Landuru Tije Madongo mag Jehova Kuonde Maboyo
1. Ang’o mamiyo walando tije madongo mag Jehova?
1 “A Jehova, duong’ ni mari, gi teko, gi pak, gi loch, gi luor: nimar gik moko duto man e polo gi piny gin meki.” (1 Weche 29:11) Ang’o ma herawa kuom Jehova kod chuny mar goyo erokamano ma wan-go miyo watimo? Omiyo ‘walando tije madongo mag Jal ma noluongowa a e mudho dhiyo e ler mare miwuoro.’ (1 Pet. 2:9) Ok wanyal weyo lando ne jomoko mondo ong’e Nyasachwa maduong’! Wabiro bedo gi thuolo mabeyo ahinya mag lando tije madongo mag Jehova e dweche mag Mach, April, kod Mei.
2. En kampen mane makende ma ochan mar gwelo ji mondo obi e Rapar, kendo en ng’ano manyalo tiyo tijni?
2 Kampen Makende mar Gwelo Ji e Rapar: Chieng’ Wuok Tich, April 2, wabiro nyiso tije madongo mag Jehova ka watimo rapar mar Chiemb Odhiambo mar Ruoth. Kalatase makende mag gwelo ji e Rapar ibiro pogi e piny mangima chakre Mach 17 nyaka April 2. Jolendo duto ijiwo mondo obed gi thuolo malach mar timo kampenno. Mano biro bedo kinde maber ne jogo ma podi gin jopuonjre Muma mondo ochak tij lando wach maber ka giromo timo kamano. Ka in-gi jopuonjre Muma kata nyithindo manyalo romo bedo jolendo, kaw okang’ mar wuoyo gi jodong-kanyakla.
3. Ang’o ma wanyalo wacho ka wagwelo ji mondo obi e Rapar?
3 Kampenni biro chalo gi kampen ma ne otim mar gwelo ji e Chokruog-Distrikt mar “Ukombozi Unakaribia!” Kalatase moromo mag gwelo ji e Rapar ibiro oro ne kanyakla duto mondo jalendo ka jalendo oyud kwan maromo 50 to painia ka painia oyud 150. Wuo mana machuok, inyalo wacho kama: “Ma en kalatas magweli mondo ibi e chokruok makende ma jatimore higa ka higa. Ibiro rwaki gi mor. Akwayi mondo isom weche manie kalatasni.” Ka wuon ot nigi penjo, kaw thuolo mondo imiye dwoko. Weche manie apendiks ma wuoyo kuom Chiemb Odhiambo mar Ruoth e bug Muma Puonjo kochakre e ite mar 206 inyalo ti godo e lero tiend Rapar. E giko juma, wabiro chiwo gasede manyien kaachiel gi kalatase makende mag gwelo ji e Rapar. Ndik piny nyinge jogo morwako wach, kendo itim chenro mar dok limogi.
4. Kalatase makende mag gwelo ji e Rapar ibiro pogi e yo mane?
4 Kanyalore, kalatasno onego omi wuon ot owuon. Kuom mano ndik piny kuonde ma ne ok oyudoe ji. Kanyakla mabiro dong’ kod kalatasego mang’eny e juma mogik mar kampenno nyalo weyogi kuonde ma ok giyudoe ji to kik gitim kamano ka pok giko jumano ochopo. Ne ni imiyo kalatasno jogo ma ne ilendoni to onego idog limo, jopuonjre mag Muma, joma utiyogo, joma odak machiegni kodi, kod joma moko ming’eyo.
5. Ang’o momiyo onego wachak gie sani ikruok magwa mag bedo painia makonyo?
5 Painia Makonyo: Be inyalo bedo painia makonyo e dweche mag Mach, April, kod Mei mondo omi iland tije madongo mag Jehova e yo momedore? Timo kamano nyalo dwaro mondo ibi itim lokruok moko e chenro magi mapile. (Efes. 5:15-17) Inyalo bedo gadier ni timo kinda mondo iti tij Jehova e yo momedore biro keloni mor kod gweth mag Jehova. (Nge. 10:22) Nikech kinde mag Rapar chiegni chopo, sani ema onego ichakie timo ikruok.—Nge. 21:5.
6. Ang’o ma wanyalo puonjore kuom nyaminwa ma jahigini 90 ma ne obedo painia makonyo higa mokalo?
6 E higa mokalo, nyaminwa moro ma jahigini 90 ne oyudo thuolo mar bedo painia makonyo. Ne owacho kama: “Kata obedo ni ahero tij puodho kendo ne adwaro chako chwoyo, ne afwenyo ni onego ang’e gik monego aket mokwongo e ngimana. Nikech ne an gi gombo mar keto Pinyruoth obed mokwongo, ne aneno ni onego abed painia makonyo e dwe mar Mach.” Be nitie ber ma noyudo kuom kinda ma ne otimo? Owacho kama, “Awinjo ka an machiegni ahinya gi kanyakla, kendo mani osemiya asudo machiegni ahinya gi Jehova.” Be wanyalo nono gik ma waketo mokwongo e ngimawa mondo watim lokruok mowinjore?
7. Be bedo painia makonyo en gima tek?
7 Lendo kuom seche 50 ma idwaro kuom painia makonyo nyalo bedo ni ok tek kaka nyalo bedo ni iparo. Par wachni ka iketo e lamo chenro magi mapile, los chenro monego iluw, kendo indik e chenro magi mag tij Nyasaye. In iwuon ema ing’eyo maber moloyo thuolo ma in-go e ngimani maber moloyo. Ka in gi tuwo moro kendo ionge gi teko moromo, inyalo lendo kuom seche manok odiechieng’ kodiechieng’. Kapo ni ondiki tich kata idhi e skul, inyalo bedo painia makonyo ka ilendo seche mag odhiambo kata e giko juma.
8. Ang’o ma ne okonyo dichwo moro gi jaode mondo gibed painia makonyo kanyachiel kaka joot?
8 Jo mang’eny osebedo ka timo painia makonyo kanyachiel kaka joot. Kuom higini mokalo, dichwo moro gi jaode ne neno ni tek negi bedo painia makonyo nikech ne gineno ni ne gionge thuolo e ngimagi mar timo kamano. Ang’o ma ne gitimo kuom wachno? “Ne wakwayo Jehova e lamo mondo okonywa timo gima ne wasebedo ka wadwaro timo kanyachiel kuom kinde mathoth.” Nikech ne giketo chenro maber, mano ne omiyo gichopo dwaro margi. Gimedo wacho kama: “Ne en gima ber miwuoro. Ne wayudo gweth mang’eny kanyachiel. Paro ma koro wachiwo en ni, tem timo kamano. Ka wan ne wabedo painia makonyo, in ibende inyalo timo kamano.”
9. Ang’o ma unyalo timo e puonjruok maru maluwe kaka joot mondo uikru ne dweche mabiro mag tiyo tij lendo makende?
9 Donge unyalo kawo thuolo matin e puonjruok maru maluwe kaka joot mondo uwuo kuom kaka uduto kaka joot unyalo tiyo tij lendo e yo momedore? Kata ka ok unyal bedo painia makonyo kanyachiel, nyalo bedo ni ng’ato achiel kuomu nyalo timo kamano ka ikonye kendo iriwe lwedo gi jomoko e ot. Ka mano ok nyalre, unyalo chano mondo uti tij lendo kaka joot kuom seche momedore e dweche makendegi mag tiyo tij lendo.
10. Ang’o momiyo onego wawuo gi jolendo moko kuom gombo ma wan-go mar bedo painia makonyo e kindegi mag Rapar?
10 Jiwreuru Ng’ato gi Ng’ato: Bedo gi ilo nyalo miyo jomoko bende obed gi ilo. Wuo kuom gombo ma in-go mar bedo painia makonyo. Mano nyalo jiwo jomoko bende mondo opong’ fom. E wi mano, jogo ma nosetimo painia makonyo e kinde mokalo nyalo chiwoni paro mabiro konyi e timo chenro magi mondo ichop gombo mari mar bedo painia makonyo. (Nge. 15:22) Ka inyalo bedo painia makonyo, donge inyalo kwayo jalendo machielo, manyalo bedo gi thuolo machalo gi mari, mondo oriwre kodi e tijni makelo mor?
11. Ere kaka jodong-kanyakla nyalo miyo jolendo obed gi ilo mar bedo painia makonyo e dweche mabiro?
11 Jodongo mang’eny mag kanyakla osetimo chenro madwarore mondo omi giti tich makendeni. (Hibr. 13:7) Kuom adiera, mano jiwo jogo duto manie kanyakla! Jodongo bende miyo jolendo mamoko bedo gi ilo mar bedo painia makonyo e seche ma giwuoyo kod jolendogo. Mana weche manok, kata paro moko manyalo konyo nyalo bedo ni ema dwarore mondo ojiw jomoko obed painia makonyo. Jarit tij lendo nyalo timo chenro mondo romo mamoko momedore mag chano dhi lendo obedie mondo omi jolendo duto oriwre gi kanyakla e tiyo tij lendo, bang’ tich kata bang’ skul. Ibiro landi chenrogo pile ka pile. Kendo jaritno biro neno ni jolendo duto nigi kar lendo moromo kaachiel gi buge mitiyogo.
12. En ang’o ma inyalo timo kapo ni ok inyal bedo painia makonyo?
12 Kata kapo ni thuolo ma in-go e ngimani moni bedo painia makonyo, inyalo jiwo jogo mabedo painia makonyo kendo inyalo lemo negi. (Nge. 25:11; Kolo. 4:12) Inyalo timo chenro mar lendo kodgi odiechieng’ achiel e juma kata mar lendo e seche mang’eny moloyo kaka ijatimo pile.
13. En kwan mane moket ne pinyu, kendo ere kaka kanyaklau nyalo konyo e chopo kwanno?
13 Watem Yudo Kwan Maromo 6,400 mag Painia Makonyo e April: Kwan mamalo ahinya mag painia makonyo ne en Burundi 792, Kenya 2,601, Tanzania 1,297, kod Uganda 455. Kuom mano, kwan mowinjore watem chopo mag painia makonyo e dwe mar April mabiro en Burundi 1,000, Kenya 3,300, Tanzania 1,400, kod Uganda 700. Wanyalo pong’o kwanno kapo ni jalendo 1 e kind jolendo 6 e kanyakla ka kanyakla nyalo bedo painia makonyo. Onge kiawa ni kanyakla moko nyalo bedo gi jolendo mang’eny ma thuolo margi nyalo yie negi bedo painia makonyo. Bedo gi kwan kaka mano ne kanyakla en gima kanyakla mang’eny nyalo chopo e yo mayot. Par ane mor ma mano biro kelo e kanyaklau kod kaka obiro jiwo tij lendo e alworau!
14. Ang’o momiyo dwe mar April en kinde maber ahinya mar bedo painia makonyo?
14 Ang’o momiyo dwe mar April en kinde maber ahinya mar bedo painia makonyo? Rapar notimre e chak dweno, mano biro miyowa thuolo mang’eny mar dok limo jogo manobi e Rapar. Wabiro chiwo gasede, ka wan-gi geno mar chiwo buk mar Muma Puonjo e sama wadok limo jogo mondo wachak puonjruok Muma kodgi. Kuom mano, bedo painia makonyo e dwe mar April biro chiwo thuolo mang’eny mag chako jopuonjre Muma. E wi mano, dwe mar April nigi Jumapil abich kod odiechieng yueyo mar jopiny, kendo mano nyalo miyo jogo mondiki tich kod jogo madhi e skul obed painia makonyo.
15. Ang’o momiyo ok onego wabed gi paro mar deko kata paro mar samwoyo kaka kinde mag Rapar sudo machiegni?
15 Kinde mag Rapar ka Rapar makalo kelowa machiegni ahinya gi giko mar pinyni. Thuolo modong’ mar nyiso jomoko Nyasachwa maduong’ kendo man malo odong’ manok. (1 Kor. 7:29) Ka kinde mag Rapar mabironi okalo, thuolo mabeyo mokelonwa mar pako Wuonwa me polo ok bi bedoe kendo. Watim uru ikruok ma wanyalo gie sani mondo waland tije madongo mag Jehova kuonde maboyo e dweche mag Mach, April kod Mei!
[Sanduk manie ite 4]
Be Wanyalo Chopo Kwan ma Oketi mag Painia Makonyo e April?
Burundi 1,000
Kenya 3,300
Tanzania 1,400
Uganda 700
[Weche manie ite mar 4]
◼ Non gik ma iketo mokwongo e ngimani
◼ Wuo uru kuom gima uchano timo kaka joot
◼ Wuo gi jomoko kuom chenro ma in-go