BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es25 pp. 37-46
  • Abril

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Abril
  • Izamina testu di dia — 2025
  • Subtémas
  • Térsa-fera, 1 di abril
  • Kuarta-fera, 2 di abril
  • Kinta-fera, 3 di abril
  • Sésta-fera, 4 di abril
  • Sábadu, 5 di abril
  • Dumingu, 6 di abril
  • Sugunda-fera, 7 di abril
  • Térsa-fera, 8 di abril
  • Kuarta-fera, 9 di abril
  • Kinta-fera, 10 di abril
  • Sésta-fera, 11 di abril
  • DIA DI KOMEMORASON
    Dipôs ki sól kanba
    Sábadu, 12 di abril
  • Dumingu, 13 di abril
  • Sugunda-fera, 14 di abril
  • Térsa-fera, 15 di abril
  • Kuarta-fera, 16 di abril
  • Kinta-fera, 17 di abril
  • Sésta-fera, 18 di abril
  • Sábadu, 19 di abril
  • Dumingu, 20 di abril
  • Sugunda-fera, 21 di abril
  • Térsa-fera, 22 di abril
  • Kuarta-fera, 23 di abril
  • Kinta-fera, 24 di abril
  • Sésta-fera, 25 di abril
  • Sábadu, 26 di abril
  • Dumingu, 27 di abril
  • Sugunda-fera, 28 di abril
  • Térsa-fera, 29 di abril
  • Kuarta-fera, 30 di abril
Izamina testu di dia — 2025
es25 pp. 37-46

Abril

Térsa-fera, 1 di abril

Kuzê ki nho faze-m? ... Pamodi ki nho ingana-m? — Jén. 29:25.

Kes sérvu di Jeová na ténpu ki Bíblia skrebedu, pasa pa prublémas ki es ka staba ta spera. Odja izénplu di Jakó. Se pai fla-l pa el kaza ku un di kes fidju-fémia di Labon, ki éra ses família i ki ta adoraba Jeová. Se pai da-l serteza ma Jeová ta abensuaba el. (Jén. 28:1-4) Nton, Jakó faze sima se pai fla-l. El sai di téra di Kanan i el viaja pa kaza di Labon, ki tinha dôs fidju-fémia, Lia ku Rakel. Jakó ta amaba Rakel, ki éra fidju-fémia más pikinoti di Labon i el seta trabadja 7 anu pa se pai antis di el kaza ku el. (Jén. 29:18) Má kuzas ka kontise sima Jakó staba ta spera. Labon ingana-l i el pô-l ta kaza ku se fidju-fémia más grandi, Lia. Labon dexa Jakó kaza ku Rakel un simana dipôs, má sô si el ta trabadjaba más 7 anu pa el. (Jén. 29:26, 27) Labon tanbê foi injustu kantu el faze nogósiu ku Jakó. Labon splora Jakó duránti 20 anu! — Jén. 31:41, 42. w23.04 15 ¶5

Kuarta-fera, 2 di abril

Nhos konta-l tudu kel ki sta na nhos korason. — Sal 62:8.

Na kenha ki nu pode pidi konsolu i orientason? Nu sabe respósta pa kel pergunta li. Nu pode ora pa Jeová. Jeová ta konvida-nu pa nu faze kel-li própi. El krê pa nu faze ‘orason sénpri.’ (1 Tes. 5:17) El krê pa nu xinti avontádi óras ki nu ta txiga na el na orason i pidi se orientason na tudu ária di nos vida. (Pro. 3:5, 6) Dja ki Jeová é un Deus ki gosta di da, el ta fla-nu ma nu pode ora pa el kantu bês ki nu krê. Jizus sabe ma nos orason é txeu inportanti pa Jeová. Txeu ténpu antis di el ben téra, el odja se Pai ta responde orason di ómis ku mudjeris fiel. Pur izénplu, Jizus staba na ladu di se Pai kantu el odja-L ta responde orason di korason di Ana, Davidi, Elias i di otus sérvu fiel. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Reis 19:4-6; Sal. 32:5) É pamodi kel-li ki Jizus inxina se disiplus pa faze orason sénpri i ku kunfiansa. — Mat. 7:7-11. w23.05 2 ¶1, 3

Kinta-fera, 3 di abril

Treme frenti di ómis é un armadilha, má kenha ki ta kunfia na Jeová ta ser protejedu. — Pro. 29:25.

Saserdóti prinsipal Jioiada tinha grandi ruspetu pa Jeová. Kel-li fika klaru kantu Atalia, ki éra fidju-fémia di Jizabel, kumesa ta governa na Judá sen ten direitu. El éra runha i el krê sérba rainha di tal manera ki ti el tenta mata tudu se nétus pa el pode governaba! (2 Cró. 22:10, 11) Jioás, ki éra un di se nétus, skapa ku vida pamodi mudjer di Jioiada, ki éra Jiozeba, salva-l. El ku se maridu sukundi Jioás i es toma kónta di el. Di kel manera li, Jioiada i Jiozeba djuda pa kes rei ki ta binha di família di Davidi kontinuaba. Jioiada éra lial pa Jeová i el ka tinha medu di Atalia. Kantu Jioás tinha 7 anu, más un bês Jioiada mostra se lialdadi pa Jeová. El faze un planu. Si kel planu daba sértu Jioás ta biraba rei, i el tinha direitu legal pamodi el binha di família di Davidi. Má, si kel planu ka daba sértu, talvês Jioiada ta moreba. Ku ajuda di Jeová, kel planu da sértu. w23.06 17 ¶12-13

Sésta-fera, 4 di abril

Rekonhese ma Kel Más Grandi é Governanti na reinu di mundu i ma el ta da-l pa ken ki el krê. — Dan. 4:25.

Rei Nabukudunuzor pode pensaba ma Daniel staba ta rabela kóntra el i el pode manda mataba Daniel. Sikrê Daniel staba na prigu, ku koraji el fla kuzê ki kel sonhu krê flaba. Kuzê ki talvês djuda Daniel ten koraji duránti se vida? Pai ku mai di Daniel éra bons izénplu pa el kantu el éra jóven. (Deut. 6:6-9) Daniel konxeba kes 10 Mandamentu i tanbê txeu kuza sobri Lei. Pur izénplu, el sabia kuzê ki un israelita pode kumeba i kuzê ki el ka pode kumeba. (Lev. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Tanbê, Daniel prende sobri stória di povu di Deus i el sabia kuzê ki kontise ku es kantu es dexa di vive di akordu ku leis di Jeová. (Dan. 9:10, 11) Kes kuza ki kontise na vida di Daniel da-l más serteza ma Jeová i Se anjus poderozu pode djudaba el. — Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19. w23.08 3 ¶5-6

Sábadu, 5 di abril

Sabedoria sta ku kes algen ki é modéstu. — Pro. 11:2.

Rebeka éra un mudjer ki tinha sabedoria i duránti se vida el toma disizons ku koraji i el sabia na ki óra i modi ki el debe ajiba. (Jén. 24:58; 27:5-17) Má simé, el ta mostraba ruspetu i el ta staba prontu pa sigiba orientasons. (Jén. 24:17, 18, 65) Si sima Rebeka, bu apoia ku umildadi kes algen ki Jeová da responsabilidadi, bu ta ser un bon izénplu pa tudu bu família i pa kongregason. Ser modéstu é un kualidadi ki tudu sérvu di Jeová maduru meste ten. Ester éra un mudjer modéstu i un sérvu fiel di Deus. Pamodi el éra modéstu, el ka fika orgulhozu kantu el bira rainha. El sigi kel konsedju ki se primu más grandi, Mordekai, da-l i el faze sima Mordekai fla-l. (Est. 2:10, 20, 22) Bu pode mostra ma bo é modéstu óras ki bu ta pidi bons konsedju na otus algen i bu ta faze sima es fla-u. (Titu 2:3-5) Ester mostra ma el éra modéstu di otu manera. El éra ‘un jóven txeu bunita’, má simé el ka txoma atenson pa se kabésa. — Est. 2:7, 15. w23.12 19-20 ¶6-8

Dumingu, 6 di abril

Deus é más grandi ki nos korason i el sabe tudu kuza. — 1 Juan 3:20.

Xinti kulpadu dimás é un pézu ki nunka nu ka debe karega. Si nu konfesa nos pekadu, nu rapende i nu faze tudu kel ki nu pode pa ka ripiti-l, nu pode kunfia ma Jeová ta purdua-nu. (Atus 3:19) Dipôs ki nu faze kes kuza li, Jeová ka krê pa nu kontinua ta xinti kulpadu. El sabe ma kontinua ta kulpa nos kabésa pode prujudika-nu. (Sal. 31:10) Si nu dexa tristéza dizanima-nu, nu pode dizisti di nos korida pa vida. (2 Kor. 2:7) Si bu kontinua ta xinti kulpadu, konsentra na kel ‘verdaderu perdon’ ki Deus ta da. (Sal. 130:4) Óras ki el ta púrdua kes ki ta rapende di korason, el ta promete: ‘N ka ta lenbra más di ses pekadu.’ (Jer. 31:34) Kel-li krê fla ma nunka Jeová ka ta pensa na kes pekadu ki dja el purdua-u. Ka bu fika xatiadu pamodi talvês bu perde algun priviléjiu na kongregason. Jeová ka ta kontinua ta pensa na pekadus ki bu faze i bo tanbê bu ka debe faze kel-li. w23.08 30-31 ¶14-15

Sugunda-fera, 7 di abril

Nhos ser firmi, nhos mante fíksu. — 1 Kor. 15:58.

Duránti COVID-19, txeu algen fika preokupadu dimás pamodi kes informason falsu. Má kes Tistimunha di Jeová ki sigi orientason ki organizason da, ka tevi kel prubléma li. (Mat. 24:45) Nu debe sta konsentradu na “kuzê ki é más inportanti”. (Flp. 1:9, 10) Óras ki nu sta distraídu nu ta perde txeu ténpu i forsa na kuzas ki ka bale péna. Kuzas ki nu ta kustuma faze sima kume, bebe, divirti i trabadja pode distrai-nu si nu dexa-s bira más inportanti na nos vida. (Luk. 21:34, 35) Tanbê, tudu dia nu ta obi txeu notísia sobri manifestason i asuntus di pulítika. Nu debe toma kuidadu pa nu ka dexa kes kuza li distrai-nu. Pamodi nu pode kumesa ta apoia un ladu na nos manera di pensa i na nos korason. Satanás ta uza txeu kuza pa frakise nos disizon di faze kel ki é dretu. w23.07 16-17 ¶12-13

Térsa-fera, 8 di abril

Nhos kontinua ta faze kel-li pa lenbra di mi. — Luk. 22:19.

Pa povu di Jeová, Komemorason di mórti di Jizus é kel dia más inportanti di anu. Kel-li é úniku komemorason ki Jizus fla se disiplus pa faze. (Luk. 22:19, 20) El ta lenbra-nu di maneras ki nu pode mostra gratidon pa sakrifisiu di Jizus. (2 Kor. 5:14, 15) Tanbê, el ta da-nu oportunidadi di “inkoraja” nos irmons ku irmans. (Rom. 1:12) I txeu di kes algen ki sisti Komemorason, ta fika dimiradu ku kuzê ki es odja i es obi i es ta krê kumesa ta studa Bíblia. Pensa tanbê na modi ki Komemorason ta uni nos irmons ku irmans na mundu interu. É pamodi tudu kes kuza li ki Komemorason é txeu spesial pa nos! w24.01 8 ¶1-3

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 9 di nizan, duránti dia) Lukas 19:29-44

Kuarta-fera, 9 di abril

Deus ama mundu di tal manera ki el da se úniku Fidju, asi pa tudu kel ki mostra fé na el ka ser distruídu, má pa ten vida pa tudu ténpu. — Juan 3:16.

Sima nu ta midita na présu ki Jeová i Jizus paga, más nu ta konsigi intende modi ki es ta ama kada un di nos txeu. (Gál. 2:20) Resgati é un prezenti ki nu dadu ku amor. Jeová mostra ma el ta ama-nu kantu ki el sakrifika kel ki tinha más valor pa el, Jizus. Jeová dexa se Fidju sufri i móre pa djuda-nu. Jeová ka ta guarda se sentimentus sô pa el, má el ta mostra se amor. (Jer. 31:3) Jeová atrai-nu pa el pamodi el ta ama-nu. (Konpara ku Deuteronómio 7:7, 8.) Nada nen ningen ka ta pode sipara-nu di kel amor li. (Rom. 8:38, 39) Modi ki kel amor li ta pô-u ta xinti? w24.01 28 ¶10-11

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 10 di nizan, duránti dia) Lukas 19:45-48; Mateus 21:18, 19; 21:12, 13

Kinta-fera, 10 di abril

Ku bazi na speransa... kriason... ta ben libertadu. — Rom. 8:20, 21.

Kes kriston skodjedu ku spritu santu ta da txeu valor pa ses speransa di bai pa séu. Frederick Franz, ki é un di kes irmon skodjedu ku spritu santu fla modi ki el ta xintiba. El fla: “Nos speransa é un kuza sértu i el ta ben kunpri na kada un di kes 144 mil skodjedu di ribanhu pikinoti di un manera mutu más midjór di kel ki nu ta konsigi imajina.” Na 1991, irmon Frederick fla: “Inda [nu] ta da txeu valor pa nos speransa... Kantu más nu spera pa el, más gratidon nu ta xinti pamodi nu ten kel speransa li. É un kuza ki bale péna spera. N ta da valor pa nos speransa mutu más di ki antis.” Ka ta inporta si nos speransa é vive pa tudu ténpu na séu ô na un paraízu na téra, nos tudu nu ten motivus pa nu fika kontenti. I nos speransa sábi pode bira inda más fórti. w23.12 9 ¶6; 10 ¶8

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 11 di nizan, duránti dia) Lukas 20:1-47

Sésta-fera, 11 di abril

Sangi di toru i di bódi ka ta pode tra pekadu. — Ebr. 10:4.

Pa ladu di fóra di tabernáklu antigu tinha un altar di kóbri, ki es ta ofereseba sakrifisius di animal pa Jeová. (Êxo. 27:1, 2; 40:29) Má, kes sakrifisiu ka ta purduaba konpletamenti kes pekadu di povu. (Ebr. 10:1-3) Kes sakrifisiu di animal ki es ta fazeba sénpri na tabernáklu, ta sirbiba pa mostra ma na futuru ta tinha un úniku sakrifisiu ki ta purduaba konpletamenti pekadu di tudu algen. Jizus sabia ma Jeová manda-l pa téra pa da se vida pa salva-nu. (Mat. 20:28) Pur isu, kantu Jizus batiza, el oferese pa faze kel ki Jeová kreba. (Juan 6:38; Gál. 1:4) Jizus oferese se vida “un bês pa tudu ténpu” pa kaba ku pekadu di tudu kenha ki poi fé na el. — Ebr. 10:5-7, 10. w23.10 26-27 ¶10-11

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 12 di nizan, duránti dia) Lukas 22:1-6; Markus 14:1, 2, 10, 11

DIA DI KOMEMORASON
Dipôs ki sól kanba
Sábadu, 12 di abril

Prezenti ki Deus ta da é vida pa tudu ténpu através di Kristu Jizus, nos Sinhor. — Rom. 6:23.

Ka ten nada ki nu pode fazeba pa salvaba nos kabésa di pekadu i mórti. (Sal. 49:7, 8) Nton, Jeová ranja manera pa Jizus da se vida pa salva-nu. Jeová i Jizus faze un grandi sakrifisiu pa nos. Sima nu ta ba ta midita más txeu na sakrifisiu ki Jeová i Jizus faze pa nos, más nu ta da valor pa resgati. Kantu Adon peka, el ku se disendentis perde xansi di vive pa tudu ténpu. Jizus sakrifika se vida perfeitu pa kunpra di vólta kel ki Adon perde. Duránti tudu se vida na téra, Jizus “ka faze pekadu, nen el ka fla palavras ki ta ingana.” (1 Ped. 2:22) Kantu Jizus móre, el éra perfeitu sima Adon éra antis di el pekaba. Pur isu, kantu Jizus da se vida pa tudu algen, el paga présu di kel vida perfeitu ki Adon perde. — 1 Kor. 15:45; 1 Tim. 2:6. w24.01 10 ¶5-6

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 13 di nizan, duránti dia) Lukas 22:7-13; Markus 14:12-16 (Kuzas ki kontise na dia 14 di nizan, dipôs ki sól kanba) Lukas 22:14-65

Dumingu, 13 di abril

El entra na lugar santu, ka ku sangi di bódi i di toru, má ku se própi sangi, di un bês pa tudu ténpu, i el konsigi liberta-nu pa tudu ténpu. — Ebr. 9:12.

Dipôs ki Jizus resusitadu, el entra na kel lugar Más Santu di ténplu spritual. Adorason puru di Jeová ten bazi na sakrifisiu di resgati di Jizus i na se trabadju di Saserdóti Prinsipal. Ta fika klaru ma kel manera di adora li é mutu más midjór di ki manera ki judeus ta adoraba Jeová na pasadu. Saserdóti prinsipal na Israel ta entraba na lugar Más Santu, ki ómis faze, ku sangi di sakrifisiu di animal. Má, Jizus entra “própi na séu”, ki é kel lugar Más Santu di tudu kes otu, pa parse dianti di Jeová. La el aprizenta valor di se vida perfeitu ki el tinha kantu el staba na téra. Asi, el “sakrifika se vida pa kaba ku pekadu.” (Ebr. 9:24-26) Ka ta inporta si nos speransa é vive na séu ô na téra, nos tudu nu pode adora Jeová na se ténplu spritual. w23.10 28 ¶13-14

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 14 di nizan, duránti dia) Lukas 22:66-71

Sugunda-fera, 14 di abril

Nton, nu txiga ku kunfiansa na tronu di kel grandi bondadi. — Ebr. 4:16.

Pensa na kuzê ki Jizus, ki é nos Rei i Saserdóti Prinsipal ki ten konpaxon, sta ta faze pa nos na séu. Pamodi el, nu pode txiga na “tronu di kel grandi bondadi” di Deus na orason i pidi perdon di nos pekadu i ajuda na “óra ki nu meste”. (Ebr. 4:14, 15) Nu ka debe pasa nen un dia sen midita na kuzê ki Jeová i Jizus dja faze i sta ta faze pa nos. Ses amor pa nos debe toka nos korason i motiva-nu pa nu kontinua ta adora Jeová ku zelu. (2 Kor. 5:14, 15) Un di kes midjór manera di mostra nos gratidon é djuda otus bira Tistimunhas di Jeová i disiplus di Jizus. (Mat. 28:19, 20) É kel-li ki apóstlu Paulu faze. El sabia ma vontadi di Jeová é pa “tudu tipu di algen ser salvu i pa es ten un konhisimentu izatu di verdadi.” — 1 Tim. 2:3, 4. w23.10 22-23 ¶13-14

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 15 di nizan, duránti dia) Mateus 27:62-66

Térsa-fera, 15 di abril

Ka ta ben ten más mórti, nen tristéza, nen txoru nen dór. — Apo. 21:4.

Txeu di nos ta lé kes versíklu li pa konsola pesoas na pregason i pa mostra-s modi ki vida ta ben ser na Paraízu. Modi ki nu pode djuda otus ten serteza ma kes promésa ki sta na Apokalipse 21:3, 4 ta ben kunpri? I modi ki nu pode bira nos kunfiansa más fórti na Jeová i na se promésa? Jeová da-nu bons motivu pa nu kridita na se promésa. Nu ta atxa bons motivu pa nu kunfia na promésa di Jeová di un Paraízu na kes versíklu li, ki ta fla: “Kel ki staba xintadu na tronu fla: ‘Odja! N sta faze tudu kuza novu.” Tanbê el fla: “Skrebe, pamodi kes palavra li é fiel i verdaderu.” I el fla-m: ‘Dja es kunpri! Ami é Alfa i Ómega, komésu i fin.’” — Apo. 21:5, 6a. w23.11 3 ¶3-5

Leitura di Bíblia pa Komemorason: (Kuzas ki kontise na dia 16 di nizan, duránti dia) Lukas 24:1-12

Kuarta-fera, 16 di abril

Kontinua ta konsedja kes ómi más jóven pa es ten bon juís. — Titu 2:6.

Un irmon jóven ta mostra ma dja el dizenvolve se kapasidadi di pensa óras ki el ta skodje ki ropa ki el ta bisti i modi ki el ta tra kabélu. Maioria di kes algen ki ta dizenha i ki ta faze publisidadis di novus stilu di ropa ka ta ruspeta Jeová. Tanbê, es pode ten un vida ki ka ta agrada Jeová. Pur isu, kes ropa ki es ta faze pode ser txeu pertadu ô pode poi ómi ta parse ku mudjer. Un jóven ki krê bira un sérvu di Jeová maduru, ta dexa pa prinsípius di Bíblia i kes bon izénplu na kongregason orienta-l óras ki el ta skodje ki ropa ki el ta bisti. El pode pergunta se kabésa: ‘Kes disizon ki N ta toma ta mostra ma N ten sabedoria i ma N ta ruspeta otus algen? Manera ki N ta bisti ta djuda otus algen kridita ma N ta sirbi Deus, di verdadi?’ (1 Kor. 10:31-33) Un irmon jóven ki ten kapasidadi di rasusina, ta ganha ruspetu ka sô di se irmons ku irmans, má tanbê di se Pai na séu. w23.12 26 ¶7

Kinta-fera, 17 di abril

Nha Reinu ka ta faze párti di es mundu. Si nha Reinu ta fazeba párti di es mundu, nhas sigidor ta lutaba. — Juan 18:36.

Na pasadu, ‘rei di sul’ pirsigi povu di Jeová. (Dan. 11:40) Pur izénplu, kel-li kontise duránti Primeru i Sugundu Géra na Mundu Interu, kantu txeu irmon podu prézu pamodi es nega ba géra i alguns fidju di Tistimunhas di Jeová koredu ku el di skóla pamodi es ka sauda bandera. Má, na kes últimu anu, lialdadi di povu di Jeová ki ta mora na kes lugar ki rei di sul ta manda na el podu na próva di otus manera. Pur izénplu, duránti kanpanhas di pulítika un sérvu di Jeová pode xinti tentadu na apoia un partidu ô un kandidatu. El pode ka txiga pontu di ba vota, má na se manera di pensa i na se korason el pode tene gana pa un partidu ganha. Nton, é inportanti nu kontinua ka ta mete na pulítika ka sô na kuzas ki nu ta faze, má tanbê na nos manera di pensa i na nos korason. — Juan 15:18, 19. w23.08 12 ¶17

Sésta-fera, 18 di abril

Pa Jeová ser lovadu, pamodi tudu dia el ta karega nos karga. — Sal. 68:19.

Na nos korida pa vida, nu debe “kóre di un manera ki [nu] ta pode ganha-l.” (1 Kor. 9:24) Jizus fla ma nu pode “fika txeu okupadu na kume i na bebe dimás i ku preokupasons di vida”. (Luk. 21:34) Kel testu li i otus pode djuda-u odja kuzê ki bu meste midjora na bu korida pa vida. Nu pode ten serteza ma nu ta ben ganha korida pa vida pamodi Jeová ta da-nu forsa ki nu meste. (Isa. 40:29-31) Pur isu, ka bu para di kóre! Imita apóstlu Paulu ki sforsa txeu pa ganha kel prémiu ki staba se frenti. (Flp. 3:13, 14) Ningen ka pode kóre na bu lugar, má ku ajuda di Jeová bu pode ganha. Jeová pode djuda-u leba bus karga i bota kes pézu ki bu ka meste. Ku Jeová na bu ladu, bu ta konsigi kóre sen dizisti i ganha! w23.08 31 ¶16-17

Sábadu, 19 di abril

Onra bu pai ku bu mai. — Êxo. 20:12.

Kantu Jizus tinha 12 anu, se pai ku se mai skese di el na Jiruzalen. (Luk. 2:46-52) Éra responsabilidadi di Juzé ku Maria djobe dretu ma tudu ses fidjus staba djuntu ku es kantu es staba ta volta pa kaza dipôs di kel fésta. Kantu Juzé ku Maria atxa Jizus, Maria poi kulpa na Jizus pamodi el fika na Jiruzalen. Jizus pode flaba ma kel-li éra injustu. Envês di kel-li, el da se pai ku se mai un respósta sinplis i ku ruspetu. Má, Juzé ku Maria “ka intende kuzê ki el staba ta fla-s.” Má simé, Jizus “kontinua ta obi ku es.” Jóven, bu ta atxa ma é difísil obi ku bu pai ku mai óras ki es ta fadja ô óras ki es ka ta intende-u dretu? Kuzê ki pode djuda-u? Pensa na modi ki Jeová ta xinti. Bíblia ta fla ma óras ki bu ta obi ku bu pai ku bu mai, “kel-li ta poi Sinhor kontenti.” (Kol. 3:20) Jeová sabe ma alvês bu pai ku bu mai ka ta intende-u dretu ô ma es ta kria régras ki é difísil pa bu sigi. Má, óras ki bu ta skodje obi ku es simé, bu ta poi Jeová ta fika kontenti. w23.10 7 ¶5-6

Dumingu, 20 di abril

Ser ikilibradu i sénpri... mostra brandura ku tudu algen. — Titu 3:2.

Un koléga di skóla pode fla ma Tistimunhas di Jeová debe muda kuzê ki es ta atxa sobri ser omoseksual. Talvês nu meste garanti-l ma nu ta ruspeta direitu ki kada algen ten di skodje kuzê ki el krê. (1 Ped. 2:17) I nu pode fla-l ma sigi leis di Bíblia sobri konportamentu ta djuda-nu. Óras ki un algen ka ta konkorda ku nos, nu ka debe pensa lógu ma nu sabe na kuzê ki el ta kridita. Pur izénplu, i si un koléga di skóla fla-u ma ka ta faze sentidu kridita na Deus? Bu debe pensa lógu ma el ta kridita na ivoluson i ma el sabe txeu kuza sobri kel asuntu li? Pode ser ki el sta ta ripiti kuzas ki el obi. Talvês bu pode mostra-l un informason sobri kriason na jw.org. Pode ser ki dipôs el ta krê pâpia sobri un artigu ô un vídiu ki el atxa la. Mostra ruspetu di kel manera li pode djuda-l krê prende más sobri kuzê ki Bíblia ta fla. w23.09 17 ¶12-13

Sugunda-fera, 21 di abril

Abo Jeová, bo é bon i bu sta sénpri prontu pa púrdua; amor lial ki bu ten pa tudu kes ki ta invoka-u, é grandi. — Sal. 86:5.

Nu pode ten serteza ma Jeová ta uza-nu i abensua-nu sikrê nu faze un kuza mariadu, si nu kontinua ta faze tudu kel ki nu pode pa koriji nos manera di konporta i kontinua ta kunfia na Jeová. (Pro. 28:13) Sanson ka éra perfeitu, má el ka dizisti di sirbi Jeová, sikrê dipôs di kel éru ku Dalila. I Jeová ka dizisti di el. Deus uza Sanson otu bês di un manera poderozu. Jeová kontinua ta atxa ma Sanson éra un ómi ki tinha un fé fórti i el poi se nómi na kel lista di kes sérvu fiel ki sta na Ebreus kapítlu 11. Nu ta fika kontenti di sabe ma nu ta sirbi un Pai na séu ki ta ama-nu i ki tene gana di da-nu forsa, prinsipalmenti óras ki nu sta fraku! Nton sima Sanson, nu debe pidi Jeová: ‘Favor, lenbra di mi i da-m forsa’. — Juí. 16:28. w23.09 7 ¶18-19

Térsa-fera, 22 di abril

Nhos sta ku xintidu na prezénsa di dia di Jeová. — 2 Ped. 3:12.

Óras ki nu ta lenbra di dia di Jeová, nu ta xinti motivadu pa prega notísias sábi pa otus algen. Má, na algun situason nu pode ka xinti koraji di pâpia. Pamodi? Pamodi nu ten medu di kuzê ki algen pode pensa di nos ô faze ku nos. É kel-li ki kontise ku Pedru. Na kel noti ki Jizus julgadu, Pedru xinti medu di fla ma el éra un di se disiplus i ti el nega más di un bês ma el konxeba Jizus. (Mat. 26:69-75) Má dipôs, kel apóstlu li fla ku serteza: “Ka nhos ten medu di kuzê ki es ten medu, i nen ka nhos fika trapadjadu.” (1 Ped. 3:14) Kuzê ki Pedru fla ta da-nu serteza ma nu ta konsigi ka dexa medu di ómi toma kónta di nos. Kuzê ki pode djuda-nu ka dexa medu di ómi toma kónta di nos? Pedru fla: “Nhos santifika Kristu sima Sinhor na nhos korason”. (1 Ped. 3:15) Nu pode lenbra ma Jizus Kristu é nos Rei i ma el ten txeu puder. w23.09 27-28 ¶6-8

Kuarta-fera, 23 di abril

Konportamentu seksual mariadu, kalker tipu di inpuréza... ka debe nen papiadu na nhos meiu. — Efé. 5:3.

Nu meste toma kuidadu pa nu ka faze “óbras di sukuru ki ka ten valor”. (Efé. 5:11) Spiriénsias ta mostra ma kantu más un algen odja, obi ô pâpia sobri kuzas indisenti ô ki ten aver ku konportamentu seksual mariadu, ta ser más fásil el faze kel ki é mariadu. (Jén. 3:6; Tia. 1:14, 15) Mundu di Satanás krê ingana-nu. Es krê pa nu kridita ma kes kuza ki Jeová ta fla ma é mariadu i indisenti, na verdadi é ka mariadu. (2 Ped. 2:19) Satanás sénpri tenta konfundi pesoas, asi pa es ka konsigi intende kuzê ki é dretu i kuzê ki é mariadu. (Isa. 5:20; 2 Kor. 4:4) Pur isu, txeu filmi, prugramas di tilivizon i pájinas na internet ta spadja ideias ki ta bai kóntra kes lei justu di Jeová. Satanás krê pô-nu ta pensa ma kes kuza indisenti i konportamentu seksual mariadu, ki é normal na mundu oji, ka ta prujudika-nu. — Efé. 5:6. w24.03 22 ¶8-10

Kinta-fera, 24 di abril

Kes ómi li ta faze sirvisu sagradu sima un kópia i un sónbra di kes kuza di séu. — Ebr. 8:5.

Tabernáklu éra sima un ténda ki na komésu israelitas ta karegaba óras ki es ta mudaba di un lugar pa kel otu. Es uza-l duránti kuazi 500 anu ti ki ténplu na Jiruzalen fazedu. (Êxo. 25:8, 9; Núm. 9:22) Tabernáklu éra kel lugar ki israelitas ta djuntaba pa oferese sakrifisius i adora Deus. (Êxo. 29:43-46) Má, tabernáklu tanbê ta reprizentaba un kuza mutu más midjór. El éra “un sónbra di kes kuza di séu” i el ta reprizentaba kel grandi ténplu spritual di Jeová. Apóstlu Paulu fla ma “es ténda [ô, tabernáklu] ta reprizenta kuzê ki ta izisti gósi.” (Ebr. 9:9) Pur isu, na ténpu ki Paulu skrebe kel karta pa ebreus, ténplu spritual dja ta izistiba pa kristons. El kumesa ta izisti na anu 29. Na kel anu, Jizus batiza i el bira “grandi saserdóti prinsipal” na ténplu spritual di Jeová. — Ebr. 4:14; Atus 10:37, 38. w23.10 25-26 ¶6-7

Sésta-fera, 25 di abril

Nhos dexa tudu algen odja ma nhos é ikilibradu. — Flp. 4:5.

Pa nu kontinua ta sirbi Jeová ku alegria, nu debe muda algun kuza óras ki nu sta pasa pa prublémas. Un manera di mostra ma nos é ikilibradu, é muda algun kuza óras ki nos situason ta muda i óras ki nu ta ruspeta disizon i opinion di otus algen. Dja ki nu ta sirbi Jeová, nu krê ser ikilibradu. Tanbê nu krê ser umildi i mostra konpaxon. Jeová ta txomadu di “kel Rótxa” pamodi el é firmi i sénpri lial. (Deut. 32:4) Má tanbê, el é ikilibradu. Sima kuzas na mundu ta ba ta muda, nos Deus ta muda alguns kuza pa se vontadi pode kunpri. Jeová faze ómi sima se imajen, ku kapasidadi di lida ku mudansas. Na Bíblia, el da-nu prinsípius ki ta djuda-nu toma bons disizon, ka ta inporta ki prublémas nu pode pasa pa el. Izénplu di Jeová i prinsípius ki el da-nu ta mostra ma enbóra el é “kel Rótxa,” tanbê el é ikilibradu. w23.07 20 ¶1-3

Sábadu, 26 di abril

Kantu preokupasons toma kónta di mi, bu konsola-m i bu pô-m ta fika kalmu. — Sal. 94:19.

Na Bíblia, Jeová ta konpara se kabésa ku un mai ki ten konpaxon. (Isa. 66:12, 13) Imajina un mai ki ta kuida di se fidju pikinoti ku amor i ki ta faze di tudu pa el kuida di el. Óras ki nu sta ta sufri, nu pode ten serteza di amor di Jeová. El ka ta dizisti di nos óras ki nu ta faze algun kuza mariadu. (Sal. 103:8) Kes israelita mágua Jeová txeu bês. Má, óras ki es ta rapendeba di kes kuza mariadu ki es fazeba, Jeová ta daba es serteza di se amor lial ki el tinha pa es. Pur izénplu, el fla-s: ‘Bu pasa ta ten txeu valor pa nhas odju, bu dadu ónra i N ta ama-u.’ (Isa. 43:4, 5) Amor di Jeová ka muda. Sikrê nu faze un pekadu gravi, óras ki nu ta rapende i nu ta volta pa Jeová, nu ta odja ma inda el ta ama-nu. El promete ma ‘el ta púrdua txeu.’ (Isa. 55:7) Bíblia ta fla ma óras ki kel-li kontise “Jeová pode traze ténpu di alíviu”. — Atus 3:19. w24.01 27 ¶4-5

Dumingu, 27 di abril

Mô di Jeová, nha Deus, staba ku mi. — Esd. 7:28.

Jeová pode djuda-nu óras ki nu sta ta pasa pa un prubléma. Pur izénplu, óras ki nu ta pidi nos patron pa da-nu fólga pa nu pode sisti un kongrésu ô óras ki nu pidi pa muda nos oráriu di trabadju pa nu pode sisti tudu nos runion, nu sta ta kria un oportunidadi di odja modi ki Jeová pode djuda-nu. Rezultadus ki nu ta ten pode ser mutu más di ki kes ki nu staba ta spera. I nos kunfiansa na Jeová ta fika más fórti. Esdras foi umildi i el ora ta pidi Jeová ajuda. Tudu bês ki Esdras ta xintiba preokupadu sobri algun responsabilidadi ki el tinha, ku umildadi el ta fazeba orason pa Jeová. (Esd. 8:21-23; 9:3-5) Pamodi Esdras kunfia na Jeová, otus algen tanbê kumesa ta apoia-l i ta imita se fé. (Esd. 10:1-4) Óras ki nu ta xinti preokupadu ku modi ki nu ta sustenta nos família ô ku ses suguransa, nu debe faze orason pa Jeová i kunfia na el. w23.11 18 ¶15-17

Sugunda-fera, 28 di abril

Abraon poi fé na Jeová, i Deus fla ma el é justu. — Jén. 15:6.

Jeová ka fla ma pa nu ser justu nu ten ki faze kes mésmu kuza ki Abraon faze. Na verdadi, ten txeu manera ki nu pode mostra ma nu ten fé através di kuzas ki nu ta faze. Nu pode resebe dretu kes novu na kongregason, djuda irmons ku irmans ki sta pasa pa difikuldadis i faze kuzas dretu pa nos família. Tudu kes-li é kuzas ki Deus ta prova i ki el ta abênsua. (Rom. 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Juan 3:18) Un di kes manera más inportanti ki nu ta mostra ma nu ten fé é óras ki nu ta prega ku zelu kes notísia sábi pa otus algen. (1 Tim. 4:16) Nos tudu nu pode mostra através di kuzas ki nu ta faze ma nu ten fé ma promésas di Jeová ta ben kunpri i ma manera ki el ta faze kuzas é midjór. Si nu faze si, nu pode ten tudu serteza ma Deus ta odja-nu sima un algen justu i ma el ta txoma-nu di se amigu. w23.12 2 ¶3; 6 ¶15

Térsa-fera, 29 di abril

Ser fórti i mostra ma bo é ómi. — 1 Reis 2:2.

Kantu rei Davidi staba kuazi ta móre, el fla Salumon kes palavra ki sta di riba. (1 Reis 2:1, 3) Kel konsedju li é inportanti pa tudu irmon ki krê imita Jizus oji. Pa es ten bons rezultadu, es meste prende obi ku leis di Deus i aplika prinsípius di Bíblia na tudu ária di ses vida. (Luk. 2:52) Pamodi ki é txeu inportanti pa irmons jóven bira un sérvu di Jeová maduru? Un ómi ki ta sirbi Jeová ten txeu responsabilidadi na família i na kongregason. Irmons jóven, di serteza dja nhos pensa na kes responsabilidadi ki nhos pode ben ten na futuru. Bu pode ten méta di entra na sirvisu pa ténpu interu, bira ajudanti di kongregason i dipôs bira un ansion na kongregason. Talvês bu krê kaza i ten fidjus. (Efé. 6:4; 1 Tim. 3:1) Pa alkansa kes méta li i ten bons rezultadu, bu meste ser un sérvu di Jeová maduru. w23.12 24 ¶1-2

Kuarta-fera, 30 di abril

Ta faltaba mi ténpu si N papiaba tanbê di Jidion. — Ebr. 11:32.

Jeová da ansions responsabilidadi di toma kónta di se ovelhas ki ten txeu valor. Kes ómi di fé li, ta da valor pa ses priviléjiu di sirbi ses irmons ku irmans i es ta sforsa txeu pa es ser ‘pastoris pa es ki ta pastora di verdadi.’ (Jer. 23:4; 1 Ped. 5:2) Nu ta fika kontenti di ten ómis sima es na nos kongregasons! Ansions pode prende ku izénplu di juís Jidion. (Ebr. 6:12) El ta protejeba i el ta giaba povu di Deus. (Juí. 2:16; 1 Cró. 17:6) Sima Jidion, ansions skodjedu pa toma kónta di povu di Deus na un ténpu difísil. (Atus 20:28; 2 Tim. 3:1) Jidion ta setaba se limitasons, el éra umildi i obidienti. Nu pode prende ku se izénplu. Se kapasidadi di aguenta firmi podu na próva timenti el ta kuidaba di se diziginason. Ka ta inporta si nos é ansion ô nau, nu pode prende mostra más gratidon pa nos ansions. Nu pode djuda kes ómi li ki ta trabadja txeu i ki ten bon amizadi ku Jeová. — Ebr. 13:17. w23.06 2 ¶1; 3 ¶3

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen