Nonro mag Chenro mar Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa
JULAI 1-7
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | JO-KOLOSAI 1-4
“Lonyuru Kit Dhano Machon, Kendo Urwak Kit Dhano Manyien”
We Roho mar Nyasaye Ochiki, to Ok Chuny mar Piny
12 En chuny kata kido mane ma anyiso e kit ngimana? (Som Jo Kolosai 3:8-10, 13.) Chuny mar piny jiwo timbe mag ringruok. (Gal. 5:19-21) Sama weche dhinwa maber ok e sama wabiro ng’eyo gadier ni en chuny mane machikowa, to en sama ok en kamano, kaka sama owadwa kata nyaminwa moro ma Jakristo ok dewwa, ochwanyowa, kata otimonwa richo moro. E wi mano, sama wan kendwa pacho eka nyalo nenore maler ni en chuny mane machikowa. Nyalo dwarore ni wanonre wawegi. Penjri ane kama, ‘Kuom dweche auchiel mosekalo, be kita osemedo bedo kaka mar Kristo koso asedok mosmos e kit ngima marach korka wechena koda timbena?’
13 Roho mar Nyasaye nyalo jiwowa ‘lonyo dhano machon gi timbene’ kendo rwako “dhano manyien.” Mano biro miyo wamed nyiso hera kod ng’wono. Wabiro bedo moikore weyore richo ng’ato gi ng’ato, kata ka nenore ni nitie wach moro ma otimnwa maok kare. Ka otimnwa gik mwaparo ni ok kare, ok wabi kawo okang’ mar bedo gi ‘kecho kod mirima gi ich wang’, gi koko gi ayany kod himruok.’ Kar mano, wabiro bedo jogo ma nyisore ‘kech’ mayom.—Efe. 4:31, 32.
Be Wach Nyasaye Oseloko Kiti?
18 Ka wadwaro mondo Wach Nyasaye okonywa watim lokruok, dwarore watim mathoth moloyo mana some kendo yudo puonj kuome. Ji mang’eny somo Muma kendo ging’eyo weche mathoth manie iye. Nyalo bedo ni iseromo gi joma kamago sama ilendo. Moko kuomgi nyalo chanoni weche sie kaka giyudore e ndiko moro e Muma. Kata kamano, ng’eyo ndiko mang’eny kamano ok mi gilok kit ngima ma gidakie. Kare en ang’o mapod otamogi timo? Mondo omi Wach Nyasaye olok ngima ng’ato, nyaka ng’atno owuon ochiw thuolo mondo Wach Nyasaye odonj ei chunye. (Gal. 6:6) Omiyo, dwarore ni wakaw thuolo mondo wapar matut kuom gik ma wapuonjore. Nyalo bedo gimaber ka wapenjore niya: ‘Be ei chunya maiye an gadier ni wach ma apuonjorani en adiera mowuok e Muma to ok en wach din? To moloyo, be anyalo neno yore manyalo tiyoe gi puonjni e ngimana, maok akawe kaka puonj manyalo konyogo mana jomoko? Be awinjo e chunya ni an awuon ema Jehova wuoyo koda?’ Paro matut kuom penjo machalo kamago nyalo konyowa medo hero Jehova koda chikene gi chunywa duto. Wabiro medo hero Jehova moloyo. Ka gik ma wapuonjore omulo chunywa, to wabiro timo lokruok madwarore.—Nge. 4:23; Luka 6:45.
19 Somo Wach Nyasaye pile kendo paro matut kuom gik ma wasomo, biro jiwowa mondo wadhi nyime timo gik mabeyo manyalo bedo ni wasechako timo e okang’ moro ma en: ‘Lonyo dhano machon gi timbene, kendo rwako dhano manyien miloso manyien e kit jachwech.’ (Kol. 3:9, 10) Ka adier wawinjo tiend gima Muma puonjo, kendo tiyo kod puonj ma wayudo, mano biro jiwo chunywa mondo wadhi nyime rwako dhano manyien, tiendeni rwako kido mag Kristo manyalo konyowa kwedo obadho mag Satan.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-2-E 169 ¶3-5
Pinyruodh Nyasaye
“Pinyruodh Wuode Mohero.” Chieng’ Pentekost ma higa 33 ma ne en odiechieng’ mar apar bang’ ka ne Yesu osedok e polo, jopuonjrene noneno ranyisi ma ne omiyo gibedo gadier ni ‘ne oseting’e malo mi obet e bad Nyasaye korachwich.’ Yesu noolonegi roho maler chieng’no. (Tic 1:8, 9; 2:1-4, 29-33) Chieng’no, “singruok manyien” nochako tiyo, kendo jopuonjre Yesugo e ma nobedo jokanyo mokwongo mag “oganda maler,” ma en Israel mar roho.—Hib 12:22-24; 1Pe 2:9, 10; Gal 6:16.
Kristo ne koro obet e bad Wuon-gi korachwich kendo en e ma koro ne en Wi kanyakla. (Ef 5:23; Hib 1:3; Fil 2:9-11) Ndiko nyiso ni chakre Pentekost ma higa 33, ne olos pinyruoth mar roho, ma ne locho e wi jopuonjre Kristo. Ka ne jaote Paulo ndiko ne Jokristo ma ne ni Kolosai, nowacho ni Yesu Kristo ne nigi pinyruoth e kindeno. Nondiko niya: “[Nyasaye] ne oresowa waa e bwo teko loch mar mudho mi ne orwakowa ei pinyruodh Wuode mohero.”—Kol 1:13; pim gi Tic 17:6, 7.
Pinyruodh Kristo mar roho ma osebetie chakre Pentekost ma higa 33 ka dhi nyime osebedo ka locho e wi Israel mar roho, ma gin Jokristo mowal gi roho maler mondo gibed nyithind Nyasaye. (Joh 3:3, 5, 6) Sama Jokristo mowalgo osedhi e polo, koro ok gibed e bwo pinyruodh Kristo mar roho; kar mano, gibiro locho kaka ruodhi kanyachiel gi Kristo e polo.—Fwe 5:9, 10.
Puonj Mayudore e Barupe ne Jo Galatia, Jo Efeso, Jo Filipi, gi Jo Kolosai
2:8—“Tim machon mag piny” ma Paulo ne ochiwoe siem gin mage? Magi gin kido manie piny Satan—gik ma ji timo pile, kata puonj ma ji ohero e piny, machiko kendo jiwo timbe mag piny mar Satan. (1 Joha. 2:16) Moko kuom gigo gin rieko kod paro mag dhano, gombo mwandu, koda dinde miriambo mag pinyni.
JULAI 8-14
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | 1 JO-THESALONIKA 1-5
“Dhiuru Nyime Kujiworu e Kindu Kendo Gerreuru Ng’ato gi Ng’ato”
“Uluor Jogo ma Tiyonu Matek”
12 ‘Telo’ ne kanyakla oriwo weche moko maok mana puonjo kende. E dhok ma ne okwong ndikogo Muma, wach ma kamano bende otigo e 1 Timotheo 3:4. Paulo nowacho ni jarit onego obed “ng’at moloyo [“motelo ne,” NW] pare adimba, ma chiko nyithinde kaka owinjore, kokuwe chuth.” Onge kiawa ni wach motigo kanyo ni “motelo ne,” nyiso ok mana puonjo nyithinde kende, to bende telo kotayo joot, kendo “chiko nyithinde kaka owinjore.” Ee, jodongo telo e tayo kanyakla, ka gikonyo ji duto winjo kendo luoro Jehova.—1 Tim. 3:5.
“Uluor Jogo ma Tiyonu Matek”
19 En ang’o minyalo timo kapo ni iyudo mich molos mana ne in? Be ibiro nyiso erokamano kuom tiyo kod michno? Jogo ma gin ‘mich momi ji’ gin chiwo ma Jehova osechiwoni kokalo kuom Yesu Kristo. Yo achiel minyalo nyisogo erokamano kuom joma gin michgi, en kuom chiko iti maber ne twege ma jodongo golo kendo temo tiyo gi paro ma gichiwo. Bende inyalo nyiso erokamano kuom chiwo paro magero e chokruoge. Riw lwedo tijego ma jodongo teloe, kaka tij lendo. Kapo ni puonj moro moting’o siem ma ne omiyi gi jaduong’ moro osekonyi, donge inyalo dhi wachone kamano? E wi mano, donge inyalo nyiso erokamano kuom jogo ma gin jood jodongo? Ng’e ni mondo jaduong’ oti matek e kanyakla, joode weyo thuolo ma dine gibedogo kode.
Nyis “Hera . . . gi Tim Kendo gi Adiera”
13 Teg joma yomyom. Muma chikowa kama: “Teguru joma yomyom, nyisuru horuok ne ji duto.” Yo ma waluwogo chikno nyalo nyiso ka be wan gi hera madier kata ooyo. (1 The. 5:14) Kata obedo ni thoth joma yomyom bang’e bedoga gi yie motegno, moko kuomgi to dwarore ni wahorego sama wadhi nyime konyogi. Nyalo dwarore ni wajiwgi gi Ndiko, wakwagi mondo gidhi kodwa e tij lendo, kata wachiknegi itwa maber sama giwuoyo kodwa. E wi mago, ok onego warwak paro moro e chunywa ni Jakristo wadwa moro otegno kata ni oyomyom. Kar mano, onego wang’e ni waduto wan gi kuonde ma wategnoe kod ma wayomyomie. Kata mana jaote Paulo ma ne en Jakristo motegno ahinya ne owacho ni en be ne en gi nyawo moko. (2 Kor. 12:9, 10) Omiyo, waduto wanyalo yudo ber mathoth sama Jokristo wetewa tegowa.
Nyis Bolruok Kendo Kech Ji Kaka Yesu
16 Wechewa mang’won. Bedo gi chuny mang’won chwalowa mondo wawuo “e yo ma hoyo joma chunygi onyosore.” (1 Thes. 5:14) Wanyalo wacho ang’o mondo wajiw joma kamago? Wanyalo jiwogi ka wanyisogi ni wadewogi gadier. Wanyalo pwoyogi gi chunywa duto mondo gine kido mabeyo kod nyalo ma gin-go. Wanyalo paronegi ni Jehova noywayogi ir Wuode, omiyo gin joma Jehova ohero ahinya. (Joh. 6:44) Wanyalo nyisogi ni Jehova dewo ahinya jotichne ma “chunygi onyosore” kata “joma chunygi osea chuth.” (Zab. 34:18, Luo, 1976) Wechewa mang’won nyalo jiwo ahinya joma dwaro ni ohogi.—Nge. 16:24.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 863-864
Terruok
Terruok en richo ma nyalo miyo ogol ng’ato e kanyakla mar Jakristo. (1Ko 5:9-13; Hib 12:15, 16) Jaote Paulo lero ni Jakristo ma terore timo richo ne ringrene owuon kotiyo gi fuonnige mag nyuol e yo ma ok owinjore. Ng’at ma kamano ketho winjruokne gi Nyasaye, okelo chilo e i kanyakla, kendo onyalo yudo tuoche ma biroga nikech terruok. (1Ko 6:18, 19) Oketho ratiro mag Jokristo wetene (1Th 4:3-7) kuom (1) kelo chilo kod wich-kuot e kanyakla (Hib 12:15, 16), (2) mayo ng’at ma oteroregono thuolo mar bedo gi winjruok maber gi Nyasaye, kendo ka ng’at moteroregono pok odonjo e kend, omaye thuolo mar donjo e kend koler, (3) ketho nying joodgi, kod (4) chwanyo jonyuol mag ng’at moteroregono, chwore, kata ng’at mochano kendorego. Onyiso ni ochayo, ok mana dhano ma chikegi nyalo kwero terruok kata yie gi timno, to ochayo Nyasaye ma e jal ma biro kume nikech richone.—1Th 4:8.
“Resruoku Okayo Machiegni”!
14 Ang’o ma biro timore ka Gog mar Magog chako monjo jo Nyasaye? Mathayo gi Mariko nondiko e wi wachno ka giwacho ni Wuod dhano biro “oro malaikene mi ginichok joge moyier kanyachiel ka giwuok e tunge ang’wen mag piny, a e tung’ piny nyaka e tung’ polo.” (Mar. 13:27; Mat. 24:31) Tij choko Jokristo mowal miwuoyoe e ndikono, ok e choko ma notimore kane ikwongo yiergi; to bende ok en e tij keto alama mogik ma ibiro ket ne Jokristo mowal ma pod nie piny. (Mat. 13:37, 38) Ibiro ketnegi alama mogikno ka masira maduong’ pok ochakore. (Fwe. 7:1-4) Omiyo, tij choko ma Yesu nowachoni en tich mane? En kinde ma joma odong’ e kind ji 144,000 biro yudoe pokgi mar polo. (1 Thes. 4:15-17; Fwe. 14:1) Mano biro timore bang’ ka Gog mar Magog osechako monjo jo Nyasaye. (Eze. 38:11) Kae to weche ma Yesu nowachogi biro chopo kare: “E kindeno, joma kare norieny ahinya kaka wang’-chieng’ e Pinyruodh Wuon-gi.”—Mat. 13:43.
15 Be mano koro nyiso ni Jokristo mowalgo ibiro “lok ahucha”? Jokristo mathoth manie dinde mag miriambo moyie gi puonjni, wachoga ni ibiro tergi e polo kigologi e piny ka gin gi del ma gin-go sani. Kae to, gigeno ni Yesu biro duogo ka ji nene gi wang’gi mondo olochi e wi piny. Kata kamano, Muma nyiso maler ni “ranyisi mar Wuod dhano” e ma biro nenore e polo kendo ni Yesu biro biro “e boche polo.” (Mat. 24:30) Wechegi nyiso ni dhano ok bi nene gi wang’gi. E wi mano, “ringruok gi remo ok nyal yudo pok e Pinyruodh Nyasaye.” Omiyo, joma ibiro ter e polo biro dwarore ni ‘olok mapiyo ka diemo wang’ e kinde ywak mag turmbeta mogik.’ (Som 1 Jo-Korintho 15:50-53.) Kuom mano, kata obedo ni ok wabi tiyo gi wach mar “loko ahucha” kae nikech Jokristo mag miriambo tiyo kode e yo ma ok owinjore, Jokristo mowal ibiro chok mapiyo ka diemo wang’.
JULAI 15-21
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | 2 JO-THESALONIKA 1-3
“Fwenyruok mar Jaketh-Chik”
it-1-E 972-973
Chiwruok Chuth ne Nyasaye
Nitie gima chielo mopondo ma kwedo “wach maler moumno” achiel kachiel. Gino en ‘wach mopondo mar ketho chik.’ Mano ne en wach mopondo ne Jokristo madier e kinde jaote Paulo, nikech e kindeno, pod ne ok nenre maler ni “jaketh-chik” ne en ng’a. To kata mana e kinde ma ne idhi ng’e jaketh-chikno, ji mang’eny pod ne ok dhi fwenye mayot nikech ne odhi timo timbene maricho kowuondore ni ochiwore chuth ne Nyasaye. Ne odhi ng’anjo kowuok e lamo madier. Paulo nowacho ni “wach mopondo mar ketho chikno” nosechako betie e kindene, nikech ne nitie jomoko e kanyakla mar Jokristo ma ne ketho jowetegi, to gin e ma bang’e ne gidhi ng’anjo mi giwe adiera. Gikone, Yesu Kristo ne dhi ketho jaketh-chikno e kinde ma ne dhi yudo ka entie. Jaketh-chik ma Satan tayono ne dhi ting’ore malo “e wi gimoro amora miluongo ni nyasaye kata e wi gimoro amora ma ji lamo” (Grik, seʹba·sma). Jaketh-chik ma Satan tiyogo e kwedo Nyasayeno ne dhi wuondo ji ahinya kendo ne odhi kelo ne jolupne kethruok. ‘Jaketh-chikno’ ne dhi wuondo ji mang’eny ahinya nikech ne odhi timore ka gima ochiwore chuth ne Nyasaye.—2Th 2:3-12; pim gi Mat 7:15, 21-23.
it-2-E 245 ¶7
Miriambo
Jehova Nyasaye oweyo mondo “gima ok kare” owuond joma ok ohero wacho adiera, mondo “giyie gi gima en miriambo” kar yie kuom wach maber milando e wi Yesu Kristo. (2Th 2:9-12) Mano nenore maler e gima notimore higni machon ne ruodh Israel ma ne nyinge Ahab. Jonabi mag miriambo nonyiso Ahab ni ne odhi loyo lweny e Ramoth-gilead, to Mikaia janabi mar Jehova to nokoro ni ne idhi logi. Mana kaka Mikaia noneno e fweny, Jehova noyie ne malaika moro mondo otimre ka “chuny mariambo” e dho jonabi mag Ahab. Mano tiende ni malaikano notiyo gi tekone e miyo jonabigo owach mana gik ma ne gidwaro wacho kendo ma Ahab ne dwaro winjo, kar wacho adiera. Kata obedo ni ne osenyis Ahab ni ne ok odhi loyo lweny, en noyie gi miriambo ma jonabi mage nonyise, to mano nomiyo otho.—1Ru 22:1-38; 2We 18.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 834 ¶5
Mach
Petro nowacho ni “polo kod piny ma nitiere sanigi osekan ne mach.” Weche molworo ndikono nyiso maler ni Petro ne ok wuo kuom mach ma mach; kar mano, en mana ranyisi ma nyiso gima iketho chuth. Mana kaka e Ataro ma ndalo Noa ne ok oketh polo masie gi piny masie to mana joma richo kende, e kaka e kinde ma Yesu Kristo biro fwenyoree gi malaikene e mach ma liel, obiro ketho mana joma richo kende kaachiel gi chenro marach ma gitiyogo e pinyni.—2Pe 3:5-7, 10-13; 2Th 1:6-10; pim gi Isa 66:15, 16, 22, 24.
it-1-E 1206 ¶4
Weche Mokudh
“Wach ma Nenore ka Gima Oa Kuom Nyasaye”—Pimo ka En Adier Kata Miriambo. Pneuʹma (roho) ma en wach Grik otigo e yo mopogore matin e barupe moko ma joote nondiko. Kuom ranyisi, e 2 Thesalonika 2:2, jaote Paulo nojiwo Jokristo ma ne ni Thesalonika niya: “Kik uyie mondo pachu ma ni kare ochoch e yo mayot . . . kokalo kuom wach ma nenore ka gima oa kuom Nyasaye [aching’, ‘roho’] kata kokalo kuom wach mohul gi dhok, kata kuom barua moro ma nenore ka gima oa kuomwa, ka giwuondou ni chieng’no mar Jehova osechopo.” Nenore maler ni Paulo notiyo gi pneuʹma (roho) kowuoyo kuom yor tudruok, kuom ranyisi, “wach mohul gi dhok” kata “barua.” Nikech mano, bug miluongo ni Commentary on the Holy Scriptures mondik gi jal ma nyinge Lange wuoyo kuom ndikoni e ite mar 126 kowacho kama: “Jaoteno ne wuoyo kuom paro ma ng’ato chiwo kowacho ni roho taye, kata ng’at ma wuondore ni koro wach, kata weche mowuok kuom janabi.” (Wechegi olok gi P. Schaff, 1976) Buk miluongo ni Word Studies in the New Testament mondik gi Vincent wuoyo e wi wach molok e ndikono ni “wach ma nenore ka gima oa kuom Nyasaye” kowacho ni wechego tiendgi en: “Weche ma jomoko e kanyakla okoro ka giwacho ni gineno fweny mowuok kuom Nyasaye.” (1957, Vol. IV, ite mar 63) Omiyo, kata obedo ni loko moko mag Muma loko pneuʹma e ndikono kod ndiko mamoko motiye kode kamano ni “roho,” nitie loko mamoko ma kete mopogore, kuom ranyisi, “wach moa kuom Roho” (AT), “wach mokor” (JB), “wach mokudh” (D’Ostervald; Segond [French]), kod “wach ma nenore ka gima oa kuom Nyasaye” (NW).
JULAI 22-28
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | 1 TIMOTHEO 1-3
“Dwaruru Tich Maber”
Be Ineno Gimomiyo Onego Itim Dongruok?
3 Som 1 Timotheo 3:1. E dho Grik, wach molok ni “temo matek,” tiende en rieyo badi mondo ikaw gimoro man mabor kodi. Jaote Paulo notiyo gi wachno mondo onyisgo ni ng’at ma dwaro timo dongruok nyaka tim kinda. Par ane ranyisi mar owadwa moro ma gombo timo dongruok e kanyakla. Kata obedo ni ok en jakony-tich sani, ofwenyo ni onego otim kinda mondo omed bedo gi kido mag Jokristo. Mokwongo, otimo kinda mondo obed jakony-tich. Bang’e, ogeno ni obiro bedo jaduong’-kanyakla. Kuom okengego duto, otemo matek mondo obed gi kido ma nyalo miyo oyud migepe momedore e kanyakla.
km-E 9/78 4 ¶7
Joma “Yudo Nying Maber”
7 Kare mano e momiyo Paulo nowacho ni chwo ma kamago “yudo nying maber.” Mano ok nyis ni imiyogi telo e kanisa mana kaka jomoko paro. Kar mano, jokony-tich “ma tiyo e yo mowinjore” bedo gadier ni Jehova kod Yesu guedhogi, kendo owete gi nyimine ma ni e kanyakla omiyogi luor kendo sirogi e migapgi. Mano miyo “giwuoyo e wi yie man kuom Kristo Yesu ka gin gi chir ma onge luoro.” Ka gimako migapgi e yo maber, ji duto bedo ma mor gi tijgi, yie margi bedo motegno, kendo ginyalo wuoyo e wi yie ma gin-go gi chir ma ok gidok chien kata ka ng’ato jarogi.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 914-915
Nonro mag Anyuola
Nono weche ma kamago kata wuoyo kuomgi ne onge tiende, to ahinya-ahinya e ndalo ma ne Paulo ndiko ne Timotheo barua. Koro ne ok ochuno ni oket rekod ma nyiso anyuola ma ng’ato noae, nikech e kanyakla mar Jokristo, Nyasaye ne ok pog ni ng’ato en Ja-Yahudi kata ok en Ja-Yahudi. (Gal 3:28) Bende, nonro mag anyuola nosekonyo e nyiso ni Kristo ne owuok kuom anyuola mar Daudi. E wi mago, sama Paulo ne ndiko ne Timotheo, nodong’ mana kinde matin to iketho Jerusalem kaachiel gi rekod mag nonrogo duto. Nyasaye noyie mondo kethgi. Omiyo, gima ne chando Paulo en ni ne ok odwar ni Timotheo kod jomamoko ma ne ni e kanyakla ochoch pachgi gi nonro ma onge tiende kod ywaruok e weche mag anyuola ma ne ok nyal jiwo yiegi kata matin. Nonro mag anyuola ma nitie e Muma oromo nyiso ni Yesu e Mesia, to mano e gima duong’ ne Jokristo. Nonro mamoko mag anyuola ma bende ni e Muma konyo e nyiso ni weche mondik e Muma notimore adier kendo ni Muma wuoyo kuom joma nodak gadier.
“Neuru, Jali e Nyasachwa”
15 Nying machielo mar telo miluongogo mana Jehova kende en “Ruoth mochwere.” (1 Timotheo 1:17) Tiend nyingno en ang’o? Kata obedo ni pach dhano ok nyal ng’eyo kaka gimoro nyalo bedo maonge chakruokne kod gikone, Jehova en Nyasaye maonge chakruok kendo maonge giko. Bug Zaburi 90:2 wacho kama: “In e Nyasaye ma nyaka nene kendo nyaka chieng’.” Omiyo, Jehova ne onge chakruokne, tiende ni osebedoe kuom kinde duto. Kuom mano, iluonge kare ni ‘ng’atno ma hike ng’eny’—ne entie a nyaka nene kapok ne ochwe ng’ato ang’ata kata gimoro amora e piny kata e polo! (Daniel 7:9, 13, 22) Be nitie ng’ama nyalo tamore ni Jehova onge ratiro mar bedo Jaloch e wi gik moko duto?
JULAI 29–AGOST 4
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | 1 TIMOTHEO 4-6
“Chiwruok Chuth ne Nyasaye Kopim gi Manyo Mwandu”
w03-SW 6/1 9 ¶1-2
Kaka Wanyalo Bedo Joma Gik ma Wan-go Romowa
Achiel kuom gik ma ne miyo Paulo siko komor en ni gik ma en-go norome. Bedo ng’at ma gik ma en-go rome tiende en ang’o? Kokete e yo mayot, tiende en bedo ng’at ma ok haw gik mang’eny. E wachni, Paulo nonyiso Timotheo ma ne en jalendo wadgi niya: “Kuom adier, chiwruok chuth ne Nyasaye kod bedo joma gik ma wan-go romowa nigi ohala maduong’. Nimar ne ok wabiro gi gimoro amora e piny, bende ok wanyal a gi gimoro. Omiyo, ka wan gi chiemo kod lewni, mago mondo oromwa.”—1 Timotheo 6:6-8.
Ne ni Paulo notudo bedo ng’at ma gik ma en-go rome gi chiwruok chuth ne Nyasaye. Nong’eyo ni mor madier yudore kuom chiwruok chuth ne Nyasaye kata keto weche Nyasaye obed motelo, to ok mwandu. “Chiemo kod lewni” noromo konye dhi nyime tiyo ne Nyasaye. Omiyo, gima ne konyo Paulo mondo gik ma en-go orome en tenore kuom Jehova bed ni weche tek kata yot.
g-SW 6/07 6 ¶2
Ang’o ma Nyalo Timoreni Kiramo ni Nyaka Ibed Jamwandu?
En adier ni ji mang’eny ma lawoga mwandu pod nyalo romo gi tho ma ok otudore gi lawo mwandu. Kata kamano, gik mabeyo nyalo bayogi ka gin to ginyumore e manyo mwandu. Bende, sama tich kelonegi parruok kata pesa odok piny, ginyalo bedo gi luoro, ginyalo fuwo nindo, ginyalo bedo gi wich-bar ma ok rum, kata bedo gi alsa (ulcers). Chandruok ma kamago nyalo miyo githo piyo. To kata ka bang’e ng’ato ofwenyo ni onego olok kit ngimane, kinde mang’eny mano yudoga ka weche osekethore ahinya. Kuom ranyisi, nyalo bedo ni jaode koro ok nyal gene, nyithinde osechandore ma koro piny romrenegi aroma, kata oseyudo tuoche maricho. Samoro nitie weche moko ma pod onyalo timo kinda mi orie, kata kamano, en tich matek. Kuom adier, joma kamago ‘osechwowore giwegi gi lit mang’eny.’—1 Timotheo 6:10.
g-SW 11/08 6 ¶4-6
Gik Moko Auchiel ma Nyalo Miyo Ngimani Odhi Maber
Mana kaka ne waneno e sula mamoko motelo e gasedni, joma timo kinda e lawo mwandu ka giparo ni mwandu e ma miyo ngima dhi maber lawo yamo. Giluwo yo ma kelo mana lit kod chuny monyosore. Kuom ranyisi, joma odich gi manyo mwandu kinde mang’eny jwang’o joodgi kod osiepegi. Jomoko bende fuwo nindo nikech tich kata nikech gin gi parruok e wi mwandu. Muma wacho kama: “Jachan pile nindo mamit, kata obedo ni ochamo gima tin kata mang’eny. Gik mang’eny ma jamoko nigo to miyo oparore, ma ok onyal nindo.”—Eklesiastes 5:12, The Bible in Luo, 1976.
Pesa chalo gi ruoth ma sando ji kendo ma wuondogi. Yesu Kristo nowuoyo kuom “wuond mar mwandu.” (Mariko 4:19) Mano tiende ni ji paro ni mwandu kelo mor, to ok en kamano. Jamwandu medo mana gombo mwandu mamoko. Muma wacho kama: “Ka ihero pesa, to pesa ok noromi ngang’.”—Eklesiastes 5:10, Luo, 1976.
E yo machuok, kihero pesa, chunyi nyaka bi nyosre, ibiro bedo gi parruok, kendo inyalo kata donjo e timbe mag mahundu. (Ngeche 28:20) Ng’ato nyalo bedo ma mor gadier mana ka en jachiwo, oweyo ne ji kethogi, timbene ler, ojahera, kendo okawo weche Nyasaye mapek.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Ere Kaka Inyalo Siko Ka In gi Chuny Maler?
17 Jaote Petro ne ondiko kama: “Ubed gi chuny maler.” (1 Petro 3:16, Luo, 1976) Chuny maler e nyim Jehova Nyasaye en gweth maduong’ ahinya. Ok en kaka chuny ji mang’eny e kindegi. Paulo ne owuoyo kuom “jogo ma chunygi manyiso ni gin joketho osetho, mana ka gima owang’ gi nyinyo maliet.” (1 Timotheo 4:2, Luo, 2003) Nyinyo maliet wang’o ringruok, mawe kanyo ka nigi mbala ma ok nyal winjo gimoro. Ji mang’eny nigi chuny mosetho, motimo mbala ma koro ok nyal miyogi siem, ok tamgi gima rach, ok migi bedo gi wich kuot kata miyo gine ni gin joketho kuom timo richo. Ji mang’eny e kindegi mor amora ma ok gidewo paro manyiso ni gin joketho.
it-2-E 714 ¶1-2
Somo e Nyim Ji
E Kanyakla mar Jokristo. E kinde Jokristo mokwongo, ji manok kende e ma ne nigi buge adola moting’o Ndiko maler; omiyo, somo e nyim ji ne en gima dwarore ahinya. Jaote Paulo nochiko mondo som barupe ma nondiko e nyim kanyakla mag Jokristo kae to okowgi ne kanyakla mamoko mondo gin be somnegi, to barupe ma kanyakla mokownegigo nigo bende nonego gikow kuonde mamoko. (Kol 4:16; 1Th 5:27) Paulo nonyiso rawera ma Timotheo ni oket chunye kuom “somo weche ne ji e lela, kuom sayo ji, kod kuom puonjo.”—1Ti 4:13.
Ng’at ma somo e nyim ji onego osom e yo ma lolore. (Hab 2:2, NW) Nikech somo e nyim ji en yor puonjo, ng’ama somo onego one ni owinjo tiend gik mosomo kod gimomiyo nondikgi, kendo otang’ mondo kik osom e yo ma wilo tiend weche mosomo kata e yo ma guenyo jowinjo. Fweny 1:3 wacho ni ng’at ma somo weche mokor gi dwol maduong’ kod joma winjo wechego kendo ma timogi biro bedo ma mor.