Julio
Majte 1 sá julio
Je Jesús xi tsakʼamje nga tokjoanda kisʼin, kʼoa kisinda ngatsʼi (Hech. 10:38).
Je Jesús tsakakó jokjoan je Nʼaile kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen, kʼoa yaa tsakakóni jokitso kʼoa jokisʼin, jolani kʼianga tsakatío kjoaxkón (Juan 14:9). Je kjoaxkón xi tsakatío kui tsoyaná nga Jeobá kao Jesús nʼio tsjoakená. Kʼianga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde, kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tsjoake chjota kʼianga kisindaya xi kjoañʼai tjíofaʼá. Ñandia nga jao chjota xi xka̱ kjoan kʼoakitsole nga katasíndaya (Mat. 20:30-34). Je Biblia kʼoatso nga koanmake chjota jebi kʼoa kisindayaa. Kʼianga én griego xi “koanmake” tso kui tsoyanile nga ñaki tsen koanle kʼianga tsabe chjota xi kjoañʼai tjíofaʼá. Nga koanmake yaa tsakakóni Jesús nga nʼio tsjoake chjota, kuinga kʼoati kisikjenni xi baole kʼoa kisindayaa xi jtsé yajon yaole (Mat. 15:32; Mar. 1:41). Ñaki tjínjngoo tokoán nga mamakená je Jeobá kao Jesús, nʼio tsjoakená kʼoa aon male nga kjoañʼai chjaʼá (Luc. 1:78; 1 Ped. 5:7). Kui xi mele nga kjoaʼaxin ngayeje xi kjoañʼai síkjaʼáná. w23.04 3 párr. 4, 5
Mixkue 2 sá julio
Jon xi tsjoachao je Jeobá, jticha katamao xi chʼaotjín. Jé síkuinda xi kixi fitʼale, bʼasjentjai nga tsín jokatasíkao je xi tsʼen (Sal. 97:10).
Tjínnele kʼoénelee yaoná nga tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín, nga tsínkui kʼoéxkiaa kʼoa tsínkui kuinóʼyalee je xi kjoajndí ska̱nisʼenjin kjoafaʼaitsjenná. Nga si̱kuindaa kjoafaʼaitsjenná kʼoa nga kui kuinyaa xi ndatjín machjén nga chótʼayá je Biblia, kjuian kjoajtín kʼoa kʼuínyasoán. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá kʼoatsoná nga tsín tsjoáʼnde nga nʼio tse kjoa ska̱jiaan xi tsín chókjoakaoná (1 Cor. 10:12, 13). Ngisaa timachjénngáni nga kʼoétsʼoalee Jeobá ndʼaibi nga̱ kui xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee kʼianga nʼio ñʼai kjimachon. Kui xi mele nga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán (Sal. 62:8). Kuinga machjénni nga chʼa̱sjeʼaa nichxin nga kʼoétsʼoalee nga nyaon nyaon. Chʼa̱sjengʼaa kʼoa kʼoailee kjoanda jmeni xi sʼín xi tʼatsaan. Kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga nʼiojin katamaa nga kʼuínyasoán, nga katabasenkaoná nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan kʼoa nga tsínkui kʼoasʼiaan xi chʼaotjín. Alikui kʼoaiʼndee nga jme xi kʼoechjoaná kʼianga kʼoétsʼoalee je Jeobá. w23.05 6, 7 párr. 17, 18
Xipe 3 sá julio
Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa (Heb. 10:24, 25).
Je xi ngisa chjíle nga mangían kjoajtín kuinga je Jeobá chʼasjengʼaa (Sal. 26:12; 111:1). Nga ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati bʼainganʼiongañálee xíngiaa nga mangían kjoajtín (1 Tes. 5:11). Chʼasjengʼañá Jeobá kʼoa bʼainganʼiolee xíngiaa kʼianga bʼé comentarioná. Tonga tjín jmeni xi ñʼai ma sakʼoaná. Jolani nga nokjoaan kʼoa nga tsín tso tokoán nga bʼé comentarioná. Kʼoa tsa nkjín kʼa kjoénngʼa ndsaa tonga tsín bʼainá comentario. Xi koasenkaoná kui jmeni xi kitso Pablo, kʼoakitso jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga biyojtián. I kitso: “Si̱nʼiojiaan xíngiaa”. Kuitso tokoán nga kʼoee comentarioná tsakui si̱kjaʼaitsjeen nga kʼoasʼin kʼoainganʼionilee je ndsʼee. Kʼoa tsa tsín ñá kʼoainá comentario nga kjoénngʼa ndsaa tojo tsjoa kʼoé tokoán nga kjaʼaí xi tjíotsjoá comentariole (1 Ped. 3:8). w23.04 20 párr. 1-3
Bixine 4 sá julio
Tangínmio ya Jerusalén, kʼoa tʼendao je ndʼiale Jeobá (Esd. 1:3).
Kʼianga jejankan kao te nó tjíonʼio ya Babilonia je chjota judío, kʼoatsakʼinle nga koa̱n koai ijngokʼani ya naxinandá Israel (Esd. 1:2-4). Tojé Jeobá xi koan tsakʼasje ijngokʼani chjota judío ya Babilonia, nga̱ je chjota babilonio alikui ʼya xi tsjoáʼndele nga fi ijngokʼani ya ʼndele (Is. 14:4, 17). Tonga nga kjaʼaí xi tsakatéxoma ya Babilonia kʼoakitso nga koa̱n koai ijngokʼani chjota judío ya ʼndele. Ngatsʼi chjota judío tjínnele kisikjaʼaitsjenjin tsa koai ijngokʼani ya naxinandále kʼoa tsa mai. Tjínjinkʼa xi ñʼai koanle. Tjínkʼa xi jenʼio jchínga kʼoa ñʼaijin koa̱nle nga koai ijngokʼani. Nʼio nkjín chjota judío xi ya Babilonia kitsin kʼoa toyaa jñani bexkon. Jeto kisʼeyanajmísale nga ya tsakatio je chjotajchíngale ya Israel. Tjínkʼa xi ndatjío ya Babilonia, xi kisʼele tsojmi kʼoa xi kisʼele negocio, ñʼaijin koanle nga kisikatío ngayeje jebi kʼoa nga ya koai jngo ʼnde jñani tsín bexkon. w23.05 14 párr. 1, 2
Xoto 5 sá julio
Jon kjiatakon tiyo (Mat. 24:44).
Je Biblia kʼoatso nga ngisa koakoá kjoaka, kjoamatokon kao kjoatsjoacha. Ya Lucas 21:19, itso: “Xi totʼatsʼe kjoatsejtano si̱kinjao kjoabijnachonno”. Colosenses 3:12 itso: “Katasʼeno kjoamatakon”. Kʼoa ya 1 Tesalonicenses 4:9, 10, itso: “Jekʼoasʼin kichotʼayao tsʼe Niná josʼin nga matsjoachao xíngio. [ . . . ] Tonga tibʼetsʼoalaijin, ndsʼe, nga ngisasa tsjoachao xíngio”. Kjoafaʼaitsjen jebi jé tsakʼaile je chjotale Cristo xi tokʼoa jebakó kjoaka, kjoamatokon kao kjoatsjoacha. Kʼoatsakʼinle nga tosi tonda kʼoakatasʼín. Kʼoati machjén nga tosi tonda kʼoasʼiaan tsanda ñá. Jméni xi koasenkaoná. Kuinga chótʼayajiaan jokisʼin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio nga tsakakó kjoaka, kjoamatokon kao kjoatsjoacha kʼoa chjénngilee ánni nga kuiyondanilee nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Tsa kʼoasʼiaan, tosi tonda kʼoasʼiaan kʼianga koaitsʼia je kjoañʼai xi nʼio tse. w23.07 3 párr. 4; 4 párr. 8
Taingo 6 sá julio
Jngo ndiaa sʼe̱jna, je xi Ndiaa Tsje (Is. 35:8).
Nga ya titsomayaa ndiaa jebi kʼoasʼin tiʼyaxkoán je Jeobá josʼin mele. Kʼoa nichxin xi nroaján tsee kjoanichikontʼain sʼe̱ná nga koatexoma Chjotaxále Niná i̱ Sonʼnde. Kuinga machjénni nga tosi tonda ya kuitsomayaa ndiaa jebi, ni ya ngʼajmiján tjínná kjoachoya kʼoa ni i̱ Sonʼnde kuiyoaa (Juan 10:16). Saʼnda tjen nó 1919, millón mani chjota tjíobitjojinle je religión ndiso, xi “Babilonia xi nʼioje” ʼmile. Kʼoa je chjota jebi, xi xʼin, xi yánchjín kao ʼndíxti, yaa tjíofiya je ndiaa xi tsje. Jé Jeobá kisindachonle ndiaa je chjota judío xi kitjoni ya Babilonia (Is. 57:14). Kʼoati kisikao Jeobá je “Ndiaa Tsje” xi titsomayaa ndʼaibi. Siento nó tongini nga nó 1919, jé kisichjén je chjota xi bexkón nga tsakánda ndiaa (tingósonkoai Isaías 40:3). Chjota jebi nkjín koya xi kisʼin nga koan tsakánda ndiaa jebi, ánni nga koan kitjojinnile Babilonia xi nʼioje je chjota xi ndatjío ni̱ma̱le kʼoa koan kʼoasʼin tsabexkón Niná josʼin mele. w23.05 15, 16 párr. 8, 9
Lune 7 sá julio
Kao kjoatsjoa tixálao je Jeobá. Kao kjoatsjoa tʼejtao nga tangínkinyao ngixko̱n (Sal. 100:2).
Je Jeobá kui xi mele nga ñaki kao kjoatsjoa si̱xálee kʼoa nga ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga kʼoasʼiaan (2 Cor. 9:7). Ánni machjénni nga si̱tjosoán jme xi tjínndajinná ninga sakʼoa tsín tso tokoán. Si̱kjaʼaitsjenjinla jmeni xi kitso je pastro Pablo. I kitso: “Kʼoasʼin bʼenele yaona, joni tsa jngo choʼnda” (1 Cor. 9:25-27). Je Pablo tsakʼénele yaole nga kʼoakisʼin jmeni xi sasénle Jeobá ninga kʼia nga tsín tso kon. Nga kʼoakisʼin Pablo tsjoa kisʼe kon Jeobá kʼoa kisichikontʼain nga nda kisixále (2 Tim. 4:7, 8). Tsjoa sʼe kon je Jeobá kʼianga nitjosoán jmeni xi tjínndajinná ninga sakʼoa tsín tso tokoán, nga̱ kuinga kʼoanʼiañá nga tsjoachaa Jeobá. Je Jeobá kisichikontʼain Pablo kʼoa kʼoati sichikontʼainná tsanda ñá tsa kʼoasʼiaan (Sal. 126:5). Kʼoa nga ʼyaa nga síchikontʼainná ngisajin koa̱nmená si̱tjosoán jme xi tjínndajinná. w23.05 28, 29 párr. 9, 10
Majte 8 sá julio
Je nichxinle Nainá kjoaʼaí (1 Tes. 5:2).
Je Pablo kʼoakitso nga je chjota xi tsín kuitjontjaile yaole nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá yaa mangóson je chjota xi fayofe. Jngo chjota xi kijnafe alikui be jmeni xi kjima kʼoa jokjima nga tífaʼa je hora. Nga kijnafe alikui be tsa nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi kjima kʼoa alikui be jmeni xi sʼin. Kʼoatisʼinni je chjota xi tsín be tʼatsʼe Niná, jngoyale kjiofe (Rom. 11:8). Alikui kuenta sʼín je choa̱ xi bakóná nga to jenichxin fetʼa tiyoaa kʼoa nga tojeme kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (2 Ped. 3:3, 4). Tonga ñá, ʼyañá nga nʼio chjíle nga tjenyatokon kuiyoaa nga nyaon nyaon (1 Tes. 5:6). Machjén nga nda si̱kjaʼaitsjeen. Tsa tsín nda si̱kjaʼaitsjeen yajin kuinójiaan yaoná kjoa política kao jmeni xi chon sonʼnde. Sa tse sa tsee kʼoenená je chjota nga ya kuinójiaan yaoná kjoa jebi kʼianga sa chrian sa chrian tíjna je nichxinle Jeobá. Tonga alikui koa̱n nga nʼio si̱kjáojiaan jmeni xi sʼiaan, nga̱ jé nganʼiotsjele Niná koasenkaoná nga nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan (Luc. 12:11, 12). w23.06 10 párr. 6, 7
Mixkue 9 sá julio
Jeobá, xi batexomalai ngayeje, sijéle kjoanda, ali nichajinjinnái. Sijéle kjoanda, tʼainái nganʼio (Juec. 16:28).
Jmé xi fiya jkui nga Sansón bʼaxki̱. Kuijin faʼaitsjenli nga tse nganʼio kisʼele, tonga nga tsín nda kisʼin tsee kjoa kichomani. Ninga kʼoalani, je Jeobá kui kuenta kisʼin nga koankjainle je Sansón kʼoa yaa Biblia tsakʼétʼaxo̱n xi tʼatsʼe. Jé Sansón kisichjén Jeobá nga tsakasenkao naxinandále. Kʼianga jesiento nó jaʼato, jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga tsakʼétʼaxo̱n pastro Pablo xi tʼatsʼe Sansón. Kʼoakitso nga nʼio tse kjoamakjain kisʼele (Heb. 11:32-34). Jé Jeobá kisijéle nganʼio ninga kʼia nga tse kjoa jaʼatojin. Je choa̱le Sansón basenkaoná kʼoa tse xi bakóyaná. w23.09 2 párr. 1, 2
Xipe 10 sá julio
Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná (Filip. 4:6).
Je xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan kʼiaa nga kjitʼa kʼoéyanajmílee Jeobá jotjín tokoán (1 Tes. 5:17). Ningalani tsín jme kjoa tibitjatojiaan, jónʼia kʼianga tsín nda sʼe tokoán kʼoa tsa jmeni xi tinikjáojiaan. A bʼaiʼndeñá nga je Jeobá bándiaaná. Kʼiatsa je Jeobá nijélee nganʼio kʼianga jme kjoa bitjatojiaan ndʼaibi, kʼoati sʼiaan kʼianga ngisa ñʼai koa̱nchon nichxin xi sʼa nroa. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga ngisa nda be Jeobá josʼin koasenkaoná (Sal. 27:1, 3). Kʼiatsa chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan ndʼaibi, kʼoati chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan kʼianga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse (Rom. 5:3). Nkjín ndsʼee xi kʼoatso nga ngisa tichókjoajinngánile je kjoa xi faʼatojin nga maskanni tsa jesa kachókjoajinle. Nga je Jeobá binyakao nga kale je kjoa xi faʼatojin ngisaa nʼio satío je kjoamakjainle (Sant. 1:2-4). w23.07 3, 4 párr. 7, 8
Bixine 11 sá julio
Koakole kjoamatokon (Gén. 19:21).
Nga nangitokon je Jeobá kʼoa nga tjínle kjoamatokon kosonnile josʼín. Tobʼelañá, tsakakó nga nangitokon kʼianga tojeme sikjeson tsakai je naxinandá Sodoma. Ánkje kisikasén nga kʼoakitsole Lot nga ya sonnindo katamanga, tonga je Lot kitsokjon nga ya koai. Kuinga kʼoakitsoni nga tosa ya ʼnde jña Zóar ʼmi koaikao familiale, jngo naxinandáʼndí xi kʼoati sikjeson tsakai Jeobá. Je Jeobá alikui kjoanʼio tsakʼénele Lot nga katasítjoson jmeni xi kitsole. Tosaa kitsjoaʼndele nga ya Zóar katafikatio kʼoa tsínni kisikjeson ʼnde jebi (Gén. 19:18-22). Kʼianga jesiento nó jaʼato, je Jeobá tsakakóle kjoamatokon je chjota xi Nínive tsʼe. Jé profeta Jonás kisikasén nga kʼoakitsole nga sikjeson naxinandá jebi nga kʼoasikji tsʼen chjota xi tjín. Nga kʼoakoannile je jéele, je Jeobá koanmake kʼoa kisichatʼale chjota jebi (Jon. 3:1, 10; 4:10, 11). w23.07 21 párr. 5
Xoto 12 sá julio
Kisikʼien Jehoás tonga alikui ya tsakʼéñe jña sʼeñe je xi rey ma (2 Crón. 24:25).
Jmé xi bakóyaná jokisʼin je Jehoás. Yaa mangóson joni jngo yá xi tsín nʼio na̱nga̱ kjio je ja̱ma̱le, kʼianga nʼio sasénjna jngo yá tjínnele sʼenʼiotʼa. Kʼoasʼin koanngóson je Jehoás, nga je tsakasenkao naʼmitítjon Jehoiadá kixi koan, tonga tsín tikixi kitʼanile Jeobá kʼianga jekʼien Jehoiadá kʼoa jé kinrʼoéle jmeni xi kitso je chjota xi yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá. Kui bakóyaná nga tsín koa̱n tokui si̱tjosonnilee Jeobá tsa kʼoasʼín je xíngiaa kʼoa tsa je kuinyakaoná ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Kʼianga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná machjén nga jchaxkoán je Jeobá kʼoa sa tsjoacha sa tsjoacha katamaa. Je xi koasenkaoná kuinga kjitʼa chótʼayá, si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa kʼoa kjitʼa kʼoétsʼoaa (Jer. 17:7, 8; Col. 2:6, 7). Je Jeobá alikui kui síjéná jmeni xi tsín kʼoakoa̱nná. Kui síjéná jmeni xi tso ya Eclesiastés 12:13, jñani tso: “Tijkónchai je Niná xi kixi kʼoa titjosuin kjoatéxomale, nga̱ tokuiní xi tjínnele sʼin je chjota”. Tsa nokjonchá je Jeobá, chókjoajinná tojme kjoa xi kuitjátojiaan kʼoa kixi kjuintʼalee kʼoa tosi tonda miyo cho̱bá kao Jeobá. w23.06 18, 19 párr. 17-19
Taingo 13 sá julio
Koeni an sichjotse ngayije (Apoc. 21:5).
Itso je én xi bʼétsʼiakaoni texto jebi: “Je xi tíjnason yáxile kitso” (Apoc. 21:5a). Nʼio tjínle kjoandosin én jebi nga̱ kui én fitsʼiani nga nchja̱ je Jeobá. Je sén xi nchja̱ni libro xi tsʼe Apocalipsis jan kʼa nga jesoa Jeobá nchja̱. Kuinga kʼoabixónñá nga jesoa Jeobá xi kʼoatso, alikui tsa jngo ánkje síchjén, nijejinla Jesús. Ngisaa sʼejngo tokoán nga kuitjoson jmesa xi tso je én xi fisani, nga̱ tsín bʼéndiso Niná (Tito 1:2). Alikui jao tjínná nga kuitjoson jmeni xi tso Apocalipsis 21:5, 6. Si̱kjaʼaitsjenla je én xi “Koeni” tso. Je én griego xi “Koeni” sʼin faʼatoya nkjín kʼa faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Apocalipsis. Je Niná títjon “Koeni” tso, xijema itso: “An sichjotse ngayije”. Ningalani sʼa kuitjoson nichxin xi sʼa nroa én jebi, je Jeobá kʼoatso nga jekʼoakjima nga̱ tsín jao tjínle nga kuitjoson (Is. 46:10). w23.11 3, 4 párr. 7, 8
Lune 14 sá julio
Jitjo Pedro nditsin, ali tokʼoakji aon koanle (Mat. 26:75).
Tjín jmeni xi ñʼai koanle je Pedro. Kataʼyala kʼa choa̱. Kʼianga kʼoakitso Jesús nga tjínnele kjoañʼai kjoaʼa kʼoa nga tjínnele ni̱kʼien nga sitjoson jotso Énle Niná, je Pedro tsakatekjáyale kʼoa kʼoakitsole nga tsín kʼoakoa̱ntʼain (Mar. 8:31-33). Je Pedro kao xi ngikʼa pastro nkjín kʼa nga kui tsakjáotiyani ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna (Mar. 9:33, 34). Kʼoa kʼianga kindoa Jesús, je Pedro jngo xo̱ño chjota tsakatetʼa (Juan 18:10). Kʼoa nga tikuini nitje̱n, jan kʼa kʼoakitso nga tsín bexkon je Jesús nga̱ nʼio kitsokjon (Mar. 14:66-72). Kʼoa nga kʼoakisʼin kiskiʼndá nga̱ nʼio aon koanle. Je Jesús alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsínkʼia koa̱nndaya je Pedro. Kʼianga jejaʼáyanile Jesús tsesa xá kitsjoale Pedro. Kʼoakitsole nga katasíkuinda chjotatjenngile (Juan 21:15-17). Nʼio tsjoa kisʼe kon Pedro nga kʼoatsakʼinle. Kuinga ya tíjnani ya Jerusalén nga kitjo sʼuí Pentecostés kʼoa kʼoati tsakʼaile nganʼiotsjele Niná. w23.09 22 párr. 6, 7
Majte 15 sá julio
Tikuindai barréna (Juan 21:16).
Je Pedro i kitsole chjotale Cristo xi chjotajchínga sʼin tjío: “Tikuindao je chjotale Niná xi tjíojinno” (1 Ped. 5:1-4). Je xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoake kʼoa síkuindaa je chjotale Cristo. Ninga kʼoalani, sakʼoajin kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín kuitjosonle xá jebi. Tsakui nga tsín maʼale kʼoa tsakuije̱ nga jenʼio bijtale nga síxá. Tsa kʼoakjimai, tʼeyanajmílai Jeobá jotjín tokuin. Je Pedro i kitso: “Tsa jngo xi síxákao, katasíxákao jo tjín nganʼio xi tsjoá Niná” (1 Ped. 4:11). Tsakui kjoa xi tsín sʼe̱ndajin ndʼaibi tjíofaʼatojin je ndsʼee, kuenta tʼiaon nga je Jesús xi ngisa nda koasenkao ndʼaibi kao nichxin xi sʼa nroa, nga̱ jé xi ngisa nda síkuindaná. Je xi mele Jeobá kuinga tsjoake katama ndsʼe̱ xi chjotajchínga sʼin tjío nga katasíkuinda kʼoa nga nda choa̱ katabatío. w23.09 29, 30 párr. 13, 14
Mixkue 16 sá julio
Nainá be nga je kjoafaʼaitsjenle chjotachjine tsínjme chjíle (1 Cor. 3:20).
Kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi tsín Niná síxále, kuijin xosikaoná nga tsín tije Jeobá si̱tjosonnilee kʼoa nga kuitjátoné kjoatéxomale (1 Cor. 3:19). “Je kjoachjinele sonʼndebi” kui tsoya nga koa̱n kʼoasʼiaan jmeni xi nimetokoán. Kataʼyala jokisʼin chjotale Cristo xi ya tsakatio ya jtín xi Pérgamo kao xi Tiatira tsakʼin. Tjínkʼa je chjotale Cristo xi kʼoati kisʼin josʼín je chjota xi xkóson bʼétsʼoale kʼoa xi síchajngi. Je Jesús kʼoakitsole nga jao jtín jebi nga tsín nda tjíosʼín nga tjíotsjoáʼndele je chjotale Cristo xi tjíosíchajngi (Apoc. 2:14, 20). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota kʼoati kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je. Tsakui nichxin tjínkʼa xíngiaa kʼoa tsa je chjota xi ʼyaxkoaan kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jotjín tokoán, nga tsín chʼaotjín nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi nimetokoán, kʼoa nga tsín timachjénni je kjoatéxoma xi faʼaitʼa Biblia. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjen sakʼoa nga tsín kʼoatsoyejená kjoatéxomale Jeobá jmeni xi sʼiaan. Kʼoa tsa saʼnda si̱kʼatoné choa̱le josʼiaan ninga tsínni kʼoatso je kjoatéxomale Niná (1 Cor. 4:6). w23.07 16 párr. 10, 11
Xipe 17 sá julio
Jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani kʼoa jngoyale ndsʼeñá kʼianga kjoaba tijnajiaan (Prov. 17:17).
Je María tse nganʼio koanchjénle nga ʼndí sʼe̱le nga kje bixanjin, nga̱ tsín be josʼin nijchá jngo ʼndí, kʼoa nga je sijchá je xi Mesías koa̱n nga koa̱nskanni. Nga kje chjota bajnakaojin, tjínnele kʼoakitsole José nga ʼndí yʼa (Luc. 1:26-33). Jósʼin tsakʼainganʼiole María. Tjín xi tsakinyakao. Tobʼelañá, je María kʼoakitsole je ánkje Gabriel nga kʼoakatatsole jósʼin tjínnele xijchá je ʼndí xi sʼe̱le (Luc. 1:34). Xijekoan, yaa ki Judá nga kisíxatʼa Elisabet, xi xínkjín mani. Je Elisabet nda tso én tsakjákao María kʼoa je Niná nganʼiotsjele kisichjén nga jngo én kinchja̱ Elisabet tʼatsʼe ʼndí xi sʼe̱le María (Luc. 1:39-45). Je María kʼoakitso nga je Jeobá tsakasenkao (Luc. 1:46-51). Jé ánkje Gabriel kao Elisabet kisichjén Jeobá nga kitsjoanganʼiole María. w23.10 14, 15 párr. 10-12
Bixine 18 sá julio
Kʼoasʼin kitsjoaná nga chjotatítjon koaan, kʼoa naʼmi xi tʼatsʼe Niná (Apoc. 1:6).
Naʼmi koa̱n ya ngʼajmi je xi 144,000 mani, xi i̱ Sonʼnde kitjoejinni kʼoa yaa sixákao je Jesús (Apoc. 14:1). Nga sʼasa i̱ Sonʼnde tjío, je Jeobá kao nganʼiotsjele kjoejinni kʼoa xtile tsole. Je ʼndetsje xi kisʼejna ya ndʼianajño kui tsoyanile nga ndatjío ngixko̱n Niná chjota jebi (Rom. 8:15-17). Je ʼnde xi nʼio tsje kui tsoyanile jñani tíjna Jeobá ya ngʼajmi. Je najño xi kitsjenchjoa ya ʼndetsje kao ya ʼnde xi nʼio tsje kui tsoyanile je yaole Jesús. Kʼianga chjota koan je Jesús alikui koan jaʼasʼen ya ngʼajmi nga naʼmitítjon sʼin kʼoéjna. Kʼianga jekʼienntjainá je Jesús kʼoati jekitjoʼndele je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya nga koa̱n ya koai. Nga tjoéle kjoanda jebi je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya kʼoati machjén nga títjonkjoanla kuiyá (Heb. 10:19, 20; 1 Cor. 15:50). w23.10 28 párr. 13
Xoto 19 sá julio
Nichxin chasana nga kʼoenajmía xi tʼatsʼe Gedeón (Heb. 11:32).
Je Gedeón alikui yaole kisijtile kʼianga chʼaosʼin kisikʼaxki̱ je chjota xi Efraín tsʼe (Juec. 8:1-3). Nangitokon koan, kinrʼoéle kʼoa ngasin nganda tsakjákaonajmí. Kʼoati sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. Nda binyáño kʼoa ngasin nganda fákaonajmí je xi chʼaosʼin síkʼaxki̱ (Sant. 3:13). Kʼianga kʼoasʼín xi chjotajchínga sʼin tjío, ndasʼin biyoaa ya jinjtín. Nda tsʼaxki̱ je Gedeón kʼianga kinjele kjoajchán nga kikján kao chjota madianita, tonga kʼoakitso nga je Jeobá katabitjongʼa (Juec. 8:22, 23). Kʼoati koa̱n kʼoasʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío jokisʼin je Gedeón nga je Jeobá kʼoasjengʼa kʼiatsa jme xi sʼin (1 Cor. 4:6, 7). Tobʼelañá, kʼiatsa kʼoakʼuínle je xi chjotajchínga sʼin tíjna nga nʼio nda tsoya, koaan kʼoakuitso nga tʼatsʼe Niná tínroani jmeni xi tíbakóya kʼoa nga je naxinandále Jeobá xi kʼoasʼin bakóyaná ngatsʼiaa. Koaan kui sikjaʼaitsjenjin ʼyáni xi bitjongʼa josʼin tsoya, a jé Jeobá axo jé bitjongʼa. w23.06 4 párr. 7, 8
Taingo 20 sá julio
Je kjoafaʼaitsjen xi tjínna ali tsakuijin je kjoafaʼaitsjen xi tjínno (Is. 55:8).
Kʼiatsa tsín kʼoakoa̱n jmeni xi kanijélee Jeobá, si̱kjaʼaitsjenjiaan “a kui xi machjén kjoaixina jmeni xi tisijé”. Sakʼoa tokui nijé jmeni xi kjenndiaaná, tonga tsínni kui xi machjén kjoaixiná. Tsakui nichxin kui tinijé nga kʼoasʼin katasʼendajin je kjoa xi tjínná josʼin mená ñá, tonga tsa koa̱nni nga kjaʼaísʼin sʼe̱ndajin. Kʼoa tsakui nijé sakʼoa jmeni xi tsín mangóson kao josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá (1 Juan 5:14). Si̱kjaʼaitsjenjinla je xijchá xi kʼoakitsole Jeobá nga tosi tonda ya katabʼejnajin tile ya naxinandále. Ndatjín jmeni xi kisijé xijchá jebi, tonga je Jeobá alikui ʼya xi bʼénele nga je katasíxále, kui xi mele nga ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga si̱xálee (Deut. 10:12, 13; 30:19, 20). Jméni xi koa̱n sʼin xijchá jebi. Koa̱njin kui sijéle Jeobá nga katatsjoále kjoachjine jósʼin kuinyakao je tile nga tsjoake koa̱n Jeobá kʼoa nga ni̱ma̱le kjuinroajinni nga kʼoasʼin (Prov. 22:6; Efes. 6:4). w23.11 21 párr. 5; 23 párr. 12
Lune 21 sá julio
Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio (1 Tes. 4:18).
Ánni kʼoabixónsíñá nga kʼoasʼin bakonilee kjoatsjoacha xíngiaa kʼianga nijetakoán. Jngo xo̱n xi tʼatsʼe Biblia nchja̱ni kʼoatso nga je én griego xi kisichjén Pablo nga “tijetakon xíngio” tso, kui xi tsonile nga ya tjen tijnakoaa jngo chjota kʼianga kjoa faʼatojin. Kʼianga nijetakoán jngo ndsʼee xi kjoa tífaʼatojin bisenkaoñá nga tosi tonda kixi katafitʼale Niná kʼoa kʼoasʼin bakonilee nga tsjoachaa (2 Cor. 7:6, 7, 13). Nga ninʼiojiaan xíngiaa kʼoasʼin bakoñá nga tjínná kjoamatokon. Kʼianga mamachaa jngo chjota xi kjoañʼai tífaʼá bisenkaoñá kʼoa fasjailee josʼin bʼainganʼiolee. Tojosʼin tiʼyaa, nga mamachaa jngo chjota ninʼioñá kon. Kʼoati sʼín je Jeobá. Je pastro Pablo kʼoakitso nga sínʼio kon je chjota nga̱ mamake. Kʼoakitso nga je Jeobá jé “Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon” (2 Cor. 1:3). w23.11 9, 10 párr. 8-10
Majte 22 sá julio
Chʼasjejeyaa yaoná tʼatsʼe kjoañʼai xi tjínná (Rom. 5:3).
Ñá xi chjotale Cristo maa ʼyañá nga toxá kjoa kuitjátojinñá. Kataʼyala jmeni xi kitsole Pablo je chjotale Cristo xi Tesalónica tsʼe. I kitsole: “Kʼia nga tojo ya tsakiyokaolaijin, kʼoasʼin tongini tsakʼinlaijin nga kjoañʼai chja̱ʼá, jo kjima” (1 Tes. 3:4). Kʼoa je chjotale Cristo xi Corinto tsʼe, i kitsole: “Likui menajin nga tsín jchao xi tʼatsʼe kjoañʼai xi koantʼainjin [ . . . ], saʼnda nga mekʼainjin” (2 Cor. 1:8; 11:23-27). Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tsee kjoa bitjatojiaan (2 Tim. 3:12). Nga Énle Niná tichotʼayai, tsakui nichxin besinli je xíngi, miyoli kʼoa tsa totaon beli. Tsakui nichxin kʼoati kjoa tísʼeli jñani nixái nga kixi ʼmikoai yaoli (Heb. 13:18). Kʼoa tsa batiochjoali je chjotaxá nga Énle Niná ʼmiyasuin. Je Pablo kʼoakitso nga tsjoa kjoáyaa tokoán tojme kjoa xi kuitjátojiaan. w23.12 10, 11 párr. 9, 10
Mixkue 23 sá julio
Nʼio tse kjoa kabijnyináo (Gén. 34:30).
Tse kjoa jaʼatojin je Jacob. Jao xtile Jacob, je Simeón kao Leví chʼao kisʼin kʼoa chʼaosʼin kisikʼéjna familiale kao jaʼaínle Jeobá. Kʼoa je Raquel je chjoónle xi nʼio tsjoake koan, kʼiaa kʼien nga kisʼele ʼndí xi majaoni. Kʼoa nga jejchínga Jacob kjinrá koan ya jñani tsʼe kʼoa yaa Egipto kikʼejna (Gén. 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28). Ningalani kui kjoa jaʼatojin Jacob tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa, kʼoa je Jeobá kisasenle jokisʼin Jacob. Nkjín tsojmi kisʼele je Jacob nga̱ jé Jeobá kisichikontʼain. Kʼoa kitsjoajinle kjoanda Niná nga kiskajin ijngokʼani je José, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsakai nga jekʼien. Kichokjoajinle Jacob ninga kʼoasikji tse kjoa jaʼatojin nga̱ miyole koanni Jeobá (Gén. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30). Kʼoati chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan tsa miyoná mani je Jeobá. w23.04 15 párr. 6, 7
Xipe 24 sá julio
Jé Jeobá xi koʼndana. Alikui jme xi jchana (Sal. 23:1).
Tojo tso Salmo 23, je David ñaki tsakʼéjngo kon nga tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga je kisikuinda. Kʼoakitso nga miyole koanni kʼoa i kitso: “Jé Jeobá xi koʼndana”. Alikui kitsokjon je David nga̱ be nga je Jeobá tsakándiaale kʼoa jé kisinʼiotʼa. Koanjinle nga tsjoake koa̱n Jeobá ngantsjai. Ñaki kisʼejngo kon je David nga je Jeobá kisikuinda nga̱ tsín jme xi kichale. Kʼoati koanjinle nga miyole koanni kʼoa nga nda tsakʼejna ngixko̱n, kuinga tsakʼéjngoni kon nga je Jeobá tsjoále jme xi koa̱nchjénle tojmeni xi koa̱n. Alikui jao kisʼele David nga tsjoake Jeobá kʼoa nga je sikuinda, kuinga tsín jme xi nʼio kisikjáojinni, tosaa tsjoa tsakʼé kon (Sal. 16:11). w24.01 29 párr. 12, 13
Bixine 25 sá julio
An tijnakaono nga jon ngantsjai nichxin, saʼnda nga kjoetʼa sonʼndebi (Mat. 28:20).
Saʼnda kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni nkjín ʼnde tsakʼinyason Énle Niná. Nichxin xi tiyoaa ndʼai nʼio nkjín chjota jetjíobe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jetíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je Cuerpo Gobernante kui fitjenngi josʼin bándiaa je Cristo. Kui xi mele nga kʼoakjoansʼin koandiaa josʼin mele je Jeobá kao Jesús. Jé síkasénʼénle je superintendente xi tsʼe circuito kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga jme xi bájinkon je jtín. Kao nganʼiotsjele Niná tjoéjinni je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa yaa “ntsja ngakixi” Jesús tjíoya (Apoc. 2:1). Nga tsín chjotatsje xi chjotajchínga sʼin tjío, sakʼoajin tsín nda sʼin tojo koan je Moisés, Josué kao pastrole Jesús (Núm. 20:12; Jos. 9:14, 15; Rom. 3:23). ʼYañá nga je Jesús tíbándiaale je “choʼnda xi nʼiotʼakon” kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Tjínjngoo tokoán nga je chjota jebi síchjén Jeobá kʼianga bándiaaná. w24.02 23, 24 párr. 13, 14
Xoto 26 sá julio
Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha (Efes. 5:1).
Chʼasjengʼañá je Jeobá kʼianga nokjoañá xi tʼatsʼe kʼoa nga bʼailee kjoanda jmeni xi sʼín xi tʼatsaan. Kʼianga ʼmiyasoán kui xi mená nga kʼoati katasíchriantʼale Niná je chjota (Sant. 4:8). Tobʼelañá, ʼmiyalee jokjoan je Niná, nga tsjoakená, nga tjínle kjoatéxomakixi, kjoachjine kao nganʼio. Kʼoatisʼin chʼasjengʼañá Jeobá kʼoa fayatsjoañá kon kʼianga chjenngilee jokjoan. Kʼoasʼin beni chjota nga tsín kʼoati nʼia josʼín xi tsín Énle Niná kotʼaya (Mat. 5:14-16). Koaan kʼuínyalee tojñani ska̱jiaan chjota jotjínni xi tʼatsʼe Niná, kʼoa je xi ndatjío ni̱ma̱le sichriantʼale. Tsjoa sʼe kon Jeobá nga kʼoasʼin chʼasjengʼaa (1 Tim. 2:3, 4). w24.02 9 párr. 7
Taingo 27 sá julio
Jméni nga kʼoasʼin koa̱nnile kʼoeene [ . . . ] kʼoa jméni nga kʼoasʼin sichoyanile xi kjaʼaí tso (Tito 1:9).
Jngo koya xi machjén nga sʼiain kui nga koa̱nli xá. Nga̱ kui xi koasenkaoli nga kuitjosonli je xá xi sʼe̱neli ya jinjtín kʼoa koasenkaoli nga kuijnyíʼai yaoli kʼoa tsa je familiali. Kʼoati koasenkaoli nga nda kʼuínkoai xi ngikʼa. Katamali josʼin sʼexkia kʼoa josʼin chji. Ya Biblia kʼoatso nga tsjoa tjínle kʼoa nda bitjosonle je xá xi sʼenele je chjota xi nyaon nyaon bʼéxkia Énle Niná kʼoa síkjaʼaitsjenjin jmeni xi tso (Sal. 1:1-3). Kʼianga kʼoasʼín majinle josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá, kʼoa kui xi basenkao nga nda síkjaʼaitsjen (Prov. 1:3, 4). Je ndsʼee kao tichjaa machjénle ʼyani xi kuitsoyale jmeni xi tso je Biblia kʼoa xi nda kjoafaʼaitsjen tsjoále. Tsa mali bʼexkiai kʼoa tsa mali chji koaanli koationdai kjoanokjoaya, koaanli koationdai comentario xi tsjoánganʼiole je ndsʼee. Kʼoati koa̱n kʼoétʼaxuin xi koasenkaoli nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kʼoa xi kuinyakao xi kjaʼaí. w23.12 26, 27 párr. 9-11
Lune 28 sá julio
[Xi tíjnakaono] ngisa ngʼa tíjna kaoni tsa je na̱i xi tsoʼba i̱ sonʼndebi (1 Juan 4:4).
Kʼiatsa nokjuin tikjaʼaitsjenjin jmeni xi sʼin Jeobá nichxin xi sʼa nroa. Tikjaʼaitsjain jokoa̱nchon kʼianga jetjóxin je Na̱i, kʼianga jekoa̱ntsín chjotatsʼen, nga tojesa koatio xi nda chjota kʼoa kʼianga tobijbi chjotatsje koaan. Kʼianga kisʼejna je kjoajtíntse nga nó 2014, kʼianga jaʼachoya je ndsʼee kui tsakjáoyani kao familiale jokuitso ya 2 Timoteo 3:1-5 tsakuilani kuinchja̱ni jokoa̱nchon nga jeʼndenaxó koa̱n: I̱jin kuitso texto jebi: “Kʼianga jekjoaʼaí sonʼnde chjotse nʼio tsjoa sa̱tío tokoán. Nga̱ je chjota tsjoake koa̱n xínkjín, tsjoake koa̱n xi tʼatsʼe Niná, kixi koa̱n kʼoa nangitokon koa̱n, skoe̱xkón Niná, sitjosonle xijchále, tsjoá kjoanda, tsjoake koa̱n familiale, kuenta sʼin kjoafaʼaitsjenle xínkjín, ndasʼin sikʼaxki̱ xi ngikʼa, koaanle skoéxkó yaole, ndʼé koa̱n, tsjoake koa̱n xi ndatjín, alikui kʼoanacha kʼoa nda sikjaʼaitsjen, alikui ngʼakon koa̱n, ngisaa tsjoake koa̱n je Niná tikʼoajinni je kjoasʼetsaojin kʼoa ni̱ma̱le kjuinroajinni nga skoe̱xkón Niná. Alikʼiajin nikjinlai”. A chjakaonajmíñá je familianá kao je ndsʼee jokoa̱nchon kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. w24.01 6 párr. 13, 14
Majte 29 sá julio
Jo nda sʼekoan xi tʼatsi (Luc. 3:22).
Nda sʼe tokoán nga sasénkon Jeobá je naxinandále (Sal. 149:4). Tjínkʼa xi i̱ tso: “ʼBeña nga sasénkon Jeobá je naxinandále, tonga a sasénle josʼian an”. Kʼoati nkjín choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse xi to jao kisatio kon tsa kisasenkon Niná kʼoa tsa mai (1 Sam. 1:6-10; Job 29:2, 4; Sal. 51:11). Ningalani chjotajée maa, je Biblia kʼoatso nga sasénkon Jeobá jngo chjota xi bakó nga makjainle tʼatsʼe Jesús kʼoa xi fisʼenngindá (Juan 3:16). Nga kʼoanʼia kʼoasʼin bakoñá nga kʼoamaniná je jéená kʼoa nga jekʼoatsakʼinlee Jeobá nga kui kʼoasʼiaan josʼin mele (Hech. 2:38; 3:19). Tsjoa sʼe kon Jeobá nga kʼoanʼia nga̱ kui xi mená nga miyoná koa̱n, ndasʼin skoe̱konná kʼoa miyole koaan tsa si̱tjosoán josʼin mele (Sal. 25:14). w24.03 26 párr. 1, 2
Mixkue 30 sá julio
Alikui koa̱n nga jyó kuiyuijin xi tʼatsʼe xi tsaʼyaijin, xi kinoʼyaijin (Hech. 4:20).
Koaan kʼoati sʼiaan jokisʼin je chjotatjenngile Jesús tsa kʼoakuitsoná je chjotaxá nga tsín tikʼuínyasonñá. Koaan kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katatsjoáná kjoanʼiojin kao kjoachjine josʼiaan, kʼoa ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je koasenkaoná kʼianga kʼuínyasoán. Si̱jélee nganʼio Jeobá nga katachókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Tsakui nichxin kui kjoa tibitjatojiaan nga xíngiaa kʼien, nga chjota fitjenngikená, tsa chʼin tjínná, tsa tsín ndatjín tokoán, kʼoa tsa kjoa tjíofaʼatojin xíngiaa. Kʼoa sa ñʼai sa ñʼai kjimaná nga chʼinʼbi tjín kʼoa nga kjoajchán tjín. Kuinga machjénni nga kʼoéyanajmílee je Jeobá jotjín tokoán. Kʼoasʼin chja̱kaonajmiá josʼin chjakaonajmiá jngo miyoná. Tsín jao tjín tokoán nga koasenkaoná (Sal. 37:3, 5). Nga ntsjaintsjai kʼoétsʼoalee Niná koasenkaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan (Rom. 12:12). Je Jeobá be jme kjoa xi faʼatojin je choʼndale kʼoa nrʼoéle kʼianga bʼétsʼoale (Sal. 145:18, 19). w23.05 5 párr. 12-15
Xipe 31 sá julio
Chótʼao je xi sasénkon Nainá (Efes. 5:10).
Kʼianga kui kʼoasʼiaan xi nʼio tjínle kjoandosin machjén nga kuenta sʼiaan jmeni xi sasénle Jeobá (Efes. 5:17). Kʼianga kui kuenta nʼia je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia joxi kuini kuenta tinʼia josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tʼatsʼe jmeni xi mená sʼiaan. Tsa kuenta sʼiaan kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia, koasenkaoná nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Je Na̱i kui xi mele nga tokui si̱kʼayalee nichxinná jmeni xi chon sonʼnde ánni nga tsínti koa̱nʼaniná nga Niná si̱xálee (1 Juan 5:19). ʼNdele nga kui si̱kjaʼaitsjeen jmé xi sʼiaan nga ngisasa tse si̱xálee Niná, ngisajin choa ñʼai koa̱nná nga tao̱n si̱kinjee, nga sa tse sa tsesa chótʼayá jme skuela xi tjín i̱ Sonʼnde kʼoa tsa to xáná si̱siaan. Ningalani tsín chʼaotjín nga kui kʼoasʼiaan jebi, je xi ngisa chjíle kuinga kui xále Niná ngisa kʼoailee kjoandosin. w24.03 24 párr. 16, 17