Junio
Taingo 1 sá junio
Machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná (Hech. 14:22).
Je Jeobá kisichikontʼain je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 nga tosi tonda kisixále Jeobá. Nkjín kʼa nga chjota kitjenngike. Kataʼyala jokoantʼain je pastro Pablo kao Bernabé nga ya Listra tjíotsoyason. Nga títjon nda kiskoeya je chjota kʼoa kinrʼoéle, tonga je chjota xi jtike tsakinyáʼa chjota nga koanskanni kʼoa chjota jebi la̱jao̱ tsakasénle je Pablo kao Bernabé kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kisikʼien (Hech. 14:19). Je Pablo kao Bernabé xin ʼnde ki kʼoa tosi tonda kitsoyason. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Nkjín chjota xi chjotatjenngile Cristo koan kʼoa tsakinyakao je ndsʼe̱ jmeni xi kitso kʼoa jokisʼin (Hech. 14:21, 22). Ninga kʼoakoantʼain je Pablo kao Bernabé alikui kisikinroajen kon kʼoa nʼio nkjín chjota tsakinyakao nga kʼoakisʼin. Kʼoati tse kjoanichikontʼain sʼe̱ná tsanda ñá tsa tsín si̱kʼajenlee tokoán kʼoa tsa tosi tonda kʼuínyasoán. w23.04 16 párr. 13, 14
Lune 2 sá junio
Jeobá, tinóʼyanái nga bʼetsʼoale; tasenñonái kʼianga sijéle nganʼio. Sijéle nganʼio kʼianga kjoañʼai tijnajian nga̱ ji kuinóʼyanái (Sal. 86:6, 7).
Je David nʼio tse kjoa jaʼatojin jokji tse tsakʼejna kʼoa jé Jeobá tsakʼétsʼoale. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga kinrʼoé Jeobá kʼianga tsakʼétsʼoale. Kʼoati koa̱n kʼoéjngoaa tokoán tsanda ñá. Je Biblia kʼoatso nga je Jeobá tsjoáná kjoachjine kao nganʼio xi machjénná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Kʼoati je ndsʼee síchjén Jeobá kʼoa kao chjota xi tsín je bexkón kʼianga basenkaoná. Ningalani tsín tongantsjai nga kʼoasʼin tsjoáná Jeobá jmeni xi nijélee kʼianga bʼetsʼoalee, tonga ʼyañá nga nrʼoéná kʼoa kʼiakjoán tsjoáná jmeni xi nijélee kʼianga machjénná. Kuinga machjénni nga tosi tonda kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa jé sikuindaná ndʼaibi. Kʼoa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde tsjoáná tojmeni xi koa̱nchjénná (Sal. 145:16). w23.05 8 párr. 4; 13 párr. 17, 18
Majte 3 sá junio
Jósʼin kʼoechjínile je Jeobá ngayeje kjoanda xi tíbakóna (Sal. 116:12).
Kui tikjaʼaitsjain jmé kjoanichikontʼain xi sʼe̱li nga kuichotjenngi jmeni xi tibʼendajin. Jméni xi koa̱n si̱kjaʼaitsjenjin, tsakui tinikjaʼaitsjain nga meli ngisa nkjín kʼa kʼoétsʼoalai Jeobá kʼoa nga ntsjaintsjai kʼoéxkiai je Biblia, kui tikjaʼaitsjain nga ngisa miyoli koa̱n je Jeobá tsa kʼoasʼiain (Sal. 145:18, 19). Kʼoa tsakui tinikjaʼaitsjain nga ngisa si̱ndayai yaoli, kui tikjaʼaitsjain nga ngisa nda cho̱bao kao xi ngikʼa tsa kʼoasʼiain (Col. 3:14). Tʼetʼaxuin ánni nga menili kuichotjenngi xi kʼoéndajin kʼoa sakʼoa chótʼajin. kʼoati je timiyui chjota xi koasenkaoli nga kuitjosonli jme xi kʼoéndajin (Prov. 13:20). Ngatsʼiñá nga sakʼoa tsín tso tokoán nga kʼoanʼia tsa jmeni. Tonga alikui xi tsonile tsa tsín tisi̱tjosonñá jmeni xi tjínndajinná. Koaan kʼoénelee yaoná nga kuichotjenngiaa xi tjínndajinná ninga sakʼoa ñʼai koa̱nná. Ninga tse kjoama̱ sʼe̱nginá tsjoa sʼe̱ tokoán tsa kʼoasʼiaan. w23.05 27, 28 párr. 5-8
Mixkue 4 sá junio
Ngayije xi kʼoentje chjota kʼoatisʼin tikui kʼoexkóni (Gál. 6:7).
Kʼianga ñá kasʼená jée tsa tsín nda kabichómani jmeni xi kanʼia, tikui basenkaoniná nga nindayaa yaoná kʼoa nga tsín tikʼoanʼiañá. Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kuichokaoná nga sʼe̱ná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tsakui kʼoakinʼia xi tsín ndatjín alikui koa̱n nga tokui si̱kjaʼaitsjenjin ʼndeʼndee, nga kjaʼaí xi kjoáne kʼoa tsa yaoná kuisenngiaa. Tosa kʼoéndajiaan jmeni xi kanʼia. Tsa tsín tinda tjínni tokoán, ntsjaintsjai kʼoétsʼoalee Jeobá, kʼoéyanajmílee jmeni xi kanʼia kʼoa kʼoakʼuínlee nga katasíchatʼaná (Sal. 25:11; 51:3, 4). Si̱jélee kjoanichatʼa tsa ʼyani xi jokinikoaa kʼoa tsa jmeni xi tsakʼinlee, kʼoa tsa machjén si̱jélee nganʼio xi chjotajchínga sʼin tjío (Sant. 5:14, 15). Si̱ndayaa yaoná kʼoa tsín tikui kʼoasʼianñá xi chʼaotjín. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná kʼoa nga sichatʼaná (Sal. 103:8-13). w23.08 28, 29 párr. 8, 9
Xipe 5 sá junio
Je Jehoás kui kʼoakisʼin je xi ndatjín jokji tse nga je naʼmitítjon Jehoiadá tsakándiaale (2 Rey. 12:2).
Kʼianga tsa ti je Jehoás nda kisixále je Jeobá nga̱ jé Jehoiadá tsakasenkao. Tonga kʼianga jekʼien Jehoiadá jé tsakʼaʼénle chjota xi tsakinyatítjonle naxinandá xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá (2 Crón. 24:4, 17, 18). Ningalani nʼio aon koanle je Jeobá nkjín kʼa kisikasén je profetale nga kʼoakitsole nga je katabʼétsʼoa ijngokʼale, tonga alikui kinrʼoé. Kʼoati tsín kinrʼoéle je tile Jehoiadá xi Zacarías tsakʼin, xi profeta kʼoa xi naʼmi koan, kʼoa xi primole koanni je Jehoás. Je Jehoás tosaa kʼoakitso nga katanikʼien je Zacarías (2 Crón. 22:11; 24:19-22). Je Jehoás alikui tije Niná kitsokjonkeni, kʼoa je Jeobá kʼoakitso nga kʼoati tsín nda jchatokon je xi tsín nda bekon (1 Sam. 2:30). Nga jekoanni, je chjota sirio xi tochoa mani chjotakjoajchánle, kisikinjele je chjotakjoajchánle Jehoás xi ngisa nkjín mani, kʼoa je Jehoás nʼio kinikiʼaon (2 Crón. 24:24, 25). Kʼianga jekini chjota sirio, tijé choʼndale kisikʼienni xi totʼatsʼe nga je Zacarías kisikʼien. w23.06 18 párr. 16, 17
Bixine 6 sá junio
Ngasʼa njio nío tonga ndʼaibindai jeʼisaon nga tiyokao je Nainá (Efes. 5:8).
Je Pablo kitsoyason Énle Niná ya Éfeso (Hech. 19:1, 8-10; 20:20, 21). Tsjoake koan je ndsʼe̱ kʼoa kui xi koanmele nga tosi tonda kixi koaitʼale Niná. Kʼianga kjesa chjotale Cristo majin nkjín koya jmeni xi koankjainle kʼoa xi xkón tsabe xi tsínni kʼoatjín. Nʼio kisichajngi chjota xi Éfeso tsʼe kʼoa alikui soa koanle nga kʼoakisʼin. Kjoachajngi kitjenkao je sʼuí xi tsakatío kao jme xi kiskotsenle ya teatro (Efes. 5:3). Alikui tichʼao koannile kjoafaʼaitsjenle chjota nga kʼoakisʼin (Efes. 4:17-19). Nga kjesa bejin xi tʼatsʼe Niná tsín koanjinle jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín, je Pablo kʼoakitso nga tonjio tjío kjoafaʼaitsjenle kʼoa “totʼaxin tjíole kjoabijnachonle Niná”. Nkjín chjota xi Éfeso tsʼe xi kisikʼantjaiya yaole. w24.03 20 párr. 2, 4; 21 párr. 5, 6
Xoto 7 sá junio
Je xi Jeobá tjíokoyale sʼee ijngokʼanile nganʼio kʼoa tsín kuijtale (Is. 40:31).
Kʼianga juez koan je Gedeón tsee xá xi kisʼin. Kʼianga kisíkjeson je chjota madianita nga nitje̱n, nkjín xi kitokachjinga tonga kitokatjenngile ya tjen Jezreel saʼnda nga kichokao ya xo̱ngá Jordán (Juec. 7:22). Ningalani jekijtale je Gedeón kao chjotakjoajchánle xi 300 mani, tosi tonda kitokatjenngile je chjota madianita josaʼnda nga kixontsja (Juec. 8:4-12). Kʼoakisʼin je Gedeón kʼoa tsakasenkao Jeobá (Juec. 6:14, 34). Ñandia nga je Gedeón kao chjotale to ndso̱koo kitokatjennginile nga jao rey xi Madián tsʼe, xi camello tjíoson nga kitokachjinga (Juec. 8:12, 21). Je Jeobá tsakasenkao nga kichotjenngile kʼoa nga kisikʼien rey jebi. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kʼoati je Jeobá sinʼiotʼa nga̱ jé tsjoále nganʼio xi koa̱nchjénle. Nga̱ je Jeobá alikʼia bijtale kʼoa ni chóbejinlale (Is. 40:28, 29). w23.06 6 párr. 14, 16
Taingo 8 sá junio
Je Jeobá alikui sikatíono kʼoa alikui tsjiónkonno (Deut. 31:6).
Koaan kʼoakʼoé tokoán nga ñaki kixi kjuintʼalee Jeobá ninga tojme kjoa xi kuitjátojiaan. Je Jeobá si̱nʼiotʼaa. Si̱kjaʼaitsjenjinla xi tʼatsʼe juez Barac. Ndasʼin kichomani nga kʼoakisʼin jokitsole Jeobá. Nga kui nichxin, je chjota israelita alikui tjíonda nga kjoajchán koai. Tsínle espada kʼoa tsínle je ki̱cha̱ xi bájchxochjoale yaole. Ninga kʼoalani, je Jeobá kʼoakitsole nga katafikján kao Sísara kao chjotakjoajchánle. Kʼoa chjota jebi ñaki yʼa ngayeje ki̱cha̱ xi síchjén nga fi kjoajchán (Juec. 5:8). Je Débora kʼoakitsole Barac nga katafijentʼa nindo Tabor kʼoa ya katafi jñani son chon nga katakján kao Sísara kao xi 900 carreta tjenkao. Nga son chon ngisajin ngotjo sikinjeni kontrale nga carreta tjenkao, tonga je Barac kisitjoson jotsakʼinle. Kʼianga sʼa tjíonroajentʼa nindo je Barac kao chjotakjoajchánle, je Jeobá jngo jtsí kisikʼa kʼoa je carretale kontrale yaa kisʼeyojinnʼio ndási. Kʼoa je Jeobá tsakasenkao Barac nga kisikinje (Juec. 4:1-7, 10, 13-16). Kʼoatisʼinni ñá, jé Jeobá koasenkaoná kʼiatsa je si̱nʼiotʼaa kʼoa tsa si̱tjosoán jmeni xi tsoná je naxinandále. w23.07 19 párr. 17, 18
Lune 9 sá junio
Je xi jchókjoale saʼnda nga kjoetʼani, jebi kuitjontjai (Mat. 24:13).
Machjén nga tsejta koaan ánni nga koa̱n kuitjontjainilee yaoná nichxin xi sʼa nroa. Tojo kisʼin je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse, tjínnele chóyaa saʼnda nga sitjoson Niná jmeni xi tso (Heb. 6:11, 12). Je Biblia yaa síngósonkaoná jngo chjota xi tsojmintje bántje (Sant. 5:7, 8). Jngo chjota xi tsojmintje bántje nʼio sixá nga bántje, tonga alikui be kʼiáni kuiso̱ je tsojmintje xi kabántje, tsejta ma nga koya josaʼnda nga majchá je tsojmintjele. Tikʼoasʼinni ñá xi chjotale Cristo maa, kao kjoatsjoa tinixálee Jeobá ninga likui ʼyaa kʼiáni kjoaʼaí nichxinle Nainá (Mat. 24:42). Tsejtaa kjimaa nga tichoyá, ñaki tjínjngoo tokoán nga sitjoson jmeni xi tso je Jeobá. Kʼiatsa tsín titsejta koa̱nñá, koa̱nsijinná kʼoa yajin kjuinroani nga tsín tije Jeobá si̱xánilee, kʼoa kuijin ngisa kuenta sʼiaan jmeni xi tongotjo tsjoa kʼoe tokoán. Tonga tsa tsejtaa, chókjoajinná josaʼnda nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde kʼoa kuitjo̱ntjailee yaoná (Miq. 7:7). w23.08 21 párr. 7
Majte 10 sá junio
Ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin je najmándso̱ko̱ (Dan. 2:42).
Kʼianga kui ningósonkoaa Daniel 2:41-43 kao jmeni xi tsosa je libro xi tsʼe Daniel kao libro xi tsʼe Apocalipsis majinná nga je ndso̱ko̱ xkóson, xi ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin jé tínchja̱ni Estados Unidos kao Reino Unido. Kui naxinandá jebi xi ngisa tse nganʼio tjínle nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼianga kʼoakitsole Daniel je Nabucodonosor josʼin tsoyanile nijñá xi tsakʼaile, i kitso xi tʼatsʼe naxinandá jebi: “Je chjotaxá jebi kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai”. Kʼianga kʼoatso én jebi kui tsoyanile nga je chjota xi batéxomasonle, xi ndási tsoyanile, tsín tsjoáʼndele nga tse nganʼio sʼele. Jmeni xi kitso je Daniel tʼatsʼe ndso̱ko̱ xkóson tsee xi tsoyaná. Xi títjon, je Estados Unidos kao Reino Unido tjíobakó nga tse nganʼio tjínle. Tobʼelañá, jé tsakjayojin nga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon kao xi majaoni kʼoa kinjele. Tonga tjíonroajen nganʼiole chjotaxá jebi nga̱ je chjotale xkoa̱ya sʼin tjío. Xi majaoni, tojo jesa chjotaxá jebi xi tjío kʼianga kjoaʼaísíkjeson Chjotaxále Niná ngatsʼi je chjotaxá xi tjín i̱ Sonʼnde. w23.08 11 párr. 12, 13
Mixkue 11 sá junio
Kʼianga nʼio kisikjáojian kinchjale je Jeobá, ñaki kiskiʼndáxáña kʼianga kisijéle nganʼio je Ninána. Yaa tjen yo̱ngo̱le kinrʼoéni je jta̱na (Sal. 18:6).
Sakʼoa nʼio kisikjáojin je David kʼianga tse kjoa jaʼatojin (Sal. 18:4, 5). Xi tsakasenkao kuinga kui kisikjaʼaitsjen josʼin tsakakóle Jeobá nga tjao be. Je David miyole koanni je Jeobá kʼoa i kitso xi tʼatsʼe: “Yaa fikaona jñani kijna xkoén xkoén jñá; yaa fikaona jñani tjín nandá nga sikjáya”. Nga kui jebi kisikjaʼaitsjen je David, kitjonganʼio ijngokʼanile kʼoa tosi tonda tsjoa kisʼe kon nga kisixále Jeobá (Sal. 18:28-32; 23:2). Kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoati koa̱n i̱ kuixoán: “Totʼatsʼe kjoatsjoachale Jeobá nga kjesa fesonjián” (Lam. 3:22; Col. 1:11). Nkjín chjota kitjenngike je David kʼoa nkjín kʼa nga xkón tsakʼejna. Tonga nga koanjinle nga tsjoake je Jeobá alikui kitsokjon, nga̱ ñaki kʼoatsakʼé kon nga ya tjen tíjnakao Jeobá. Kuinga i̱ kitsoni nga kise: “Jé tsakjaʼáxinna ngayeje jmeni xi kitsokjonle” (Sal. 34:4). Ningalani kitsokjon je David nga tse kjoa jaʼatojin, tsakasenkao nga kui kisikjaʼaitsjen nga tsjoake Jeobá. w24.01 30 párr. 15-17
Xipe 12 sá junio
Tsa je xi bajngijée mele kʼoanachali, ali nijyojin (Prov. 1:10).
Alikui kʼoati sʼiaan jokisʼin Jehoás nga tsín nda kisʼin. Kʼianga jekʼien Jehoiadá, yaa tsakájta je chjota xi tsín nda kisʼin (2 Crón. 24:17, 18). Tosaa je tsakʼaʼénle xtile chjota xi ya Judá tsakatéxoma xi tsín tsjoake koan Jeobá. Alikui nda kisʼin nga je tsakʼaʼénle. Kui xi chʼaotjín kʼoakisʼin nga je tsakájta chjota jebi. Kʼoa nga tsakatekjáyale Zacarías, xi primole koanni tosaa to kisikʼien (2 Crón. 24:20, 21; Mat. 23:35). Nga kʼoakisʼin to chjotachini koan. Nda kisʼin tsakai, tonga xijekoan yátsʼin tsakasénle Jeobá kʼoa chjota kisikʼien. Tonga nga jekoanni, tijé choʼndale kisikʼienni (2 Crón. 24:22-25). Ndajin tsakʼejna tsa tosi tonda tsakʼaʼénle Jeobá kʼoa tsa tsakʼaʼénle je chjota xi tsjoake Niná. w23.09 9 párr. 6
Bixine 13 sá junio
Ali jkonjin (Luc. 5:10).
Je Jesús be nga kixi koaitʼale je Pedro. Kuinga i̱ kitsonile: “Ali jkonjin”. Nʼio tsakasenkao Pedro nga kʼoakitsole Jesús. Nga koanskanni, je Pedro kao Andrés, xi ndsʼe̱ mani, alikuiti jti̱ tsakʼasjengindáni, jé Jesús kitjenngile. Nga kʼoakisʼin tse kjoanichikontʼain tsakʼaile (Mar. 1:16-18). Nga chjotatjenngile Jesús koan Pedro tsabe nga kisindaya Jesús je xi tjíomʼe, nga tsakʼaonsjejinle sénnichxin xi chʼaokjoan je chjota kʼoa nga kisikjaʼáyale je kʼien (Mat. 8:14-17; Mar. 5:37, 41, 42). Kʼoati kisakole jngo sén jñani tsabe jokji jeya kʼoéjna je Jesús kʼianga jekoatexoma kʼoa tsín kichajinle jebi (Mar. 9:1-8; 2 Ped. 1:16-18). Tsjoajin kisʼe kon Pedro nga tsín tokui kini Jesús nga chjotajée ma, nga̱ tse kjoanichikontʼain kisʼele nga chjotatjenngile Cristo koan. w23.09 21 párr. 4, 5
Xoto 14 sá junio
Jesús tsole: Alikui kʼoaxinle tsa saʼnda ñato kʼa, tonga tosa saʼnda ñato kʼa jankan kao te (Mat. 18:22).
Nga kiski xi títjon carta, je Pedro kʼoati kitso nga tsjoacha katamaa xíngiaa, “nga̱ nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe” (1 Ped. 4:8). Kʼianga kiski Pedro én jebi tochajinle kui jaʼaitsjenle jmeni xi kitsole Jesús. Tsakui nichxin nʼio nda chjota kitsole yaole Pedro nga kʼoakitso nga saʼnda ñato kʼa sichatʼa. Tonga je Jesús kʼoakitsole nga tjínnele 77 kʼa sichatʼa, xi tsonile, nga tsín koa̱n kʼoexki̱ jotjín kʼa sichatʼa. Kʼoati tjínnele kʼoasʼiaan tsanda ñá (Mat. 18:21). A sakʼoa ñʼai mali nga ʼmitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi. Tosi tonda tʼenelai yaoli nga tichatʼalai xi ngikʼa. Nga chjotajée maa toxá ñʼai ma sakʼoaniná nga nichatʼalee xíngiaa. Xi ngisa chjíle kuinga si̱chatʼalee xíngiaa kʼoa nda kjuinkoaa. w23.09 29 párr. 12
Taingo 15 sá junio
Tsakʼetsʼoale je Jeobá, kʼoa kinrʼoéna (Jon. 2:2).
Je Jonás koanjinle nga kjuinrʼoéle Jeobá nga kʼoetsʼoale nga̱ kʼoakoannile nga tsín kisitjoson je xá xi kisʼenele kʼoa ñaki tsakʼéjngo kon nga je Jeobá koasenkao. Kʼoa nga koanskanni, kisitjoson je xá xi tsakánele Niná (Jon. 2:10–3:4). A nʼio nikjáojin kʼianga kjoa bitjatojin. A tsín titsoni tokuin nga bʼetsʼoai, kʼoa a tsín titsoni tokuin kʼianga chotʼayai. Kuenta tʼiain nga je Jeobá nda majinle je kjoa xi tibitjatojin. Kʼianga kjoa bitjatojin, ninga tochoa én si̱chjáin nga kʼoétsʼoalai, ñaki kʼoatʼai tokuin nga je koasenkaoli (Efes. 3:20). Kʼiatsa tsín ndatjín tokuin kʼoa tsa ñʼai mali nga chotʼayai kʼoa nga bʼexkiai koaan kuinóʼyalai grabaciónle Biblia kʼoa tsakuije̱ grabaciónle xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa. Je xi kʼoati koasenkaoli kʼiaa nga kuinóʼyalai je kjoajnda xi jndaa kʼoa tsa chótsenlai video xi faʼaitʼa ya jw.org. Kʼiatsa kʼoasʼiain jebi kʼoa tsa kʼoétsʼoalai Jeobá joxi ini tiʼmilai: “Tʼiain kjoanda tʼainái nganʼio”. w23.10 13 párr. 6; 14 párr. 9
Lune 16 sá junio
Je Espíritu Santo bakó nga tojo tsínkui matsen je ndiaa xi faʼasʼenni ʼndetsje, tje̱n nga tojo tíjnasa je ndʼianajño xi títjon (Heb. 9:8).
Je ndʼianajño jao nga̱ya kisʼele kʼoa je yo̱ngo̱ xi kisatio ya Jerusalén nga koanskanni kʼoati jao nga̱ya kisʼele. Jngoo najño kitsjenchjoa xi tsakʼényʼoákjáya je ʼndetsje kao ʼnde xi nʼio tsje (Heb. 9:2-5; Éx. 26:31-33). Ya ʼndetsje jngo xi xinyáya lʼí xi oro koanndani kisasenjna, jngo sonxta kisʼejna jña kisaka xongó kʼoa jngo yámixa̱ kisasenjna jña kisatioson nioxtila. Tojekjoán xi naʼmi sʼin tsakatio xi koan jaʼasʼen ya ʼnde jebi (Núm. 3:3, 7, 10). Ya ʼnde xi nʼio tsje yaa kisʼejna je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin. Je kaxa̱ jebi oro koanndani, kui kitsoyanile nga ya tsakʼejna Jeobá (Éx. 25:21, 22). Tojékjoán xi naʼmitítjon koan xi koan jaʼasʼen ya ʼnde xi nʼio tsje ñandia nga jngo nó. Nichxin nga matsje jéele chjota israelita, je naʼmitítjon njínle cho̱ bichókaosʼen ya ʼnde xi nʼio tsje nga bʼechjíntjai je jéele kao jéele naxinandá (Lev. 16:2, 17). Kʼianga jeki nichxin, je Jeobá kui nganʼiotsjele kisichjén nga tsakʼéjnatsen jme xi kitsoyanile xi kisatioya ya ndʼianajño (Heb. 9:6, 7). w23.10 27 párr. 12
Majte 17 sá junio
Katamatsjoachao xíngio (Juan 15:17).
Ya Biblia nkjín kʼa faʼaitʼa je kjoatéxoma xi i̱ tso: “Katamatsjoachao xíngio” (Juan 15:12; Rom. 13:8; 1 Tes. 4:9; 1 Ped. 1:22; 1 Juan 4:11). Je kjoatsjoacha yaa ni̱ma̱ná nroajinni. Nga tsjoacha xíngiaa yaa bakoñá jmeni xi bixoán kʼoa jmeni xi nʼia. Nkjín koya josʼin bakolee xíngiaa nga tsjoachaa. Ya Biblia faʼaitʼa kʼa choa̱ jmeni xi koa̱n sʼiaan. Itso: “Cho̱bakao xíngio xi kjoakixi” (Efes. 4:25). “Nyʼán tiyokao xíngio” (Mar. 9:50). “Ngisa títjon jchaxkón xikʼa joni tsa tijonnio” (Rom. 12:10). “Chjoétjao xíngio” (Rom. 15:7). “Tichatʼa ngaʼi̱ngajánlao xíngio” (Col. 3:13). “Tinyakaongañáo kjoa xi jo chʼá sʼin kjinele xíngio” (Gál. 6:2). “Tijetakon xíngio” (1 Tes. 4:18). “Tʼaisalao nganʼio xíngio” (1 Tes. 5:11). “Tʼetsʼoantjao xíngio” (Sant. 5:16). w23.11 9 párr. 7, 8
Mixkue 18 sá junio
Kjoatsjoa katasʼeno xi tʼatsʼe xi choyalao (Rom. 12:12).
Nga nyaon nyaon machjén nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná. Tobʼelañá, kui chjoejiaan ʼyáni xi si̱miyoaa, jósʼin bʼetsaojiaan, jméni xi chótʼayá, jme xá xi sʼiaan, tsa kuixaan kʼoa tsa xti sʼe̱ná. Koaan kui si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jméni xi bakó josʼian. A bakoña nga tokjoaʼato jmeni xi chon sonʼnde kʼoa nga jeme kjoaʼaíkao Niná je sonʼnde chjotse. Axo kʼoasʼian josʼín je chjota xi tsín makjainle nga jngo sonʼnde chjotse kjoaʼaíkao Niná” (Mat. 6:19, 20; Luc. 12:16-21). Nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan tsa ñaki tjínjngo tokoán nga jetíjnachrian je sonʼnde chjotse. Kʼianga tse kjoa bitjatojiaan machjén nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná. Jolani nga chjota fitjenngikená, nga chʼintáo katʼaná kʼoa tsa jmesa kjoa kuitjátojiaan xi sikinroajen tokoán. Tsakui nichxin chókjoajinná kjoa nga tosʼa, tonga tsa tse nga kjoa kuitjátojiaan machjén nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná ánni nga chókjoajinniná kʼoa nga tosi tonda kao kjoatsjoa si̱xálee Jeobá (1 Ped. 1:6, 7). w23.04 26, 27 párr. 4, 5
Xipe 19 sá junio
Tʼetsʼoao ali nichajinjion ngantsjai (1 Tes. 5:17).
Kui xi mele Jeobá nga kʼoasʼiaan jmeni xi kaʼmilee nga kabʼetsʼoalee. Si̱kjaʼaitsjenla tsa jngolani ndsʼee xi kʼoatítsole Jeobá nga katabasenkao nga sijékjoale je naile nga koai kjoajtíntse. Je Jeobá koasenkaojin ndsʼee jebi nga nʼiojin koa̱n nga koaikjákao je naile kʼoa tsakui nichxin nkjín kʼa sijékjoale nga tsjoáʼndele. Koa̱njin kʼoakuitso ndsʼee jebi nga kjaʼaí nichxin sixángajaoni kʼoa tsa kʼoakuitsoje̱ nga tsín katamachjíle je nichxin xi sicha. Kui xi mele Jeobá nga kjitʼa kʼoétsʼoalee tsa jme xi kjimakjáojinná. Je Jesús kʼoakitso nga sakʼoa tsín tokjoan koasenkaoná Jeobá kʼianga kʼoétsʼoaa (Luc. 11:9). Kuinga machjénni nga ntsjaintsjai kʼoétsʼoaa kʼoa si̱jélee Jeobá nga katabasenkaoná tsa jme xi tinikjáojiaan (Luc. 18:1-7). Tsa kʼoasʼiaan kʼoasʼin koakoñá nga machjén kjoaixiná jmeni xi tinijélee Jeobá kʼoa nga ñaki tjínjngo tokoán nga je koasenkaoná. w23.11 22 párr. 10, 11
Bixine 20 sá junio
Je kjoachoyakaokjoa alikui sísoa (Rom. 5:5).
Je Jeobá kʼoakitsole Abrahán nga ya ntje̱le kjuinroani nga koa̱nchikontʼain ngatsʼi naxinandá (Gén. 15:5; 22:18). Nga koankjainle xi tʼatsʼe Niná, ñaki tsakʼéjngo kon nga kuitjoson jmeni xi tsakʼinle. Kʼianga jeme 100 nóle Abrahán kʼoa 90 nóle je chjoónle tojo kje tsínjinle xti (Gén. 21:1-7). Je Biblia kʼoatso nga “kao kjoachoyakaokjoa koankjainnile Abraham, nga koa̱n nʼaile nkjín naxinandá, josʼin nga tsakʼinle” (Rom. 4:18). Jmeni xi kiskoyale Abrahán kitjosonní, kʼoa je ʼndí xi kisʼele Isaac tsakʼin. Ánni nga ñaki tsakʼéjngoni kon Abrahán nga sitjoson Jeobá jmeni xi kitsole. Nga nʼio nda tsabexkon Abrahán je Jeobá, kuinga tsakʼéjngoni kon nga kuitjoson jme xi kitsole (Rom. 4:21). Nga koankjainle, je Jeobá chjotakixi sʼin tsabekon kʼoa miyole koan (Sant. 2:23). w23.12 8 párr. 1, 2
Xoto 21 sá junio
Je xi ñaki nda sítjosonle kjoa xi tochoa tjín, kʼoati ñaki nda sítjosonle xi ngisa tse tjín kjoa. Tonga je xi bʼanacha kao kjoa xi tochoa tjín, kʼoati bʼanacha kao xi ngisa tse tjín (Luc. 16:10).
Kʼianga nda nitjosoán je xá xi sʼenená ndasʼin síkʼaxki̱ná xi ngikʼa. Tikjaʼaitsjenjin je choa̱le Jesús, nda kisitjoson jme xá xi kisʼenele, kʼoakisʼin ngayeje jmeni xi kitsole Jeobá ninga sakʼoa ñʼai koanle. Tsjoake koan je chjota kao chjotatjenngile, kʼoa kitsjoantjai je kjoabijnachonle (Juan 13:1). Tojo kisʼin Jesús, titjosuin je xá xi sʼe̱neli. Tsa tsín ʼyai josʼiain, nangitokon katamai kʼoa tijélai nganʼio je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katabasenkaoli. Ali tokuijin majngoni tokuin jmeni xi sʼeneli, koaan kjoásjaisalai jmeni xi sʼiain (Rom. 12:11). Titjosuin ngayeje xá xi sʼeneli, nga̱ tʼatsʼe Jeobá nga si̱xái “ali tʼatsʼe chjotajin” (Col. 3:23). Nga chjotajée maa sakʼoa tsínkjoan kʼoasʼin kuitjosonná jmeni xi sʼe̱nená, kuinga machjénni nga nangitokon koaan kʼoa kʼoakuixoán tsa jmeni xi tsín nda kanʼia (Prov. 11:2). w23.12 26 párr. 8
Taingo 22 sá junio
Katamachikontʼain je chjota xi Jeobá sínʼiotʼa (Jer. 17:7).
Kʼianga jngo chjota fisʼenngindá jeya majngokao je familiale Jeobá kʼoa nʼio tsjoa sʼe kon. Chjota jebi nda bʼejna ngixko̱n Jeobá kʼoa kʼoati sʼe kon jokisʼe kon je David kʼianga kitso: “Nʼio tsjoa tjínle je xi ji chjoejin [Jeobá] kʼoa je xi ji chjoebʼakjái nga ya katabatio ya nditsinli” (Sal. 65:4). Je Jeobá alikui tongatsʼi nga síchriantʼale. Tojé síchriantʼale chjota xi bakó nga mele nga miyole koa̱n (Sant. 4:8). Kʼianga jngo chjota tsjoátʼale yaole Jeobá kʼoa fisʼenngindá miyo tsole kʼoa itsole: “Nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoano saʼnda nga tsín tijme xi ñʼai koa̱nchonnino” (Mal. 3:10; Jer. 17:8). Kʼianga mangínsʼenngindá kʼiaa bʼetsʼiakoaa nga nixálee Niná. Xi jetsangínsʼenngindá tjínnele si̱tjosonlee Jeobá ninga chótʼayakaoná kʼoa ninga kui xi chʼaotjín sʼe̱jnabasenná (Ecl. 5:4, 5). Kʼoati machjén nga kjuintjenngiaa choa̱le Jesús kʼoa si̱tjosoán jmeni xi kitso (Mat. 28:19, 20; 1 Ped. 2:21). w24.03 8 párr. 1-3
Lune 23 sá junio
Je xʼin sikʼéjnaa je nʼaile kʼoa kao na̱le kʼoa jé chjoónle kʼoéjnakao (Gén. 2:24).
Jméni xi koa̱n sʼiaon tsa tsín tsjoachao nga ñatjen kʼoanʼiao tsa jmeni. Si̱kjaʼaitsjenla joma kʼianga lʼí bʼetsee. Bijbi matseya je lʼí kʼianga yáxi̱ binyajiaan, kʼoa xijema, sa yʼai sa yʼai kjoan chikín xi binyajiaan. Tikʼoasʼinni, kʼoasʼin tingalao yaono nga ya kuiyokao xíngio nga nyaon nyaon ninga tochoatse. Kui kʼoatʼiaon jmeni xi tsjoachao nga jao (Sant. 3:18). Ninga tochoatse nga ya kuiyokao xíngio nga nyaon nyaon, tosi tonda tsjoacha koa̱on xíngio. Nʼio chjíle nga skoe̱xkón xínkjín xi jechixan. Tikʼoasʼinni joma je lʼí kʼianga bʼetsee. Tsa tsín kʼoéntjao̱lee ngotjo kjuitsʼaoni. Tikʼoasʼinni, tsa tsín skoe̱xkón xínkjín xi jechixan, alikui titsjoake koa̱nni xínkjín. Kʼiatsa skoe̱xkón xínkjín nga jngó jngó tosi tonda tsjoake koa̱n xínkjín. Je xi chjíle kuinga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen xi ijngo nga tísakóle kjoaxkóntokon. w23.05 22 párr. 9; 23, 24 párr. 14, 15
Majte 24 sá junio
Kʼianga nʼio kisikjáojian, ji kininʼiojin tokoan kʼoa kinikinjenyʼánjin ni̱ma̱na (Sal. 94:19).
Ya Biblia faʼaitʼa kʼa choa̱ nga nʼio kitsokjon kʼa choʼndale Niná nga chjota kitjenngike kʼoa tsa jmesa kjoa xi jaʼatojin (Sal. 18:4; 55:1, 5). Tsakui nichxin kʼoati kui kjoa tibitjatojiaan nga batiochjoaná je xi tjío ya yaniʼyaná, xi ñatjen mangián skuela, xi ñatjen nixá, kʼoa tsa jeje̱ chjotaxá. Tsakui nichxin táo chʼin tíbʼetʼaná kʼoa tsa jekʼoatsakʼinná nga jekuiyá. Kʼianga kui kjoa bitjatojiaan tsakui nichxin kʼoasʼe tokoán josʼe kon jngo tiʼndí nga tsínle nganʼio. Jmé xi sʼín Jeobá nga basenkaoná. Sínʼio tokoán kʼoa basenkaoná. Machjén nga ntsjaintsjai kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa nga kʼoéxkiaa Énle (Sal. 77:1, 12-14). Kʼiatsa nʼio tinikjáojiaan kjitʼanangi je Jeobá kʼoétsʼoalee. Kʼoakʼuínlee jotjín tokoán kʼoa kʼoaiʼndee nga je katabándiaaná kʼoa nga katasínʼio tokoán kʼianga kʼoéxkiaa Biblia (Sal. 119:28). w24.01 24, 25 párr. 14-16
Mixkue 25 sá junio
Je Niná nda tísíxájin ni̱ma̱no, [ . . . ] jméni nga kʼoakuitsosínitakon nga jon, kʼoa jméni nga kʼoasʼiansínio (Filip. 2:13).
Ánni machjénni nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga si̱tjosoán jmeni xi kʼoéndajiaan. Nga̱ tsa ñaki kʼoatjín tokoán kʼoénejinlee yaoná nga kuitjosonná. Jméni xi koasenkaoná nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga kuitjosonná jmeni xi bʼendajiaan. Kʼoatʼinlai Jeobá nga katabasenkaoli nga koa̱nmeli si̱tjosuin jmeni xi kʼoéndajin. Jé nganʼiotsjele Niná koasenkaoli nga koa̱nmeli si̱tjosuin jme xi kʼoéndajin. Tonga sakʼoa tokui nga tjín xi bʼendajinñá nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga toxá kui kjineniná kʼoasʼiaan. Kʼoa tsakui nichxin tsínni tso tokoán nga kui kʼoasʼiaan. Tikjaʼaitsjenjin josʼin tíbasenkaoli Jeobá (Sal. 143:5). Je pastro Pablo kisikjaʼaitsjenjin josʼin tsakakóle kjoanda Niná. Kui xi tsakasenkao nga nʼio nda kisixále (1 Cor. 15:9, 10; 1 Tim. 1:12-14). Tikʼoasʼinni, nga si̱kjaʼaitsjenjin josʼin tíbasenkaoli je Jeobá ngisaa koa̱nmeli si̱tjosuin jme xi tibʼendajin (Sal. 116:12). w23.05 26, 27 párr. 3-5
Xipe 26 sá junio
Chʼa̱sjengʼao jaʼaínle Jeobá (Sal. 113:1).
Je Jeobá tsjoa sʼe kon nga chʼasjengʼaa jaʼaínle (Sal. 119:108). Je Jeobá alikui kʼoasʼín josʼín je chjota nga tokui básjai nga tjín xi katabʼasjengʼa tojoni nga nda sʼe̱ kon. Ngatsʼiñá nga bʼakaotʼaná jmeni xi kitso je Na̱i. Kʼoakitso nga nijngojin chjota xi kixi koaitʼale Niná tsa kjoa kjoaʼatojin kʼoa nga yándsʼiaan kuinyalee tojoni nga chʼa̱sjentjé yaoná (Job 1:9-11; 2:4). Je Job tsakakó nga to énndiso jmeni xi kitso je Na̱i. Kʼoati nʼia tsanda ñá, kʼianga chʼasjengʼaa Jeobá bakoñá nga tsín kʼoatjín jme xi kitso je Na̱i. Nga jngó jngóñá nga kui kjoanda tjínná nga koa̱n si̱toánntjé je jaʼaínle Jeobá, kʼoa nʼio tsjoa sʼe̱ kon tsa kixi koanngíntʼalee (Prov. 27:11). w24.02 8, 9 párr. 3-5
Bixine 27 sá junio
Katamakjainno jotso je profetale kʼoa nda kuiyo (2 Crón. 20:20).
Nga jeki nichxin, je Jeobá juez kisichjén nga tsakándiaale naxinandále. Kʼoa nga rey tsakatéxomale naxinandá profeta kisikasén Jeobá nga tsakándiaale choʼndale. Je rey xi kixi kitʼale Jeobá kisitjoson jme xi kitso profeta. Tobʼelañá, je rey David kisitjoson nga tsakatekjáyale profeta Natán (2 Sam. 12:7, 13; 1 Crón. 17:3, 4). Je rey Jehosafat tsakʼaʼén jme xi kitsole profeta Jahaziel kʼoa kʼoakitsole je chjota xi Judá tsʼe nga katasítjosonle je profetale Niná (2 Crón. 20:14, 15). Kʼoa kʼianga tse kjoa tsakʼejnajin je Ezequías jé Isaías kisijéle nganʼio (Is. 37:1-6). Kʼianga kisitjoson josʼin tsakándiaale Jeobá je xi rey sʼin tsakatio, jé Jeobá kisikuinda naxinandá kʼoa kisichikontʼain (2 Crón. 20:29, 30; 32:22). Je Jeobá tsakakó nga profeta kiskoéjin nga tsakándiaale naxinandá. w24.02 21 párr. 8
Xoto 28 sá junio
Ali yajin ñatje̱n maíkao nga je (Efes. 5:7).
Je Na̱i kui xi mele nga ya kjoájtaa je chjota xi tsín sítjoson kjoatéxomale Niná. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi ngisaa timachjénngáni nga nda si̱kuindaa yaoná nga̱ tsín tojejin chjota xi fayajtaa xi koa̱nle sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenná. Kʼoati koa̱nle sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenná jmeni xi faʼaitʼa ya redes sociales. ʼYañá nga tsín ndatjín kʼianga síchajngi je chjota, ningalani tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín chʼaotjín kʼianga kʼoasʼín (Efes. 4:19, 20). Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A yaa nʼio simiyoa xti xi ñatjen fia skuela, chjota xi ñatjen sixá kʼoa tsa je xi tsín bexkón kjoatéxomale Niná. A xinyale xi kjaʼaí jotjínni xi tʼatsʼe Niná ninga tsín sasén kʼale”. Tojo tso ya 2 Timoteo 2:20-22, kʼoati machjén nga nda chósonnilee ʼyani xi si̱miyoaa ya jinjtín, nga̱ tsín tongatsʼi nga koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee Jeobá. w24.03 22, 23 párr. 11, 12
Taingo 29 sá junio
Je Jeobá nʼio tjao bená (Sant. 5:11, TNM).
A sa jekichaniyai jkui jókji je Jeobá. Jósʼin nikjaʼaitsjain kʼianga bʼetsʼoalai. Ningalani tsín matsen je Jeobá nkjín koya josʼin síkʼaxki̱ Biblia. Tobʼelañá, kʼoatso nga “jngoní tsʼuí kʼoa jngoní escudo” kʼoa yaa mangóson jngo “lʼí” xi síkjeson (Sal. 84:11; Heb. 12:29). Kʼianga kisakole sén je profeta Ezequiel, kʼoakitso nga je Jeobá yaa mangóson jngo la̱jao̱ xi zafiro ʼmi, xi nʼio mafate kʼoa yaa mangóson josʼin mafate je ʼya̱ (Ezeq. 1:26-28). Nga tsín ñaki xkoaan ʼyañá jokji Jeobá, tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjeen tsa tsjoake kjoaixiná. Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsínkʼia tsjoake koa̱nná Niná. Je Jeobá majinle josatío tokoán kʼoa ánni nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjen sakʼoañá. Kʼianga koa̱njinná nga tsjoakená, je Biblia bakóyaná jokjoan je Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga kjoatsjoacha Jeobá (1 Juan 4:8). Kui jebi xi ngisa nda bakóyaná jokjoan, nga̱ tojmeni xi sʼín kuinga kʼoasʼínni nga tsjoakená. Je Jeobá saʼnda tsjoake je chjota xi tsín tsjoake je (Mat. 5:44, 45). w24.01 26 párr. 1-3
Lune 30 sá junio
Yaa jinyojbi kinchja̱le (Sal. 99:7).
Jé Moisés kisichjén Jeobá nga tsakʼasjentjai je chjota israelita ya Egipto, kʼoa tsakakóle choa̱ nga je Moisés kisichjén nga tsakándiaale. Jolani nga jngo yojbi kisichjén xi tsakándiaale nga nichxin kʼoa nga jngo lʼí kisichjén xi tsakándiaale nga njio (Éx. 13:21). Kitjenngi Moisés josʼin tsakándiaale Jeobá. Nga kʼoakisʼin, kicho ya ndáchikon Ní kao chjota israelita. Kʼianga kichotjenngile chjota egipcio, nʼio kitsokjon je chjota israelita. Tonga jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kʼoasʼin ndiaa ki (Éx. 14:2). Kʼoa jngo kjoaxkón tsakʼéjna nga tsakʼasjentjai (Éx. 14:26-28). Je Moisés 40 nó nga yojbi kitjenngi kʼianga tsakándiaale chjota israelita (Éx. 33:7, 9, 10). Yaa tjen jinyojbi tsakjákaoni Jeobá je Moisés kʼoa kʼiaa kʼoakitsole Moisés je naxinandá jmeni xi tsakʼinle. Nkjín koya josʼin tsakakóle Jeobá je chjota israelita nga je Moisés kiskoéjin nga je tsakándiaale. w24.02 21 párr. 4, 5