimu dia difísil li. Kes orientason li ta djuda-nu kontinua ta ser amigu di Jeová i kontinua ta anda na kaminhu di vida pa tudu ténpu. Má alvês, nu ta atxa ma é difísil sigi orientasons di Jeová, prinsipalmenti óras ki é un ómi inperfeitu ki da kel orientason. Na kes situason li, nu meste kunfia prinsipalmenti ma é Jeová ki sta ta orienta se povu i ma sigi se orientasons sénpri ta traze bensons. w24.02 20 ¶2-3

Kuarta-fera, 26 di marsu

Ama, ka sô ku palavra nen sô ku bóka, má na kuzas ki nu ta faze i di verdadi. — 1 Juan 3:18.

Nu pode bira nos amor pa Deus más fórti óras ki nu ta studa se Palavra dretu. Óras ki bu ta lé Bíblia, tenta intende kuzê ki kada párti ta inxina-u sobri Jeová. Faze kes pergunta li: ‘Modi ki kel stória li ta mostra ma Jeová ta ama-m? Kuzê ki N prende ki ta pô-m ta ama Jeová?’ Un otu manera ki nu pode bira nos amor pa Jeová más fórti é óras ki sénpri nu ta abri nos korason pa el na orason. (Sal. 25:4, 5) I Jeová ta responde nos orason. (1 Juan 3:21, 22) Tanbê, nu debe bira nos amor pa otus más fórti. Dipôs ki Paulu bira kriston, el konxe Timótiu ki éra un jóven dretu. Timótiu ta amaba Jeová i el ta amaba pesoas. Paulu fla kes irmon na Filipus: “N ka ten ningen ku atitudi sima di sel, [Timótiu] ki ta ba kuida di nhos di verdadi.” (Flp. 2:20) Paulu pode odjaba ma Timótiu ta amaba irmons ku irmans txeu. Di serteza, kes kongregason ki Timótiu ta vizitaba ta tinha gana pa el ba vizitaba es. — 1 Kor. 4:17. w23.07 9 ¶7-10

Kinta-fera, 27 di marsu

Nunka N ka ta bandona-u. — Ebr. 13:5.

Antis di israelitas entra na kel téra ki Deus prometeba es, Muizés móre. Jeová para di djuda se povu dipôs ki kel ómi fiel li móre? Nau. Timenti es ta kontinuaba fiel, Jeová ta kuidaba di es. Antis di Muizés móre, Jeová fla-l pa el skodje Juzué pa giaba povu. Muizés dja tinha txeu anu ta trenaba Juzué. (Êxo. 33:11; Deut. 34:9) Tanbê, txeu ómi staba priparadu pa tomaba kónta di povu. Kes ómi li éra kes xéfi di mil, xéfis di 100, xéfis di 50 i ti xéfis di 10. (Deut. 1:15) Povu di Deus kuidadu di el dretu. Otu izénplu sima kel-li é di Elias. El tevi txeu anu ta sforsa pa djuda israelitas kontinua ta adora Jeová. Má dipôs, Jeová da-l un otu diziginason na sul di Judá. (2 Reis 2:1; 2 Cró. 21:12) Kes algen fiel di kel reinu di 10 tribu di Israel fika bandonadu? Nau. Elias dja tinha txeu anu ta trenaba Elizeu. Jeová kontinua ta kunpri se vontadi i ta kuida di se sérvus fiel. w24.02 5 ¶12

Sésta-fera, 28 di marsu

Nhos kontinua ta anda sima fidjus di lus. — Efé. 5:8.

Kes kriston di Éfezu staba ta vive di akordu ku Skrituras, ki éra sima un lus ki ta giaba es. (Sal. 119:105) Dja es bandonaba ses relijion falsu i konportamentu seksual mariadu. Tanbê es bira ta “imita Deus” i es staba ta faze ses midjór na adorason pa Jeová i ta lova-l. (Efé. 5:1) Di mésmu manera, nos tanbê antis di nu prende verdadi nu staba na sukuru pamodi relijion falsu i konportamentu seksual mariadu. Alguns di nos ta komemoraba féstas di relijion falsu ô nu ta fazeba konportamentu seksual mariadu. Má kantu nu prende leis di Jeová sobri kel ki é dretu i mariadu, nu faze mudansas. Nu pasa ta vive di manera ki Deus ta krê pa nu vive. Pamodi kel-li, nos vida fika mutu más midjór. (Isa. 48:17) Má gósi, nu ten ki lida ku alguns dizafiu. Nu meste fika lonji di kel sukuru ki nu dexa pa tras i “kontinua ta anda sima fidjus di lus”. w24.03 21 ¶6-7

Sábadu, 29 di marsu

Ka ta inporta kal ki é prugrésu ki dja nu faze, nu kontinua ta anda na es mésmu kaminhu. — Flp. 3:16.

Bu pode xinti ma bu ka sta prontu pa bu da bu vida pa Jeová i batiza. Talvês inda bu meste faze mudansas na bu vida pa bu vive di akordu ku prinsípius di Jeová ô talvês bu meste di más ténpu pa bu bira bu fé más fórti. (Kol. 2:6, 7) É ka tudu studanti ki ta prugridi na mésmu ténpu, nen é ka tudu jóven ki ta sta prontu pa da ses vida pa Jeová i batiza na mésmu idadi. Tenta intende ki mudansas ki bu meste faze i faze-s di akordu ku bu kapasidadi i sen konpara ku otus algen. (Gál. 6:4, 5) Sikrê bu da kónta ma inda bu ka sta priparadu pa da bu vida pa Jeová, kontinua ku kel méta li. Ora ta pidi Jeová pa djuda-u faze kes mudansa ki meste na bu vida. (Flp. 2:13) Bu pode ten serteza ma el ta obi bu orason i ma el ta djuda-u. — 1 Juan 5:14. w24.03 5 ¶9-10

Dumingu, 30 di marsu

Maridu, kontinua ta mora ku bu mudjer di akordu ku konhisimentu. — 1 Ped. 3:7.

Un bês, Sara staba disgostadu i el fla Abraon modi ki el staba ku raiba i ti el poi kulpa na Abraon. Abraon sabia ma Sara ta obiba ku el i ma el ta apoiaba disizons ki el ta tomaba. Abraon obi-l i el tenta rezolve kel prubléma. (Jén. 16:5, 6) Kuzê ki nu pode prende? Maridus, nhos ten autoridadi pa toma disizons pa nhos família. (1 Kor. 11:3) Má, un kuza ki nhos pode faze ku amor é obi ku atenson opinion di nhos mudjer antis di toma un disizon, prinsipalmenti si kel disizon ta afeta nhos mudjer. (1 Kor. 13:4, 5) Un otu bês, Abraon disidi resebe uns algen ki es ka staba ta spéra. El pidi Sara pa para kuzê ki el staba ta faze i pa el faze txeu pon. (Jén. 18:6) Sara aji lógu i el apoia disizon di Abraon. Mudjeris, nhos pode imita Sara óras ki nhos ta apoia disizons ki nhos maridu ta toma. Óras ki nhos ta faze kel-li, nhos ta bira nhos kazamentu más fórti. — 1 Ped. 3:5, 6. w23.05 24-25 ¶16-17

Sugunda-fera, 31 di marsu

Kel sabedoria ki ta ben di riba... é... prontu pa obi. — Tia. 3:17.

Dipôs ki Jidion skodjedu pa ser juís, se obidiensa i koraji podu na próva. El resebe un diziginason difísil pa kaba ku altar di Baal ki éra di se pai. (Juí. 6:25, 26) Dipôs ki Jidion djunta un monti di trópa, Jeová fla-l dôs bês pa el fika ku trópa más poku. (Juí. 7:2-7) Dipôs el fladu pa el ataka di noti, kes trópa ki éra ses inimigu. (Juí. 7:9-11) Ansions debe ‘sta prontu pa obidese’. Un ansion ki é obidienti ta sta prontu pa faze kuzê ki Skrituras ta fla i pa sigi orientason di organizason di Deus. Asi, el ta da un bon izénplu pa otus algen. Má simé, se obidiensa pode podu na próva. Pur izénplu, el pode atxa ma é difísil sigi orientasons ki el ta resebe. Na alguns situason, el pode pergunta si un orientason ta sirbi ô si el é bon. Ô el pode dadu algun diziginason ki pode poi se liberdadi na prigu. Modi ki ansions pode imita obidiensa di Jidion na kes situason li? Obi un orientason ku atenson i sigi-l. w23.06 4-5 ¶9-11

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen