Febrero
Xipe 1 sá febrero
Je kjoatsejta katamajngo (Sant. 1:4).
Je Biblia itso: “Jméni nga kʼoasʼin ñaki nda koa̱njngosínio, nga tsínjme xi cha̱no” (Sant. 1:4). Je Santiago kʼoakitso nga je kjoaka síjngoná, xi tsonile, nga ngisa nda nʼia. Kʼianga kjoa tjínná, tsakui nichxin jchaa nga machjén nga ngisa tsejta koaan, nga kʼoee kjoanda kʼoa tsakuije̱ nga ngisa koakoá kjoatsjoacha. Kʼianga kaná, ngisaa bakoá jmeni xi jekanikʼaxkiaa kʼoa ngisaa nda nʼia. Kʼoasʼin bʼaiʼndeñá nga síjngoná je kjoaka. Tojosʼin tiyaa, nga kaná basenkaoná nga ngisa nda nʼia, kuinga tsín kjoatéxomale Niná kuitjátonesíñá kʼianga kjoa tjínná tojoni nga sʼe̱ndajin je kjoa xi tjínná. Tobʼelañá, tsakui tibixkantʼakoaa je kjoafaʼaitsjen xi chʼaotjín, ʼndele nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tinikjaʼaitsjeen, tosa si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoa tsa jngo xíngiaa bʼejnachjoa nga Énle Niná tichotʼayá, ʼndele nga si̱kʼajenlee tokoán, tosa tosi tonda si̱xálee je Jeobá. Tsa mená nga sa̱sénle je Jeobá jmeni xi tinʼia, tjínnele ska̱ná (Rom. 5:3-5; Sant. 1:12). w16.04 2:15, 16
Bixine 2 sá febrero
Tosa nangi tjayao tokon nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa (Filip. 2:3).
Je chjota nʼio tsjoake kʼoa nʼio bʼasjengʼa naxinandále, ʼndele, josʼin tsen yaole kʼoa kao kostumbrele. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin síkjaʼaitsjen tsa tjín jngo ʼnde kʼoa tsa chjota xi ngisa ngʼa tíjna. Xi kao je tongósonñá ngatsʼiaa. Je Niná kjaʼaí kjaʼaí kisikjoanná nga kisindaná. Kʼoa jebi nʼio tsjoa bʼé tokoán. Je Jeobá alikui mele nga ngisa ngʼa chʼa̱sjee yaoná tikʼoajinni xi ngikʼa (Rom. 10:12). Alikui koa̱n nga nʼio chʼa̱sjengʼaa je naxinandáná, tsa saʼnda kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kui xi ngisasa nʼio nda. Tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen ngisaa ñʼai koa̱nná nga tsín kjoasi kuinójiaan yaoná. Kʼoakoan je chjotale Cristo xi títjon tsakatio. Tjínkʼa je chjotale Cristo xi chjota hebreo kitjenni xi tsín ngóson sʼin tsabekon je yánchjínkʼan xi chjota griego kitjenni (Hech. 6:1). Jósʼin jchañá tsa kjoangʼakon tíbʼetʼaná. Koaan si̱kjaʼaitsjeen: “Jósʼiaan tsa jngo ndsʼee xi xin naxinandále tsjoáná kjoafaʼaitsjen. A kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nda jonʼia ñá kʼoa tsín kuenta sʼiaan jme xi kuitsoná”. Tsa kʼoakjimaa, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. w16.04 4:12, 13
Xoto 3 sá febrero
Xi xinsa naxinandá machjén nga kuinchjaya je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná (Luc. 4:43).
Je Jesús kui kitsoya je “énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná” (Mat. 28:19, TNM). Kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼin je chjotatjenngile. Tojé testigole Jeobá xi kui én tjíotsoyasonle je chjota. Jngo xi misionero koan kʼoa xi naʼmi koan kʼoakitso nga nkjín naxinandá tsakʼejna kʼoa nga jngó jngó naxinandá jñani tsakʼejna kiskonangile je testigole Jeobá jmé énni xi tsoyason. Kʼoa i kitso: “To chjotachini nga̱ to itso ngatsʼi: Kui ʼmiyaijin je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná”. Jmeni xi kitso chjota jebi kui xi bakó nga jtín sʼin tiyoaa nga̱ ñaki chjotale Cristo maa kʼoa tsín tsa to chjotachinijián (1 Cor. 1:10). Je xi ngisa nʼio nchja̱ni rebista jebi kui tʼatsʼe Chjotaxále Niná kʼoa ngakjijngo jaʼaínle i ʼmi: Xo̱n xi Bájinkonná tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá. Rebista jebi 254 én tíbitjo kʼoa me 59 miyón bitjo nga xki̱ sá. Kui xi ngisa tíbʼabíson ngakjijnda Sonʼnde. w16.05 2:6
Taingo 4 sá febrero
Nga jngó jngó katatsjoá josʼin kosonnile ni̱ma̱le (2 Cor. 9:7).
Tsakui nichxin jengisa tse tiʼmiyasoán tonga tojo kje ñaki tjínjngojin tokoán tsa tojo nda kuiyoaa nga tochoasa tao̱n sʼe̱ná. Je Biblia alikui kʼoatsoná nga tjínnele precursor koaan kʼianga si̱xálee je Jeobá. Koaan tojo nda si̱xálee tsa publicador maa. Tonga je Jesús kʼoakitso nga síchikontʼain je Jeobá je xi tsín to yaole fini (Luc. 18:29, 30). Kʼoa je Biblia kʼoatso nga nʼio tsjoa male je Jeobá kʼianga bʼenelee yaoná nga kʼoakji nixálee jokji bichó nganʼioná. Kui xi mele nga tsjoa katasʼe tokoán kʼianga si̱xálee (Sal. 119:108). Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan xi tʼatsʼe jebi, kʼoajinkji si̱xálee jokji tjen kuicho nganʼioná kʼoa je Jeobá sichikontʼainná. w16.05 3:13
Lune 5 sá febrero
Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai je xi kisindali, nga kjesa bichójin je nichxin nga ñʼai koa̱nli (Ecl. 12:1).
Xi jejchíngaa alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín machjénná nga kui kʼoéxkiaa jmeni xi chjile je xi sʼa xti. Chʼaojin sʼiaan tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Je xi jejchínga kʼoati faʼatojin je kjoa xi síkʼaxki̱ jme xi chjile xi sʼa xti. Tobʼelañá, ngatsʼiñá nga nitoánntjé kjoamakjainná, nga chjoéxkoá yaoná, nga tsín kʼoaiʼndee nga jme xi kʼoenená xikʼa, nga tsín je si̱miyoaa chjota xi tsín nda sʼín kʼoa nga tsínkui kʼoétsaojinkoaa xi chʼaotjín. Je xo̱n xi chjile xi sʼa xti kʼoati ya Biblia yʼangini. Kuinga machjénsíniná ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa. Je xo̱n xi chjile je xi sʼa xti binyakao nga ngisa símiyo je Jeobá. Tonga kʼoati binyakao xi jejchínga (Ecl. 12:13). w16.05 5:15, 16
Majte 6 sá febrero
Tinóʼyai naxinandá Israel: Je Jeobá, je Jeobá Nináná tojngo mani. Kʼoa tjínneli nga katamatsjoachai Jeobá Nináli kao ngayeje ni̱ma̱li, kao ngayeje kjoabijnachonli kʼoa kao ngayeje nganʼioli (Deut. 6:4, 5).
Nga “je Jeobá Nináná tojngo mani” nʼio tsjoánganʼioná. Kitsjoanganʼiole je chjota israelita nga kiskale je kjoa xi kisʼele kʼianga kitjoéle kʼoa nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼoati tsjoánganʼioná tsanda ñá nga kuitjátojiaan kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa ya ʼndenaxó. A majinná nga “je Jeobá Nináná tojngo mani”. Tsa jaon, tosi tonda toje jchaxkoán kʼoa tosi tonda tsjoacha koaan kao ngayeje ni̱ma̱ná, kao ngayeje kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao ngayeje nganʼioná. Tosi tonda kʼoénelee yaoná nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee. Tsa tosi tonda kʼoasʼiaan, barré sʼin skoe̱konná je Jesús kʼoa i kuitsoná: “Nroáo, jon xi Nʼaina kisichikontʼain, chjoékjoatjao je kjoatéxoma xi tíjnanda xi tʼatsaon, saʼnda nga totsʼinle kjoa” (Mat. 25:34). w16.06 3:2, 20
Mixkue 7 sá febrero
Je ni̱ma̱ná ngisa nʼio bʼanacha tikʼoajinni tojmeni (Jer. 17:9).
Je kjoangʼakon kui xosíkaoná nga tojme xi chʼangiñá yaoná kʼianga chʼao nʼia. Tsa ngʼakon koaan likuijin tiya koa̱nngósonñá je niʼnde xi inda, xi ngotjo mandani tii. Jókinʼia tsa tsín kisasenná jme xi kitsoná jngo ndsʼee kʼoa tsa kitjoʼaná je xá xi tjínná ya jinjtín. A ngʼakon koan axo koanjinná nga kui xi ngisa chjíle nga nyʼán sʼin biyoaa kao ndsʼee kʼoa nga kixi mangíntʼalee je Jeobá (Sal. 119:165; Efes. 4:32). Tsakui xi chʼaotjín kʼoatinʼia kʼoa totibʼeʼmaa, tochale alikui chʼa̱ʼén kʼianga kʼoainá kjoafaʼaitsjen. Tsa kʼoasʼiaan tosi tondajin kuijnyíjée (Ecl. 8:11). Jngo ndsʼee xi pornografía kiskotsenle kʼoatso nga chan tsín ndasʼin kisikʼaxki̱ je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tsín tindasʼin tsakʼejnani xi kao Jeobá. Kʼianga tsaʼyale jmeni xi tísʼín ndsʼee jebi, tsakʼaʼén jokitsole je xi chjotajchínga sʼin tjío. Sakʼoaa saténgiaa nga̱ chjotajée maa. Tonga chanjin koa̱ntaja ni̱ma̱ná tsa tsín ndasʼin si̱kʼaxkiaa je xi tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼoa tojme xi kuise̱nngiñá yaoná tsa chʼao tinʼia, ʼndele nga si̱jélee je Niná nga katasíchatʼaná kʼoa katabasenkaoná. w16.06 2:5, 6
Xipe 8 sá febrero
Ali nikjáojinjion xi tʼatsʼe kjoabijnachonno (Mat. 6:25).
Je Jesús bení nga nʼio machjén tsojmi jebi, tonga kʼiatsa kui nʼio sikjaʼaitsjen je chjotale, jchajinjinle jmeni xi ngisa chjíle. Nga mandosinle Jesús je chjotale, nga tikuini nichxin ño kʼa kʼoakitsole jokji xkón tíjna tsa nʼio sikjáojin (Mat. 6:27, 28, 31, 34). Je Jesús bení jebi kʼoa bení jme xi machjénle je chjota. Kʼoa kʼoati be nga nʼio ñʼai koa̱nle je chjotale kʼianga toje tífikjetʼa nichxin (2 Tim. 3:1). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio nkjín chjota xi tsín sokóxále kʼoa sa chjí sa chjí kjima je tsojmi. Kʼoa nʼio nkjín naxinandá jñani nʼio ma̱ tjío je chjota, nʼio tochoa tsojmi sokóle xi kjine kʼoa sakʼoaa ñaki tsín sokóle. Tonga je Jesús kʼoati be nga ngisa chjíle je kjoabijnachonle chjota tikʼoajinni je tsojmi xi chinee kʼoa nga ngisa chjíle je yaoná tikʼoajinni je najño xi chʼakjá. w16.07 1:8, 9
Bixine 9 sá febrero
Kitsʼaina nga sixále xi kui énnda tʼatsʼe Cristo, josʼin Niná kitsjoakjoatjaona kjoandale (Efes. 3:7).
Je Biblia kʼoatso nga kitsjoakjoatjaoná Niná je kjoandale. Nga tsín bitjosonná ngayeje jmeni xi tsoná je Jeobá, tsín bakinná nga koakoná kjoanda. To kjoabiya bakinná. Je rey Salomón i kitso: “I̱ sonʼnde tsín jngo chjota xi kixi xi kui kʼoasʼínntsjai xi ndatjín xi tsín bajngijée” (Ecl. 7:20). Nga jekoanskanni, je pastro Pablo i kitso: “Ngatsʼi tsajngi jée, likui nda bitjo ngixko̱n Niná”. Kʼoa i kitsosa: “Je chjíle jée kjoabiya ní” (Rom. 3:23; 6:23a). Je Jeobá nʼio tsjoake ngatsʼi chjota. Kuinga kisikasénni je ʼNdíle xi tojngo mani nga kʼienntjainá. Nga kʼoakisʼin kʼiaa nga ngisasa tsakakóná kjoanda je Niná (Juan 3:16). Je Pablo kʼoakitso nga je Jesús “kitsʼaile kjoajeya kao kjoangʼa joni tsa koronale, nga̱ tsakjaʼá kjoañʼai nga kʼen [...], jméni nga tokjoandale Niná kiskotʼasíni kjoabiya xi tʼatsʼe ngatsʼi” (Heb. 2:9). Kʼoa “je kjoatjaole Niná kjoabijnachon ngantsjai ní, xi totʼatsʼe Cristo Jesús Nainá” (Rom. 6:23b). w16.07 3:3, 4
Xoto 10 sá febrero
Sinda jngole je xi koasenkao (Gén. 2:18).
Toxá bixanni je chjota. Tonga jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan kʼoa jmé xá kisʼejnani. Nga jchaa xi tʼatsʼe jebi kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼin jchatokoán je kjoabixan josʼin bekon je Niná. Kʼianga sʼa kisinda Niná je Adán, kui xá tsakánele nga tsjoájaʼaínle je cho̱. Je Adán tsabee nga tjínle ñanga ngatsʼi cho̱, “tonga tsín ʼya xi tjín xi koasenkao je”, xi koa̱njngoni. Je Niná kisikájnafe je Adán kʼoa jngo ninda ni̱si̱nle kiskoé xi kisindani je chjoón kʼoa jé Adán kitsjoale nga chjoónle koa̱n. Kʼoasʼin kitsʼiani je kjoabixan (Gén. 2:20-24). Tojosʼin tiʼyaa, je kjoabixan jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá kinroani. Xi jekoanskanni, je Jesús kui kisikʼaxki̱ ijngokʼa jmeni xi kitso je Jeobá ya ʼndenaxóle Edén, kitso: “Je xʼin sikatío nʼaile kao na̱le, kʼoa tojngo kʼoéjnakao chjoónle, kʼoa tokoa̱njngoni yaole” (Mat. 19:4, 5). Nga kui ninda ni̱si̱nle Adán kinindani je Eva, nga jao koanjinjinle nga kui xi mele je Jeobá nga tondiaa koatiokao xínkjín. Je Jeobá alikʼia kʼoasʼin koanmele nga tsjión xínkjín chjota xi jekabixan. Kʼoa alikui mele nga nkjín yánchjín sʼe̱le je xi xʼin kʼoa nga nkjín xʼin sʼe̱le je xi chjoón. w16.08 1:1, 2
Taingo 11 sá febrero
Je Jesús tsakakóya kʼoa kinchjaya ya naxinandá (Mat. 11:1).
Je Jesús likui tongantsjai nga jngo jtín chjota kitsoyale. Me tongantsjai nga tojngó jngó kitsoyale. Kʼoa kao kjoanda kitsoyale. Tobʼelañá, ñandia kʼianga je tsakjákaonajmí jngo chjoón xi nandá kichokʼá jñani tíjna jngo xjáonandá ya chrian naxinandá Sicar (Juan 4:5-30). Kʼoa ñandia nga je tsakjákaonajmí jngo chjota xi tao̱nbasen bʼéña xi Mateo Leví tsakʼin. Je Jesús kʼoakitsole nga chjotatjenngile katama, kʼoa je Mateo koanjyole. Xijekoan, je Mateo yaa ndʼiale kinchja̱le je Jesús kao xi kjaʼaísa chjota nga kikjen. Kʼoa nga ya tjío, je Jesús nʼio nkjín chjota tsakjákaonajmíni je Énle Niná (Mat. 9:9; Luc. 5:27-39). Jngo chjota xi Natanael tsakʼin, tsín nda kisikʼaxki̱ je chjota xi Nazaret tsʼe, jñani tsʼe Jesús. Ninga kʼoalani, je Jesús kao kjoanda tsakjákaoni. Nga kʼoakisʼin je Jesús, je Natanael tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni tʼatsʼe Jesús kʼoa koanmele tsabesa xi tʼatsʼe (Juan 1:46-51). Jméni xi tsoyaná jokisʼin je Jesús. Kui tsoyaná nga ngisa kjuinrʼoéná je chjota kʼiatsa kao kjoanda kuinókjoakoaa. Kʼuínyalee je xi sʼa publicador chjotse nga ndʼé katama kao chjota. Tsa kʼoasʼin, ngisaa tsjoa sa̱tío kon kʼianga kuitsoyason. w16.08 4:7-9
Lune 12 sá febrero
Je chjoón ali basentʼaxinjinle xʼinle kʼoa je xi xʼin ali tsjiónjin je chjoónle (1 Cor. 7:10, 11).
Tjínkʼa chjota xi binyatʼaxinle xínkjín kʼoa xi tsjion xínkjín kʼianga tsín male josʼin bʼéndajin je kjoa xi sʼele. Tsakui nichxin tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tosa kuinyaxinle xínkjín nga nʼio tse kjoa tjínle. Tonga je Jesús kʼoakitso nga tsín tokjoaská tjenkao nga binyaxinle xínkjín xi jechixan kʼoa ijngokʼa kisikʼaxki̱ jme xi kitso Niná tʼatsʼe kjoabixan, xijekoan i kitso: “Je xi Niná tsakʼékjao, ali bʼasjexinjin chjota” (Mat. 19:3-6; Gén. 2:24). Jebi kui xi bakó nga kui xi mele Jeobá nga tondiaa katabatiokao xínkjín xi jechixan (1 Cor. 7:39). Tsa si̱kjaʼaitsjeen nga kuenta sijéná Jeobá tʼatsʼe jmeni xi nʼia, kui xi koasenkaoná nga kjitʼanangi kʼoéndajiaan je kjoa xi tjínná tiʼani nga kjesa matsejin kjoa. w16.08 2:10, 11
Majte 13 sá febrero
Alikuijin xi chʼaotjín síkinjeli (Rom. 12:21).
Tjínnele tjenyatokon kuiyoaa ngantsjai. Ánni. Nga̱ je xi tibixkantʼakoaa kʼiaa kʼoetʼaná kʼianga tsín ñá tjínjinná kʼoa tsa kʼianga tinikinroajeen tokoán. Kui xi tsonile nga koa̱n si̱kinjelee xi chʼaotjín kʼiatsa tosi tonda kuixkantʼakoaa. Tonga kʼiatsa tsín tjenyatokon kuiyoaa kʼoa tsa tsín tikʼoénenilee yaoná nga kʼoasʼiaan xi ndatjín, jejin sikinjená je Na̱i, sonʼndele kʼoa kao jmeni xi chʼaotjín. Kuinga tsín kʼoaiʼndesíñá nga kui katasíkinjená. Alikui si̱kʼajeen tokoán (1 Ped. 5:9). Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee je xi chʼaotjín, tjínnele si̱kjaʼaitsjeen ánni nga tibixkanñá. Kuinga kʼoanʼiañá nga̱ mená nga ndasʼin skoe̱konná je Jeobá. Hebreos 11:6 itso: “Je xi faʼaikonle Niná, machjén nga koa̱nkjainle nga tíjna Niná, kʼoa nga Niná tsjoá chjíle je chjota xi nʼio básjai nga je”. Tojosʼin tiʼyaa, kʼiatsa mená nga sichikontʼainná je Jeobá, tjínnele nga kʼoénelee yaoná (Hech. 15:17). w16.09 2:4, 5
Mixkue 14 sá febrero
Kʼoatʼiaon ngayije xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná (1 Cor. 10:31).
Je Biblia nʼio nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná xi basenkaoná nga kui chjoejiaan jmeni xi je Niná bʼasjengʼa. Ninga kʼoalani, tsen tjín jokjoan najño xi tsjoachaa nga jngó jngoá kʼoa kjaʼaí kjaʼaí kjoan najño xi bindaa. Tonga tjínnele nga tsje kjoan najño xi chʼa̱kjá, nga ndakjoan kʼoa nga tsín síxkón kjoan. Je najño xi bakinle jme xi tinʼia, jñani tiyoaa kʼoa xi tsín sikaténgi je chjota xi tjín jñani ʼndená. Nʼio ñʼai maná nga sokóná najño xi ndakjoan ya tienda nga̱ nʼio nkjín xi tokui baténa je najño xi sʼa kjimatsen. Tsakui nichxin ñʼai sokoniná falda xi ndakjoan, blusa kao chʼótji. Kʼoa tsakuije̱ traje kao pantalón xi tsín sʼeyanʼio je chjotaxʼin. Tonga nʼio chjíle nga kjoásjee. Ánni. Xi títjon, kuinga sa̱sénle je ndsʼee kʼoa skoee nga bʼenelee yaoná nga ndakjoan kʼoa nga naskánakjoan najño xi chʼakjá. Xi majaoni, kuinga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa. Ninga ñʼai koa̱nná nga so̱koná najño xi ndakjoan, je xi ngisa tsjoa kʼoe tokoán kuinga je Jeobá kuitjongʼa kʼoa kui xi ngisa chjíle. w16.09 3:15, 16
Xipe 15 sá febrero
Tokijnajinsénle ngʼá, totíjnajinsénle je sonʼnde (Job 26:7).
Je ʼndíxti kuinyakao nga sikjaʼaitsjen, nga koa̱njinle kʼoa nga kjoaʼaítsjenle jmeni xi jekjimajinle. Kʼoa tsjoa sa̱tío kon kʼianga skótʼaya. Xi xijchá mao, koaan kʼuínyalao je ʼndíxtino nga ñaki kʼoatjín ngayeje jmeni xi tso je Biblia. Tobʼelañá, tojo tso je testo xi kamaxkia ndʼaibi. Tisenkoai nga katasíkjaʼaitsjen. Koaan kʼoakʼuínlai nga tsakui nichxin je chjota xi kʼia tsakatio nga nichxinle Job tsín koankjainle tsa totíjnajinsén je Sonʼnde. Nga̱ tokui xi be nga tjín xi tjíoson ngayeje tsojmi. Kje ʼya xi sa bejin tsa totíjnajinsén je Sonʼnde, nga̱ kjesa tjínjin je telescopio kao ki̱cha̱ xi fi ngʼá. Jebi kui tsoyaná nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Biblia, ninga jenʼio nkjín nó kichji, nga̱ tsʼee Jeobá én xi nroatʼa (Neh. 9:6). w16.09 5:9, 12
Bixine 16 sá febrero
Ni̱ma̱ná nroajinni nga sʼená kjoamakjain (Rom. 10:9).
Tsa tjínná kjoamakjain tʼatsʼe Jeobá kao Jesús, tsínjin tokui koa̱njngoni tokoán nga jchaa jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi sʼa kʼoasʼin. Ñaki yajin ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga kʼoasʼin kjuinkoaa yaoná jotsoná kʼoa nga kuinyakoaa je chjota nga katabe xi tʼatsʼe. Kʼiatsa mená nga kuiyoaa ngantsjai nichxin ya sonʼnde chjotsele Niná, tjínnele sʼe̱ná kjoamakjain kʼoa tsín kʼoaiʼndee nga kjuinroajen je kjoamakjainná. Je kjoamakjain yaa mangóson jngo naxó. Tjínnele kjitʼa kʼoéjtenngilee nandá nga nda sʼe̱ kʼoa nga koa̱nngʼa. Tsa tsín kʼoasi̱koaa toxíjin. Tikʼoasʼinni, tjínnele tosi tonda si̱tajaa kjoamakjainná ánni nga tsín kjuinroajensíni (Tito 2:2; 2 Tes. 1:3; Luc. 22:32; Heb. 3:12). w16.10 4:4, 5
Xoto 17 sá febrero
Je chjotatítjon xi xá tjínle kitsjoajaʼaínle; Beltsasar sʼin kitsjoajaʼaínle je Daniel (Dan. 1:7).
Kʼianga kikao chjota xi Babilonia tsʼe je Daniel kao xi ngikʼa miyole, je chjota babilonio tsakʼénele nga kʼoati katasʼín jmeni xi sʼín je kʼoa nga kui relijiónle katabatiojin. Jmé xi kisʼin chjota babilonio. Kui én xi nchja̱ kitsoyale Daniel kao miyole kʼoa kui jaʼaín xi ya tjín kitsjoale (Dan. 1:3-7). Je jaʼaín xi tsakʼaile Daniel yaa kinroani niná xi Bel ʼmi, xi ngisa bexkón je chjota babilonio. Tsakui nichxin kui xi koanmele je rey xi tsʼe Babilonia nga kʼoasʼin katamakjainle je Daniel nga ngisa tjínle nganʼio niná jebi tikʼoajinni je Jeobá, je Ninále Daniel (Dan. 4:8). Ya Babilonia, je Daniel kui tsakʼaile tsojmi xi kjine je rey. Tonga Daniel ñaki kʼoatsakʼé kon nga sitjoson je kjoatéxomale Niná (Dan. 1:8). Je Daniel nʼio miyole Jeobá koan ninga kjaʼaí naxinandá tsakʼejna. Jméni xi tsakasenkao. Kuinga kiskotʼaya je xo̱nle Niná xi én hebreo tjítʼa (Dan. 9:2). Nga jekicho 70 nó nga ya tíjna Babilonia tojo Daniel sʼin nchja̱jaʼaínle je chjota (Dan. 5:13). w16.10 2:7, 8
Taingo 18 sá febrero
Tojñani nga fi je nganʼiotsje, kʼoasʼin fi tsanda je (Ezeq. 1:20).
Saʼnda tjen nó 1919 je Jesús jé tísíchjén “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga tjíobinyakao je chjota nga kjimajinle jmeni xi tso je Biblia kʼoa nga katasítjoson (Mat. 24:45-47). Kʼianga nitjosoán je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia, tsje sʼin bʼejna je jtín, jtín sʼin biyoaa kʼoa nyʼán sʼin biyoaa. Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A kixi fitʼale je Jesús kʼoa a sitjosonña jmeni xi tso je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”. Je Biblia kʼoatso nga je choʼndale Niná xi tjío ya ngʼajmi kʼoati tjíosíxá chʼin chʼin. Tobʼelañá, je Ezequiel jngo sén tsabe josʼin tísíxá je jtínle Jeobá, jngo karreta tsabe xi je Jeobá tísíxákao kʼoa josʼin mele Jeobá nga koai je karreta sasa kʼoasʼin fini (Ezeq. 1:4-28). Je Jesús kao ánkje jeme sikjeson jmeni xi chon sonʼnde. Nga jekʼoasʼin, alikui ʼya xi tichʼaosʼin sikʼéjnani je Jeobá kao jaʼaínle kʼoa skoee ngatsʼi nga tojé Jeobá xi tiʼndele koatexoma. w16.11 3:9, 10
Lune 19 sá febrero
Si̱nʼiojiaan xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaan nga jenroachrian je nichxin (Heb. 10:25).
Tojo koan je pastrole Jesús, kui xá biyojtínñá nga chótʼayá xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga ninʼiojiaan xíngiaa (1 Cor. 14:31). Je ndsʼee xi jekjoatse tjíosíxále je Jeobá kʼoati machjénle nga si̱nʼioá kon. Si̱kjaʼaitsjenla je Josué. Jé kiskoejin Jeobá nga koandiaale chjota israelita nga kjoaʼasʼen ya ʼNde jña kitsole nga tsjoále. Ningalani jekjoatse nga je Jeobá tísíxále je Josué, je Jeobá i kitsole je Moisés: “Je Josué tjanelai kʼoa tʼainganʼiolai kʼoa titajajin, nga̱ jéní xi kjoaʼasʼenkao je naxinandá kʼoa jéní xi tsjoále je naxinandá je ʼnde xi jchai” (Deut. 3:27, 28). Koanchjénle je Josué nga kitsʼainganʼiole nga̱ xi koanskanni je naxinandá Israel nkjín kjoajchán kiskan kʼoa kisicha sakʼoa (Jos. 7:1-9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío kao superintendente xi tsʼe circuito machjénle nga si̱nʼiojiaan. Ánni. Nga̱ nʼio bʼénele yaole nga síkuinda je naxinandále Niná (1 Tes. 5:12, 13). w16.11 1:12, 13
Majte 20 sá febrero
Koakole je kjoañʼaile je chjoónchajngi xi nʼio skále, xi tíjnason xi nʼio nkjín kʼa nandá (Apoc. 17:1).
Je xi kiskotʼaya Biblia koanjinle nga tsín tokui xi sʼin nga kʼoakuitsole xínkjín, miyole kao xi ya fi yo̱ngo̱ nga tsín timenile ya koatiojin relijión ndiso. Kui xi koanmele nga katabe ngatsʼi chjota nga je Babilonia xi nʼioje, chjoónchajngi sʼin ʼyale ngixko̱n Niná. Kuinga kʼianga sá diciembre nó 1917 saʼnda nga tífitsʼia nó 1918, jmi mani je xi kisikʼabíson jngo tratado xi “Jekiskajenngi Babilonia” tsakʼin kʼoa te miyón copia kisikʼabí. Tratado jebi kui jaʼaitʼa jmeni xi sʼín je xi chjotale Cristo tsole yaole. Je xi nyatítjonle relijión nʼio koanjtile. Tonga je ndsʼee alikui tsakájñále. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga tosi tonda kuitsoyason kʼoa tosi tonda sitjosonle Niná ʼndele nga chjotasonʼnde sitjosonle (Hech. 5:29). Jméni xi tsoyaná jebi. Kui tsoyaná nga tsín je Babilonia xi nʼioje kisikatíonʼio je chjotale Cristo kʼianga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon, tosaa tokʼia tjíobitjojin je relijión ndiso kʼoa kʼoati tsakinyakao chjota xi kjaʼaí nga kʼoati kisʼin. w16.11 5:2, 4
Mixkue 21 sá febrero
Je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele yaoná, sísinle kjoale yaoná, tonga je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele Espíritu Santo, sísinle kjoa xi tsʼe Espíritu Santo (Rom. 8:5).
Ya kapítulo 8 xi tsʼe Romanos, je Pablo jao koya chjota kisikʼaxki̱. Kisikʼaxki “je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele yaoná” kʼoa kao “je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele Espíritu Santo”. Tjínkʼa xi kʼoatso nga bersíkulo jebi jé tínchja̱ni xi chjotale Cristo ma kʼoa kao xi tsínkui. Tonga je Pablo jé chjotale Cristo kiskile, i kitsole: “Tikjino ngatsʼio [...] xi tsjoakeno Niná, xi kinokjoano nga chjotale Cristo koa̱on” (Rom. 1:7). Je xi kʼoasʼin tjíofikao yaole josʼin mele yaoná kʼoa kao xi kʼoasʼin tjíofikao yaole josʼin mele je espíritu santo chjotale Cristoní. Jméni xi tsín koanngóson. Nga koa̱njinná jme xi tínchja̱ni, kataʼyala jotso Romanos 7:5. Itso: “Kʼia nga tsakiyoaa jo koan kjoan yaoná, je kjoachi̱nga̱le jéebe [...] kisixájin ngayije jko̱yale yaoná”. Je Pablo kʼoakitso nga “je xi kʼoasʼin fikao yaole josʼin mele yaoná” jéní xi tsjoáʼndele yaole nga kui síkinjele xi chʼaotjín símekon kʼoa kʼoasʼín josʼin mele. w16.12 2:5, 7
Xipe 22 sá febrero
Tsjoa tjínle je xi chatʼale kʼianga faʼatone kjoatéxoma (Sal. 32:1).
Sakʼoaa kui nʼio nikjáojiaan jmeni xi kinʼia ngasʼa. Sakʼoaa kʼoati kisʼe kon je rey David nga kui kisikjaʼaitsjen je jée xi tsakajngi. Kʼoakitso nga nʼio aon koanle nga kʼoakisʼin (Sal. 38:3, 4, 8, 18). Nga kʼoakisʼe kon David kui kisikjaʼaitsjen nga tjínle kjoamatokon je Jeobá kʼoa nga síchatʼaná. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá. Je David nʼio tsjoa kisʼe kon nga tsabe nga jekisichatʼale je Jeobá (Sal. 32:2, 3, 5). Sakʼoaa kʼoati kui nʼio nikjáojiaan jmeni xi tinʼia nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tobʼelañá, kʼianga kiski je David Salmo 55, nʼio kitsokjon nga xkón tsakʼejna (Sal. 55:2-5). Tonga tsín kitsjoaʼnde nga kui nʼio kisikjáojin, tosaa tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa yaole. Tsakʼétsʼoale je Jeobá nga katabasenkao. Tonga kʼoati koanjinle nga kʼoati tjínnele kʼoenele yaole nga kʼoendajin je kjoa xi tífaʼatojin (2 Sam. 15:30-34). Jméni xi tsoyaná jokisʼin je David. ʼNdele nga kui sikinjená je kjoanikjáojin, tosa kʼoénelee yaoná nga kʼoéndajiaan je kjoa xi tiyojiaan kʼoa ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná. w16.12 3:14, 15
Bixine 23 sá febrero
Tsakajngijéeña ngixko̱n Jeobá (2 Sam. 12:13).
Nga kui xi koanmele je David nga ndasʼin kʼoéjna ijngokʼani ngixko̱n Jeobá, kitsjoaʼnde nga je tsakasenkao. Tobʼelañá, kinrʼoé kʼianga tsakatekjáyale je profeta Natán. Je David kʼoati tsakʼéyanajmíle Jeobá je jéele. Kʼoasʼin tsakakóni nga mele ijngokʼa nda kʼoéjnani ngixko̱n (Sal. 51:1-17). ʼNdele nga sikʼajen kon nga tsakajngijée, tosa kui kisikjaʼaitsjen nga tsín tikʼoasʼinni. Alikui tikui jée tsakajngini. Nga koanskanni, kʼianga kʼien, tojo kʼoasʼin tsaʼyale David nga nʼio kisʼele kjoamakjain kʼoa kʼoasʼin bekon je Jeobá (Heb. 11:32-34). Jmé xi bakóyaná choa̱le David. Tsa jngo jée xi nʼio ai so̱koná, tjínnele kʼoakoa̱nniná jéená kʼoa kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katasíchatʼaná (1 Juan 1:9). Kʼoati tjínnele kʼoéyanajmílee je xi chjotajchínga sʼin tjío ánni nga kuinyakaosíniná nga nda kuiyo ijngokʼa ngixko̱n Jeobá (Sant. 5:14-16). Kʼoaiʼndee nga katabasenkaoná je Jeobá. Kʼoasʼin koakonilee nga ʼyaa nga sichatʼaná. Alikui tikʼoaiʼndenilee yaoná nga kuijnyíjée kʼoa tosi tonda si̱xálee Jeobá (Heb. 12:12, 13). w17.01 1:13, 14
Xoto 24 sá febrero
Ali bʼaiʼndejin nga kjoangʼakon bʼetʼana (Sal. 19:13).
Jngo xi kjoangʼakon bʼetʼale kui kʼoasʼín jmeni xi tsín je tjínnele kʼoasʼin, tsakui nichxin kuinga kʼoasʼínni nga ngʼakon kʼoa tsakui nga tsínle kjoatsejta. Nga chjotajée maa sakʼoaa kʼoanʼia. Tonga tsa tokʼoasʼiaan ngantsjai, likui sa̱sénle je Jeobá, tojosʼin nga tsín kisasenle jme xi kisʼin je rey Saúl. Ya Salmo 119:21 kʼoatso nga kjoañʼai tsjoále Jeobá je xi ngʼakon. Ánni. Alikui nda sʼiaan kʼiatsa ngʼakon koaan. Ánni. Xi títjon, likuijin koakolee kjoaxkóntokon je Jeobá, je Nináná kʼoa xi batéxomaná. Xi majaoni, tsakui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín ñá tiʼndená kjoa sʼe̱ná kao xi ngikʼa (Prov. 13:10). Kʼoa xi majanni, kjoasoa kuiyojiaan kʼianga sʼe̱jinle xi ngikʼa nga kjoangʼakon kabʼetʼaná (Luc. 14:8, 9). Kuinga kʼoatsoniná je Jeobá nga nangitokon katamaa. w17.01 3:4, 5
Taingo 25 sá febrero
Jéní xi chʼao tjíosʼín; ali tsa xtilejin ma, jéní xi tjíobajngijée (Deut. 32:5).
Kʼianga chjotajée koan je Adán alikui tikoan ñaki ndasʼin kiskennginile jokjoan je Jeobá. Kisichaa je kjoanda xi tjínle tsakai nga nʼio ndasʼin koatio je kʼoa kao xtile. Kʼoa kui kisikakinle xtile je jée kao kjoabiya (Rom. 5:12). Xi totʼatsʼe Adán, je xtile alikui tikui kjoanda kisʼenile nga koatio ngantsjai nichxin. Je xti xi kisʼele Adán kao Eva alikui ti chjotatsje koanni. Saʼnda nga tsakʼanachale je Adán kao Eva, je Na̱i kui xi mele nga tsín Niná sitjosonle je chjota (Juan 8:44). Ningalani tsakinyaxinle Jeobá je Adán kao Eva, je Jeobá tojo tsjoakee je chjota. Je Niná kui xi mele nga simiyo je chjota kʼoa tsín mele nga ʼya xi kuiyá (2 Ped. 3:9). Kuinga kjitʼanangi tsakʼéndajinni jmeni xi sʼin nga miyole koa̱n ijngokʼani je chjota. Jmé xi kisʼin nga tsín tije jaʼatoneni kjoatéxomale (Juan 3:16). w17.02 1:12-14
Lune 26 sá febrero
Je xi básjai kjoafaʼaitsjen sʼele kjoachjine (Prov. 13:10).
Kʼianga chjí jchaa nga je Jeobá tinixálee koasenkaoná nga chjénngilee kʼoa kui kuenta sʼiaan jmeni xi nda sʼín xi ngikʼa, tojo sʼín je Jeobá. ʼNdele nga toñá chʼa̱sjengʼaa yaoná kʼoa kʼoakʼuínlee xi ngikʼa jmeni xi tjínnele sʼin, tosa si̱jélee kjoafaʼaitsjen kʼoa kʼoasʼiaan jmeni xi kuitsoná. Tsakui kuenta sʼiaan jmeni xi nda sʼín je ndsʼee kʼoati kui xi koasenkaoná nga tsjoa sʼe̱ná kʼianga jme xá kʼoaile ya jinjtín. Kʼoajinti kʼoailee kjoanda Jeobá nga títsjoáʼndená nga ñatjen tinixá kao je ndsʼee (1 Ped. 5:9). Kʼianga jemajinná josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, kui kʼoanʼia jmeni xi sasénle. Tsa chótʼayá, kʼoétsʼoaa kʼoa kʼoasʼiaan jmeni xi jekjimajinná, ngisaa nda koa̱nchjénná je kjoafaʼaitsjenná (1 Tim. 1:5). Kʼoa jé títjon xi ngikʼa si̱kjaʼaitsjeen. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá kʼoatso nga koasenkaoná nga si̱ndayasaa yaoná kʼoa nga tosi tonda nangitokon koaan (1 Ped. 5:10). w17.01 4:17, 18
Majte 27 sá febrero
Je chjotajchínga xi nda batéxoma bakinle nga kanni kʼa kataʼyaxkón, basentsʼiakjoanni xi tse xá tjínle nga nchja̱ya nga bakóya (1 Tim. 5:17).
Ngatsʼi je ndsʼee kao tichjaa bakinle nga jchaxkoán kʼoa nga koakolee kjoaxkóntokon. Kʼoa ngisaa je ndsʼee xi bándiaale je jtín, jolani je xi chjotajchínga sʼin tjío, je superintendente xi tsʼe circuito, xi ya tjíojin Comité xi tsʼe Sucursal kao je Cuerpo Gobernante. Ngatsʼi ndsʼee jebi jé síkuinda je naxinandále Niná. Je Biblia kʼoatso nga jngo kjoatjao xi kao je jtín (Efes. 4:8). Kuinga bakonilee kjoaxkóntokon kʼoa alikui mangínñá tojñani naxinandále, josʼin tjío, jokji kjoachjine tjínle, tsa tjínle kʼoa tsa tsínle tao̱n. Je chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga siglo 1 nʼio nda choa̱ tsakatíoná. Tsabexkón je xi tsakándiaale kʼoa kʼoati nʼia tsanda ñá. Kʼianga ya tiyokoaa je ndsʼee jebi, alikui nikʼatoné choa̱le jonikoaa kʼoa alikui jo ánkje sʼin ʼyatokoán. ʼYaxkónñá kʼoa bakolee kjoaxkóntokon nga̱ nʼio síxá kʼoa nga tjínle kjoanangitokon (2 Cor. 1:24; Apoc. 19:10). w17.03 1:13
Mixkue 28 sá febrero
Ánni nga chjotanda ʼmisíninái, niʼyajin xi nda, tojngo je Niná (Mar. 10:18).
Kʼianga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde, jé Herodes Agripa I tíbatéxoma ya Judea, kʼoa alikui kʼoakisʼin jokisʼin je Jesús. Ñandia kʼianga tjíojtín, je Herodes “tsakʼakjá najño xi tsʼe chjotatítjon”, kʼoa kʼianga tsabe chjota kʼoa nga kinrʼoéle i kitso: “Jelabe jta̱le Niná, ali tsa je xi tsʼe chjota”. Je Herodes nʼio kisasenle nga je kitjongʼa. Tonga jókoan. Nga tiʼakʼiani je “ánkjele Nainá tsakʼéle Herodes, tokui kjoa nga Herodes likui kitsjoale kjoajeya Niná. Yája̱ kisʼele, kʼoasʼin kʼen” (Hech. 12:21-23). Alikui jao tjínná nga tsín je Herodes kiskoejin Jeobá nga chjotatítjon koa̱n. Tonga je Jesús tsakakó nga je Jeobá kiskoejin kʼoa jé Jeobá tsakʼasjengʼa ngantsjai. Nga̱ jé Jeobá xi batéxomale naxinandále. Je Jeobá ali tsa tojngo jaojin nó nga chjotatítjon kisikao je Jesús. Kʼianga jejaʼáyale Jesús i kitsole je chjotale: “Ngayije kjoatéxoma kitsʼaina ngʼajmi, kʼoa i̱ sonʼnde. [...] Koeni an tijnakaono nga jon ngantsjai nichxin, saʼnda nga kjoetʼa sonʼndebi” (Mat. 28:18-20). w17.02 3:20, 21