BIBLIOTÉKA NA INTERNET di Tori di Vijia
BIBLIOTÉKA NA INTERNET
di Tori di Vijia
Kabuverdianu
  • BÍBLIA
  • PUBLIKASONS
  • RUNIONS
  • es25 pp. 108-118
  • Novenbru

Ka ten vídiu na kel párti li.

Diskulpa, tevi un éru na abri vídiu.

  • Novenbru
  • Izamina testu di dia — 2025
  • Subtémas
  • Sábadu, 1 di novenbru
  • Dumingu, 2 di novenbru
  • Sugunda-fera, 3 di novenbru
  • Térsa-fera, 4 di novenbru
  • Kuarta-fera, 5 di novenbru
  • Kinta-fera, 6 di novenbru
  • Sésta-fera, 7 di novenbru
  • Sábadu, 8 di novenbru
  • Dumingu, 9 di novenbru
  • Sugunda-fera, 10 di novenbru
  • Térsa-fera, 11 di novenbru
  • Kuarta-fera, 12 di novenbru
  • Kinta-fera, 13 di novenbru
  • Sésta-fera, 14 di novenbru
  • Sábadu, 15 di novenbru
  • Dumingu, 16 di novenbru
  • Sugunda-fera, 17 di novenbru
  • Térsa-fera, 18 di novenbru
  • Kuarta-fera, 19 di novenbru
  • Kinta-fera, 20 di novenbru
  • Sésta-fera, 21 di novenbru
  • Sábadu, 22 di novenbru
  • Dumingu, 23 di novenbru
  • Sugunda-fera, 24 di novenbru
  • Térsa-fera, 25 di novenbru
  • Kuarta-fera, 26 di novenbru
  • Kinta-fera, 27 di novenbru
  • Sésta-fera, 28 di novenbru
  • Sábadu, 29 di novenbru
  • Dumingu, 30 di novenbru
Izamina testu di dia — 2025
es25 pp. 108-118

Novenbru

Sábadu, 1 di novenbru

Di bóka di kriansa i di bebé bu poi ta sai lovor. — Mat. 21:16.

Si bu ten fidju, djuda bus fidju pripara komentáriu ki ta fika dretu pa ses idadi. Alvês studu ta pâpia di un asuntu sériu, sima prubléma na kazamentu ô konportamentu, má simé pode ten un ô dôs parágrafu ki un mininu pode da komentáriu. Tanbê, djuda bus fidju intende pamodi es ka pode dadu komentáriu sénpri ki es labanta mô. Splika-s kel-li pode djuda-s ka fika dizanimadu óras ki otus algen dadu komentáriu envês di es. (1 Tim. 6:18) Nos tudu nu pode pripara bons komentáriu ki ta onra Jeová i ki ta da nos irmon koraji. (Pro. 25:11) Enbóra alvês nu pode konta un spiriénsia kurtu ki kontise ku nos, nu debe ivita pâpia txeu sobri nos. (Pro. 27:2; 2 Kor. 10:18) Envês di kel-li, nu ta sforsa pa nu kontinua konsentradu na Jeová, na se Palavra i na se povu. — Apo. 4:11. w23.04 24-25 ¶17-18

Dumingu, 2 di novenbru

Ka nu fika ta durmi sima kes otu algen ta faze, má nu fika kordadu i nu mante sienti. — 1 Tes. 5:6.

Amor é txeu inportanti pa nu kontinua kordadu i mante sienti. (Mat. 22:37-39) I amor pa Deus ta djuda-nu kontinua ta prega, sikrê kel-li pode pô-nu na algun prubléma. (2 Tim. 1:7, 8) Dja ki nu ta mostra amor tanbê pa kes ki ka ta sirbi Jeová, nu ta kontinua ta prega, ti mésmu nu ta da tistimunhu pa tilifóni i pa karta. Nu ka ta perde speransa ma un dia kes algen li ta muda i es ta kumesa ta faze kel ki é dretu. (Eze. 18:27, 28)Tanbê nu ta ama nos irmons i irmans. Nu ta mostra kel amor li óras ki nu “ta inkoraja i djuda kunpanheru”. (1 Tes. 5:11) Sima trópas ta fika ladu-ladu na un géra, nu ta inkoraja kunpanheru. Nunka nu ka ta mágua nos irmons i irmans di abuzu ô paga mal ku mal. (1 Tes. 5:13, 15) Tanbê, nu ta mostra nos amor óras ki nu ta ruspeta kes irmon ki ta toma kónta di kongregason. — 1 Tes. 5:12. w23.06 10 ¶6; 11 ¶10-11

Sugunda-fera, 3 di novenbru

Óras ki [Jeová] fla un kuza, el ka ta faze-l? — Núm. 23:19.

Un manera ki nu pode bira nos fé más fórti, é midita na resgati. Resgati é un garantia ma promésas di Deus ta ben kunpri. Óras ki nu pensa txeu na pamodi ki resgati dadu i na kuzê ki staba involvidu na el, nu ta bira nos fé más fórti na promésa di Deus di da-nu vida pa tudu ténpu na un mundu midjór. Pamodi ki nu pode fla kel-li? Bon, kuzê ki sta involvidu na resgati? Jeová ten se primeru Fidju, Jizus ki el ta ama txeu i ki é se midjór amigu: Má simé, el manda-l di séu pa téra pa ben nase sima un ómi perfeitu. Kantu Jizus staba na téra, el aguenta tudu tipu di prubléma. Dipôs el sufri i el móre di un manera kruel. Jeová paga un présu altu! Nos Deus ki krê-nu txeu nunka ka ta dexaba pa se Fidju sufri i móre sô pa nu pode tinha un vida más midjór, má pa poku ténpu. (Juan 3:16; 1 Ped. 1:18, 19) Kel présu altu ki Jeová paga é un garantia ma nu ta ben vive pa tudu ténpu na mundu novu. w23.04 27 ¶8-9

Térsa-fera, 4 di novenbru

Ó Mórti, undi sta bus feron? — Ose. 13:14.

Jeová tene gana di resusita kes algen ki dja móre? Klaru. El uza se spritu santu pa poi txeu skritor di Bíblia ta skrebe sobri se promésa di un resureison na futuru. (Isa. 26:19; Apo. 20:11-13) I óras ki Jeová ta faze un promésa, sénpri el ta kunpri-l. (Jos. 23:14) Na verdadi, Jeová tene gana di resusita kes algen ki dja móre. Pensa na kuzê ki Jó fla. El tinha serteza ma sikrê el moreba, Jeová tinha gana di odja-l ta vive otu bês. (Jó 14:14, 15, nóta di rodapé) Jeová ta xinti mésmu kuza pa tudu kes algen ki ta sirbi-l ki dja móre. El tene gana di resusita-s pa es ten un bon saúdi i pa es ser filís. I kes bilhon di algen ki móre sen ten xansi di prende sobri Jeová? Nos Deus ki ta ama-nu krê resusita-s tanbê. (Atus 24:15) El krê pa es ten oportunidadi di bira se amigu i vive pa tudu ténpu na téra. — Juan 3:16. w23.04 9 ¶5-6

Kuarta-fera, 5 di novenbru

Deus ta da-nu forsa. — Sal. 108:13.

Modi ki bu pode bira bu speransa más fórti? Pur izénplu, si bu ten speransa di vive pa tudu ténpu na téra, lé kuzê ki Bíblia ta fla sobri Paraízu i midita na el. (Isa. 25:8; 32:16-18) Pensa na modi ki vida ta ben ser na mundu novu. Imajina bu vida la. Si nu ta pensa sénpri na nos speransa di mundu novu, nos prublémas ta ser ‘lébi i pa poku ténpu’. (2 Kor. 4:17) Speransa ki Jeová ta da-u ta djuda-u ten forsa. Dja el da-u kel ki bu meste pa bu resebe se forsa. Pur isu, óras ki bu meste ajuda pa faze un diziginason, pa aguenta un prubléma ô pa kontinua ku alegria faze orason pa Jeová di korason i djobe se orientason através di studu pesoal. Dexa bus irmon ku irmans da-u koraji. Tra ténpu sénpri pa pensa na bu speransa. Nton, “pa kel grandi puder di Deus [da-u] forsa, asi pa [bu] pode aguenta firmi na tudu kuza, ku paxénxa i alegria.” — Kol. 1:11. w23.10 17 ¶19-20

Kinta-fera, 6 di novenbru

Nhos agradese pa tudu kuza. — 1 Tes. 5:18.

Nu ten txeu motivu pa agradese Jeová na orason. Nu pode agradese-l pa kalker kuza dretu ki nu ten, pamodi tudu bon prezenti ta ben di el. (Tia. 1:17) Pur izénplu, nu pode agradese-l pa téra bunitu ki el da-nu i pa kuzas sábi ki el faze. Tanbê, nu pode mostra-l nos gratidon pa nos vida, pa família ki nu ten, nos amigus i pa kel speransa ki nu ten. I nu krê agradese Jeová pamodi el ta dexa-nu ser se amigu. Talvês nu meste sforsa pa nu pensa na kes motivu ki nu ten pa agradese Jeová. Txeu algen oji é ingratu. Txeu bês, algen sta konsentradu na kuzê ki es krê envês di na kuzê ki es pode faze pa mostra gratidon. Si nu kumesa ta ten kel atitudi li, nu ta faze orason sô pa pidi. Pa kel-li ka kontise, nu meste kontinua ta dizenvolve i ta mostra gratidon pa tudu kuza ki Jeová ta faze pa nos. — Luk. 6:45. w23.05 4 ¶8-9

Sésta-fera, 7 di novenbru

Kontinua ta pidi ku fé, sen duvida di nada. — Tia. 1:6.

Dja ki Jeová é nos Pai ki krê-nu txeu, el ka ta krê odja-nu ta sufri. (Isa. 63:9) Má simé, el ka ta libra-nu di tudu nos prubléma ki pode ser sima rius ô lumi. (Isa. 43:2) Má el promete ma el ta djuda-nu óras ki nu ta ‘pasa’ pa prublémas. I el ka ta dexa pa nos prubléma prujudika-nu pa tudu ténpu. Jeová tanbê ta da-nu se spritu santu ki ten txeu puder pa djuda-nu aguenta firmi. (Luk. 11:13; Flp. 4:13) Pamodi kel-li nu pode ten kunfiansa ma sénpri nu ta ten kel ki nu meste pa nu pode aguenta firmi i kontinua fiel pa el. Jeová ta spera ma nu ta kunfia na el. (Ebr. 11:6) Alvês nu ta xinti ma nos prublémas é difísil dimás pa nu lida ku es. Nu pode ti kumesa ta duvida si Jeová ta ba djuda-nu. Má, Bíblia ta da-nu serteza ma ku ajuda di puder di Deus, nu ta pode ‘subi un muralha.’ (Sal. 18:29) Nton, envês di dexa pa nos dúvida fika más txeu nu debe ora ku txeu fé i kunfia ma Jeová ta responde nos orason. — Tia. 1:6, 7. w23.11 22 ¶8-9

Sábadu, 8 di novenbru

Xama di amor é sima un lumi ta kema, sima xama di Jeová. Ka ten agu ki ta pode paga lumi di amor, nen riu ki ta pode leba-l na se korenti. — Cân. 8:6, 7.

Kes palavra li ta da maridu ku mudjer serteza ma es pode ten un amor fórti pa kunpanheru. Maridu ku mudjer meste sforsa pa mostra amor pa kunpanheru timenti es sta bibu. Pur izénplu, un lumi ta kontinua ta kema timenti un algen sta ta poi lenha na el. Si ningen ka faze kel-li, lumi ta paga. Di mésmu manera, amor entri maridu ku mudjer pode kontinua fórti pa tudu ténpu, si es kontinua ta kuida di ses amor. Alvês, maridu ku mudjer pode xinti ma ses amor sta ta fria, prinsipalmenti óras ki es tene falta di dinheru, prublémas di saúdi ô preson pa kria fidjus. Nton pa kontinua ku ‘xama di Jeová’ sendedu, maridu ku mudjer debe sforsa pa ten un amizadi fórti ku Jeová. w23.05 20-21 ¶1-3

Dumingu, 9 di novenbru

Ka bu ten medu. — Dan. 10:19.

Kuzê ki nu meste faze pa nu dizenvolve koraji? Nos pai ku nos mai pode insentiva-nu pa nu ser korajozu, má kel kualidadi li ka pode pasa di pai pa fidju. Ganha koraji é sima prende faze algun kuza. Un manera ki bu pode prende faze algun kuza, é presta txeu atenson na kuzê ki kel algen ki sta inxina-u ta faze i dipôs imita-l. Di mésmu manera, nu ta prende mostra koraji, óras ki nu ta djobe ku atenson modi ki otus algen ta mostra kel kualidadi li i dipôs nu ta imita-s. Sima Daniel, nu meste konxe Palavra di Deus dretu. Nu debe ten un amizadi fórti ku Jeová i pâpia ku el na orason txeu bês i di korason. Nu meste ten kunfiansa na Jeová i sta konvensidu ma el ta djuda-nu. Asi, óras ki nos fé podu na próva, nu ta mostra koraji. Txeu bês otus algen ta ruspeta kes ki ta mostra koraji. Tanbê es pode djuda otus algen konxe Jeová. Di serteza, nu ten bons motivu pa dizenvolve koraji. w23.08 2 ¶2; 4 ¶8-9

Sugunda-fera, 10 di novenbru

Nhos djobe dretu tudu kuza. — 1 Tes. 5:21.

Kel palavra na gregu ki traduzidu pa “djobe dretu” ta uzadu pa pâpia di manera ki algen ta provaba si metal sima prata i oru, éra verdaderu. Pur isu, nu meste prova si kel ki nu ta obi ô ki nu ta lé é verdaderu. Kel-li ta ser más inportanti inda pa nos sima grandi tribulason sta kuazi ta txiga. Envês di nu kridita na tudu kuza ki otus algen ta fla, nu uza nos kapasidadi di pensa pa nu konpara kuzê ki nu ta lé ô ki nu ta obi, ku kuzê ki Bíblia i organizason di Jeová ta fla. Si nu faze kel-li, ninhun informason falsu ki ta ben di dimónis ka ta ingana-nu. (Pro. 14:15; 1 Tim. 4:1) Nu sabe ma povu di Jeová ta ben salva na grandi tribulason. Má nu ka sabe kuzê ki ta ben kontise ku kada un di nos manhan. (Tia. 4:14) Sikrê nu salva na grandi tribulason ô nu móre antis, nu ta ser rekonpensadu ku vida pa tudu ténpu si nu kontinua fiel. Kes skodjedu ku spritu santu ta ba sta ku Jizus na séu. Nton, nos tudu nu meste konsentra na nos speransa sábi i sta sénpri prontu pa dia di Jeová! w23.06 13 ¶15-16

Térsa-fera, 11 di novenbru

[El] konta se segredu pa se sérvus. — Amós 3:7.

Nu ka sabe modi ki alguns profesia di Bíblia ta ben kunpri. (Dan. 12:8, 9) Má sô pamodi nu ka ta intende dretu modi ki un profesia ta ben kunpri, kel-li ka krê fla ma el ka ta kunpri. Di serteza, nu pode kunfia ma Jeová ta djuda-nu intende kel ki nu meste na óra sértu sima el faze na pasadu. Kel avizu di ‘pas i suguransa’ ta ben fazedu. (1 Tes. 5:3) Dipôs kes govérnu di mundu ta ben ataka relijion falsu i ta ben distrui-l. (Apo. 17:16, 17) Dipôs, es ta ben ataka povu di Deus. (Eze. 38:18, 19) I dipôs di kel-li, géra di Armajedon ta ben kumesa. (Apo. 16:14, 16) Nu pode ten serteza ma ka ta dura tudu kes kuza li ta ben kontise. Timenti kel-li ka kontise, nu kontinua ta mostra gratidon pa nos Pai ki sta na séu, ki ta ama-nu. Un manera di faze kel-li, é presta atenson na profesias di Bíblia i djuda otus faze mésmu kuza. w23.08 13 ¶19-20

Kuarta-fera, 12 di novenbru

Nu kontinua ta ama kunpanheru, pamodi amor ben di Deus. — 1 Juan 4:7.

Kantu apóstlu Paulu staba ta pâpia di fé, speransa i amor el fla ma “kel más inportanti di kes três [kualidadi] é amor.” (1 Kor. 13:13) Pamodi ki Paulu fla kel-li? Pamodi na futuru, nu ka ta meste más ten fé na promésas di Deus di un mundu novu dja ki kes kuza li ta sta ta kontise. Má sénpri nu ta meste ten amor pa Jeová i pa pesoas. Na verdadi, nos amor pa es ta ba ta bira más txeu pa tudu ténpu. Tanbê, óras ki nu ta mostra amor pa nos irmons nu ta prova ma nos é kristons verdaderu. Jizus fla se apóstlus: “Tudu algen ta fika ta sabe ma nhos é nhas disiplu, si nhos ten amor pa kunpanheru.” (Juan 13:35) Tanbê, ten amor pa kunpanheru ta djuda-nu kontinua unidu. Apóstlu Paulu fla ma amor ta “uni tudu algen di manera konplétu.” (Kol. 3:14) Apóstlu Juan fla se irmons ku irmans: “Kel ki ta ama Deus tanbê debe ama se irmon.” (1 Juan 4:21) Óras ki nu ta mostra amor pa kunpanheru, nu ta prova ma nu ta ama Deus. w23.11 8 ¶1, 3

Kinta-fera, 13 di novenbru

Libra... di tudu pézu. — Ebr. 12:1.

Bíblia ta konpara vida di kenha ki ta sirbi Deus ku un korida. Kes algen ki ta kóre i ki ta konsigi txiga na méta, ta resebe vida pa tudu ténpu. (2 Tim. 4:7, 8) Nu meste faze tudu sforsu pa kontinua ta kóre, prinsipalmenti pamodi nu sta kuazi ta txiga na méta. Apóstlu Paulu fla-nu kuzê ki ta djuda-nu ganha es korida. El fla pa “nu libra di tudu pézu... i nu kóre sen dizisti na kel korida ki nu ten nos dianti”. Paulu krê flaba ma ka ten ninhun karga ki un sérvu di Jeová debe leba? Nau, é ka kel-li ki el krê flaba. Envês di kel-li, el krê flaba ma nu debe libra di kalker pézu ki nu ka meste. Kel tipu di pézu li pode trapadja-nu i pô-nu ta fika kansadu. Pa nu aguenta firmi, nu debe odja si nu sta ta karega algun pézu ki nu ka meste i bota-s lógu. Má omésmu ténpu, nu ka krê dexa di leba kes karga ki nu debe leba. Pamodi si nu faze kel-li, nu ta sai di kel korida. — 2 Tim. 2:5. w23.08 26 ¶1-2

Sésta-fera, 14 di novenbru

Ka bu dexa pa bu bunitéza ser na kuzas di fóra. — 1 Ped. 3:3.

Ser ikilibradu ta djuda-nu ruspeta opinion di otus algen. Pur izénplu, alguns irman gosta di uza makiajen, i otus ta prifiri ka uza. Alguns irmon gosta di toma bebida alkólika na limiti, má otus ta disidi ka toma ninhun bebida alkólika. Tudu algen ki ta sirbi Deus krê ten bon saúdi, má es ta skodje maneras diferenti di kuida di ses saúdi. Si nu ta atxa ma sénpri nu ten razon i nu ta tenta konvense otus pa faze sima nos, nu pode tropesa otus i dividi kongregason. (1 Kor. 8:9; 10:23, 24) Pur izénplu, Jeová ka ta fla-nu kuzê ki nu debe bisti, má el ta da-nu prinsípius pa nu sigi. Nu debe bisti di un manera ki ta da ónra pa Deus, ki ta mostra ma nos é ikilibradu, modéstu i ma nu ten “bon juís”. (1 Tim. 2:9, 10) Pur isu, nu ka ta bisti di un manera ki nu ta poi otus algen ta konsentra na nos. Prinsípius di Bíblia tanbê ta djuda ansions ka kria régras sobri manera di bisti i stilu di kabélu. w23.07 23-24 ¶13-14

Sábadu, 15 di novenbru

Nhos obi-m ku atenson i nhos kume kuza dretu, i nhos ta ben xinti gostu di kes midjór kumida. — Isa. 55:2.

Jeová mostra-nu modi ki nu pode ten un futuru filís. Kes ki ta seta konviti di ‘kel mudjer tola’ ta atxa ma faze konportamentu seksual mariadu é sábi. Má kuzê ki es sta ta faze ta leba-s pa ‘fundu di Sipultura.” (Pro. 9:13, 17, 18) Kes ki ta seta konviti di kel mudjer ki ta reprizenta ‘sabedoria di verdadi’ ta ten un futuru diferenti! (Pro. 9:1) Nu sta ta prende ama kes kuza ki Jeová ta ama i ôdia kes kuza ki el ta ôdia. (Sal. 97:10) I nu ta fika kontenti di konvida otus algen pa prende ku ‘sabedoria di verdadi’. É sima si nu ta ‘txoma na kes lugar altu di sidadi: “Tudu kes ki ka ten spiriénsia, pa ben pa li!”’ Ajuda ki sabedoria di verdadi ta da anos i kes ki seta se konviti ka ta sirbi sô pa gósi. El ta kontinua pamodi el ta djuda-nu ‘vive’ pa tudu ténpu timenti nu ta ‘anda na kaminhu di intendimentu.’ — Pro. 9:3, 4, 6. w23.06 24 ¶17-18

Dumingu, 16 di novenbru

Ken ki ka ta xatia faxi é midjór di ki un ómi balenti, i ken ki ta kontrola se kabésa é midjór di ki un algen ki toma un sidadi. — Pro. 16:32.

Modi ki bu ta xinti óras ki un koléga di trabadju ô di skóla ta faze-u perguntas sobri kuzê ki bu ta kridita na el? Bu ta fika nervozu? Maioria di nos ta xinti si. Má kes pergunta ki un algen ta faze pode djuda-nu intende kuzê ki el ta pensa ô ta kridita na el, asi ta fika más fásil pâpia ku el sobri kes notísia sábi. Má, alvês un algen pode faze un pergunta pa dizafia-nu. Nu ka ta fika dimiradu. Kel-li ta kontise pamodi alguns algen obi informasons mariadu sobri kes kuza ki nu ta kridita na el. (Atus 28:22) Tanbê nu sta ta vive na “ténpu di fin”, ki txeu algen “ka ta krê konkorda ku otus” i ti es é “runhu”. (2 Tim. 3:1, 3) Bu pode pergunta: ‘Modi ki N pode kontinua kalmu i mostra bondadi óras ki algen krê diskuti ku mi sobri kuzê ki N ta kridita na el?’ Kuzê ki pode djuda-u? Un kuza ki pode djuda-u é brandura. Un algen brandu ka ta xatia faxi, má el ta konsigi kontrola óras ki algen provoka-l ô óras ki el ka sabe kuzê ki el ta responde. w23.09 14 ¶1-2

Sugunda-fera, 17 di novenbru

Bu ta ben skodje-s pa ser prínsipis na téra interu. — Sal. 45:16.

Alvês, nu ta resebe konsedjus di organizason ki ta proteje-nu. Pur izénplu, nu ta avizadu sobri prigu di ama dinheru i sobri faze kuzas ki pode pô-nu ta dizobidese leis di Deus. Nu ta resebe bensons di Jeová si nu sigi kes konsedju li. (Isa. 48:17, 18; 1 Tim. 6:9, 10) Nu ka ten dúvida ma Jeová ta kontinua ta uza kes algen ki el skodje pa el da-nu orientason duránti grandi tribulason i duránti govérnu di mil anu. Nu ta kontinua ta sigi orientason? Tudu ta dipende di modi ki nu sta reaji gósi óras ki nu resebe orientason di Jeová. Pur isu, nu krê sigi sénpri orientason di Jeová i kel-li ta inklui kel ki el ta da-nu através di ómis ki el skodje pa kuida di nos. (Isa. 32:1, 2; Ebr. 13:17) Nu pode sigi nos gia Jeová pamodi el ta libra-nu di kalker kuza ki pode prujudika nos amizadi ku el i el ta leba-nu pa vida pa tudu ténpu na mundu novu. w24.02 25 ¶17-18

Térsa-fera, 18 di novenbru

Nhos salvadu pamodi se grandi bondadi. — Efé. 2:5.

Apóstlu Paulu staba kontenti ta sirbi Jeová, má el pasa pa txeu prubléma. Txeu bês, Paulu viaja pa lugaris lonji, i viaja kel bês ka éra fásil. Na kes viajen ki Paulu ta fazeba, alvês el staba “na prigu pamodi rius” i “na prigu pamodi ladrons”. Tanbê alguns bês, se inimigus ti sota-l. (2 Kor. 11:23-27) I nen sénpri irmons ka ta mostraba Paulu ma es ta daba valor pa sforsu ki el faze pa djuda-s. (2 Kor. 10:10; Flp. 4:15) Kuzê ki djuda Paulu kontinua ta sirbi Jeová? Paulu prende txeu sobri manera di ser di Jeová através di Skrituras i di kes kuza ki el pasa pa el. Paulu fika ku serteza ma Jeová ta amaba el. (Rom. 8:38, 39; Efé. 2:4, 5) I el bira ta ama Jeová txeu. Paulu mostra se amor pa Jeová kantu el ‘sirbi kes santu i el kontinua ta sirbi-s.’ — Ebr. 6:10. w23.07 9 ¶5-6

Kuarta-fera, 19 di novenbru

Obi ku autoridadi. — Rom. 13:1.

Txeu algen ta rekonhese ma nu meste di govérnu i ma nu debe obi ku peloménus alguns di kes lei di “autoridadi”. Omésmu ténpu, es pode ka ta krê obi ku un lei ki ta parse ma é injustu ô ma el ta iziji txeu dimás. Bíblia ta rekonhese ma Satanás sta ta kontrola govérnus di ómi i ma ka ta dura es ta ben distruídu. (Sal. 110:5, 6; Ecl. 8:9; Luk. 4:5, 6) Tanbê el ta fla-nu ma “ken ki ta fika kóntra autoridadi, ta fika kóntra órdi ki Deus poi.” Inda Jeová sta ta dexa govérnus di ómi governa pa pode ten órdi i el ta spera ma nu ta obi ku es. Pur isu, nu debe “da tudu algen kel ki es ten direitu”, kel-li ta inklui inpostu, ruspetu i obidiensa. (Rom. 13:1-7) Talvês nu ta atxa ma un lei ta trapadja-nu, ma é injustu ô ma é difísil di obi. Má nu ta obi ku autoridadi pamodi Jeová ta fla-nu pa nu faze kel-li. Nu ka ta obi ku es sô si es pidi-nu pa nu viola leis di Jeová. — Atus 5:29. w23.10 8 ¶9-10

Kinta-fera, 20 di novenbru

Spritu di Jeová da-l puder. — Juí. 15:14.

Kantu Sanson nase, filisteus staba ta governa Israel i ta fronta-s. (Juí. 13:1) Kes israelita sufri txeu pamodi kes filisteu éra mau. Jeová skodje Sanson pa ‘salva Israel di mô di kes filisteu.’ (Juí. 13:5) Má faze kel-li éra difísil. Pa faze kel diziginason difísil li, Sanson meste kunfiaba na Jeová. Un bês, kes trópa filisteu ba pega Sanson na Leí, ki talvês ta fikaba na Judá. Kes ómi di Judá staba ku medu, pur isu es disidi intrega Sanson pa kes filisteu. Povu di Sanson mara-l ku dôs kórda novu i es intrega-l pa kes filisteu. (Juí. 15:9-13) Má, ‘spritu di Jeová da-l puder’ i Sanson konsigi skapa di kes kórda. Dipôs el ‘atxa un kexada frésku di un buru,’ el panha-l i el uza-l pa mata mil filisteu! — Juí. 15:14-16. w23.09 2 ¶3-4

Sésta-fera, 21 di novenbru

Kel-li sta di akordu ku se vontadi pa tudu ténpu ki el faze através di Kristu, nos Sinhor Jizus. — Efé. 3:11.

Jeová fla-nu poku-poku na Bíblia kal ki é se “vontadi pa tudu ténpu”. Jeová pode skodje kaminhus diferenti pa faze se vontadi i sénpri el ta ten bons rezultadu pamodi el ta ‘faze pa tudu kuza djuda pa se vontadi kontise’. (Pro. 16:4) I rezultadu di kes kuza ki Jeová ta faze ta dura pa tudu ténpu. Kal ki é vontadi di Jeová i kuzê ki el faze pa kunpri-l? Deus fla Adon ku Eva kal ki éra se vontadi pa es. El fla-s: ‘Nhos ten fidjus i nhos bira txeu; nhos intxi téra i nhos manda na tudu kriatura bibu’ na téra. (Jén. 1:28) Kantu Adon ku Eva rabela, tudu algen bira pekador, má kel-li ka inpidi Jeová di faze se vontadi, sô el muda manera di faze se vontadi. Lógu dipôs, Jeová disidi kria un Reinu na séu pa kunpri vontadi ki el tinha désdi komésu pa algen i pa téra. — Mat. 25:34. w23.10 20 ¶6-7

Sábadu, 22 di novenbru

Si Jeová ka djudaba mi, na poku ténpu, N ta moreba. — Sal. 94:17.

Jeová pode djuda-nu ka dizisti. Pode ser difísil kontinua, prinsipalmenti si dja ten txeu ténpu ki nu sta luta kóntra un frakéza. Alvês, nos frakézas pode parse más difísil di kes ki apóstlu Pedru lida ku el. Má Jeová pode da-nu forsa pa nu ka dizisti. (Sal. 94:18, 19) Pur izénplu, pensa na un irmon ki duránti txeu anu, antis di konxe verdadi, tinha un stilu di vida omoseksual. El muda se vida konpletamenti i el pasa ta vive sima Bíblia ta fla. Má simé, alvês el tevi ki luta kóntra dizejus mariadu. Kuzê ki djuda-l ka dizisti? El fla: “Jeová da-m forsa. Ku spritu santu di Jeová... N prende ma N ta konsigi [kontinua] na kaminhu di verdadi... Jeová sta ta uza-m i sikrê ku nhas fadja el ta kontinua ta da-m forsa.” w23.09 23 ¶12

Dumingu, 23 di novenbru

Ser umildi i ten grandi ruspetu pa Jeová ta da rikéza, glória i vida. — Pro. 22:4.

Irmons jóven, nhos sforsa txeu pa nhos bira un sérvu di Jeová maduru. Bu meste skodje un bon izénplu pa imita, dizenvolve kapasidadi di rasusina, ser di kunfiansa, prende faze un trabadju ki ta djuda-u na bu vida i ki ta djuda-u pripara pa responsabilidadis ki bu pode ben resebe na futuru. Óras ki bu ta pensa na tudu kuza ki bu meste faze, talvês bu pode pensa ma kel-la é difísil pa bo. Má bu ta konsigi. Lenbra ma Jeová krê djuda-u. (Isa. 41:10, 13) É klaru ki bus irmon ku irmans na kongregason tanbê ta ba djuda-u. Óras ki bu bira un sérvu di Jeová maduru, bu ta ten txeu benson i un vida sábi. Nu ta ama nhos, irmons jóven! Jeová ta abênsua nhos timenti nhos sta ta trabadja gósi pa nhos bira un sérvu di Jeová maduru. w23.12 29 ¶19-20

Sugunda-fera, 24 di novenbru

Dexa un ofénsa pasa. — Pro. 19:11.

Imajina ma bu sta na un konvíviu ku un grupu di irmon ku irmans. Nhos sta ta divirti i nhos krê tra un fotu djuntu. Na verdadi, bu ta tra más dôs fotu pa ten serteza ma tudu algen fika dretu. Gósi, bu ten três fotu. Má na un di es bu ta repara ma un irmon ka sai dretu. Bu ta paga-l pamodi bu tene kes otu dôs fotu. I na es, tudu algen sta dretu i kel irmon tanbê. Di serteza bu ta lenbra di bons momentu ki bu pasa ku bus irmon ku irmans. Má talvês, na un di kes situason, un irmon ô un irman fla ô faze un kuza ki magua-u. Kuzê ki bu ta fazeba ku kel lenbransa? Pamodi ki bu ka ta tenta paga-l sima bu ta pagaba un di kes fotu ki ka sai dretu? (Efé. 4:32) Nu ten bons lenbransa di ténpu ki nu pasa djuntu ku es. Kes-li é kes tipu di lenbransa ki nu krê guarda i ki nu ta da valor. w23.11 12-13 ¶16-17

Térsa-fera, 25 di novenbru

Mudjer debe bisti dretu, es debe infeita ses kabésa ku ruspetu i bon juís, ... sima ta speradu di kes mudjer ki ta fla ma es ta adora Deus. — 1 Tim. 2:9, 10.

Kes palavra gregu ki uzadu li ta mostra ma un mudjer debe bisti ku ruspetu i leba en kónta sentimentus i opinions di otus algen. Nu ten txeu orgulhu di nos irmans ki nu krê txeu ki ta aplika kel konsedju li! Disirnimentu é un otu kualidadi ki tudu irmans meste dizenvolve pa es bira maduru. Kuzê ki é disirnimentu? É kapasidadi di sabe kuzê ki é dretu i kuzê ki é mariadu i dipôs skodje faze kel ki é dretu. Odja izénplu di Abigail. Se maridu toma un mau disizon ki pode prujudikaba tudu algen di se kaza. Abigail aji faxi. Pamodi el mostra disirnimentu, el salva vida di kes algen di se kaza. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Disirnimentu tanbê ta djuda-nu sabe ki óra ki nu debe pâpia i ki óra ki nu debe fika kaladu. El ta djuda-nu mostra preokupason pa otus, má sen mete na ses vida. — 1 Tes. 4:11. w23.12 20 ¶8-9

Kuarta-fera, 26 di novenbru

Nu pode fika kontenti pamodi nu ten speransa di resebe glória di Deus. — Rom. 5:2.

Apóstlu Paulu skrebe kes palavra li pa kongregason na Roma. Kes irmon ku irmans di la prende verdadi sobri Jeová i Jizus, es dizenvolve ses fé i es bira kriston. Nton, Deus fla-s “ma [es] é justu pamodi fé” i el skodje-s ku spritu santu. (Rom. 5:1) Es ganha un speransa sábi i es tinha serteza ma es ta ben resebeba el. Más tardi, Paulu skrebe pa kes kriston skodjedu ku spritu santu na Éfezu sobri kel speransa ki Jeová da-s. Kel speransa li ta inklui resebeba “un eransa pa kes santu”. (Efé. 1:18) I tanbê kantu Paulu skrebe pa kes irmon na Kolosus el mostra na undi ki kes kriston skodjedu ku spritu santu ta resebeba ses rekonpénsa. Paulu fla-s ma ses ‘speransa staba guardadu pa es na séu.’ (Kol. 1:4, 5) Nton, speransa pa kes ki skodjedu ku spritu santu é ma es ta resusitadu pa vive pa tudu ténpu na séu, undi es ta ba governa ku Jizus. — 1 Tes. 4:13-17; Apo. 20:6. w23.12 9 ¶4-5

Kinta-fera, 27 di novenbru

Kel pas di Deus ki nu ka ta konsigi intende, ta proteje nhos korason i nhos menti. — Flp. 4:7.

Kel palavra ki traduzidu pa “guarda” éra un palavra ki ta uzadu pa pâpia di trópas ki ta guardaba un sidadi i ta protejeba el kóntra atakis di inimigus. Kes algen ki ta moraba na un sidadi undi tinha guardas, ta xintiba suguru pamodi es sabia ma kes guarda staba ta proteje-s. Di mésmu manera, óras ki pas di Deus ta guarda nos korason i nos menti, nu ta xinti kalmu pamodi nu sabe ma nu sta suguru. (Sal. 4:8) Sima kontise ku Ana, sikrê nos situason ka muda lógu, nu pode kontinua ta xinti pas. (1 Sam. 1:16-18) I óras ki nu ta xinti kalmu, txeu bês é más fásil nu pensa di manera klaru i toma bons disizon. Kuzê ki nu pode faze? Óras ki bu sta txeu preokupadu, bu pode pidi Jeová pa djuda-u. Modi ki bu pode faze kel-li? Faze orason ti ki bu xinti kel pas di Deus. (Luk. 11:9; 1 Tes. 5:17) Si bu sta ta pasa pa un prubléma, kontinua ta faze orason i bu ta xinti kel pas di Jeová ki ta guarda bu korason i bu menti. — Rom. 12:12. w24.01 21 ¶5-6

Sésta-fera, 28 di novenbru

Nos Pai ki sta na séu, pa bu nómi ser santifikadu. — Mat. 6:9.

Pa santifika nómi di se Pai, Jizus aguenta tudu tipu di tortura, insultu i mintiras kóntra el. El sabia ma el debe obiba ku se Pai na tudu kuza. I el ka tinha ninhun motivu pa el xintiba vergónha. (Ebr. 12:2) El sabia tanbê ma Satanás staba ta akuzaba el na kel momentu difísil. (Luk. 22:2-4; 23:33, 34) Di serteza Satanás kreba pa Jizus dexaba di ser lial pa Jeová. Má Satanás fadja konpletamenti! Jizus prova ma Satanás é un mintirozu kruel i ma Jeová ten sérvus lial ki ta kontinua fiel pa el, sikrê óras ki es pasa pa situasons difísil! Bu krê dexa bu Rei ki sta ta governa kontenti? Kontinua ta lova nómi di Jeová i ta djuda otus algen prende tudu kes kualidadi bunitu di nos Deus. Óras ki bu faze si, bu sta ta imita Jizus. (1 Ped. 2:21) Sima Jizus, bu sta ta dexa Jeová kontenti i bu ta prova ma Satanás, ki é Se inimigu, é un mintirozu diskaradu! w24.02 11-12 ¶11-13

Sábadu, 29 di novenbru

Modi ki N ta paga Jeová pa tudu kuza dretu ki dja el faze pa mi?’ — Sal. 116:12.

Na kes últimu sinku anu, más di un milhon di algen batiza i es bira Tistimunhas di Jeová. Kantu bu da bu vida pa Jeová, bu skodje bira disiplu di Jizus i di la pa dianti faze vontadi di Jeová bira kel kuza más inportanti na bu vida. Má kuzê ki ta involve da bu vida pa Jeová? Jizus fla: “Si algen krê ser nha sigidor, el debe nega se kabésa”. (Mat. 16:24) Kel frazi na gregu ki traduzidu pa “el debe nega se kabésa” tanbê pode ser traduzidu pa “el debe fla nau pa se kabésa”. Dja ki bu da bu vida pa Jeová, bu meste fla nau pa kalker kuza ki ta bai kóntra se vontadi. (2 Kor. 5:14, 15) Kel-li ta inklui fla nau pa “kes óbra di karni”, sima konportamentu seksual mariadu. (Gál. 5:19-21; 1 Kor. 6:18) Si bu obi ku Jeová, bu vida ta bira más difísil? Nau. Si bu ta ama Jeová i si bu ten serteza ma obi ku se leis é bon pa bo, bu vida ka ta bira más difísil. — Sal. 119:97; Isa. 48:17, 18. w24.03 2 ¶1; 3 ¶4

Dumingu, 30 di novenbru

[Bu] ta da-m txeu alegria. — Luk. 3:22.

Jeová ta da se spritu santu pa kes algen ki el sta kontenti ku es. (Mat. 12:18) Pensa na kel-li: ‘N ta mostra alguns kualidadi di frutu di spritu santu na nha vida?’ Bu ten más paxénxa gósi ku otus algen di ki antis di bu konxe Jeová? Na verdadi, kantu más bu mostra kes kualidadi di frutu di spritu di Deus, más serteza bu ta ten ma Jeová sta kontenti ku bo! Ku bazi na resgati Jeová ta púrdua pekadus di kes algen ki el sta kontenti ku es. (1 Tim. 2:5, 6) Má, i si na nos korason inda nu ka ten serteza ma Jeová sta kontenti ku nos, sikrê nu ten fé na resgati i dja nu batiza? Lenbra ma nen sénpri nu ka ta pode kunfia na kuzas ki nu sta xinti, má nu pode kunfia na Jeová. Pa el kes algen ki ten fé na resgati é justu i el promete ma el ta abensua-s. — Sal. 5:12; Rom. 3:26. w24.03 30 ¶15; 31 ¶17

    Publikasons na kabuverdianu (1993 ti 2025)
    Sai di bu kónta
    Entra ku bu kónta
    • Kabuverdianu
    • Manda pa otu algen
    • Konfigurasons
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Régras di uzu
    • Régras di privasidadi
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Entra ku bu kónta
    Manda pa otu algen