Lendo e Yore Kelo Nyak
1. En yo mane mwanyalo luwogo ranyisi mar Yesu?
1 Kane en e pinyka, Yesu ne thoro wuoyo gi joma oromogo e yore kata kuonde moko ma ji yudore. (Luka 9:57-61; Joh. 4:7) Ne odwaro ni ji mang’eny kaka nyalore owinj wach molando. E kindegi, lendo e yore en yo maber ahinya mar konyo ji yudo rieko mar Nyasaye. (Nge. 1:20) Wabiro yudo nyak maber ka wakawo okang’ mar lendo ne jogo kendo tiyo gi rieko.
2. Ere kaka kawo okang’ konyo e lendo mitimo e yore?
2 Kaw Okang’: Ber ka wadhi kama ji nitie kar chung’ kata bet kamoro mondo gin ema gibi irwa. Bwonj kodgi, ng’i wang’gi kendo nyis ni idewogi. Kapo un gi jolendo mamoko, ber ka udhi ir ji mopogore opogore. Bende dwarore ni itim kinda mondo idog inegi kendo. Ka nyalore, bang’ lendo ne ng’ato, inyalo kwaye kabe unyalo romo kendo. Jolendo moko oseyango kamoro achiel ma gilendoe pile kendo mano miyogi thuolo mar chako romo gi joma ne giselendone.
3. Ere kaka wanyalo tiyo gi rieko seche ma walendo e yore?
3 Tiyo gi Rieko: Ti gi rieko e ng’ado kama ibiro chung’ie seche milendo kod joma ibiro lendonegi. Ok ochuno ni ilend ni ng’ato ang’ata makalo. Bed ng’at ma ng’iyo gik matimore e alwora. Kuom ranyisi, kapo ni ng’ato reto, inyalo weyo mondo okal. Seche milendo e dho duka moro, ber tiyo gi rieko mondo kik imi jatelo ma kanyo chak chich kodi. Ber lendo ne ji seche ma gia kar ohala moloyo lendonegi seche ma eka gidonjo kanyo. Dhi ir ji e yo maok ibi miyo gibed maluor kata chich kodi. Bende ti gi rieko seche michiwo bugewa. Kapo ni joma ilendonegi ok orwako wach inyalo miyogi trakt kar miyogi gasede.
4. Ang’o momiyo lendo e yore kelo nyak kod mor?
4 Lendo e yore miyowa thuolo mar keyo kodhi mag adiera e kinde machuok. (Ekl. 11:6) Moko kuom joma waromogo gin joma ok wanyal yudo e utegi seche mwalendo ot ka ot. Donge inyalo timo chenro mondo ilend e yore, mondo in bende iyud mor gi nyak e tiyo tij lendo e yo ma kamano?