Mayo
Xipe 1 sá mayo
Nʼio tse kjinrá xi koa̱n ngakijnda sonʼnde (Hech. 11:28).
Nga kjinrá koan kʼianga siglo 1 kʼoati ñʼai tsakatio je chjotale Cristo. Je xi xijchá ma kuijin kisikjáojin jósʼin koa̱njngíʼa je xi tjío ya yaniʼyale. Kʼoa je xti xi kʼoasʼin tjíosíkjaʼaitsjen nga ngisa tse sixále Niná tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tosa skan kʼoasʼin. Tsakásjaile jokisʼin je chjotale Cristo, tosi tonda kitsoyason kʼoa kisikʼabíle tsojmi je ndsʼe̱ xi ya Judea tsakatio (Hech. 11:29, 30). Je xi kitsʼainganʼiole tsabe josʼin kisikuinda Jeobá (Mat. 6:31-33). Kʼoa ngisajin kisimiyo xínkjín nga kʼoasʼin kitsjoanganʼiole, kʼoa nʼiojin tsjoa kisatio kon je xi tao̱n kitsjoa kʼoa tsa josasʼin kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi kjoañʼai jaʼatojin (Hech. 20:35). w23.04 16 párr. 12, 13
Bixine 2 sá mayo
Tojmeni kjoa xi nijélee, ʼyanía nga tjínná je kjoa xi kinijélee (1 Juan 5:15).
Kʼianga bʼetsʼoalee Jeobá sakʼoa je síchjén chjota xi tsín je bexkón nga basenkaoná. Tobʼelañá, jé Jeobá xokisʼin nga kitsjoaʼndele je rey Artajerjes je Nehemías nga ki ya Jerusalén nga kikʼéndaya je naxinandá (Neh. 2:3-6). Ndʼaibi kʼoati síchjén Jeobá chjota xi tsín je bexkón nga basenkaoná. Kʼianga bʼetsʼoalee Jeobá sakʼoa tsín kʼoasʼin tsjoáná jme xi nijélee josʼin mená. Tonga kui tsjoáná jmeni xi kʼiakjoan machjénná nga kixi kjuintʼalee. Kuenta sʼiaan josʼin basenkaoná je Jeobá, si̱kʼayaa nichxin nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin títsjoáná jmeni xi nijélee (Sal. 66:19, 20). Kʼianga bʼetsʼoalee je Jeobá kʼoakʼoé tokoán nga kjuinrʼoéná tonga kʼoati si̱kjaʼaitsjeen josʼin títsjoáná jmeni xi tinijélee, nga̱ tsín kʼoakjoansʼin tsjoáná josʼin mená (Heb. 11:6). w23.05 11 párr. 13; 12 párr. 15, 16
Xoto 3 sá mayo
Kʼianga kʼoasʼian josʼin nga meli, ji Ninána, kui xi simetokoan (Sal. 40:8).
Kʼianga tsakʼaitʼalee yaoná Jeobá, kʼoatsakʼinlee nga toje jchaxkoán kʼoa nga si̱tjosoán jmeni xi mele. Kʼoa jebi alikui ñʼai tíjna, kuinga machjénni nga si̱tjosoán jmeni xi tsakʼinlee, nga̱ kʼoasʼin kisindaná Jeobá nga koa̱nná kʼoasʼiaan jmeni xi mele (Apoc. 4:11). Toxá kʼoasʼin kisindaniná nga mená jcha xi tʼatsʼe, nga jchaxkoán kʼoa kʼoasʼin kisindaná jokjoan je, kuinga koa̱n si̱chriantʼanilee kʼoa kʼoasʼiaan josʼin mele. Kʼoati nda satío tokoán nga nitjosonlee Jeobá kʼoa nga chjenngilee je Jesús (Mat. 11:28-30). Tosi tonda tsjoacha katamaa Jeobá. Ngisaa tsjoacha koaan tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíbasenkaoná kʼoa jokji kjoanda tsjoáná nichxin xi sʼa nroa. Nga ngisa tsjoacha koaan Niná ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosonlee, kʼoa sʼe̱jngo tokoán nga tsín nʼio ñʼai tíjna nga kuitjosonná kjoatéxomale (1 Juan 5:3). Je Jesús kitjoson jmeni xi mele Niná nga̱ kjitʼaa tsakʼétsʼoale nga kisijéle nganʼio, kʼoa kui kuenta kisʼin je kjoanda xi kisʼejnabasenle (Heb. 5:7; 12:2, TNM). Tojo kisʼin je Jesús, ñá kʼoati koa̱n si̱jélee nganʼio je Jeobá kʼoa kui si̱kjaʼaitsjenjiaan nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin. w23.08 27, 28 párr. 4, 5
Taingo 4 sá mayo
Axo nʼosjenginí xi nʼio tse kjoandale Niná, kao kjoachoyakaokjoale, kao kjoatsetakonle, nga tsín ʼyai nga je kjoandale fikaoli nga si̱kʼantjaiyani kjoafaʼaitsjenli (Rom. 2:4).
Ngatsʼiñá nga sasénná nga je nimiyoaa chjota xi tsejta. Tobʼelañá, ʼyaxkónñá je chjota xi tsín tokjoán masile tsa jme xi tíkoyale, nda sʼe tokoán nga sakóná kjoatsejta tsa jñani tsín nda nʼia. Kʼoati bʼailee kjoanda je xi kitsoyaná Biblia nga tsejta koan tsa jñani tsín ndi̱to̱n koanjinná kʼoa tsa ñʼai koanná nga kinitjosoán jmeni xi kichotʼayá. Tonga xi ngisa bʼailee kjoanda jé Jeobá nga̱ tsejta kjima xi kao ñá. Nda sʼe tokoán nga bakóná kjoatsejta xi ngikʼa, tonga sakʼoa ñʼai maná nga tsejta maa. Tobʼelañá, tsakui nichxin ngotjo koa̱nsininá nga toya kijnanʼio je carro xi tiyoyá nga nkjín carro tjín ya yandiaa, ngisaa tsa xátíná. Tsakui nichxin kjitʼanangi si̱jtilee yaoná tsa ʼya xi jokuitsoná. Kʼoa tsa sakʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeenje̱ nga tsín ndi̱to̱n tífaʼaikao Niná je sonʼnde chjotse. Kuinga machjénni nga tsejta koaan. w23.08 20 párr. 1, 2
Lune 5 sá mayo
Kisikasén chjota israelita xi ngikʼa ya ndʼiale. Tojé xi 300 xi kisikatío (Juec. 7:8).
Je Jeobá kʼoakitsole Gedeón nga nʼio tochoa chjotakjoajchán katafikao. Tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjen tsa nda kuichomani jme xi tsakʼinle. Ninga kʼoalani kisitjoson jotsakʼinle. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati tjíosʼín jokisʼin je Gedeón nga fitjenngi jme xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná (Heb. 13:17). Je Gedeón kisitjosonle Jeobá ningalani xkón tsakʼejna kʼoa ningalani kitsokjon (Juec. 9:17). Nga kʼoakitsole Jeobá je Gedeón nga je koasenkao ñaki tsakʼéjngo kon nga je kʼoasjentjai naxinandále. Je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío, xi ya tjío jñani tíchjoale je xále Niná kʼoati sʼín jokisʼin je Gedeón. Bʼéndajin josʼin satío kjoajtín kʼoa josʼin sakóyason ningalani be nga kuindoa̱ kʼoa tsa ndoyá cha̱ni, tsa xále sicha kʼoa tsa totaon jcha. Kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse machjén nga nʼiojin koa̱n xi chjotajchínga sʼin tjío nga koaitjenngi josʼin koandiaale je naxinandále Niná. w23.06 5 párr. 12, 13
Majte 6 sá mayo
Skoexkónña je xi bexkónna (1 Sam. 2:30).
Je Jeobá kʼoasʼin koanmele nga kisʼetʼaxo̱n ya Biblia jmeni xi kisʼin je naʼmitítjon Jehoiadá nga nda choa̱ tsakʼéjna (Rom. 15:4). Kʼoa kʼianga kʼien je Jehoiadá kui kjoanda kisʼele nga ya “kisʼeñe ya Naxinandále David jñani kisʼeñe xi rey koan, nga̱ nda kisixále Niná kʼoa nda kisikuinda je yo̱ngo̱le Niná ya naxinandá Israel” (2 Crón. 24:15, 16). Jmeni xi bʼéyanajmí Biblia tʼatsʼe Jehoiadá basenkaoná tsanda ñá nga nokjonchá Niná. Koaan koaitjenngi je xi chjotajchínga sʼin tjío je choa̱le Jehoiadá nga kixi koaitʼale Niná kʼianga sikuinda je choʼndale (Hech. 20:28). Je ndsʼee xi jejchínga kui bakóyale nga je sichjén Jeobá nga kuitjoson josʼin mele tsa tsokjonke kʼoa tsa kixi koaitʼale. Je xi sʼa xti kʼoati koa̱n kuenta sʼin jokisikao Jeobá je Jehoiadá nga tjínnele koakole kjoaxkóntokon je ndsʼee xi jejchínga, ngisaa xi jekjoatsele nga je Jeobá tjíosíxále (Prov. 16:31). Machjén nga kʼoainganʼiolee kʼoa nga si̱tjosonlee je xi bándiaaná (Heb. 13:17). w23.06 17 párr. 14, 15
Mixkue 7 sá mayo
Je énle chjota xi kixi nkjín chjota binyakao (Prov. 10:21).
Chósonnilai jótjín kʼa chjómingʼai ndsai nga kʼoai comentarioli ya jinjtin. Tsa toñá kjoénmingʼa ʼndeʼndee je ndsaa tsakui nichxin toñá tsjoáná comentario je ndsʼee xi tíbándiaa ninga tjíosa kʼa je ndsʼee xi kje tsjoájin comentariole. Kʼoa tsakui nichxin tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tosa tsín tsjoá comentariole (Ecl. 3:7). Kʼianga nkjín mani ndsʼee xi mjénngʼa ntsja, sakʼoajin tsín ñá kʼoainá comentario kʼoa sakʼoajin nijngokʼajin kʼoakaoná. Tsa kʼoalani, alikui koa̱n nga yaoná si̱jtilee (Ecl. 7:9). Ningalani likui nkjín kʼa kʼoakaoná nga kʼoee comentarioná, koaan nda kuinóʼyalee xi ngikʼa nga tsjoá comentariole, kʼoa nga jekjoetʼa kjoajtín kʼoakʼuínlee nga nda tso comentario katsjoá. Kʼoajin titsjoánganʼiole je ndsʼee jmeni xi kʼuínlee. w23.04 23, 24 párr. 14-16
Xipe 8 sá mayo
Kixi tíjna je ni̱ma̱na, ji Niná (Sal. 57:7).
Chótʼayá Énle Niná kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kʼianga nʼio sasénjna jngo yá tjínnele na̱nga̱ koai je ja̱ma̱le. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, machjén nga ya Énle Niná chʼa̱ngiñá jmeni xi koa̱nkjainná ánni nga kixi kjuintʼanilee Jeobá. Kʼianga mangʼa jngo yá, sa na̱nga̱ sa na̱nga̱ fi je ja̱ma̱le kʼoa nʼio sasénjna. Kʼianga chotʼayá Biblia kʼoa nga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso ngisaa nʼio sʼejna je kjoamakjainná, kʼoa ñaki sʼejngo tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Énle Niná (Col. 2:6, 7). Si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tsakinyakao je choʼndale Jeobá xi tsakatio nichxin kjoatse je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale, josʼin tsakándiaale kʼoa josʼin kisikuinda. Tobʼelañá, kʼianga jngo sén kisakole je Ezequiel kuenta kisʼin josʼin tsakʼécho̱ya ánkje je yo̱ngo̱. Ali tsa tojejin Ezequiel xi tsakasenkao sén jebi, kʼoati kui bakóyaná tsanda ñá josʼin tjínnele kjuintjenngiaa je kjoatéxomale Jeobá kʼoa nga ñaki toje jchaxkoán (Ezeq. 40:1-4; 43:10-12). Kʼoati binyakaoná nga chotʼayá kʼoa nga nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi ñʼai tjín xi tʼatsʼe Niná. Koaan kʼoakʼoé tokoán nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoa nga je si̱nʼiotʼaa (Sal. 112:7). w23.07 18 párr. 15, 16
Bixine 9 sá mayo
Tʼetjoai josʼin nikjaʼaitsjain (Prov. 3:21).
Chjénngilai je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse xi tsjoake koan Jeobá kʼoa xi kitsjoanganʼiole naxinandále. Koaan kʼuíntjenngi choa̱le xíngi kʼoa tsa je choa̱le ndsʼee xi tjío ya jinjtín (Heb. 13:7). Kʼoati koa̱n kʼuíntjenngi je choa̱le Jesús (1 Ped. 2:21). Kʼianga chótʼayajin choa̱ jebi kuenta tʼiain jñánile xi tsjoachai jokoankjoan nga jngó jngó (Heb. 12:1, 2). Tikjaʼaitsjenjin jméni xi koa̱n sʼiain nga kʼuíntjenngi choa̱ jebi. Je chjota xi male síkjaʼaitsjen títjonkjoanla kosonnile jmeni xi sʼín. Machjén nga chótʼayajin je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia kʼoa kuenta tʼiain nga kjoanda tsini jmeni xi tsoli Jeobá. Xijekoa̱n, tikjaʼaitsjenjin jósʼin koa̱n si̱chjain kjoafaʼaitsjen jebi nga chjoéjin jmeni xi sʼiain (Sal. 119:9). Kʼiatsa kʼoasʼiain, kʼoasʼin tichjenngini je choa̱le Jesús (Prov. 2:11, 12; Heb. 5:14). w23.12 25 párr. 4, 5
Xoto 10 sá mayo
Kao kjoandʼé kao kjoaxkóntakon tiyondao ngantsjai, nga koa̱n kuixónyalao nga jngójngó xi skónangiyano xi tʼatsʼe kjoa xi tichoyalao (1 Ped. 3:15).
Je xi xijchá ma koaan kuitsoyale ʼndíxtile josʼin kjoakaonajmí ʼyani xi kui kjonangile tʼatsʼe josʼin makjainle (Sant. 3:13). Tjínkʼa xijchá xi kʼia tsoyale ʼndíxtile kʼianga kotʼayajtín ya niʼyale. Kui kotʼayajin tsa jmeni xi chjónangile ya ndʼiaskuela kʼoa tongini kotʼaya jmeni xi kuitso. Kʼoati tsoyale ʼndíxtile nga ngasin nganda katanchja̱ kʼoa nga kui katatsoyale chjota jmeni xi koa̱nndosinle. Kʼianga kotʼayajtín ya niʼyale je xi xijchá ma, binyakao je ʼndíxtile nga male tsoya josʼin makjainle kʼoa ñaki sʼejngo kon nga kʼoatjín jmeni xi makjainle. Ya jñani “Jóvenes” tso xi faʼaitʼa ya jw.org faʼaitʼa jñani “ponlo por escrito” tso. Kui xá faʼaitʼani nga kuinyakao xi sʼa xti nga nʼio katasatío kjoamakjainle kʼoa nga koa̱nle kuitsoya josʼin makjainle. Kʼiatsa kui si̱chjén jebi kao ya jñani “Los jóvenes preguntan” tso nga chotʼayajtían ya niʼyaná, kuinyakaoná nga ngasin nganda kʼuínyaa josʼin makjainná. w23.09 16 párr. 10; 18 párr. 15, 16
Taingo 11 sá mayo
Ali chóbejinná nga nda sʼiaan. Kʼia choa̱le kʼoéxkoá, tsa tsín kuijtaná (Gál. 6:9).
A sakʼoa ñʼai mali nga bitjosonli jme xi bʼendajin. Ali tsa tojijin xomai. Tobʼelañá, je Philip kui xi koanmele nga nkjín kʼa kʼoetsʼoale Jeobá, tonga tsín maʼale nga kʼoasʼín. Je Erika kʼoasʼin tsakʼéndajin nga xátí kuicho kjoajtín kʼianga ʼmiyasoán, tonga tojo tsínni xátí bichó. Ali nikʼajenjinlai tokuin tsa tsín bitjosonli josʼin bʼendajin nga nixálai Niná, nga̱ nichxin tjenkao kʼoa alikui choa ñʼai tíjna nga bitjosonná jmeni xi bʼendajiaan ninga tosʼa choa tíjna. Tsa tsín ni̱kʼajenlai tokuin kʼoasʼin koakoni nga chjí ʼyatokuin nga miyoli ma Jeobá kʼoa nga kʼoasʼin tinixálai jokji tjen kʼoakjimali. Kuenta sʼín Jeobá jebi kʼoa alikui kui síjéli jmeni xi tsín kʼoakoa̱nli (Sal. 103:14; Miq. 6:8). Kuinga machjénni nga kui kʼoéndajin jmeni xi koa̱n kuichotjenngi. w23.05 26 párr. 1, 2
Lune 12 sá mayo
Kʼia tsa Niná tíjna tʼatsaan, ʼyá xi kontraná koa̱nʼni (Rom. 8:31).
Ningalani nʼiojin jngo chjota sakʼoa tsokjón, tonga tojo kui xi kixi kʼoasʼín, tojo kisʼin Daniel. Je Daniel nda kiskotʼayajin jme xi kiski je profeta, jolani xi kiski Jeremías. Kui xi tsakasenkao nga koanjinnile nga jeme koationdái je chjota judío nga ya Babilonia tjíonʼio (Dan. 9:2). Ngisajin kisinʼiotʼa Jeobá nga koanjinle josʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa. Kʼoa jngo chjota xi je Jeobá sínʼiotʼa ngisaa nʼiojin ma (tingósonkoai Romanos 8:32, 37-39). Je xi nʼio nda tsakasenkao Daniel kuinga ntsjaintsjai tsakʼétsʼoale Jeobá (Dan. 6:10). Kʼoakitsole jñani tsín nda kisʼin, tsakʼéyanajmíle jotjín kon kʼoa kisijéle nganʼio (Dan. 9:4, 5, 19). Ali tsa toxá yʼajinni je Daniel nga nʼiojin koan, je xi tsakasenkao kuinga kiskotʼaya je Énle Niná, nga tsakʼétsʼoa kʼoa nga je Jeobá kisinʼiotʼa. w23.08 3 párr. 4; 4 párr. 7
Majte 13 sá mayo
Kʼoasʼin katamaʼisenle lʼíno ngixko̱n chjota, jméni nga skoe̱síni xándano, kʼoa kʼoasjejeyasíni Nʼaino xi tíjna ngʼajmi (Mat. 5:16).
Kʼianga nitjosonlee chjotaxá basenkaoná kʼoa kʼoati binyakao je ndsʼee xi kjaʼaí. Tobʼelañá, alikui kui kjoañʼai bʼainá jomatʼain je xi tsín sítjoson kjoatéxoma (Rom. 13:1, 4). Kʼoa nga nitjosoán kʼoati ndasʼin bekonná je chjotaxá nga testigole Jeobá maa. Nichxin kjoan nkjín nóján kʼoakoan ya Nigeria. Kʼianga tjíojtín je ndsʼee sondado kicho, jé kichokásjai je chjota xi tsín bʼéchjíntjai tsojmi xi tjínle. Tonga je xi séntítjonle i kitsole: “Je testigole Jeobá alikui ya fijinle je chjota xi tsín sasénle nga bʼéchjíntjai je tsojmi xi tjínle”. Kʼianga nitjosoán je kjoatéxoma nda bʼaxki̱ je naxinandále Jeobá, kʼoa tikui binyakao sakʼoani je ndsʼee xi kjaʼaí. w23.10 9 párr. 13
Mixkue 14 sá mayo
Machjénno nga jchókjoajinno, jméni nga kuinje̱sínino je [xi kitso Niná] (Heb. 10:36).
Nkjín ndsʼee xi jekjoatsele nga kui tjíokoyale nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde. Kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen ñá xi chjota nga kjibʼachxinle. Tonga je Jeobá majinle jotjío kon je choʼndale. Kuinga i̱ kitsonile je profeta Habacuc: “Je sén jebi kʼiaa kuitjoson josʼin tíjnachoa̱ nichxinle, kʼoa tísíxátíyaa saʼnda nga kuichokjetʼa, kʼoa likui tokʼoanacha. Kʼoa ninga kʼoachxinle tosi tonda tjenyatokon tijnalai, nga̱ kjoanʼio kuitjoson. Likui sikʼachxin” (Hab. 2:3). Ali tojejin Habacuc xi kʼoatsakʼinle, kʼoati nʼio basenkaoná ñá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kui kinchja̱ni je pastro Pablo tʼatsʼe chjotale Cristo xi kui tjíokoyale je sonʼnde chjotse kʼianga kui kisikʼaxki̱ jmeni xi tsakʼinle Habacuc (Heb. 10:37). Ninga sakʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tísíkʼachxin je Jeobá, kuenta sʼiaan nga sitjoson jmeni xi tso. Kʼiakjoán nga choa̱le sitjoson. w23.04 30 párr. 16
Xipe 15 sá mayo
Je naxinandá chʼaosʼin kisikʼaxki̱ Moisés (Núm. 14:2).
Je chjota israelita tsín kisitjosonle Moisés ninga nkjín choa̱ tsakakó Jeobá nga je kiskoéjin nga koandiaale naxinandá (Núm. 14:10, 11). Je chjota israelita xi tosi tonda kʼoakisʼin alikui kitjoʼndele nga jaʼasʼen ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 14:30). Tonga tjínkʼa chjota israelita xi kisitjoson josʼin tsakándiaa Jeobá. Tobʼelañá, je Jeobá i kitso: “Kisitjosonna ngantsjai je choʼndana Caleb” (Núm. 14:24). Je Jeobá kisichikontʼain nga kʼoakisʼin kʼoa kitsjoaʼndele nga jesoa kiskoéjin ʼnde jñani tsakʼejna ya Canaán (Jos. 14:12-14). Tojo kisʼin Caleb nga kisitjosonle Jeobá, kʼoati kisʼin je chjota israelita xi tsakatio nga koanskanni, tsabexkón Josué nga je tsakʼejnangajaole Moisés nga tsakándiaale (Jos. 4:14). Je Jeobá kisichikontʼain nga kʼoakisʼin kʼoa jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Jos. 21:43, 44). w24.02 21 párr. 6, 7
Bixine 16 sá mayo
Je xi tjaoke Niná, kʼoati machjén nga tjaoke ndsʼe̱ (1 Juan 4:21).
Jngo chjinexki kʼoasʼin beni jósʼin tísíxá ni̱ma̱le chjota kʼianga kotʼa je naxánjínle ntsja. Tojo sʼín chjinexki jebi, kʼoasʼin jchañá tsa tsjoacha kjoaixiaa je Jeobá nga kuenta sʼiaan jokji tsjoachaa je ndsʼee. Tsa tsín tikʼoakji tsjoachañá je ndsʼee jokji tsjoachaa ngasʼa kʼoajinniti kjimaa xi kao Jeobá. Tonga tsa tibakolee je ndsʼee nga tsjoachaa, kui xi tsonile nga tojo nʼio tsjoachaa je Jeobá. Machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan tsa tojo kʼoakji tsjoachaa je ndsʼee jokji tsjoachaa ngasʼa, nga̱ kʼoati ya jchanile tsa tojo kʼoakji tsjoachaa je Jeobá. Kui bakó jebi jmeni xi kitso je pastro Juan, nga i̱ kitso: “Je xi ndsʼe̱ tsabeni xko̱n, kʼoa tsín tjaoke ndsʼe̱, jósʼin koa̱nni nga tjaoke koa̱nni Niná, xi tsín tsa tsabeni xko̱n” (1 Juan 4:20). Kui bakóyaná jebi nga tokʼiaa ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá tsa tsjoacha koaan je xíngiaa (1 Juan 4:7-9, 11). w23.11 8 párr. 3; 9 párr. 5, 6
Xoto 17 sá mayo
Je nʼaili kao je na̱li tsjoa sa̱tío kon (Prov. 23:25).
Kʼianga sʼa ʼndí kji je Jehoás nda kisʼin. Kʼiaa kʼien nʼaile nga sʼa ʼndí kji kʼoa jé naʼmi Jehoiadá kisijchá. Kitsoyale xi tʼatsʼe Jeobá. Je Jehoás chjine koan kʼoa tsakʼaʼén jmeni xi kitsole Jehoiadá, nga̱ jé Jeobá kisixále kʼoa kʼoakitsole je naxinandá nga kʼoati katasʼín. Kʼoati kitsole nga katabʼéndaya je yo̱ngo̱ (2 Crón. 24:1, 2, 4, 13, 14). Nʼio chjíle jmeni xi tsoyali xijcháli kʼoa tsa xi kjaʼaí nga tsjoacha katamai je Jeobá kʼoa nga si̱tjosuin je kjoatéxomale (Prov. 2:1, 10-12). Je xi xijchá ma nkjín koya josʼin tsoyale je ʼndíxtile. Tsjoa sa̱tío kon xijcháli tsa kʼuíntjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáli xi ya Biblia bʼangini, tonga xi ngisa tsjoa sʼe̱ kon jé Jeobá kʼoa miyoli koa̱n ngantsjai (Prov. 22:6; 23:15, 24). Nda kuichomani tsa kʼuíntjenngi choa̱le Jehoás jokisʼin nga sʼa xti. w23.09 8, 9 párr. 3-5
Taingo 18 sá mayo
An kjuinrʼoeno (Jer. 29:12).
Je Jeobá kʼoatso nga nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee. Kuinga tsjoakená nga nrʼoéniná (Sal. 10:17; 37:28). Tonga jebi alikui xi tsonile nga tsjoáyejená jmeni xi nijélee. Tsakui nichxin machjén nga chóyala saʼnda nga kjoaʼaí je sonʼnde chjotse nga tsjoáná jmeni xi nijélee. Kʼianga tsjoáná Jeobá jmeni xi nijélee kui kuenta sʼín jmeni xi tjínndajinle (Is. 55:8, 9). Jmeni xi tjínndajinle Jeobá kuinga je koatio i̱ Sonʼnde je chjota xi sitjosonle Chjotaxále ánni nga kao kjoatsjoa sixánile kʼoa nga jtín sʼin koationi. Tonga je Na̱i kʼoatso nga ngisa nda kuiyoaa tsa toñá chʼaa yaoná (Gén. 3:1-5). Kʼianga jchale nga to énndiso jmeni xi tso Na̱i, je Jeobá títsjoáʼndele je chjota nga tije katabatéxomanile xínkjín kʼoa kuinga kʼoasikji kjoa tjínni ndʼaibi (Ecl. 8:9). Alikui tífaʼáxin Jeobá je kjoa xi tjín ndʼaibi. w23.11 21 párr. 4, 5
Lune 19 sá mayo
Nʼaile xi nkjín naxinandá kisikʼéjnale (Rom. 4:17).
Je Jeobá kʼoakitso nga nkjín naxinandá koa̱nchikontʼain xi totʼatsʼe Abrahán. Tonga kʼianga jejngo siento nóle Abrahán kʼoa jeñokan kao te nóle Sara, tojo kje tsínjinle xti. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱n sʼe̱nile xti nga jekʼoatjín nóle. Ninga kʼoalani, koankjainle je Abrahán kʼoa kui kiskoyale nga nʼio nkjín naxinandá koa̱nni je ntje̱le (Rom. 4:18, 19). Kʼianga jeki nichxin, kitjoson jme xi kiskoyale Abrahán. Je tile Isaac tsakʼin (Rom. 4:20-22). Tojosʼin tsabekon Jeobá je Abrahán, kʼoati koa̱n nga chjotakixi sʼin skoe̱konná je Jeobá kʼoa nga miyole koaan. Kuinga i̱ kitsoni Pablo xi tʼatsʼe Abrahán: “Ali tsa tojejin tʼatsʼe nga kichjini nga chjotakjoakixi kitsole, tonga kʼoati tʼatsaan xi chjotakjoakixi kuitsoná, ñá xi makjainná tʼatsʼe Niná xi kisikjaʼáyanile Jesús” (Rom. 4:23, 24). Joni Abrahán, kʼoati machjén nga kao xáná koakoñá nga makjainná kʼoa nga tjínná kjoachoya. w23.12 7 párr. 16, 17
Majte 20 sá mayo
Tiʼyaní je kjoañʼai xi tijnajian, kuenta tinʼiai je kjoaba xi tijnajian (Sal. 31:7).
Tsa kjoa tibitjatojin kʼoa tsa tinokjuin, tikjaʼaitsjenjin nga kuenta tísʼínli Jeobá kʼoa nga majinle jotjín tokuin. Tobʼelañá, kʼianga choʼnda koan je chjota israelita ya Egipto, je Jeobá tsabe jokji kjoañʼai tsakjaʼá kʼoa jokji tsakatéjé nga totaon tsaʼya (Éx 3:7). Tsa tinikjáojiaan nga kjoa tibitjatojiaan, tsakui nichxin likui jchaa josʼin tíbasenkaoná je Jeobá. Koaan kʼoétsʼoalee kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga jchaa josʼin títsjoánganʼioná (2 Rey. 6:15-17). Xijekoa̱n, si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: Jósʼin basenkaoná je comentario xi tsjoá je ndsʼee kao kjoanokjoaya xi noʼyalee ya jinjtín. Jósʼin basenkaoná jmeni xi bʼasje naxinandále Niná, jolani je xo̱n, je video kao kjoajnda. Tsa kitsjoanganʼioná jngo ndsʼee kʼianga tsakjákaonajmíná kʼoa tsa jngo textole Biblia tsakakóná. Sakʼoa likui kuenta nʼia nga jeni Jeobá xi jngo kjoatjao xi nʼio chjíle títsjoána nga faʼainá jmeni xi b’asje naxinandále kʼoa nga tsjoánganʼioná je ndsʼee (Is. 65:13; Mar. 10:29, 30). Kʼoasʼin bakóniná Jeobá nga mandosinle xi tʼatsaan kʼoa nga koa̱n si̱nʼiotʼaa (Is. 49:14-16). w24.01 4, 5 párr. 9, 10
Mixkue 21 sá mayo
Chjóxʼáʼndelai choʼndali nga tsín tsa katafikjaʼá kjoajkon nga kuinchja̱ énli (Hech. 4:29).
Nga tojeme koai ijngokʼani ya ngʼajmi, je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile nga tjínnele kuitsoyason ya “Jerusalén, kao ngakijnda nangi Judea, kao ya Samaria, kao jña saʼnda nga fetʼa sonʼnde” (Hech. 1:8; Luc. 24:46-48). Tochoatsee jaʼato nga je chjota xi tsakinyatítjonle chjota judío yaa kikao ngixko̱n Sanedrín je Pedro kao Juan kʼoa kʼoakitsole nga tsín tikatatsoyasonni (Hech. 4:18, 21). Je Pedro kao Juan i kitso: “Chósonnilao a nda tjín ngixko̱n Niná tsa jon xi noʼyano axo Niná xi noʼyale. Alikui koa̱n nga jyó kuiyuijin xi tʼatsʼe xi tsaʼyaijin, xi kinoʼyaijin” (Hech. 4:19, 20). Kʼianga jekinikatíondái je Pedro kao Juan yaa kikonle chjotale Cristo xi ngikʼa. Tsakʼétsʼoale Jeobá nga kʼoakitsole nga katabinyakao nga tosi tonda kuitsoyason. Kʼoa je Jeobá kinrʼoéle nga tsakʼétsʼoa (Hech. 4:31). w23.05 5 párr. 11, 12
Xipe 22 sá mayo
Jebi ʼndína xi tsjoake̱ (Mat. 17:5).
Je Jeobá kao Jesús nʼio nkjín nó nga ñatjen tjío ya ngʼajmi, kuinga nʼio tjaonile xínkjín kʼoa tojé nga jao xi jenʼio nkjín millón nó nga ñatjen tjío. Tojo tso én xi kamaxkia ndʼai, je Jeobá kʼoakitso nga nʼio tjaole je Jesús. Ali tsa toʼi̱jin kitso: “Jonda sʼekoan xi tʼatsʼe”. Je Jeobá kui xi mele nga jchaa nga nʼio tjaole je ʼNdíle, nga ndatjín kon xi tʼatsʼe kʼoa nga mele jchaa jmeni xi jeme sʼin. Kuinga i̱ kitsoni je Jeobá: “Jebi ʼndína xi tsjoake̱” (Efes. 1:7). Ñaki tsakʼéjngo kon je Jesús nga nʼio tjaole je Nʼaile kʼoa kjitʼa kjitʼaa kʼoakitso (Juan 3:35; 10:17; 17:24). w24.01 28 párr. 8
Bixine 23 sá mayo
Ngisaa nda nga nda bʼaxkiaa tikʼoajinni tsa nʼio tse kjoanyiná tjínná (Prov. 22:1).
Si̱kjaʼaitsjenla tsa chʼaosʼin sikʼaxki̱ná jngo chjota xi ʼyaxkoaan. Ningalani ʼyaa nga tsín kʼoatjín jmeni xi títso chjota jebi, tonga tjínjinkʼa xi sisin énndiso jebi kʼoa tsa ngaʼi̱ ngaján kʼoakuitsole xi kjaʼaí. Tsínjin nda sʼe̱ tokoán tsa kʼoakoa̱ntʼeen kʼoa tsínjin nda kʼoaxkiaa. Choa̱ jebi kui tsoyaná jokisʼe kon Jeobá nga énndiso tsakáne jngo ánkje. Je Eva koankjainle énndiso jebi kʼoa yátsʼin tsakinyále Niná, kʼoa nga kʼoakisʼin chjotajée maa kʼoa biyañá (Gén. 3:1-6; Rom. 5:12). Nga énndiso kinchja̱ je Na̱i tsee kjoa tíbichómani, yaa kinroani nga kʼoasikji kjoañʼai tjín, kjoajchán kao kjoabiya. Ningalani tsín nda kisʼe kon Jeobá nga énndiso kisʼene, alikui tsakʼéngijti kon, nga̱ je Biblia kʼoatso nga tsjoa tjín kon (1 Tim. 1:11). w24.02 8 párr. 1, 2
Xoto 24 sá mayo
Ánni nga kui kʼoasʼinsíña je xi nʼio chʼaotjín kʼoa nga jée koanjngisíña ngixko̱n Niná (Gén. 39:9).
Koaan chjénngilee je José kʼoa koaan kixi kjuintʼalee Niná tsa tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼiaan tsakui sʼe̱jnabasenná xi chʼaotjín. Tjínnele jticha katamaa jmeni xi jtike Jeobá kʼoa tsínkui si̱kjaʼaitsjeen (Sal. 97:10; 119:165). Tsa kuenta sʼiaan jebi, jeʼyaa josʼiaan kʼiatsa kui sʼe̱jnabasenná xi chʼaotjín kʼoa tsín jée jtsaojiaan. Jejin ʼyai nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tichotʼayai kʼoa mejinli nga je Jeobá si̱xálai. Tonga jméni xi sʼiain tsa kje tsojin tokuin nga kʼoaitʼalai yaoli je Niná kʼoa nga kʼuínsʼenngindái. Koaan kʼoétsʼoalai je Jeobá tojo kisʼin je rey David, nga i̱ kitso: “Chótʼajinnái, ji Niná, kʼoa kataʼyai jotjín ni̱ma̱na. Chótʼajinnái, kʼoa kataʼyai jme xi kjáojinna. Chótsain tsa jñani tsín nda tisʼian, kʼoa ya tikasényanái ya ndiaa xi tíjnantsjai” (Sal. 139:23, 24). Kʼiatsa kʼoaitʼalai yaoli Jeobá kʼoa kʼuínsʼenngindái kʼoasʼin koakoni nga je tininʼiotʼai. Kʼiatsa kʼoasʼiain, je Jeobá sichikontʼainli (Heb. 11:6). w24.03 6 párr. 13-15
Taingo 25 sá mayo
Tsín machjénle joni xikʼa naʼmitítjon nga nyaonnyaon tsjoátʼakjoanla kjoatjao (Heb. 7:27).
Je xi naʼmitítjon koan tsakʼétsʼoantjai kʼoa tsakasenkao je naxinandá. Kʼianga jekisʼenda je ndʼianajño, jé Aarón kiskoejin Jeobá nga naʼmitítjon koan. Je Pablo i kitso: “Je xikʼa nkjín naʼmi koan, nga̱ likui koanchxinle, nga kʼenní” (Heb. 7:23-26). Nga chjotajée koan xi naʼmitítjon sʼin tsakatio ya naxinandá Israel, kʼoati kitsjoatʼale cho̱ je Jeobá kʼianga kichatʼa je jéele. Kuinga tsín mangósonni kao Jesús je xi Naʼmitítjon sʼin tíjnaná kʼoa kao je xi naʼmitítjon sʼin tsakatio ya naxinandá Israel. Je Jesús, xi Naʼmitítjon sʼin tíjnaná yaa síxá ya “ndʼianajño xi ñaki kjoakixi xi je Nainá tsakʼénda, alikui chjotasonʼnde tsakʼénda” (Heb. 8:1, 2). Je Pablo kʼoakitso nga je Jesús “tíjnantsjai, naʼmi koan xi tsín kʼia kjoetʼale”, “xi tsín jme jée tjínle”, “xi tʼaxin tijnale chjotajée” kʼoa je Jesús “tsín machjénle joni xikʼa naʼmitítjon nga nyaon nyaon tsjoátʼakjoanla kjoatjao xi tʼatsʼe xi titsʼeni jéele”. w23.10 26 párr. 8, 9
Lune 26 sá mayo
Je ngʼajmi títjon kao sonʼnde títjon kini (Apoc. 21:1).
Je xi “ngʼajmi títjon” tsole Biblia kui tsoyanile je chjotaxá xi je Na̱i kjinentsja (Mat. 4:8, 9; 1 Juan 5:19). Je én xi “sonʼnde” tsole Biblia kui nchja̱ sakʼoani je chjota xi tjío sonʼnde (Gén. 11:1; Sal. 96:1). Je xi “sonʼnde títjon” tsole Biblia jé nchja̱ni chjotatsʼen xi tjín ndʼaibi. Je Jeobá ali tsakuijin jebi xi sindaya, ñaki kjoaʼaxin ngayeje, kʼoa kui sikʼéjnangajao je “ngʼajmi chjotse kao sonʼnde chjotse”, xi tsonile, chjotaxá chjotse koatexomale je chjota xi kixi. Je Jeobá kʼoendaya Sonʼnde kʼoa koasenkao je chjota josaʼnda nga chjotatsje koa̱n. Tojo kitso Isaías, ʼndenaxó koa̱n jngo tjíjtsa Sonʼnde tojo koanchon ya ʼndenaxóle Edén. Kʼoati koa̱nndayaa tsanda ñá nga jngó jngoá. Je Jeobá sindaya je chjota xi chjiʼngé, xi xka̱, xi jtaya kʼoa sikjaʼáyanile je kʼien (Is. 25:8; 35:1-7). w23.11 4 párr. 9, 10
Majte 27 sá mayo
Jon kjiatakon tiyo (Mat. 24:44).
Toxijña koaitsʼia je “kjoañʼai xi nʼio tse” (Mat. 24:21). Tonga alikui kʼoakoa̱n joma nga kjoaxkón sʼe, nga tsín ʼya xi tjínjinle nga kʼoama, ñá jetjínjinná nga kʼoakoa̱n. Jela jao jmi nó tjínle nga kʼoakitsole Jesús je chjotatjenngile nga tongini katabationda. Kʼiatsa kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús chókjoajinná je kjoañʼai xi sʼe̱ kʼoa kuinyakaoñá je xi ngikʼa nga kʼoati chókjoajinle (Luc. 21:36). Kʼianga si̱tjosonlee je Jeobá kʼoa nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je koasenkaoná, machjén nga ska̱ná je kjoa xi kuitjátojiaan nga kui nichxin. Jósʼiaan kʼiatsa sicha tsojmi xi tjínle je ndsʼee kʼoa tsa tsín tijme xi sʼe̱nile (Hab. 3:17, 18). Machjén nga koakolee kjoamatokon, nga kuinyakoaa kʼoa nga kʼoailee je tsojmi xi machjénle. Kʼoa jósʼiaan nga kʼoetʼaná je naxinandá xi jngo jtín mani, kʼoa tsakui nichxin toʼndí kji cuarto jñani ñatjen kuiyo choatse kao je ndsʼee (Ezeq. 38:10-12). Nga kʼia, nʼio tjínle kjoandosin nga koakolee kjoatsjoacha je ndsʼee. w23.07 2 párr. 2, 3
Mixkue 28 sá mayo
Kixi timao, ali joni chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjenjin, tonga joni chjota xi tjínle kjoafaʼaitsjen. Ali nichxinjin nichalao yaono (Efes. 5:15, 16).
Kʼoati nda choa̱ tsakʼéjnale xi jechixan je Áquila kao Priscila, xi tsakatio nga siglo 1 (Rom. 16:3, 4). Ñatjen kisixá, ñatjen kitsoyason kʼoa kitsjoanganʼiole xi kjaʼaí (Hech. 18:2, 3, 24-26). Kʼianga tʼatsʼe Áquila kao Priscila nchja̱ni Biblia ñatjen bʼaxki̱ nga jao. Jósʼin koa̱n skénngile xi jechixan jokisʼin je Áquila kao Priscila. Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjion jme xá xi tjínno nga jngó jngó kuenta tʼiaon jméni xi koa̱n ñatjen kʼoasʼiaon. Tobʼelañá, je Áquila kao Priscila ñatjen kitsoyason. A kʼoati nʼiao tsanda jon. Je Áquila kao Priscila ñatjen kisixá nga jao. Tsakui nichxin tsín tojngo xá tjínno nga jao. Tonga koaan ñatjen kʼoasʼiaon je xá xi tjín ya yaniʼya (Ecl. 4:9). Tsa kuinyakao xíngio koaan cho̱banajmío kʼoa nda sa̱tío tokon. w23.05 22, 23 párr. 10-12
Xipe 29 sá mayo
Kʼianga tsokjoan, ji sinʼiotʼale (Sal. 56:3).
Ngatsʼiñá nga sakʼoa nokjoaan. Kʼoati kitsokjon sakʼoa je David, xi choʼndale Jeobá koan. Kʼianga kitjenngike je rey Saúl nga koanmele kisikʼien, je David yaa tsakanga ya ʼnde jña Gat ʼmi, naxinandále chjota filisteo. Nʼio kitsokjon je David kʼianga kisʼejinle je rey Akís nga nʼio nda male kjan kjoajchán je David kʼoa nga jmi chjota filisteo kisikʼien ngasʼa (1 Sam. 21:10-12). Kui koankjáojinle David tsa jmeni xi koa̱ntʼain. Tonga jméni xi kisʼin nga tsín nʼio kitsokjon. Ya Salmo 56, je David kʼoakitso nga kitsokjon nga ya Gat tíjna. Tonga nga je Jeobá kisinʼiotʼa alikui tikitsokjonni (Sal. 56:1-3, 11). Jé Jeobá tsakasenkao nga je kisinʼiotʼa. Je David joxi skále kisʼin kʼoa je rey Akís alikui tikuenta kisʼinni, kʼoa kitjoʼale yaole David nga kʼoakisʼin (1 Sam. 21:13–22:1). w24.01 2 párr. 1-3
Bixine 30 sá mayo
Je xi tjíokao kʼoasʼin kinokjoale, kʼoasʼin kitjojin, kʼoa nʼiotʼakon (Apoc. 17:14).
Én jebi kui nchja̱ni nga jeya tjío ngʼajmi je chjotale Cristo xi ya koai. Kʼianga jekoai ya ngʼajmi ngatsʼi xi ya tjínle kjoachoya, je xi títjon sʼin kuiní nga skan kao xi kontra tjíole Niná. Kʼianga jeya ngʼajmi koai yaa kuinyakao Jesús kao ánkje nga kjoaʼaísíkjeson je kontrale Niná. Tjínkʼa ndsʼee xi ya koai ngʼajmi xi jenʼio jchínga kʼoa xi jetsínle nganʼio. Tonga nga jekuicho ya ngʼajmi alikui tikʼia kuiyáni, nʼio tse nganʼio sʼe̱le kʼoa yaa kuinyakao Jesús nga skan kao xi kontra tjíole. Kʼianga jekjoaʼato Armagedón kuinyakao je chjota xi koatio i̱ Sonʼnde nga chjotatsje koa̱n. Alikui jao tjínná nga ngisa nda kuinyakaoná nga jeya koai ngʼajmi tikʼoajinni nga i̱ sa Sonʼnde tjío. w24.02 6, 7 párr. 15, 16
Xoto 31 sá mayo
Timakao nganʼiole Espíritu Santo, ali tojejin kjoachi̱nga̱le yaono si̱tjosonlao (Gál. 5:16).
Tjínkʼa chjota xi jetjíonda nga tsjoátʼale yaole Niná kʼoa nga koaisʼenngindá tonga tsín tso kon nga kʼoasʼín. Tsakui nichxin kui síkjaʼaitsjen tsa jée so̱kole nga koa̱nskanni kʼoa kuichonsjejin naxinandále Niná. Tonga je Biblia kʼoatso nga je Jeobá koasenkao choʼndale nga ndasʼin koaikao yaole kʼoa nga kui kʼoasʼin “ngayije xi sasénle nga je” (Col. 1:10). Kuinga koa̱n kʼoéjngoni tokuin nga je Jeobá koasenkaoli nga kui kʼoasʼiain xi ndatjín, nga̱ basenkao choʼndale (1 Cor. 10:13). Kuinga basenkaoná Jeobá nga tokʼani xi bichonsjejin naxinandále. Jé Jeobá koasenkaoli nga kixi kʼuíntʼalai. Nga chjotajée maa sakʼoa kui nimetokoán nga kui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín (Sant. 1:14). Tonga ñá xi kuixónñá josʼiaan tsakui tísʼejnabasenná xi chʼaotjín. Ninga tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga tsín kʼoamaná nga bʼechjoalee yaoná nga kui kʼoanʼia xi chʼaotjín, ʼyañá nga tsín kʼoatjín jotso nga̱ ñá xi kuixónñá josʼiaan kʼoa jmeni xi si̱kjaʼaitsjeen. w24.03 5 párr. 11, 12