Inyalo Lendo e Seche Maok Ichano!
1. (a) Tiend lendo e yo maok ochan en ang’o? (b) Ji adi manie chokruogni ma ne okwongo yudo adiera kane olendnegi e yo maok ochan?
1 Gin ji adi e kanyaklau ma ne okwong lendonegi e yo maok ochan ma gipuonjre adiera? Kamoro dwoko minyalo yudo nyalo kawi gi wuoro. Lendo e yo maok ochan oriwo lando wach maber ne jogo ma waromogo e weche mapile, nyalo bedo seche ma wan e wuoth, wan gi wedewa kata jogo modak machiegni kodwa, seche ma wadhi nyiewo, ka wan e skul, ka wan e tich kod seche mamoko. E grup moro mar Joneno mosebatisi mokalo 200, pasent 40 kuomgi nolendnegi e yo maok ochan! Omiyo, lendo e yo maok ochan kelo nyak maber.
2. Gin ranyisi mage mag lendo e yo maok ochan mayudore e Ndiko?
2 Jolendo ma e kinde Jokristo mokwongo ne hinyo lendo e yo maok ochan. Kuom ranyisi, kinde moro kane Yesu kalo e gweng’ Samaria, nolendo ne dhako moro e dho soko mar Jakobo. (Joh. 4:6-26) Filipo nochako wuoyo gi jatelo moro ma Ja-Ethiopia ma noyudo somo bug Isaiah kopenje kama: “Iwinjo tiend gi misomo koso?” (Tich 8:26-38) Kane Paulo nie twech e piny Filipi, nolendo ne jarit od twech. (Tich 16:23-34) Bang’e, ka Paulo ne nie od twech, “norwako ji duto ma ne biro ire, koyalo pinyruodh Nyasaye, kendo kopuonjo wach Ruoth Yesu Kristo.” (Tich 28:30, 31) In bende inyalo lendo ne ji e yo maok ochan, kata bed mana ni in ng’at maluor. E yo mane?
3. Ang’o manyalo konyi loyo luoro?
3 Chako: Thothwa yudo pek e chako wuoyo gi joma ok ging’eyo. Lendo kata mana ne joma wang’eyo nyalo bedo maok yot. Kata kamano, ka waparo matut kuom ber mar Jehova, adiera momiyo jotichne, kod kaka ngima ji ni kama rach, biro miyo wayud mijing’o mar chako wuoyo kodgi. (Jona 4:11; Zab. 40:5; Math. 13:52) E wi mano, wanyalo kwayo Jehova mondo okonywa ‘watim chir.’ (1 Thes. 2:2) Owadwa moro ma ne odhi e Skul mar Gilead nowacho kama: “Kinde mang’eny aseyudo ni lamo konya e yudo chir mar chako wuoyo gi ji.” Ka kinde moko luoro maki kidwaro chako wuoyo gi ji, inyalo lamo e yo machuok.—Neh. 2:4.
4. En chenro mane mwanyalo keto mondo wachopie, to nikech ang’o?
4 Mana kaka lendoni iluongo, seche mwalendo maok wachano ok ochuno ni nyaka wachak gi weche kata ndiko kaka wajotimo pile. Wanyalo keto chenro mar chako goyo mbaka gi ng’ato maok ochuno ni wachak lendone kanyo gi kanyo. Jolendo mang’eny wacho ni timo kamano konyogi bedo gi chir madwarore mamiyo bang’e gilendo ne ng’atno. Kapo ni ng’atno ok dwar winjowa, onge tiende chune. Tiek wuoyo kode e yo mamuol kendo idhi nyime gi gima itimo.
5. Ang’o ma jakonyo nyaminwa moro ma luoro jamako mondo olend e yo maok ochan?
5 Seche ma nyaminwa moro ma luoro jamako nyiewo gik moko e chiro, gima okwongo timo en ng’iyo wang’ ng’ato kae to obwonjo kode. Kapo ni ng’atno bende bwonjo kode, owuoyo kode e yo machuok. Ka jalo ochiko ite, nyaminwano yudo chir mar dhi nyime gi wuoyo kode. Nyaminwano chiko ne ng’atno ite mondo ong’e weche mowinjore mobiro tiyogo e landone wach maber. Yorni osemiyo ochiwo buge mang’eny kendo osechako puonjruok mar Muma.
6. Ere kaka wanyalo chako wuoyo gi ji e lendo maok ochan?
6 Chako Wuoyo gi Ji: Ang’o mwanyalo wacho seche mwachako wuoyo gi ji? Yesu nochako wuoyo gi dhako ma noyudo e dho soko kokwaye mana pi modho. (Joh. 4:7) Omiyo, wanyalo chako wuoyo gi ji kuom mosogi kata penjogi penjo moro ka wabwonjo. Seche muwuoyo inyalo neno wach moro e mbakano minyalo wuoyoe kuom Ndiko kendo inyalo pidho kodhi mar adiera. (Ekl. 11:6) Jomoko oseyudo ni chako wach moro mabiro miyo ng’ato openj penjo kata dwaro ng’eyo weche momedore e wi wachno tiyonegi maber. Kuom ranyisi, seche mirito laktar, inyalo chako wuoyo gi joma nikanyo kuom wacho ni, “Abiro mor ahinya e kinde maok abi bedoe matuwo kendo.”
7. Ere kaka bedo ng’at ma rango gik matimore e alwora ma wantie biro konyowa lendo e yo maok ochan?
7 Bedo ng’at ma rango gik matimore e alwora moro bende nyalo konyi e chako wuoyo gi ji. Kapo ni waneno janyuol moro ma nigi nyithindo ma timbegi beyo, wanyalo puoye kendo penje ni “Ang’o mosekonyi pidho nyithindi e yo maber kama?” Nyaminwa moro jachiko ite seche ma jotich wetene goyo mbaka kae to owuoyo kodgi kuom wach moneno ni morogi ahinya. Kane owinjo ka nyako moro ma gitiyogo timo chenro mar aruse, nomiye Amkeni! ma wuoyo kuom kaka ng’ato nyalo chano arus. Mano nomiyo giwuoyo e Muma kuom kinde malach.
8. Ere kaka wanyalo tiyo gi bugewa e chako wuoyo gi ji?
8 Yo machielo mwanyalo chako wuoyogo gi ji en somo bugewa kama jomoko nyalo nenowae. Owadwa moro jasomo Ohinga mar Jarito kata Amkeni! e sula ma nigi wach manyalo moro ng’ato. Kapo ni oneno ng’at mobet bute ka ng’iyo gasedego, openje penjo kata wacho wach moro machuok kuom sulano. Kinde mang’eny mano miyo ogoyo mbaka gi ng’atno kendo lendone. Kuom keto achiel kuom bugewa kama ng’ato nyalo nene nyalo miyo ji penjwa gimoro kuomgi, gibed jotich wetewa kata joma wasomogo e skul.
9, 10. (a) Ere kaka wanyalo loso thuolo mag lendo e yo maok ochan? (b) Be isetemo loso thuolo mondo ilend e yo maok ochan?
9 Loso Thuolo: Bedoni ni tij lendo dwarore ni otim mapiyo, ok onego warit mana seche ma thuolo opore. Kar mano, onego wamany kaka wanyalo loso thuolo mar lendo ne ji mwaromogo e tijewa mapile. Tem ane paro kuom joma inyalo romogo kendo kuom kaka inyalo chako wuoyo kodgi. Ting’ Muma kaachiel gi buge minyalo chiwo ne jogo morwako wach.—1 Pet. 3:15.
10 Kuom tiyo gi yore mopogore opogore, jolendo mang’eny oseloso thuolo mar lendo ne ji e yo maok ochan. Nyaminwa moro modak kama orit matek jachano gik tugo moko manyiso chwech e yo maber kar yueyo mar kama odakieno. Seche ma joma kalo orawo mondo one kaka gigo beyo, otiyo gi thuolono e chako wuoyo kodgi kuom singo ma Muma chiwo e wi “polo manyien gi piny manyien.” (Fwe. 21:1-4) Be nitie yore moko minyalo tiyogo mondo iyud thuolo mar lendo ne ji e yo maok ochan?
11. Ere kaka wanyalo timo limbe kendo ne ng’at ma walendone seche maok ochan?
11 Dok Timo Limbe: Kapo ni ng’ato orwako wach, tem mondo ilime kendo. Kapo ni owinjore, inyalo nyise kama: “Amor ahinya wuoyo kodi kawuono. Ere kama wanyalo romoe kendo mondo wamed wuoyo?” Jolendo moko jochiwo adres kod nambagi mar simo ne ng’at ma giwuoyogo kae to ginyise ni: “Amor ahinya wuoyo kodi. Kapo ni diher ng’eyo matut kuom wach ma wawuoyoeno, inyalo tiyo gi nambagi mondo itudri koda.” Ka in iwuon ok inyal lime, chan mondo kanyakla mowinjore olime kuom pong’o kendo chiwo mapiyo fom mar Tafadhali Fuatia Upendezi (S-43) ne jagoro mar kanyaklau.
12. (a) Ang’o momiyo onego wandik kendo chiwo ripot mag seche mwalendogo e yo maok ochan? (b) Gin nyak mage moseyudore nikech lendo e yo maok ochan? (Ne sanduk mawacho ni “Lendo e Yo Maok Ochan Kelo Nyak Maber!”)
12 Onego wagol ripot moriwo nyaka seche mwalendogo e yo maok ochan. Omiyo, ndik sechego kata gibed mana dakika matin e odiechieng’. Par ane wachni: Ka jolendo duto olendo kuom dakika abich odiechieng’ kodiechieng’, wabiro tiyo gi seche mokalo milion 17 dwe ka dwe!
13. Ang’o mabiro jiwowa mondo walend e yo maok ochan?
13 Wan gi gimomiyo walendo e yo maok ochan, ma en herawa ne Nyasaye kod dhano wadwa. (Math. 22:37-39) Ka chunywa opong’ gi mor nikech kido mabeyo mag Jehova kaachiel gi dwarone, wabiro wuoyo kuom “duong’ motelo, maler, mar piny ruodhe.” (Zab. 145:7, 10-12) Dewo ji gadier bende miyo wamanyo thuolo moro amora mowinjore mar lando wach maber ka podi kinde nitie. (Rumi 10:13, 14) Ka watimo ikruok maber kendo keto joma wanyalo romogo e paro, waduto wanyalo lendo e yo maok ochan kendo yudo mor mar puonjo adiera ne ng’at ma chunye oikore.
[Blub manie ite mar 4]
Wanyalo keto chenro mar chako goyo mbaka gi ng’at mwaromogo
[Blub manie ite mar 5]
Kuom tiyo gi yore mopogore opogore, jolendo mang’eny oseloso thuolo mar lendo ne ji e yo maok ochan
[Sanduk manie ite mar 5]
Paro Manyalo Konyowa Chako Wuoyo gi Ng’ato
◼ Bed ng’at machiko ite malong’o
◼ Lem mondo iyud chir
◼ Ng’i wang’ ng’ato, bwonj kode, kae to puoye kuom gimoro mabiro more
◼ Wuo gi joma nenore ni mor kendo maok odich
[Sanduk manie ite mar 6]
Lendo e Yo Maok Ochan Kelo Nyak Maber!
• Kane nyaminwa moro nie ndege, nochako lendo ne miyo moro ma nobet bute. Kane gilor, nyaminwano nomiye adresne kod nambane mar simo kendo nojiwe mondo odwar Joneno mag Jehova mondo opuonjre kode Muma. Kinyne, nyiminewa ariyo ma ne lendo noduong’o dhood miyono. Nochako puonjore Muma motimo dongruok mapiyo mobatise, kendo bang’ kinde matin en owuon notimo puonjruok mar Muma gi ji adek.
• Ka jal moro matiyo gi kambi moro mar insurance nolimo nyaminwa moro, notiyo gi thuolono e lendone. Nyaminwano nopenje ka doher yudo ngima maber, mor kendo dak nyaka chieng’. Jalno noyie kendo nodwaro ng’eyo ni mano ne en insurance mane. Nyaminwano nonyise singo mag Muma kendo miye achiel kuom bugewa, jalno nodhi mosome e odhiambono. Notim chenro mondo opuonjruok kode Muma. Nochako biro e chokruoge kendo bang’e nobatise.
• Nyaminwa moro ma nolendne e yo maok ochan ma bang’e opuonjre adiera, neno ni alworane maber mar lendo gin joma oromogo kokalo kuom nyithinde. Joma olendonegi oriwo joma odak machiegni kode kaachiel gi jonyuol moromogo seche modhi e romo mar jonyuol e skul. Seche mong’ere kodgi, otiyo gi weche machuok kendo mamulo chunygi konyisogi ni Muma e gima duong’ mosekonye pidho nyithinde, kae to ochako wuoyo e wach machielo. Nikech nosechako wuoyo kodgi, oyudo ka koro yot wuoyo kodgi e weche motenore gi Muma. Osekonyo ji 12 mochopo e batiso kotiyo gi yorni.
• Nyaminwa moro ma noriedo gi jomoko ka girito chiemo e otel, nowinjo jodongo moko ka goyo mbak siasa. Achiel kuomgi nowacho ni sirkal ok nyal tieko chandruokwa. Nyaminwano nowacho e chunye kama, ‘Ma e thuolo.’ Nolamo machuok kae to odhi irgi. Bang’ hulorenegi, nowuoyo kodgi kuom Pinyruodh Nyasaye mabiro tieko chandruok duto mag dhano, kendo nomiyogi brosua ma ne en-go. Kane podi giwuoyo, jal mochung’ne otendno nobiro irgi. Nyaminwano ne paro ni jalno ne dhi riembe. Kar mano, nonyise ni nochiko ite seche ma ne giwuoyo, kendo en bende nokwayo brosua. Jatich machielo mabende ne winjogi nobiro kanyo ma pi wang’e ema chwer. Chon nopuonjore Muma gi joneno to noyudo oweyo kendo koro nodwaro chako puonjruok.
• Owadwa moro ma jahigini 100 ma en mwofu, kendo modak e ot miritoe joma tuwore, kinde mang’eny jawacho ni, “Owinjore wayud Pinyruoth.” Mani osemiyo joma ritogi kanyo kaachiel gi jomamoko mabende tuwore obedo gi penjo kuom wechego to mano osemiye thuolo mar leronegi tiend Pinyruoth. Achiel kuom mine matiyo kanyo nopenje gima obiro timo e Paradis. Owadwano nodwoke ni, “Abiro yudo wengena, abiro wuotho kendo anawang’ kom midhiro ma awuothogoni.” Bedoni en mwofu, ojakwayo jal mariteno mondo osomne gasedewa. Kane nyar owadwano olime, jal marito joma tuworego nokwayo mondo omiye gasedego odhigo e ode. Jalno nonyiso nyar jaduong’no ni, “Wach maduong’ e odwa mar rito jotuwoni en: ‘Owinjore wayud Pinyruoth.’”
• Owadwa moro ma ne rito mondo olosne mtoka nolendo ne joma ne ni bute kendo nogwelogi e twak mar ji duto e chokruog-distrikt kotiyo gi kalatese mag gwelo ji. Bang’ higa achiel e chokruog-distrikt ma noluwo, owadwa moro ma ne ok ong’eyo nomose gi mor ahinya. Ne en achiel kuom joma nomiyo kalatese mag gwelo ji higa mokalo kama noritoe kilosone mtoka! Jalo nodhi mowinjo twak mar ji duto e chokruog-distrikt ma nogweleno mochiwo nyinge mondo otim kode puonjruok mar Muma. En kaachiel gi jaode koro nosebatisgi.