Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • we ite mar 7-13
  • Be Kaka Awinjoni e Kaka Ji Duto Bende Winjoga?

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Be Kaka Awinjoni e Kaka Ji Duto Bende Winjoga?
  • Ka Ng’at Mihero Otho
  • Vichwa vidogo
  • Habari Zinazolingana
  • Jogo ma Muma Wacho ni ne Oywak
  • Onego Iywagi Koso Kik Iywagi
  • Kaka Jomoko Timo
  • Kaka Mirima kod Bedo gi Paro ni In Ema Ikelo Masirano Nyalo Hinyi
  • Ka Ilalo Jaodi
  • “Kik Iwe Jomoko Ema Mondo Onyisi Kaka . . .”
  • Anyalo dak nade gi kuyo ma an-goni?
    Ka Ng’at Mihero Otho
  • Be Kuyo Rach?
    Ohinga mar Jarito Malando Pinyruoth Jehova (Mar Ji Duto)—2016
  • Jo Mamoko Nyalo Konyo e Yo Mane?
    Ka Ng’at Mihero Otho
  • Pek Minyalo Romogo Sama Watni Kata Osiepni Moro Otho
    Nenuru!—2018
Pata Habari Zaidi
Ka Ng’at Mihero Otho
we ite mar 7-13

Be Kaka Awinjoni e Kaka Ji Duto Bende Winjoga?

JAL moro ma ne olalo ng’ate e tho ndiko kama: “Kane an nyathi e piny Ingresa, ne opuonja ni kik anyis e lela lit manie chunya. Ka gimoro okelona rem, anyalo paro wuora ma ne onwang’o osetiyo e lweny kawachona kokoro dwonde ni, ‘Kik iywagi!’ Ok anyal paro ka dibed ni minwa ne onyodhe kata kwako achiel kuomwa nyithindo (ne wan nyithindo ang’wen). Ne an jahigini 56 kane wuora otho. Ne awinjo ka ngimana odong’ nono. Kata kamano, mokwongo ywak ne otama.”

E kit ogendini moko, ji ohero nyiso e lela kaka giwinjo e chunygi. Gibed ni gimor kata gikuyo, jomoko ng’eyo kaka giwinjo e chunygi. Kata kamano, kuonde moko e piny, kaka Ulaya ma nyandwat kod Ingresa, osepuonj ji dhilo kata pando lit ma giwinjo e chunygi, to moloyo kuom joma chwo. Kata kamano, bang’ lalo ng’ama ihero e tho, be nyalo bedo ni ok en gima kare nyiso lit ma in-go e chunyi? Muma wacho ang’o kuom wachni?

Jogo ma Muma Wacho ni ne Oywak

Muma ne ondiki gi Jo-Hibrania ma nodak yor ugwe mar Nam Mediterrania, kendo ne gin joma nyiso kaka giwinjo e chunygi ma ok gipand. Muma oting’o ranyisi mang’eny mag jogo ma ne onyiso e lela kaka ne giwinjo e chunygi. Ruoth Daudi ne oywago tho mar wuode ma Amnon. Kuom adier, ne ‘oywak malit ahinya.’ (2 Samuel 13:28-39) Bende ne okuyo kata mana ka wuode ma Absalom ne otho, kata obedo ni wuodeno ne en ja andhoga ma ne otemo maye kom-ruoth. Muma wachonwa kama kuom gima notimoreno: “Kendo ruoth [Daudi] nobwok ahinya, mi noidho e ot man e wi kar rangach, moyuak; to ka nodhiyo nowacho kama, Yaye Absalom wuoda, wuoda, yaye Absalom wuoda! mad natho e kari, yaye Absalom wuoda, wuoda!” (2 Samuel 18:33) Daudi ne oywak mana kaka wuoro moro amora nyalo ywak. Donge en adier ni thoth jonyuol oseywak kawacho ni ma dine gin ema githo kar nyithindgi! En gima lich ahinya, ka nyathi kwongo ne janyuolne tho.

Yesu ne owinjo nade kane osiepne Lazaro otho? Kane ochiegni chopo e liend Lazaro, ne oywak. (Johana 11:30-38) Kinde moko bang’e, Mariam Magdalina ne oywak kane ochiegni chopo e liend Yesu. (Johana 20:11-16) En adier ni Jakristo mong’eyo wach geno mar chier ma Muma chiwo ok ywag e okang’ mokalo tong’, kaka jomoko maok ong’eyo maber gima Muma puonjo e wi chal mar jo motho, timo. Kata kamano, nikech en mana dhano kaka jomoko, Jakristo madier ma be nigi geno mar chier, nyalo kuyo kendo ywago ng’ate moro amora mohero kotho.​—1 Jo Thessalonika 4:13, 14.

Onego Iywagi Koso Kik Iywagi

Ndalogi, ere kaka wanyiso lit ma wan-go? Be inwang’o ni nyiso e lela kaka iwinjo e chunyi en gima tek kata ma miyi wich kuot? Josomo molony e nono kit dhano to chiwo paro mage? Paro ma gichiwo sani chalo mana gi rieko ma ne ondiki chon ei Muma kokalo kuom much Nyasaye. Giwacho ni onego wanyis lit ma wan-go e chunywa, to kik wapand litno. Mani paronwa jotich Nyasaye machon kaka Ayub, Daudi, kod Jeremia ma yore ma ne ginyisogo lit ondiki ei Muma. Kuom adier, ok ne giloro ne lit ma ne gin-go. Kuom mano, temo pogori ma ok ibed gi jomoko seche mag kuyo, ok en gima ber. (Ngeche 18:1) En adier ni ji e ogendini mopogore opogore nyiso lit manie chunygi e yore mopogore opogore, to moko timo kamano kaluwore gi puonj mag din ma onya e alworagi.a

To nade ka iwinjo ni ywak bironi? Ywak en kit dhano. Chak ipar kendo kinde ma Lazaro ne otho, Yesu nobedo gi “mirima” kendo ‘pi wang’e nochuer.’ (Johana 11:33, 35) Kuom mano, ne onyiso ni ywak en gima bedoe ka ng’ato olalo ng’at mohero e tho.

Joma kuyo

Kuyo kod ywak gin gik mabedoe ka ng’ato olalo ng’at mohero e tho

Wachni iriwo lwedo gi gima ne otimore ne miyo moro ma nyinge Anne, e kinde ma ne olalo nyathine ma Rachel nikech tuwo miluongo ni SIDS (Sudden Infant Death Syndrome). Chwore ne owacho kama: “Gimiwuoro en ni Anne kata mana an, ne ok waywak e seche mag yik. Ji duto to ne ywak.” Kaluwore gi wachni, Anne nodwoko ni: “Ee, to kata kamano an aseywak ahinya, ywak mad romre gi mar ji ariyo. Lit mar masirano ne obirona matek ahinya jumbe matin bang’e, kane chieng’ moro an kenda e ot. Ne aywak odiechieng’no mangima. Kata kamano, an gadier ni timo kamano ne okonya. Ne awinjo ka chunya ogonyore nikech timo kamano. Ne ochuna ywago tho mar nyathina. An gadier ni ber weyo joma nigi kuyo mondo oywagi. Kata obedo ni yot wacho ne ng’ato ni, ‘We ywak,’ timo kamano kuom adier, ok kony.”

Kaka Jomoko Timo

Jomoko osetimo nade bang’ lalo ng’atgi ma gihero e tho? Kuom ranyisi, ne ane gima ne otimore ne Juanita. Ong’eyo lit ma jabedoe kuom lalo nyathi. Ne onwang’o osebuogo ich nyadibich. Kendo koro ne en gi ich. Kuom mano, onge kiawa ni chunye ne nyaka chandre kane otere e osiptal bang’ yudo masira mar ndara. Jumbe ariyo bang’e muoch ne ochako kaye​—ka ndalo nyuol ne podi. Bang’e matin ne onyuolo nyathine ma Vanessa​—pek mar nyathino ne chiegni kilo achiel. Juanita paro kawacho ni: “Ne amor ndi, nikech koro ne an miyo!”

Kata kamano, mor ma ne en-go ne chuok nono. Odiechienge ang’wen bang’e, Vanessa ne otho. Juanita paro gima notimoreno kowacho ni: “Ne awinjo kadong’ nono sidang’. Bedona ng’at ma miyo ne olal nono. Ne awinjo e chunya ni alalo gima duong’ ahinya. Duogo e ot kama ne wase loso maber ne Vanessa, kendo ng’iyo lewni ma ne aseng’iewone ne en gima kelona lit moloyo. Kuom dweche ariyo ma ne oluwe, ne aparo ahinya gik ma ne otimore e odiechieng’ ma ne onyuolie Vanessa. Ne adwaro mana bet kar kenda.”

Be mano ne en ywak mokalo tong’? Nyalo bedo matek ne jomoko ng’eyo kata winjo tiend gima timore, kata kamano ji kaka Juanita ma masira ma kamano oseyudo, lero ni yo ma ne giywagogo nyithigi chal mana gi kaka dine gitimo kuom tho mar ng’at ma osedak kuom kinde. Giwacho ni jonyuol nyathi hero nyathigi kata kapok onyuol nyathino. Nitie tudruok makende e kind nyathi gi min mare. Ka nyathino otho, min mare winjo kendo neno ni ng’ato otho adier. To mano e gima dwarore mondo jomoko bende ong’e.

Kaka Mirima kod Bedo gi Paro ni In Ema Ikelo Masirano Nyalo Hinyi

Miyo machielo ne oywak kane onyise ni wuode ma jahigini auchiel otho apoya nono nikech tuwo mar adundo ma ne onyuolego. Owacho ni, “paro mang’eny nochako chanda​—gima atim notama, nabwok, kaparo ni an ema akelo masirano, kendo ne abedo gi mirima kuom chwora kod laktar nikech kawo wachno mayot.”

Mirima nyalo bedo ranyisi ni ng’ato nigi kuyo e chunye. Onyalo bedo mirima ma ng’ato bedogo kuom lakteche kod nase, ka oparo ni nitie gima jogi dine otimo e rito jatuwo, moloyo ma ne gisetimo. Kata ng’ato nyalo bedo gi mirima kuom osiepe kod wede manenore ni wacho kata timo gima ok kare. Jomoko bedo gi mirima gi ng’at mothono nikech jalo ne ojwang’ore, mi otho. Stella wacho kama kuom gima ne otimorene: “Aparo kaka ne an gi mirima kuom chwora nikech nang’eyo ni gik moko dine otimore e yo mopogore. Ne onwang’o osebedo ka otuwo ahinya, to kata kamano ne osebedo kochayo siem mag laktar.” Seche moko bende ng’ato bedo gi mirima kuom jal mothono nikech ting’ ma thoneno oweyo kuom joma ngima.

Mirima miyo jomoko neno ni gin ema gikelo masirano​—tiende ni giketo ketho kuomgi giwegi nikech mirima ma gin-go. Jomoko keto ketho kuomgi giwegi ka giparo ni gin ema gimiyo ng’at ma giherono otho. Ginyalo paro ka giwacho ni, “Dine atere ka laktar chon, kata tere ir laktar machielo kata konyogi e rito ngimagi e yo maber, ng’ane dine ok otho.”

Miyo maparo kaka ne ojating’o nyathine

Lalo nyathi e tho en gima kelo lit maduong’​—ywak kanyachiel gi jonyuol, kendo temo winjo lit ma giwinjo en gima konyo

Jomoko to winjo lit makalo kanyo, to moloyo ka ng’atgi otho apoya ahinya. Gichako paro kinde ma ne gibedo gi mirima kuom ng’atgi mothono kata kinde ma ne gidhawo kode. Kata ginyalo paro ni ne ok gitimo duto ma ne onego obed ni gitimo ne jal mothono.

Bedo ni mine ywago nyithindgi kuom kinde mogwaro riwo lwedo adiera ma josomo wacho, ni lalo nyathi en gima weyo bur matut maok nyal dino e ngima jonyuol, to moloyo kuom joma mine.

Ka Ilalo Jaodi

Lalo jaot en gima kelo lit e okang’ machielo, to moloyo ka gidak ka gin joma timo gik moko kanyachiel. Tho jaot en gima nyalo kelo giko mar ngima ma ne ji ariyogo odakie, giko dhi e wuodhegi kanyachiel, tiyo tijegi, luwo yoregi mag manyo mor kata giko mar konyruok e kindgi ng’ato gi nyawadgi.

Eunice lero gima ne otimore ka chwore ne otho apoya nikech tuwo mar adundo. “Kuom juma mokwongo, pacha ne olal, ne chalo ka gima nagik bedo mangima. Ne ok anyal bilo gimoro, kata ng’weyo tik. Kata kamano, ne anyalo ng’eyo gima dhi nyime mana matin tin. To nikech ne an gi chwora seche ma ne itemo kudhone muya kendo kimiye yien, ne ayie ni ne gitemo kar ma ne ginyalo. Kata kamano, ne awinjo malit ahinya nikech ne achalo ka ng’at ma ng’iyo mtoka ka nyumore ei hoho to onge gima ne anyalo timo mondo akony.”

Be ne oywak? “Ang’o ma ne dimona ywak, to moloyo bang’ somo kad mang’eny ma noorna kigoyonago mos. Ne aywak bang’ somo kad ka kad. Timo kamano ne konya loyo tijena mag odiechieng’ kodiechieng’. Kata kamano, temo penja nyadinwoya kaka ne awinjo ne ok kony. Kuom adier, chunya ne chandore gi kuyo.”

Ang’o ma ne okonyo Eunice kuom kedo gi kuyo ma ne en-go? Owacho ni, “ne ok ang’eyo ni kare ne aseng’ado e chunya ni onego adhi nyime gi ngimana. Kata kamano, gima podi kelona chuny lit en seche maparo ni chwora ma ne en ng’at mohero ngima chuth, onge koda kae mondo omi oyud mor kuom ngima.”

“Kik Iwe Jomoko Ema Mondo Onyisi Kaka . . .”

Jondik buk miluongo ni Leavetaking—When and How to Say Goodbye puonjo kama: “Kik iwe jomoko ema mondo onyisi kaka onego itim kata kaka onego iwinj e chunyi. Ji kuyo e yore mopogore opogore. Jomoko nyalo neno​—ma ginyisi ni giparo ni​—ikuyo kendo iywak ahinya, kata ni ok iywag e okang’ madwarore. Ng’won negi kendo kik iket wechegigo e pachi. Kapo ni itemo chunri mondo itim kaka jomoko dwaro, inyalo geng’o gigo madwarore mondo omi iduog chunyi kik bed gi parruok mang’eny.”

En adier ni ji kedo gi kuyo ma gin-go e yore mopogore opogore. Ok watem wacho kae ni nitie yo moro maber moloyo machielo manyalo tiyo kuom ji duto. Kata kamano, en gima nyalo kelo masira ka ng’at ma nigi kuyo koro omoko ma ok onyal dhi nyime gi ngimane mapile kendo ka ok oyie ni gima osetimore osetimore. Ka ng’ato obedo gi kuyo ma kamano, kony biro dwarore kowuok kuom osiepe manyalo kendo moikore konye. Muma wacho ni: “Osiep ng’ato ohere ndalo duto; kendo omin ng’ato nonyuole mondo okonye chieng’ chandruok.” Omiyo kik iluor manyo kony, wuoyo gi ng’ato, kata ywak.​—Ngeche 17:17.

Kuyo en gima yudo ji duto bang’ lalo ng’atgi e tho, kendo onge rach moro e nyiso jomoko lit ma in-go e chunyi. Kata kamano, nitie penjo mamoko madwarore ni wayud dwokogi: ‘Ere kaka anyalo dak gi kuyo ma an-go? Be bedo gi mirima kata paro ni in ema ikelo masirano en gima yudo ji duto? Ere kaka anyalo nyagora gi kuyo kata paro ma kamano? Ang’o manyalo konya nano bang’ lalo ng’ata e tho, kata kedo gi kuyo?’ Kare maluwe biro chiwo dwoko kuom penjogo koda gi mamoko.

a Kuom ranyisi, Jo-Yoruba e piny Nigeria nikod puonj moro ni ka ng’ato otho, to ichako inyuole kendo e ringruok machielo. Omiyo ka miyo moro olalo nyathine, ji bedo gi kuyo matut, to mana kuom kinde machuok, nimar ngero moro mar Jo-Yoruba wacho ni: “Pi ema opukore. Agwata pok otore.” Kaluwore gi Jo-Yoruba, tiend ngeroni en ni agwata mating’o pi, ma en min nyathi, nyalo nyuolo nyathi machielo​—mit ng’at mothono inyalo nyuol e ringruok machielo. Joneno mag Jehova ok luw puonj moro amora motenore kuom kwero mowuok kuom paro mag miriambo, kaka puonj mar ni chuny ok tho kod nyuol e ringruok machielo, nikech gin puonj ma onge mise ei Muma.​—Eklesiastes 9:5, 10; Ezekiel 18:4, 20.

Penjo Monego Opar Matut

  • Ere kaka kit oganda ma ng’ato odongoe nyalo nenore e yo ma ginyisogo lit manie chunygi?

  • Muma oting’o ranyisi mage mag jogo ma ne oywak e lela?

  • Jomoko osetimo kata winjo nade e chunygi bang’ lalo ng’atgi ma gihero e tho? Be isetimo kata winjo kaka ne giwinjono?

  • Ang’o mamiyo lalo jaot e tho en gima kelo lit e okang’ moro machielo mopogore?

  • Gin gik mage ma jatimore e kinde ma ng’ato nigi kuyo? Be ywak en gima ok kare?

  • Yore moko mag ywak gin kaka mage? (Ne sanduk e ite mar 9.)

  • Gin gik mage makende matimore ne jonyuol ma nyathigi otho apoya? (Ne sanduk e ite mar 12.)

  • Thoth mine winjo nade ka gibuogo ich kata ka ginyuolo nyathi motho e ich? (Ne sanduk e ite mar 10.)

Gik Matimore ne Ng’ato e Kinde mag Kuyo

Wacho ni “kinde mag kuyo” ok nyis ni nitie chenro kata yo moro mar kuyo. Kinde ma ng’ato ka ng’ato bedogo ka en gi lit kata kuyo opogore opogore. Weche monyis kae, ok nyis gik moko duto ma jatimore. Nitie yore mamoko mag kuyo ma be nyalo nenore. Maluwogi e ranyisi moko manyalo nenore kuom ng’at ma kuyo.

Gik makwongo timore: Bwok; tamruok ni gino otimore; paro lal; neno ni in ema ikelo masirano; mirima.

Bedo gi lit ahinya oriwo: Bedo gi wich wil kod lalo nindo; jony ahinya; loko kido apoya apoya; paro e yo maok kare; ywak mabiro kinde ka kinde; chamo chiemo mang’eny kata matin mamiyo ng’ato bedo machwe kata modhero; ranyisi mag tuwo; jony; teko mar tich dok chien; neno gik ma onge​—paro, winjo, neno jal mothono e paro; to ka nyathi ema otho, bedo gi ichwang’ gi jaot.

Kinde ma kuyo rumoe mos mos: Kuyo kiparo gik machon; paro gik mabeyo ma jal mothono ne timo, kata timo kamano e yor ngera.

Buogo Ich kod Nyuolo Nyathi Mosetho—Kuyo ma Mine Bedogo

Kata obedo ni ne en gi nyithindo mamoko, Monna ne nigi siso mar neno nyathi machielo ma ne odhi nyuolo. Kata kapok ne onyuol nyathino, min mare ne “tugo kode, wuoyo kode, kendo ne ogeno nene.”

Tudruok ma ne obedo e kind miyo gi nyathine ne en tudruok maduong’ ahinya. Monna medo wacho kama: “Rachel Anne ne en nyathi ma ne gwecho seche ma asomo buk gotieno, kendo ne omiyo ok anind otieno mangima. Podi anyalo paro gwecho matin tin ma nokwongo betie, ma ne chalo ka ng’at ma gido wadgi mohero. Sa asaya ma ne otugo e iya, mano ne miyo abedo gi hera kuome ahinya. Ne ang’eye maber ahinya mochopo nyaka kama ne anyalo ng’eyo kowinjo lit, kane otuwo.”

Monna dhi nyime kawacho ni: “Laktar ne otamore yie ni nyathina tuwo nyaka modeko ahinya. Ne onyisa ni kik parruok chanda. Ang’eyo ni ne awinjo sama ne Rachel Anne othoye. Ne owinyore apoya nono matek e iya. Odiechieng’ maluwe, ne oyudo osetho.”

Gima ne otimoreno ok en gima osetimore mana ne Monna kende. Friedman kod Gradstein, wacho e buk ma ne gindiko miluongo ni Surviving Pregnancy Loss, ni higa ka higa mon madirom tara achiel e piny Amerka kende jobedo gi iye makethore. Kuom adier, kwan mag iye makethore e piny mangima ng’eny moloyo mano.

Kinde mang’eny ji ok ng’e ni buogo ich kata nyuolo nyathi mosetho en masira ne dhako, kendo mano bedo gima onyalo paro e ngimane duto. Kuom ranyisi, Veronica makoro en dhako ma hike ogwaro, paro iye ma ne okethrene to moloyo, oparo ich mar nyathi ma ne pod ngima nyaka e dwe mar ochiko, mi onyuolo nyathino ka nigi kilo 6. Ne oting’e e iye kosetho kuom jumbe ariyo. Ne owacho kama: “Nyuolo nyathi mosetho en gima kelo lit ahinya ne min nyathi.”

Kinde mang’eny ji ok ng’e lit ma mine ma kamago winjo, kata mana mon wetegi. Dhako moro ma ne olalo nyathine nikech buogo ich ne ondiko ni: “Gima asepuonjora e yo malit ahinya en ni kapok ne gini otimorena, ne ok ang’eyo gadier kaka osiepega ne osebedo kawinjo e bwo masira ma kamano. Ne asebedo ka achayo achaya piny ma ok apar minego, mana kaka aparo ni ji timona sani.”

Dichwo gi chiege ma kuyo

Gimachielo mayudo mine makuyo en paro ni chwogi nyalo bet ni ok winj lit ma gin giwinjo mar lalo nyathi mapok onyuol. Chi jal moro ne owacho kama: “Chwora ne ochido chunya ahinya kindego. Kaluwore kod chwora, ne chalne mana ka gima ijno ne onge. Ne ok onyal winjo lit ma ne nie chunya. Ne ohoya ahinya korka luoro ma ne an-go, to ok korka kuyo kata lit ma ne an-go.”

Nenore ni mano e kaka chwo mang’eny timo​—nimar dichwo ok tudore e yor ringruok kata korka paro gi nyathi mapok onyuolno, kaka chiege ma oting’o ijno tudore. Kata kamano, owinjo ni olalo gimoro. Kendo dwarore mondo dichwo gi dhako ong’e ni giduto giwinjo lit, kata obedo ni e yo mopogore. Onego ginyis lit ma gin-go ng’ato gi nyawadgi. Ka dichwo pando lit ma en-go, chiege nyalo paro ni odhil ma ok owinj litno. Omiyo ywaguru, huluru paro manie chunyu ng’ato gi nyawadgi kendo tegreuru. Nyisreuru ni ugenoru ng’ato gi ng’ato moloyo kinde duto mosekalo. Ee, un chwo, kechuru mondeu.

Tho Nyithindo Mayom Apoya​—Nyagruok gi Kuyo Majabedoe

Tho mayudo nyathi mayom apoya en gima kelo lit maduong’. Odiechieng’ achiel, nyathi manenre ni ngima maber, chweyo ma ok ochiew. Mani ok en gima nie pach ji kata matin, nimar onge ng’a manyalo paro ni nyathi onego okwong ne jonyuolne tho. Nyathi ma min mare osebedo kohero ahinya, apoya nono chako kelo ne min mare kuyo matamre gi nono.

Jonyuol chako bedo gi paro mang’eny makelo lit e chuny. Ginyalo paro ni gin ema gimiyo nyathino otho, ka gima nitie gimoro ma ne ginyalo timo. Gipenjore kendgi ni, ‘En ang’o ma dine watimo mondo wageng’ gima otimoreni?’b Seche moko, dichwo nyalo keto ketho kuom chiege ma onge gimomiyo, kendo onyalo timo kamano kata ka ok ong’eyo. Kane odhi tich, nyathi nende ngima maber. Koduogo ot, nyathi nende osetho e piendene! Ang’o ma jaode ne timo? Ne en kanye sama mano ne otimore? Penjo kaka mago machando chuny gin penjo ma nyaka yud dwoko, eka mondo ywaruok kik bedie e kend.

Gik ma ne ok nyal geng’ kata ng’eyo ni ginyalo timore, ema nomiyo masirano otimore. Muma wacho kama: ‘Naduogo, mi naneno e piny e bwo wang’ chieng’, ni loyo piem mar ringo ok en mar jogo maketo ng’wech, lueny bende ok en mar jogo ma dendgi tek, kata chiemo ok en mar jo mariek, mwandu bende ok en mar jo ma weche donjonigi, gosruok ok en mar jo molony gi tich; to giduto gin gi ndalogi, kendo weche oyudogi giduto.’​—Eklesiastes 9:11.

Ka joot moro olalo nyathigi, ere kaka jomoko nyalo chiwo kony? Miyo moro ma ne olalo nyathine nodwoko ni: “Osiepwa moro ma dhako nobiro molwokonwa ot ma ok orito ni mondo awachne. Jomoko nolosonwa chiemo. Jomoko nokonyowa mana ka gikwakowa kende​—ne onge wuoyo, mana nyisowa hera e yo ma kamano. Ne ok adwar wuoyo kuom wachno. Ne ok adwar wacho gima notimore kasiko anwoyo. Ne ok adwar penjo ma nona ahinya, ka gima nitie gima ne ok atimo. An e min nyathi; kendo ne anyalo timo gimoro amora ma ne anyalo mondo omi ares nyathina.”

b Sudden Infant Death Syndrome (SIDS), tiende ni tho nyithindo mayom apoya en gima jatimore ne nyithindo manie kind dwe achiel kod dweche auchiel, ma e wach mitiyogo kiwuoyo kuom nyithindo matho apoya ma onge gimomiyo kata obedo ni ngimagi nende ber. Nitie kinde miparo ni tho ma kamano inyalo geng’o kapo ni opiel nyathi gi kang’eye kata gi bathe to ok auma. Kata kamano, onge yo moro mar pielo nyathi mabiro geng’o tho mapoyani (SIDS) kinde duto.

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki