Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • od sula 9 ite mar 87-104
  • Yore mag Yalo Wach Maber

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Yore mag Yalo Wach Maber
  • Riwruok ma Timo Dwach Jehova
  • Vichwa vidogo
  • Habari Zinazolingana
  • YALO OT KA OT
  • MANYO JO MA OWINJORE
  • DOK LIMO JO MA NE OMOR GI WACH
  • BEDO GI JO MA WAPUONJO MUMA
  • KONYO JO MA WAPUONJO MUMA MONDO GIRIWRE GI OGANDA JEHOVA
  • TIYO GI BUGEWA MA LERO MUMA
  • CHIWO NENO SA MA WAN E DIJEWA
  • ALWORA MAG LENDO
  • TIYO KANYACHIEL MONDO WAYAL NE JO MA WACHO DHOK DUTO
  • YALO KAKA GRUP
  • Konyo Joma Wacho Dhok Mawendo e Alworau
    Tijwa mar Pinyruoth—2009
  • Ka Wuon Ot Wacho Dhok Machielo
    Tijwa mar Pinyruoth—2008
  • Lendo e Alwora Miwachoe Dhok Mopogore Opogore
    Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo—Chenro mar Chokruok—2018
  • Nyalo Dwarore ni Imany Joma Wacho Dhok Moro Sama In e Tij Lendo
    Tijwa mar Pinyruoth—2012
Pata Habari Zaidi
Riwruok ma Timo Dwach Jehova
od sula 9 ite mar 87-104

SULA MAR 9

Yore mag Yalo Wach Maber

NIKECH Yesu ne nigi kinda e tij yalo wach maber, noketo ranyisi maber ne jolupne. Nokawo okang’ mar dhi ir ji ka moro amora ma ne gintie mondo owuo kodgi kopuonjogi e miechgi kendo e lela. (Mat. 9:35; 13:36; Luka 8:1) Yesu ne opuonjo ji achiel achiel, nopuonjo jopuonjrene kar kendgi, kendo nopuonjo oganda kuonde mopogore opogore. (Mar. 4:10-13; 6:35-44; Joh. 3:2-21) Notiyo gi thuolo duto ma ne en-go kowuoyo gi ji e yo ma jiwogi kendo ma ne miyo gibedo gi geno. (Luka 4:16-19) Kata e sa ma nowinjore oyueye kendo ochiemie, Yesu pod ne chiwore mondo opuonj jomoko wach maber. (Mar. 6:30-34; Joh. 4:4-34) Sa ma wasomo e Muma weche ma nyiso gik ma Yesu notimo e tij Nyasaye, donge wawinjo e chunywa ni onego waluw ranyisine? Ee, wanyalo luwo ranyisine mana kaka joote bende notimo.​—Mat. 4:19, 20; Luka 5:27, 28; Joh. 1:43-45.

2 Ne ane moko kuom yore ma Jokristo ma kindegi nyalo tiyogo e timo tich ma ne Yesu ochako chiegni higni 2,000 mokalo.

YALO OT KA OT

3 Kaka Joneno mag Jehova, wang’eyo ber mar yalo wach maber mar Pinyruoth ot ka ot e yo mochanore maber. Mani en yo ma wasetiyogo kuom kinde mogwaro kendo en yo ma ji fwenyowago. Rieko mar tiyo gi yorni osenenore kuom chopo ne ji milionde e yo mapiyo kendo kuom kinde machuok. (Mat. 11:19; 24:14) Tijwa mar yalo ot ka ot osenyiso maler ni wahero Jehova kendo wahero jowetewa.​—Mat. 22:34-40.

4 Tij yalo ot ka ot ok en gima wendo ma Joneno mag Jehova e ma osiekogo. Jaote Paulo nowuoyo konyiso ni ne opuonjo ji ot ka ot. Ka olero ne jodongo ma ne ni Efeso, noparonegi niya: “Chakre e odiechieng’ mokwongo ma ne adonjo e alwora mar Asia, . . . ne ok aweyo yalonu weche duto ma ne nyalo konyou, bende ne ok aweyo puonjou . . . e ot ka ot.” Paulo notiyo gi yorni kaachiel gi yore mamoko mondo ochiw “neno e okang’ malong’o chuth ne Jo-Yahudi kod Jo-Grik mondo gilok chunygi giduog ir Nyasaye kendo giket yie kuom Ruodhwa Yesu.” (Tich 20:18, 20, 21) E kindeno, joloch mag Rumi ne jiwo ahinya wach lamo nyiseche manono kendo mano ne miyo ji mang’eny ‘miyo nyisechego luor ahinya.’ Ne dwarore mondo ji okaw okang’ mapiyo mar manyo “Nyasaye ma nochueyo piny kod gik moko duto manie iye,” ma e Nyasaye ma ne lando “ne ji duto kamoro amora ni onego gilok chunygi.”​—Tich 17:22-31.

5 Kinde ma wadakiegi e ma dwarore ni oyalie ne ji wach maber e okang’ mapiyo moloyo. Giko mar piny marach mwadakieni okayo machiegni ahinya. Nikech wang’eyo mano, wadwaro ni watim kinda moloyo. Onge yo mosetiyoe maber ma loyo dhi ot ka ot ka wamanyo jo ma dwaro ng’eyo adiera. Mana kaka e kinde Yesu gi jootene, pod yorni e ma tiyo maberie nyowuoyo.​—Mar. 13:10.

6 Be ichanoga thuolo mar yalo ot ka ot e yo malong’o chuth? Ka en kamano, inyalo bedo gadier ni Jehova mor kodi. (Eze. 9:11; Tich 20:35) Nyalo bedo ni sa moro iyudo ka dhi ot ka ot ok yotni. Sa moro ikadho e pek moko kata ji e ma ok rwak wach ahinya e alwora ma iyaloe. Nyalo bedo ni kata sirkal e ma oketo chike moko ma geng’o tij yalo. Sa moro iluoro wang’ ji e yo ma moni chako mbaka gi jo ma ok ing’eyo. Kuom mano, inyalo winjo ka iluor-luor sa asaya ma in e tij yalo ot ka ot. Kata kamano, kik chunyi nyosre. (Wuok 4:10-12) Ng’e ni oweteni man kuonde mopogore opogore bende kadho e pek ma kamago.

7 Yesu nosingo ne jopuonjrene kama: “Neuru! An kodu kinde duto nyaka e giko mar ndalo.” (Mat. 28:20) Singoneno miyowa jing’o e tij loko ji obed jopuonjre Yesu. Wawinjo e chunywa mana kaka jaote Paulo nowinjo mowacho niya: “E weche duto, an gi nyalo kokalo kuom jalno ma miya teko.” (Fil. 4:13) Luw chenro ma kanyakla oketo mar yalo ot ka ot. Ka iyalo kanyachiel gi jo mamoko, gibiro jiwi kendo gibiro konyi. Kwa Jehova mondo okonyi loyo pek moro amora ma inyalo romogo kendo dhi nyime kedo matek kaka jayal wach maber.​—1 Joh. 5:14.

8 Kaka imedo wuoyo gi ji e wi wach maber, e kaka thuolo ma in-go mar konyogi ‘ng’eyo wach geno ma in-go’ biro medore. (1 Pet. 3:15) Mano biro konyi medo ng’eyo pogruok mantie e kind jo ma nigi geno mar Pinyruoth kod jo ma ongego. (Isa. 65: 13, 14) Ibiro bedo mamor nikech iluwo kaka Yesu ne ochiko ni “weuru ler maru orieny,” kendo di po ka ikonyo jomoko mondo ong’e Jehova kaachiel gi adiera ma tero ji e ngima ma nyaka chieng’.​—Mat. 5:16; Joh. 17:3; 1 Tim. 4:16.

9 Kanyakla ketoga chenro mar dhi yalo ot ka ot e kor juma kod giko juma. E alwora ma yudo ji tekie sa odiechieng’, kanyakla moko chanoga mondo giyal ne ji e seche mag odhiambo. Thoth jomoko nyalo hero rwako welo e seche mag odhiambo kar timo kamano seche mag okinyi kata onyango.

MANYO JO MA OWINJORE

10 Yesu nochiko jopuonjrene ni ‘gimany’ jo ma owinjore. (Mat. 10:11) Chikno ne ok nyis ni koro ne gidhi manyo ji mana e utegi kende. Adier en ni Yesu ne yalo ne ji wach ka moro amora ma ne onyalo yudogie moriwo nyaka seche ma ne en e dijene mamoko. (Luka 8:1; Joh. 4:7-15) Joote bende ne yalo ne ji kuonde mopogore opogore.​—Tich 17:17; 28:16, 23, 30, 31.

E kindegi bende, wadwaro ni wayal wach Pinyruoth ne ng’ato ang’ata

11 E kindegi bende, wadwaro ni wayal wach Pinyruoth ne ng’ato ang’ata. Mano dwaro ni waluw ranyisi mar Yesu gi jootene ka wakopo yore ma ne gitiyogo e loko ji obed jopuonjre kendo dwarore ni watim kamano ka luwore gi lokruok mopogore opogore ma jatimore e alworawa mag lendo. (1 Kor. 7:31) Kuom ranyisi, jolendo moko oseyudo nyak kuom yalo ne ji kuonde ma ilokoe ohala. Yalo e wang’ yore bende osetiyo maber e pinje mamoko, mana kaka yalo kuonde ma ji yueyoe, kuonde ma ichungoe mtokni, kod ka moro amora ma ji nyalo yudoree. Kanyakla moko osechano mondo giyal e alwora momigi ka gitiyo gi mesni kata troli. E wi mano, bad ofis nyalo chano mondo jolendo moa e kanyakla mopogore opogore oriwre kanyachiel e yalo mitimo e yo makende kuonde ma ji ng’enyie e taon. Yorego miyo jolendo thuolo mar yalo wach maber ne jo ma di ne ok giyudo e utegi.

12 Ka waromo gi ng’at ma oyie winjo puonj manie Muma to wakia kama odakie, wanyalo miye buk mowinjore kode. Mondo wamiye siso mar puonjore weche momedore, wanyalo nyise kaka wanyalo romo kode kendo, wanyalo nyise websait marwa mar jw.org, kata wanyalo nyise od romo man machiegni kode. Inyalo yudo ka yalo kuonde ma ji mang’eny yudoree mit, kendo mano nyalo miyo imed kinda mari e tijwa mar yalo.

13 Kata kamano, lando wach maber ok e tich kende momi Jokristo mondo otim e kindewagi. Mondo ikony jomoko orwak adiera ma tero ji e ngima, biro dwarore ni ilimgi kata mana nya dinwoya mondo e ka gibed Jokristo mochwiny.

DOK LIMO JO MA NE OMOR GI WACH

14 Yesu nowacho ne jolupne niya: “Unubed jonenona . . . nyaka kuonde maboyo mogik e tung’ piny.” (Tich 1:8) Gimoro machielo ma bende nonyisogi en niya: “Kuom mano, dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena, . . . kupuonjogi timo gik moko duto ma asechikou.” (Mat. 28:19, 20) Dok limo jo ma ne omor gi wach ma ne oyalnegi en tich ma nyalo kelo mor ne jotich Jehova. Nyalo bedo ni jo ma ne mor gi wach maber ka ne iyalonegi mokwongo biro mor kidok limogi kendo. Wuoyo kodgi e wi weche momedore mag Muma nyalo tego yie margi kuom Nyasaye kendo konyogi fwenyo ni onego gibed gi winjruok kode. (Mat. 5:3) Ka iikori maber kendo idok limogi e seche mowinjore kodgi, mano nyalo miyo iyud ng’ato kuomgi minyalo chako puonjo Muma. To kinde mang’eny, gima duong’ momiyo idok limo jo ma ne omor gi wach ma ne iyalonegi en ni mondo ichak puonjogi Muma. Ok wapidh mana kodhi mag adiera kende, to waolonegi pi bende.​—1 Kor. 3:6.

15 Dok limo jo ma ne omor gi wach ma ne oyalnegi nyalo bedo matek ne jomoko. Sa moro nyalo bedo ni iselony e wuoyo mana machuok gi ng’ato e wi wach maber kendo nyalo bedo ni mano mori ndi. To kiparo apara ni onego idog e od ng’atno mondo imed lerone weche Muma, inyalo winjo ka mano tekni. Omiyo, ikruok maber nyalo miyi chir mar dok lime. Tem tiyo gi paro mabeyo michiwo e chokruok ma kor juma. Bende, inyalo chano gi jalendo moro molony mondo oteri.

BEDO GI JO MA WAPUONJO MUMA

16 Chieng’ moro, jayal-injili miluongo ni Filipo noyudo ng’at moro ka somo Wach Nyasaye. Ng’atno ne en ng’at ma noyudo oselokore modonjo e din mar Jo-Yahudi. Filipo nopenjo ng’atno niya: “Be adier iwinjo tiend weche misomogo?” Nodwoko Filipo kama: “Kuom adier, ere kaka dawinj tiendgi ka ok ng’ato olerona?” Kae to Tich Joote sula 8 leronwa kaka Filipo nochako gi wach ma ng’atno ne somo e i Ndiko mondo oyalnego “wach maber e wi Yesu.” (Tich 8:26-36) Ok wang’eyo ni Filipo nokawo thuolo ma romo nade gi ng’atno. Kata kamano, gima wang’eyo en ni Filipo nolerone wach maberno e okang’ ma nomiyo oyie kuom Yesu mokwayo mondo obatise. Ng’atno nobedo japuonjre Yesu Kristo.

17 E kindegi, ji mang’eny ok olony gi Muma. Mano nyalo dwaro ni walimgi kuom jumbe, dweche, higa, kata kuom higni e ka mondo gibed gi yie kendo obatisgi. Kata kamano, kihero jal moyie puonjore Mumano kendo kihori mos kode, ibiro yudo gueth mana kaka Yesu nowacho niya: “Chiwo kelo mor mang’eny moloyo kawo.”​—Tich 20:35.

18 Onge kiawa ni diher bedo gi ng’at mipuonjo Muma kitiyo gi achiel kuom buge moselosnwa mondo watigo e puonjo ji Muma. Ka iluwo kaka ipuonjowa e chokruok ma kor juma kendo idhi lendo gi owete gi nyimine molony e puonjo, in bende ibiro yudo nyak e puonjo jomoko Muma mondo gibed jopuonjre Yesu Kristo.

19 Ka diher mondo okonyi chako puonjo ng’ato Muma, bed thuolo mondo iwuo gi achiel kuom jorit kanyakla kata gi Janeno moro molony e puonjo ji Muma. Paro moko mosechiwnwa e program mar Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo​—Chenro mar Chokruok kod ranyisi mitimoga e chokruogno bende nyalo konyi. Gen kuom Jehova kendo iwuo kode kuom gombo ma in-gono. (1 Joh. 3:22) Omiyo, ka nyalore, tem mondo ibedie gi ng’at machielo mopogore mana gi joodi ma bende ipuonjoga Muma. Sa ma in gi jo ma ipuonjo Muma, mor mari e tij yalo biro medore ahinya.

KONYO JO MA WAPUONJO MUMA MONDO GIRIWRE GI OGANDA JEHOVA

20 Ka wakonyo jomoko mi ging’eyo Jehova Nyasaye kendo gibedo jopuonjre Yesu Kristo, mano biro miyo gibi e kanyakla. Gima biro konyo jopuonjre Muma timo dongruok mi gibed Jokristo motegno en ka giriwore gi riwruok mar oganda Jehova kendo luwo kaka riwruogno tayogi. Puonjogi kaka ginyalo timo mano en gima dwarore ahinya. Vidio mopogore opogore kod brosua mar Gin Jomage Matimo Dwaro mar Jehova e Kindegi? olos mondo okony jo ma kamago. Weche moko ma yudore e Sula mar 4 e bugni bende nyalo konyo.

21 Sa ma ichako achaka puonjori Muma gi ng’ato ni i, konye mondo ong’e ni Jehova nigi riwruok mar ogandane ma yalo wach maber e piny kindegi. Konye mondo ong’e ber mar tiyo gi buge ma konyowa timo nonro e Muma, kendo lerne yo ma ilosogigo kod kaka jo ma ochiwore tiyo ne Nyasaye kowogi e piny mangima. Gwel ng’at mipuonjoga Muma mondo udhi kode e chokruoge mag kanyakla e Od Romo. Nyise yo mitayogo chokruogewa kendo konye ong’ere gi owete ma ni kanyo. Seche moko bende inyalo gwele mondo odhi ong’ere gi Joneno mamoko e chokruogewa madongo. Yore ma wasewuoyoego kaachiel gi yore mamoko nyalo miyo ikony japuonjre fwenyo kaka Joneno mag Jehova nyisorega hera, ma en kido mifwenyogo Jokristo madier. (Joh. 13:35) Kaka japuonjre medo hero riwruok mar oganda Jehova e kaka obiro medo sudo machiegni gi Jehova.

TIYO GI BUGEWA MA LERO MUMA

22 Jokristo machon ne gin jokinda e yalo Wach Nyasaye. Gin e ma ne gilosoga kopi ma maggi mag Ndiko ma ne gidhi somo giwegi kata ma ne gidhi puonjorego e kanyakla. Ne gitero ne ji Wach Nyasaye ma en adiera. Kopi ma ne ondik gi lwedogo ne nok to pod ne ogen-gi ahinya. (Kol. 4:16; 2 Tim. 2:15; 3:14-17; 4:13; 1 Pet. 1:1) E kindegi, Joneno mag Jehova tiyo gi yore ma sani mag goyo buge gi masinde mondo gilos milionde gi milionde mag Muma kod buge ma lero Muma. Buge ma gigoyogo oriwo trege, brosua, buge, kod gasede e dhok miche gi miche.

23 Sa ma iyalo wach maber ne jomoko, ne ni itiyo gi buge ma lero Muma ma riwruok mar oganda Jehova oselosonwa. Fwenyo kaka somo bugewa e yo matut osekonyi biro jiwi nyiso jo mamoko gik misepuonjori.​—Hib. 13:15, 16.

24 Ng’eny ji tinde tiyo gi Intanet kaka yo maduong’ ma giyudogo weche. Kuom mano, mopogore gi tiyo gi buge kende, websaitwa mopwodhi mar jw.org en yo maber ma bende itiyogo e yalo wach maber. Kindegi ji nyalo tiyo gi kompyuta e somo Muma kata winjo wechege kaachiel gi buge ma lero Muma mosemak e dhok miche gi miche. Jogo ma luor wuoyo kodwa kata jo modak e alwora ma ok giyudie thuolo maber mar wuoyo gi Joneno mag Jehova nyalo nono puonj magwa gin giwegi ka gitiyo gi jw.org e miechgi.

25 Kuom mano, dwaher tiyo gi thuolo moro amora moyudore mondo wakony ji ng’eyo jw.org. Ka wuon ot openjowa wach moro e wi gik ma wapuonjo, wanyalo tiyo gi simo kata kompyuta mondo wamiyego dwoko kanyo gi kanyo. Ka waromo gi ng’at ma wacho dhok machielo, moriwo nyaka dho momni, wanyalo nyise websaitwa mondo oyud Muma kata buge ma lero Muma ma yudore e dhokno. Jolendo mang’eny osetiyo gi vidio manie websaitwa mondo okonygi chako mbaka gi ji e wi Muma.

CHIWO NENO SA MA WAN E DIJEWA

26 Yesu nowacho ne jo ma ne luwo wechene niya: “Un e ler mar piny. . . . Weuru ler maru orieny e nyim ji mondo gine timbeu mabeyo, kendo gimi Wuonu manie polo duong’.” (Mat. 5:14-16) Jopuonjrego ne omakore gi yore Nyasaye kuom luwo ranyisi mar Yesu nikech nosewachonegi niya: “An e ler mar piny.” Yesu noketo ranyisi maber ne Jokristo kuom weyo “ler mar ngima” orieny ne jo ma ne oikore winje.​—Joh. 8:12.

27 Jaote Paulo bende noketo ranyisi maber mwanyalo luwo. (1 Kor. 4:16; 11:1) Ka ne en Athene, nochiwo neno pile ka pile e chirni ne jok ma ne yudore kanyo. (Tich 17:17) Jokristo ma ne ni Filipi bende noluwo ranyisineno. Mano e momiyo Paulo ne nyalo ndikonegi ni gidak ‘e kind tieng’ morochore kendo mobam, ma girienyie kaka ler e piny.’ (Fil. 2:15) E ndalowagi, kokalo kuom wechewa kod timbewa, wanyalo weyo ler mar adiera mar Pinyruoth orieny ne ji sa asaya ma wayudo thuolo mar yalo wach maber ne jo mamoko. En adier ni ranyisi maber ma waketo kaka jo ma jo ratiro kendo jo matir nyalo konyogi ng’eyo ni adier wapogore gi jo piny. Kata kamano, sa ma wawuoyo kodgi e wi wach maber, gibiro ng’eyo gimomiyo wan wapogore gi jo mamoko.

28 Ng’eny jo Jehova yaloga wach maber ne jo ma gitiyogo, jo ma gisomogo, jo ma giidhogo mtoka, kata jo ma giromogo e dijegi mamoko. Sa ma wan e wuoth moro, wanyalo yudo thuolo mar wuoyo gi jo ma wan-go e wuodhno. Ng’ato ka ng’ato kuomwa nyaka bed moikore tiyo gi rieko e loko mbaka ma gigoyo gi ng’ato mondo obedne thuolo mar chiwo neno. Wabeduru moikore yalo ne jo mamoko e thuolo moro amora moyudore.

29 Ka waketo e pachwa ni yalo ne jo mamoko en thuolo mar pako Jachuechwa kendo miyo nyinge duong’, wabiro bedo gi siso mar timo kamano. E wi mano, wanyalo konyo jo ma chunygi ni kare mondo gin bende gitine kendo gibed gi geno mar yudo ngima ka giketo yie kuom Yesu Kristo. Jehova mor gi kinda ma kamago kendo okwano tich ma kamano kaka tich maler motimne.​—Hib. 12:28; Fwe. 7:9, 10.

ALWORA MAG LENDO

30 Jehova dwaro ni oyal wach Pinyruoth e piny ngima, bed ni wayale e taonde kata e alwora mamoko. Mano e momiyo bad ofis e ma chiwoga kuonde monego kanyakla oyalie kata ma jo mamoko man mabor ahinya gi kanyakla onego oyalie. (1 Kor. 14:40) Chenro ma kamano luwore gi kaka Nyasaye ne chiko gik moko e ndalo joote. (2 Kor. 10:13; Gal. 2:9) Nikech tij yalo wach Pinyruoth nya ahinya e ndalo mag gikogi, chano alwora miyaloe e yo maber nyalo miyo wachop ne ji mang’eny e alwora momi kanyakla.

31 Jarit tij lendo e ma nigi ting’ mar chiko weche motudore gi alwora mag lendo e kanyakla. Inyalo ti gi jakony-tich e chiwo ne jolendo alwora. Nitiere alwora mag lendo tieng’ diriyo: alwora mopog ne grup kod alwora mimiyo jalendo mokwayo. Kuonde ma alwora mag lendo nokie, ibiro pog ne jorit-grup alwora ma jolendo manie grubegi nyalo yaloe. To kuonde ma alwora mag lendo nitie moromo, jolendo nyalo kwayo alwora mag lendo ma maggi.

32 Jalendo mokwayo alwora ma mare mar lendo, nyalo bedo gi ka ma onyalo yaloe seche ma kanyakla onge gi chenro mag romo mag dhi lendo kata e kinde ma ok nyalre mondo jolendo orom kanyachiel. Kuom ranyisi, nitie jolendo ma kwayoga alwora man machiegni gi ka ma gitiyoe mondo gilend kuno sa lanj kata bang’ tich. Joot moko nyalo kwayo mondo giyal machiegni gi ka ma gidakie mondo gilend kanyo godhiambo. Ka ng’ato nigi alwora ma mare ka mowinjore kode, mano nyalo konye chopo mathoth e tijwa mar yalo. En adier ni grup mar lendo bende nyalo yalo e alwora ma osepog ne ng’ato. Ka diher bedo gi alwora mar lendo ma mari iwuon, inyalo chiwo kwayoni ne jal ma rito weche motudore gi alwora mag lendo.

33 Bed ni alwora miyaloe en ma jarit-grup e ma ne okwayo kata en ma ne opog ne jalendo moro, ng’at ma ne omi alworano nyaka ne ni otemo matek mondo oyal ne ji e ute te manie alworano. Chenro duto mitimo mondo olend ne ji duto te e alworano onego oluwore gi chike moketi mag kano weche maling’ ling’ mag ng’ato. Jarit-grup kata jalendo momi alwora moro mar lendo onego one ni otiek alworano gi dweche ang’wen. Bang’ tieke, onego onyis jal ma rito weche mag alwora mag lendo. Ka luwore gi chal manitie, jarit-grup kata jalendo ma ne omi alworano pod nyalo dong’ gi alworano mondo ochak onwoye kendo, kata onyalo duoke ne jal ma rito rekodgo.

34 Sa ma ji duto manie kanyakla tiyo e winjruok achiel, alwora mag lendo inyalo tim e yo mong’ith kendo mochanore maber. Mano bende nyalo konyowa mondo kik jolendo tuomre e alwora moro achiel ma en gima nyalo chwanyo weg udi. Tiyo e winjruok achiel nyiso ni wadewo owetewa kaachiel gi jo modak e alwora ma wayaloe.

TIYO KANYACHIEL MONDO WAYAL NE JO MA WACHO DHOK DUTO

35 Ji duto onego opuonjre e wi Jehova Nyasaye, Wuode, kendo e wi Pinyruoth. (Fwe. 14:6, 7) Dwaher konyo jo ma wacho dhok duto mondo giluong nying Jehova e ka giyud warruok kendo gibed gi kido ma dwarore kuom Jokristo. (Rumi 10:12, 13; Kol. 3:10, 11) Gin pek mage ma seche moko jabedoe sa ma wayalo wach maber e alwora ma ji wachoe dhok mopogore opogore? Ere kaka inyalo tim tijni e yo ma biro miyo ji mang’eny kaka nyalore oyud thuolo mar winjo wach Pinyruoth e dhok ma gilonygo maber?​—Rumi 10:14.

36 Alwora mag lendo ichiwoga ka luwore gi dhok ma kanyakla tiyogo. Kuom mano, nitie kinde ma alwora ma ji wachoe dhok mang’eny inyalo yalie gi jolendo moa e kanyakla mopogore opogore. E kinde kaka mago, ber mondo jolendo moa e kanyakla achiel oyal mana ne jo ma wacho dhok ma kanyaklagi tiyogo. Mano bende e chenro monego oti godo e kinde mag kampen mitimoga higa ka higa. Kata kamano, sa ma jolendo yalo e lela kuonde ma ji ng’enyie kata sa ma gin e dijegi, ginyalo wuoyo gi ng’ato ang’ata kendo chiwonegi bugewa e dhok moro amora.

37 Nitie kinde ma kanyakla ma wacho dhok machielo ok nyal tieko alworagi mar lendo man mabor kodgi. Jarit tij lendo mawuok e kanyaklano onego obed gi tudruok maber gi jorit tij lendo mag kanyakla mamoko mondo gibed gi chenro ma nyalo tiyonegi malong’o mondo giyal e alwora duto mag lendo. Mano biro miyo ng’ato ka ng’ato manie alworano thuolo mar winjo wach Pinyruoth kendo biro miyo jolendo kik tuomre e udi.​—Nge. 15:22.

38 Ang’o monego watim ka po ni ng’at ma wayudo e ot wacho dhok mopogore gi marwa? Ok onego wapar apara ni jolendo mong’eyo dhokno biro yude chieng’ moro. Jolendo moko osepuonjore weche moko manok e dhok moko ma ji wacho e alworagi ma nyalo konyogi chako mbaka. Wanyalo nyiso ng’ato kaka onyalo somo bugewa kata gologi e websaitwa mopwodhi mar jw.org e dhok mowachono, kata wanyalo chike ni wabiro kelone buk e dhokno.

39 Ka ng’atno diher ni omed puonje, onego watem manyo ng’at ma nyalo medo konye e dhok mowinjo. Wanyalo nyise bende ka machiegni mitimoe chokruogewa e dhok mowinjo. Ka po ni doher ni ng’at ma giwachogo dhok achiel olime, wanyalo nyise kaka onyalo tiyo gi jw.org e kwayo mano. Kae to bad ofis biro temo matek mondo gitudre gi jalendo, grup, kata kanyakla man machiegni gi ng’at ma wacho dhokno mondo omed puonje.

40 Onego wadhi nyime puonjo ng’at ma wacho dhok mopogore gi marwa nyaka chop ka ma onyisowae ni jalendo ma giwinjorego e dhokno koro limega. Nitie kinde ma bad ofis nyalo dwoko wach ne jodongo ni ok giyudo ng’at ma nyalo wacho dhok ma dwaroreno. Ka po ni mano otimore, onego watem kar nyalowa mondo wadhi nyime konyo ng’atno mondo omed hero adiera. Ka nyalore, wanyalo puonjore kode Muma ka watiyo gi buk ma yudore e dhok ma ng’atno wacho. Ka watiyo maber gi pichni kendo kwayo ng’atno mondo osom Ndiko moket, mano biro konye ng’eyo tiend puonj moko manie Muma. Seche moko achiel kuom joodgi mong’eyo dhok ariyogo nyalo tiyo kaka jaloko sa ma upuonjoru.

41 Mondo ng’at mamor gi wach ma ne oyalne odonj e riwruok mar oganda Nyasaye, onego wagwele obi e chokruogewa, kata bed ni ok onyal winjo tiend weche duto. Sa ma isomo Ndiko, wanyalo konye elogi ka watiyo gi Muma mar dhok mowacho ka po ni nitie. Riwruok gi jo kanyakla nyalo jiwe kendo konye timo dongruok e yie mare.

42 Grube Matindo: Grube ma kamago bedoga gi jolendo ma yalo gi dhok mopogore gi ma iwacho e kanyaklagi, kata obedo ni gionge gi jaduong’-kanyakla kata jakony-tich ma nyalo tayo chokruok ma juma ka juma e dhokno. Bad ofis biro pwodho kanyakla man gi grube matindo kaka mago ka gichopo weche ma luwogi:

  1. (1) Ka nitie ji mang’eny moromo e alworano ma wacho dhok mopogore gi ma iwacho e kanyakla.

  2. (2) Ka nitie jolendo mong’eyo dhokno kata moikore puonjore dhokno.

  3. (3) Ka jodong-Kanyakla oikore tayo lendo e dhokno.

Ka po ni jodongo dwaro chako grube matindo kaka mago onego giwuo gi jarit-alwora e wi wachno. Nyalo bedo ni ong’eyo kanyakla moko ma lendo e dhokno kendo onyalo chiwo paro ma konyo ji ng’ado ni en kanyakla mane ma nyalo dhi nyime chako grup ma kamano. Ka oseng’ad ni en kanyakla mane ma biro bedo gi grubno, jodong-kanyakla biro ndiko barua ne bad ofis ka gikwayo mondo omigi thuolo mar chako grup matinno.

43 Grube: Bad ofis biro pwodho kanyakla man gi grube ka gichopo weche ma luwogi:

  1. (1) Ka nitie jo mang’eny ma puonjore dhok moro kendo nenore ni kwan-gi nyalo medore.

  2. (2) Ka nitie kwan manok mag jolendo mong’eyo dhokno kata ma puonjore dhokno.

  3. (3) Ka nitie jaduong’-kanyakla kata jakony-tich mowinjore ma nyalo tayo chokruok kata achiel ma juma ka juma kata ma nyalo tayo achiel kuom chokruoge mamoko kaka Chokruok mar Ji Duto kata Puonjruok Ohinga mar Jarito e dhokno.

Ka ochop wechegi e okang’ mowinjore, bura mar jodongo nyalo ndiko ne bad ofis weche te ma dwarore ka gikwayo mondo oyienegi siro grubno. Jaduong’ ma biro tayo grubno iluongo ni “jarit-grup” to ka en jakony-tich, ibiro luonge ni “jakony-grup.”

44 Ka osechak grubno, bura mar jodongo biro ng’ado ka be ibiro med chokruoge mamokogo kendo ni ibiro timgi nyadidi e dwe. Romo mag dhi yalo bende inyalo chan ne grup ma kamano. Jogo duto manie grup tiyoga e bwo bura mar jodongo ma siro grubno. Jodongo onego ota grubno e yo mowinjore kendo kawo okenge ma nyiso ni giikore konyo grubno kaka dwarore. Sa ma jarit-alwora olimo grubno e juma molimoe kanyakla ma siro grubno, obiro oro ne bad ofis ripot machuok ma nyiso dongruok ma grubno timo kod dwaro moro amora makende ma gin-go. Bang’ kinde, inyalo pwodh grubno obed kanyakla. Ka ji duto luwo kaka riwruok mar oganda Jehova chiko, Jehova biro bedo mamor.​—1 Kor. 1:10; 3:5, 6.

YALO KAKA GRUP

45 Jokristo mosechiwo ngimagi ne Jehova nigi ting’ mar yalo wach maber ne jo mamoko. Nitie yore mang’eny mag timo kamano. Kata kamano, ng’enywa diher dhi gi jo mamoko e tij yalo. (Luka 10:1) Mano e momiyo kanyakla bedoga gi romo mag dhi yalo e giko juma kaachiel gi kor juma. Odiechienge mag jo piny ma ji yueyoe, miyoga grube thuolo mag chiwo neno nikech owete mang’eny bedoga gi rusa. Komiti ma tayo tije kanyakla biro chano romo mag dhi yalo e seche mowinjore kod kuonde mowinjore, bed ni en godiechieng’ kata godhiambo.

46 Sa ma jolendo yalo kanyachiel, ‘gijiwre.’ (Rumi 1:12) Jolendo manyien nyalo yalo gi jolendo molony mondo giyud tiegruok. Nikech kuonde mamoko mahundu ng’enygae, nyalo bedo maber ka jolendo ariyo kata mokalo kanyo otiyo kanyachiel. Kata ka po ni ichano yalo e alwora moro ka in kendi, bedoni e romo mag dhi yalo nyalo jiwo jolendo duto. Ng’eyo ang’eya ni jolendo mamoko bende ni e alwora ma uyaloe nyalo miyi chir. Jo painia kod jo mamoko ok onego one ni ochuno ni nyaka gibed e romo duto ma kanyakla ochano mag dhi yalo, to moloyo ka romogo itimoga pile ka pile. Kata kamano, ber mondo giriw lwedo moko kuom romo mag dhi yalogo juma ka juma.

47 Mad waduto waluw ranyisi ma Yesu noketo kaachiel gi jootene! Wanyalo bedo gadier ni Jehova biro guedho kindawa sa ma watimo duto ma wanyalo mondo wayal wach maber mar Pinyruoth.​—Luka 9:57-62.

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki