LONGANEDHA DHI RI 32
DYI 44 Bʉ thí bʉni ná ke dzá sala
Yova jiri krʉ kʉ ná ndrŭ leni le
“Yova . . . nzá jiri ddikpa le ma ba sadha ro ddi ri, ro ke jiri krʉ kʉ ná ndrŭ leni le.”—2 PE. 3:9.
RI NǍ LO
Ko si le lé leni nari ká kʉ addu, ri ká ngani le leni addudho, ndirigoti Yova ká korie ndrŭ tsotso ngbaribbai ndiro ndima leni ndima dhi chenga nǎ ro nari nja.
1. Le leni ndidhó chenga nǎ ro ná le dho ká ringani ndi njí addu?
NJATI ko njí che kʉ ná lo ró, ringani ko leni le kodhó chenga nǎ ro. Biblia ripo, le leni ná le nanga ndidhó chenga adi d’od’o, le adi ri tso bbabba ndirigoti le adi rivʉ nzɨ ndi nji fø chenga ki.—Mt. 3:8, Mdo. 3:19, 2Pe. 3:9.
2. Ko krʉ dho ká ringani ko chulo le lé leni nari djo addudho? (Nehemia 8:9-11)
2 Ndrŭ krʉ dho ringani ndima chulo le lé leni nari djo. Ká addudho? Dhonalo ko krʉ adi chelo nji krʉ ddo ró. Ko kʉ Adamu ma, Eva ma na nǎ gø nari dho, ko krʉ adi chenga nji ndirigoti ko krʉ adi cheni che. (Ro. 3:23; 5:12) Nzɨ chenga nji ná ndrŭ ro nga kʉ ri. Kpakpa dhó udha ngʉe mutume Paulo bbai ná ndrŭ dho ma nzɨ ddi ri ro ngʉ adi ka ndima cho ndima ronga tso che kʉ ná lo njidha ró ri. (Ro. 7:21-24) Føri na mana ká kʉ ko thí di njedha ba krʉ saa ró ko nji ná chenga djotsina? Nga, Yova kʉ zølo dhi Mungu ndirigoti ke jiri ko é hwè na. Akonja Nehemia dhó saa na ngʉe ná Wayahudi dangʉe lu ná lo. (Azø Nehemia 8:9-11.) Yova nzá jingʉeri kpa thí di njedha ba nga djolu anziro ndima njingʉe ná chenga djotsina ri, ro ke jingʉeri kpa é hwe na ndi dho kpa madha bbʉ nari kana. Yova churi nari kʉ, njati ko leni le ró ko thí adi hwè ba. Føri dho ke loddi ko dho le lé leni nari djo. Njati ko leni ngbà ró, ko ka ko uri u nari kʉ kodhi zølo dhi Baba si ko zø njinji.
3. I lo nǎ ká ko si lo chu ngbá lo djo?
3 Kpadjo akotilo le lé leni nari djo. I lo nǎ, ko si lochu gbo kʉ ná lo djo. Ya kwanza, ko si loti Yova ddingʉe Waisraeli dho le lé leni nari djo ná lo djo. Føri goti, ko si lo chu ngbaribbai ma Yova kongʉe ndrŭ tsotso ndiro ndima leni le d’e nari djo. Ya mwisho, ko si lo chu Yesu ddingʉe ndi unakpa dho le lé leni nari djo ná lo djo.
WAISRAELI DHO YOVA DDINGɄE LE LÉ LENI NARI DJO NÁ LO
4. Yova ká ddingʉe ngbá lo Waisraeli dho le lé leni nari djo?
4 Yova bbʉngʉe ndidzá yadha Waisraeli dho ná saa na, kpa tsongʉeni ndima rrnga rr ri dho. Ndirigoti Yova pongʉeri njati kpa rrnga rr ndidzá yadha dho ró, ndi si kpa ronga b’ob’o ndirigoti ndi si kpa ronga lele. Fø yadha djo ke pongʉeri kpa dho ɨ: “Njʉ ma bbʉ ni dho ná i yadha ro nga kʉ kpakpa ri, ri ro nga kʉ nzɨ njini ni dho ná ngatsi maddi ri.” (Kum. 30:11, 16) Njati kpa tsae ke ro tsa inga kpa ngae d’i miungu madha tso ró, kpa nzá ka ndima bae kedhó ledha ri ndirigoti kpa ka ndima nzaeni nza. Ro, føri na mana nga kʉ ke ka ndi bbae kpa theinga dho ri. Ri ka ndi kae ka “kpa ki ngʉ vi [ndima] dhi Mungu Yova ro ndirigoti ndima rr ke chu.” (Kum. 30:1-3, 17-20) Føri na mana kʉ, ri ka ndi ueri kpa leni le. Njati kpa njieri fø ngbà ro, Yova ka ndi ndrieni kpa ro chøchø ndirigoti ke ka ndi lee kpa ronga bbo pli.
5. Yova ká dhongʉe ndi nzá d’i ji ndidzá ndrŭ ró ro nari ngbaribbai? (2 Wafalme 17:13, 14)
5 Vʉ Yova vʉngʉe ndi dho ná ndrŭ ngʉ adi tsa ke ro bí ina. Kpa ngʉ adi sanamu má ndirigoti kpa ngʉ adi che pli kʉ ná nja lo ma nji ddi. Føri ngʉ adi rili, kpa nzani nza. Ro, Yova ngʉ adi kpakpanga nji ndi kó kpa tsotso ndiro kpa njínji ki vi ndi dho d’e. Ke ngʉ adi ndidhó bbanabi cho bí ina kpa dhi ngana ndiro kpa leni ndima dhi chenga nǎ ro ndirigoti kpa ki ngʉ vi ndi ro d’e.—Azø 2 Wafalme 17:13, 14.
6. Yova ká njingʉe njí ndidhó bbanabi na ngbaribbai ndiro kpa d’ra le lé leni nari nǎ mana kʉ bbo nari ndidzá ndrŭ dho d’e? (Anja ji maddi.)
6 Yova ngʉ adi bbanabi chó bí ina ndidzá ndrŭ dhi ngana ndiro kpa ja lo ndrŭ dho ndirigoti kpa thɨ ndima dhó lo thika d’e. Loroji na, Mungu pongʉeri Yeremia rá rid’ra i Waisraeli dho: “Angʉ, Ee tsatsa ná Israeli . . . Ma nzɨ si ni ro nja ka ma nanga kani ro ri dhonalo ma kʉ chi . . . Ma nzɨ li lo ro ma thí na theinga dho ri. Ad’i nidhó chenga utso dhé, dhonalo ni tsatsa Yova ró.” (Yer. 3:12, 13) Yoeli chulu, Yova pongʉeri: “Aningʉ ma dhi ngana ni thí nǎ ro krʉ.” (Yoe 2:12, 13) Isaya chulu ke pongʉeri ɨ: “Aniliri ni tsetse; anitu nidhó che kʉ ná lo ma nyǒ njí ro; anibba chenga njidha tso.” (Isa. 1:16-19) Ndirigoti Ezekieli chulu Yova pongʉeri ɨ: “Che kʉ ná le dzá dhe dho ká ma thí adi hwè ba ddi? . . . Ma ká adi riji ke bbá ndidzá che kʉ ná chu ndirigoti ke di shi nzɨ? Ma nzɨ adi hwè ba ddikpa ke dzá dhe dho maddi ri, . . . føri dho aningʉ ndirigoti ni di shi.” (Eze. 18:23, 32) Yova adi hwè ba bbo njati ndrŭ leni le ndima dhó chenga nǎ ro ró dhonalo ke jiri krʉ kʉ ná ndrŭ di theinga dho! Føri dho Yova nzɨ adi rib’o chenga nji ná le leni le i vi le tsotso ndi ko nari njí ri. Akonja fø loroji ro di.
Yova ngʉ adi bbanabi chó bí ina ndidzá vivingʉe ná ndrŭ dhi ngana ndiro kpa leni le d’e (Anja paragrafu 6-7)
7. Nabi Hosea ma, ndibbá le ma na dhó lo chulu ká Yova ddingʉe ngbá lo ndidzá ndrŭ dho?
7 Anja Yova ddingʉe ndidzá ndrŭ dho Hosea ma, ndibbá le Gomere ma na chulu ná lo. B’lo le nji uzinifu nari goti, le bbangʉe Hosea bba nja kpetsi kpa djotsina. Le dho ká ri ka ndi kae ka ndi leni vi? Ndrŭ krʉ djó lo churie ná ke Yova pongʉeri Hosea dho ɨ: “Akira vi, aji b’lo nja kʉ ná kpetsi ke jingʉe ndirigoti b’lo nji uzinifu ná fø isɨle ki vi, ddiddi Yova ji Israeli nǎ ndrŭ d’i miungu kpa ngʉ má ná saa na nari bbai.” (Ho. 3:1; Mez. 16:2) Anonga nari kʉ, Hosea bbá fø le ngʉe go ndi che pli kʉ ná lo nji ro. Føro mai, Yova pongʉeri ke rá le dhi ngana, ke njí le zø ndirigoti ke ngʉ le ki vi ndi bba.a Føri chulu, Yova ngʉ ngbaribbai ma ndi adi ndi mbu ndidzá ndrŭ dhi lo dho nari nga ddi Waisraeli dho. Go mai kpa ngʉ che kʉ ná lo nji ro, Yova ngʉ adi jidha dhé dhǒ kpa dho, ke ngʉ adi ndidzá bbanabi chó kpa dhi ngana ndiro kpa kó ndrŭ tsotso ndirigoti kpa ø ndima dhó nyi thika d’e. Fø loroji ridho nari kʉ, Yova chu ndrŭ thí nǎ kʉ ná lo krʉ ndirigoti ke ka ndi mburi ndi kó bbò chenga nji ná le tsotso ma ngbà dhé. (Mez. 17:3) Akonja ngbaribbai ma Yova njingʉe fø lo nari.
NGBARIBBAI MA YOVA ADI NDRŬ TSOTSO KÓ NDIRO NDRŬ LENI D’E NARI
8. Yova ká kongʉe Kaina tsotso ngbaribbai ndiro ke leni le d’e? (Mwanzo 4:3-7) (Anja ji maddi.)
8 Kaina ngʉe Adamu ma, Eva ma na dhi ya kwanza ngba. Ke bangʉe chenga ndidzá gø dhi ndrŭ ró ro. Føri goti Biblia pori ke djo ɨ: “Ke dhó njí ngʉe che.” (1 Yo. 3:12) Njaro føri dzá lo dho i nzá Yova ungʉe “Kaina ma, ke ngʉ bbʉ ná bbʉdha ma na tso ro” ri ke ngʉ bbʉ ná saa na ri. Ndidhó che kʉ ná nyi thika ndi øe nari rɨngana, “Kaina nǎ thø gʉ rangʉe anzi ndirigoti ke nanga kangʉeni bbo.” Nde, føri goti ká Yova njingʉeri ngbǎ? Ke tingʉe lo Kaina dho. (Azø Mwanzo 4:3-7.) Yova ddingʉe nga ke na bblo kʉ ná chu nǎ, ke bbʉngʉe ngab’odha ke dho ndirigoti ke pongʉeri njati ke bbá ndi nǎ kʉ ná fø thø tso nzá ró, ri si kʉ ke tsu hatari na. Njedha dhi lo kʉ, Kaina nzá dhé rrngʉe nga ro ri. Ke nzá ungʉe Yova ndi tsotso ko ndi leni nari ro ri. Nde, føri djotsina ká Yova mbungʉeri ki ro nzá ndi kó chenga nji ná ndrŭ tsotso ndiro ndima leni d’e? Ngbà!
Yova ddingʉe nga Kaina na bblo kʉ ná chu nǎ, ke bbʉngʉe ngab’odha ke dho ndirigoti ke pongʉeri njati ke bbá ndi nǎ kʉ ná fø thø tso nzá ró, ri si kʉ ke tsu hatari na (Anja paragrafu 8)
9. Yova ká kongʉe Daudi tsotso ngbaribbai nja ke leni d’e?
9 Yova jingʉe Pi Daudi bbo. Ke nzingʉe ke “ma thí ji ná lo nji ná ke.” (Mdo. 13:22) Ro, Daudi njingʉe che bbo kʉ ná lo, ke njingʉe uzinifu ndirigoti ke hwingʉe ndrŭ. Musa dhó yadha dhongʉeri nari bbai, Daudi dho ringangʉeni le hwi ndi hwi. (Law. 20:10; Hes. 35:31) Ro, Yova jingʉeri ndi kó ke tsotso ko ndiro ke leni le ndidhó chenga nǎ ro d’e.b Ke chongʉe ndidzá nabi Natani ke dhi ngana, nzá mai ke d’engʉe leni go ro. Natani njingʉe njí na ná loroji løngʉe Daudi thí ronga bbo. B’lo fø lo lø Daudi thí ronga bbo ro, ke lengʉeni le. (2 Sa. 12:1-14) Ke ndingʉe ddikpa Zaburi, ná fø Zaburi dhongʉe ngbaribbai ma ke mbungʉe ndi ndi njingʉe ná lo dho nari. (Zb. 51, Utangulizi) Chenga nji ná bí kʉ ná ndrŭ tsotso adi koni ko njati ndima zø fø zaburi ndirigoti ndima leni le ró. Ko adi hwè ba bbo Yova kongʉe Daudi tsotso ndiro ndi leni le nari dho.
10. Ni ká adi ni mbu ngbaribbai ni churi Yova kʉ ngatsovedha na ko laidjo ndirigoti ke adi ko zø njinji nari dho?
10 Yova ndrorie krʉ kʉ ná chenga ndro. (Zb. 5:4, 5) Nì mai ri kʉ føro, ke churi chu nari kʉ ko krʉ kʉ chenga dhi ndrŭ, ke jirie ko ji ndirigoti ke vʉrie ri ndi kó ko tsotso ndiro ko hwini chenga tso ró d’e. Ke adi bbo pli kʉ ná chenga nji ná ndrŭ tsotso ma kó ko dhé ndima leni le ndirigoti ndima ka nanga ngʉ chøchø ndi na d’e. Fø lo ko chu nari adi ko iso pɨpɨ! Ko di ngaddi Yova dhó ngatsovedha djo ndirigoti ke adi ko zø nji nari djo ró, ko adi tøni chi ndirigoti ko adi leni le ko nji ná chenga nǎ ro. Kpadjo akotilo le lé leni nari djo Yesu ddingʉe ndi unakpa dho ná lo djo.
LE LÉ LENI NARI DJO YESU UNAKPA BANGɄE NÁ SOMO
11-12. Yesu ká njingʉe nji ngbá loroji na ndiro ndi dhǒ Yova e tayari ko zø njidha dho nari d’e? (Anja ji.)
11 Karne ya kwanza ngʉe Masiya ka ndi sie ná saa. Anziro kʉ ná lo nǎ ko njaeri nari bbai, Yova pongʉeri Batiso ngʉ bbʉ ná Yohana ma, Yesu Kristo ma na ddi longa ndrŭ dho le lé leni nari na mana kʉ bbo nari djo.—Mt. 3:1, 2; 4:17.
12 Dz’ djó Yesu ngʉe ná saa na, ke ddingʉeri ndidzá Baba e tayari ko zø njidha dho chenga ko njí ná saa na. Fø lo Yesu dhongʉe vivi ná ngba dhó loroji djo ndi tingʉe lo nari chulu. Fø jadda ngba vʉngʉeri ndi rá rá ndima bbá ro ndirigoti ndi njí che bbo kʉ ná lo. Ro, ddikpa saa na ke “nengʉe ndidhó lonanga” ndirigoti ke ngʉngʉe ndima bba. Fø ngba dzá baba ká mbungʉe ndi ngbaribbai fø ngba dzá lo dho? Yesu pongʉeri go ngba ngʉe da nga nǎ ro, ngba dzá baba njangʉe ngba ndirigoti ke ngba dzá ri zø njingʉe, ke d’angʉe ngba dhi ngana, ke mongʉe ngba ndirigoti ke mbʉngʉe ngba mbʉ.” Fø ngba nzingʉeri ndi ngʉ njí dhi ke ndidzá baba bbá dza na, ro fø ngba dzá baba nzingʉe fø ngba “ndidhi dduna” ndirigoti ke lingʉeri ngba ki ngʉ vi familia kana. Ngba dzá baba pongʉeri ɨ: “Ke vie vi, ro kpadjo ke bani ba.” (Lu. 15:11-32) Ra nǎ Yesu ngʉe ro, ke ngʉ adi ngbaribbai ma ndidzá Baba zølo dhǒ ndrŭ dho ndirigoti ngbaribbai ke ngʉ adi le leni ndima dhó chenga nǎ ro ná ndrŭ zø nji nari nja. Bbʉbbʉ dhé, Yesu d’rangʉe ná føri kʉ pɨ ka ndi pɨ ko iso ná lo ndirigoti føri ngbá ngatsi ma kodhi Baba, Yova e zølo na nari dhǒ!
Ndidhó loroji nǎ Yesu tilo djo ná vivi ná ngba dzá baba ndidzá ngba mo abba ngba ngʉ ná saa na (Anja paragrafu 11-12)
13-14. Mutume Petro ká bangʉe ngbá somo le lé leni nari nǎ ro ndirigoti ke ká ddingʉe ngbá lo ri djo nja ndrŭ dho? (Anja ji maddi.)
13 Mutume Petro bangʉe bbo na mana kʉ ná somo Yesu dhó ro ngbaribbai ma Yova adi le leni ná ndrŭ zø nji nari djo. Mutume Petro dhó lo ungʉeri bí ina le njí ndi zø nji ndirigoti Yesu ngʉe tayari ke zø njidha dho. Loroji na, b’lo Petro gʉngʉe ndidzá bboke gbo ina nari goti, ke thí bʉngʉeni bbo ndi nji ná fø lo dho. (Mt. 26:34, 35, 69-75) Ro, b’lo Yesu ga nari goti, ke dhongʉe ndi Petro dho ddiro ndiro ndi tilo ke na d’e. (Lu. 24:33, 34; 1 Ko. 15:3-5) Yesu chungʉe nari kʉ Petro leni ngbà ndirigoti ke jingʉeri ndi dhori ke dho nari kʉ ndi nji ke zø nji.—Anja Marko 16:7
14 Petro chungʉe ngbaribbai ma le adi le mbu b’lo le leni ndirigoti le zø njini njí ró nari bblo. Patekote dhi fete da nari goti, Petro bbʉngʉe ná hotuba nǎ ke d’rangʉeri, nzá ungʉe Yesu ná Wayaudi lingʉeri Masiya dhedhe. Ro, jidha na ke d’rangʉeri kpa dho ɨ: “Anileni, aningʉ Mungu ro, ndiro nidhó chenga sani d’e, føro le isopɨdha dhi ddo si si Yova nganga dhó ro.” (Mdo. 3:14, 15, 17, 19) Petro pongʉeri chenga nji ná ke leni le ró, ke adi ndidhó che kʉ ná ngaddidha ma, che kʉ ná nyi ma na thika øø ndirigoti ke adi kpakpanga nji ndi ngá Mungu ji ná lo njidha tso. Godhé mutume Petro pongʉeri nari kʉ Yova si rili kpa nji ná chenga zø njini krʉ, føri kʉ krʉ ke tu kpadhó chenga kpa djó ro nari bbai. Føri goti cho bí kana, Petro lingʉe Wakristo kpakpa ɨ: “Yova . . . nzá jiri ddikpa le ma ba sadha ro ddi ri, ro ke jiri krʉ kʉ ná ndrŭ leni le.” (2 Pe. 3:9) Njati ko leni kodhó chenga nǎ ro ngbà ndirigoti ri ée bbo pli kʉ ná chenga ma ri ró, ko ka ko mbu ko ngoi na dhonalo ko churi nari kʉ Yova sa ri krʉ ko dho!
B’lo fø mutume leni nari goti, Yesu njingʉe ke zø jidha na ndirigoti ke lingʉe ke kpakpa (Anja paragrafu 13-14)
15-16. (a) Mutume Paulo ká chungʉe ngbá lo ndrŭ zø njidha djo? (1 Timoteo 1:12-15) (b) Gosi ná lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?
15 Tarso nǎ Sauli njingʉe che kʉ ná lo bí. Ke nzangʉe Yesu unakpa che bbo kʉ ná chu nǎ. Njaro bí kʉ ná Wakristo ngʉ riddi fø ke ro nzá ka ndi leni ri. Ro, Yesu chungʉeri Sauli ka ndi le ndidhó nyi thika ngbà ndirigoti ndi leni le. Ke ma, ndidzá Baba ma na njangʉe bblo lo Sauli nǎ. Yesu pongʉeri: “Fø ke kʉ vʉ ma vʉ ma dho ná no.” (Mdo. 9:15) Yesu njingʉe ddikpa ddù ma krʉ ndiro ndi kó Sauli tsotso ndi leni le d’e. (Mdo. 7:58–8:3; 9:1-9, 17-20) Sauli inga Paulo leni nari goti, ke ngʉngʉe Mukristo. Mutume ke ngʉ nari kana Yesu bbʉngʉe njí ke dho na. Ke ngʉ adi mbai po bí ina Yova ma, Yesu ma na njingʉe ndi dho ná bblonga ma, zølo ma na djotsina. (Azø 1 Timoteo 1:12-15.) Paulo pongʉeri ndi djoi ma, ndi vei ma na dho ɨ: “Ndidzá bblonga djotsina Mungu riji ni leni le.”—Ro. 2:4.
16 Korinto nǎ kutaniko nǎ ddikpa ke ngʉ uasherati nji nari Paulo rr ná saa na ká ke njingʉeri ngbǎ? Ke pongʉe ná lo nǎ ro ko ka ko famu nari kʉ Yova adi jidha dhǒ ó na ndi o ná ndrŭ dho ndirigoti ke adi zølo dhǒ le leni ná ndrŭ dho, ndirigoti ko si ngbaribbai ma ko ka ko dyø ke nari nja. Gosi ná lo nǎ ko si lochu bbo pli Korinto nǎ kutaniko nǎ njingʉeni ná lo djo.
DYI 33 Abu ni djó li o ná no Yova djo