KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 32
Xi sʼa xtio sa nda sa nda tixálao Niná nga jekoanngínsʼenngindáo
“Kjuintjenngilee xi kjoakixi kao kjoatjaocha. Kʼoasʼin katamajchájinná ngayije kjoa” (EFES. 4:15).
KJOAJNDA 56 Kʼoasʼin tʼinkoai yaoli jotso Énle Niná
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Jméni xi tjíosʼín kʼa je xi sʼa xti.
JMI mani xi sʼa xti xi fisʼenngindá nga xki̱ nó. Tsa sʼa xti kʼoa tsa jekʼinsʼenngindái nʼio tsjoa satío kon je ndsʼee xi tjío ya jinjtín kʼoa nʼio tsjoa sʼe kon je Jeobá (Prov. 27:11). Tikjaʼaitsjenjin jmeni xi tinʼiai. Nga Biblia tichotʼayai tiʼyajin nga ñaki Énle Niná, kʼoa tsakui nichxin jenkjín nó tichotʼayai. Tonga xi ngisa chjíle kuinga tiʼyai kʼoa nga tsjoacha kjimai je Jeobá, je xi kitsjoaná Biblia. Nga tsjoachai Jeobá kitsʼaitʼalai yaoli kʼoa kisʼenngindáni. Nʼio nda kinʼiai nga kʼinsʼenngindái.
2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
2 Kʼianga kjesa ʼmisʼenngindájin tsakui nichxin kjoa kitjatojin xi kiskotʼayakao kjoamakjainli. Nga jekoai nichxin nkjínjinsa kjoa kuitjátojin nga̱ kui xi mele je Na̱i nga tsín titsjoacha koa̱nni je Jeobá kʼoa nga si̱kjinlai (Efes. 4:14). Ali bʼaiʼndejin nga je kʼoanachali. Jméni xi koasenkaoli nga si̱tjosuin jotsakʼinlai Jeobá nga tsakʼaitʼalai yaoli kʼoa nga kixi kʼuíntʼalai. Machjén nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainli (Heb. 6:1). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jme xi koasenkaoli.
XI KOASENKAOLI NGA SA NʼIO SA NʼIO SʼE̱JNA KJOAMAKJAINLI
3. Jméni xi tjínnele sʼin ngatsʼi chjotale Cristo kʼianga jefisʼenngindá.
3 Kʼianga jngo xi fisʼenngindá machjén nga koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe. Kʼoakitsole nga kʼoakatamakjoan “joni tsa jngo chjotajchínga” (Efes. 4:13). Kui xi kitsonile nga tosi tonda katabʼénele yaole nga nʼio katasatío kjoamakjainle. Je Pablo kui kisingósonkao joma nga majchínga jngo tiʼndí kao joma chjotale Cristo nga nʼio sʼejna kjoamakjainle. Nʼio tsjoa satío kon je xi xijchá ma kʼianga jngo ʼndílee sʼele. Tonga je ʼndí jebi ali tsa to ʼndíleejin mantsjai. Kʼianga jefi nichxin majchíngaa (1 Cor. 13:11). Kʼoati maa ñá xi chjotale Cristo maa. Kʼianga jemangínsʼenngindá machjén nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Kataʼyala kʼa je kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná.
4. Jmé xi koasenkaoli nga tosi tonda nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli, kʼoa ánni (Filipenses 1:9).
4 Tosi tonda tsjoacha katamai Jeobá. Ningalani jetsjoachai Jeobá, koaan nga ngisa tsjoacha koai̱n. Jngo koya xi koa̱n sʼiain kui jmeni xi kitso Pablo, tojosʼin faʼaitʼa ya Filipenses 1:9b (tʼexkiai). Je Pablo kʼoakitsole Jeobá nga katabasenkao je chjotale Cristo xi Filipos tsʼe nga ngisa katabakó kjoatsjoacha. Kui xi tsonile nga koa̱n ngisa tsjoacha koaan je Niná kʼianga sʼe̱ná kjoankjíntokon. Nga ngisasa nda ʼyaxkoaan Jeobá ngisaa tsjoacha maa, ngisaa tsjoacha maa jokjoan kao jmeni xi sʼín. Kui xi mená nga kjoáyatsjoaa kon kʼoa tsín mená kui kʼoasʼiaan xi tsín nda kʼoe kon. Fasjaiyañá jmeni xi mele Niná nga sʼiaan kʼoa kʼoanʼia.
5, 6. Jmésani xi koa̱n sʼiaan nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan je Jeobá.
5 Xi ijngo koya xi koasenkaoná nga ngisa tsjoacha koaan je Jeobá kʼiaa nga ngisa nda jchaxkoaan je ʼNdíle, nga̱ ñaki kʼoakjoánsʼin kjenngile jokjoan je Jeobá (Heb. 1:3). Kʼiaa nga chótʼayajiaan nga ño Evangelio nga ngisa nda jchaa xi tʼatsʼe Jesús. A bʼexkianí Biblia nga nyaon nyaon. Tsa kjesa kʼoanʼiajin koaan kʼoasʼin tingalai yaoli nga kʼoéxkiai. Kʼianga kʼoéxkiai jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi kitso Jesús kuenta tʼiain jokoankjoan. Nda kiskoeya toʼya chjotani kʼoa saʼnda tsakʼangʼa xtiʼndí (Mar. 10:13-16). Kʼoa je chjotatjenngile nda kisatio kon nga ya tsakatiokao, kuinga kitsoni kon nga tsakʼéyanajmíle jme xi kisikjaʼaitsjen (Mat. 16:22). Kuinga nda chjota koanni je Jesús nga kʼoakjoan je Nʼaile. Nga nʼio nda chjota je Jeobá kjuinrʼoéná nga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán. Alikui chʼaosʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsaan nga̱ tsjoakená kʼoa mandosinle xi tʼatsaan (1 Ped. 5:7).
6 Je Jesús koanmake je chjota. Itso xi kiski Mateo: “Kʼia nga Jesús tsabe chjotankjín, koanmake, nga kʼoasʼin tjíotsaoba, kʼoa tʼaxin tjío, joni barré xi tsínle xi koʼnda” (Mat. 9:36). Kʼoa jósʼin bekon Jeobá je chjota. Je Jesús i kitso xi tʼatsʼe Nʼaile: “Likui mele Nʼaino xi tíjna ya ngʼajmi nga cha̱ jngo xi je ʼndíxtibi” (Mat. 18:14). Nʼio nda satío tokoán nga ʼyaa nga tsjoakená je Jeobá. Kʼianga ngisa ʼyaxkoaan je Jesús sa tsjoacha sa tsjoacha maa je Jeobá.
7. Ánni nga nʼio koasenkaonili nga je si̱miyui ndsʼee xi nʼio tjío kjoamakjainle.
7 Jmésani xi koa̱n sʼiain nga sa tsjoacha sa tsjoacha koai̱n je Jeobá kʼoa nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli. Je xi koasenkaoli kuinga je si̱miyui je ndsʼee kao tichjaa xi nʼio tjío kjoamakjainle xi tjío ya jinjtín. Ndsʼee jebi nʼio tsjoa tjío kon nga je Jeobá tjíosíxále. Kʼoatʼinlai nga katabʼéyanajmíli josʼin tjíosíxále Jeobá. Kʼoa tsa jme xi meli sʼiain tijélai kjoafaʼaitsjen. Je Biblia itso: “Nda bichótsjoá jñani nkjín mani xi tsjoá kjoafaʼaitsjen” (Prov. 11:14).
Jmé xi koa̱n sʼiain nga tongini kuijnandalai kʼianga tʼatsʼe evolución sa̱kóyali ya ndʼiaskuela (Chótsenlai párrafo 8, 9)
8. Jmé xi koa̱n sʼiain tsa to jao sʼe tokuin jmeni xi bakóya je Biblia.
8 Tjasjaiyai jmeni xi to jao bʼé tokuin. Tojosʼin kaʼyaa ya párrafo 2, je Na̱i kui xi mele nga kjuinroajen kjoamakjainli, kʼoa yaa bʼangini nga to jao sʼe tokoán. Kui xi mele nga tsín tikatamakjainnili jmeni xi bakóya je Biblia. Tobʼelañá, tjínjinkʼa xi kui kuitsoyali xi tʼatsʼe evolución, xi kʼoasʼin makjainle nga tsín je Niná kisindaná. Tsakui nichxin tsín kuenta nʼiai tsakai xi tʼatsʼe jebi, tonga nga jekjimajchíngai kuijin kuitsoyali maestroli ya ndʼiaskuela. Tsakui nichxin ñaki kʼoatjín koa̱nli jmeni xi kuitsoli. Tonga kʼoati kuenta tʼiain tsa tsínni nʼio nda básjaiya je maestro tsa tíjna jngo Niná xi kisindaná. Kuenta tʼiain nga i̱ tso Proverbios 18:17: “Je xi títjon nchja̱ ñaki kʼoatjín xi títso maná, tonga nga faʼai xi ijngo bʼéjnatseen jokjoantjínni kjoa”. Jebi kui bakóya nga tsín koa̱n tokoa̱nkjainyejeli jmeni xi ʼmiyali ya ndʼiaskuela, tosa nda tjasjaiyai jmeni xi bakóya je Énle Niná. Ya tjasjaiyai je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. Chja̱kaonajmí je ndsʼee xi tʼatsʼe evolución makjainle tsakai, kʼoa chjónangilai jméni xi tsakʼéjngo kon nga tíjna jngo Niná xi kisindaná kʼoa nga nʼio tsjoakená.c Nga kʼoasʼin chobanajmiá ngisaa kuenta nʼia je choa̱ xi tjín.
9. Jmé xi bakóyali jokoan je Melissa.
9 Nʼio tsakasenkao jngo tichjaa xi Melissa ʼmi nga kui tsakásjaiya tʼatsʼe nga tjín xi kisinda ngayeje jmeni xi tjín.d Itso: “Ñaki kʼoatjín maná jotso je maestro nga bakóya xi tʼatsʼe evolución. Nga títjon tsín kitso tokoan nga tsakasjaiya xi tʼatsʼe jebi nga̱ kui kisikjaʼaitsjen nga tosa tokjuinroajen kjoamakjainna kʼianga sa nʼio sa nʼio koasjaiya xi tʼatsʼe jebi. Tonga kui kisikjaʼaitsjen nga tsín sasénle Jeobá tsa to jao tjín tokoán nga si̱xálee, kuinga tsakasjaiyaña. Kui tsakʼexkia je libro ¿Existe un Creador que se interese por nosotros? Kao folleto ¿Es la vida obra de un Creador? kao El origen de la vida. Cinco cuestiones dignas de análisis. Nʼio tsakasenkaona nga kui kiskotʼaya, kuijinni xi kisʼian tsakai saʼnda nga títjon.
10, 11. Jmé xi koasenkaoli nga tsínkui kʼoasʼiain xi chʼaotjín (1 Tesalonicenses 4:3, 4).
10 Alikuijin xi chʼaotjín nimetokuin. Nga sʼa xti tsakui nichxin kui koa̱nmeli nga tjín xi sójnakoai, kʼoa tsa tjínkʼa xi kʼoakuitsoli nga kʼoasʼiain. Je Na̱i kui xi mele nga kui kʼoasʼiain jmeni xi chʼaotjín nimetokuin. Jméni xi koasenkaoli nga tsínkui xi chʼaotjín kʼoasʼiain (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 4:3, 4).e Kʼianga kʼoétsʼoalai Jeobá kʼoatʼinlai jotjín tokuin kʼoa kʼoatʼinlai nga katabasenkaoli (Mat. 6:13). Je Jeobá kui xi mele nga koasenkaoli, ali tsakuijin nga kui kʼoakuitsoli jñani chʼao tinʼiai (Sal. 103:13, 14). Kʼoati koasenkaoli jmeni xi tso je Biblia. Je Melissa, xi sa jekanikʼaxkiaa kui kiskantʼakao xi chʼaotjín kisikjaʼaitsjen. Itso: “Xi nʼio tsakasenkaona kuinga nyaon nyaon tsakʼexkia Biblia. Kui jaʼaitsjenna nga jekitsjoatʼale yaona Jeobá kʼoa nga kui xi mena nga tsínkʼia katasíkjinna” (Sal. 119:9).
11 Tʼeyanajmílai je pali kʼoa tsa mali jme xi kjimali, ali tojijin bʼejintokuin. Alikui choa ñʼai tíjna nga bʼeyanajmílee xijcháná jmeni xi maná, tonga nʼio chjíle nga kʼoasʼiain. Je Melissa itso: “Kʼoakixinle Jeobá nga katabasenkaona nga nʼiojin katama, kʼoa xijekoan tsakʼeyanajmíle je pana jmeni xi mana. Nʼio nda kisʼe tokoan nga kʼoakisʼian, nga̱ koanjinna nga tsjoa tjín kon Jeobá xi tʼatsʼan”.
12. Jmé xi koasenkaoli nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain.
12 Tʼintjenngi kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia. Nga sʼasa xti kjejin nanda ʼyajin jme xi sʼiain, tonga nga jekoai nichxin chanjin jisoa chjoéjin jmeni xi meli sʼiain. Jmé xi koasenkaoli nga tsínkui kʼoasʼiain xi tsín nda sikʼéjnali ngixko̱n Niná (Prov. 22:3). Jngo tichjaa xi Kari ʼmi kʼoatso jme xi tsakasenkao nga nda kiskoejin jme xi kisʼin. Koanjinle nga jngo chjotale Cristo xi nʼio tíjna kjoamakjainle tsínkjoán jngo kjoatéxoma xi ya Biblia faʼaitʼa machjénle xi kuitsoyale jmeni xi koa̱n sʼin nga jngo jngó kjoa kjoaʼatojin. Je Kari itso: “ʼNdele nga tokui sitjosoan jotso je kjoatéxoma, tosaa kui kuenta kisʼian jósʼin síkjaʼaitsjen Jeobá”. Kʼianga kʼoéxkiai Biblia, i̱ tso xi tikjaʼaitsjain: “Jméni xi bakóyana josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá jñani kabʼexkia. Jósʼin koasenkaona kjoafaʼaitsjen jebi nga kui kʼoasʼian xi ndatjín. Jósʼin kuichomani tsa sitjosoan kjoafaʼaitsjen jebi” (Sal. 19:7; Is. 48:17, 18). Tsa kʼoéxkiai Biblia kʼoa si̱kjaʼaitsjenjin jmeni xi tso ngisaa choa ñʼai koa̱nli nga kui kʼoasʼiain jmeni xi tsjoa kʼoe kon Jeobá. Nga sa nda sa nda jchai josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá koa̱njinli nga tsínkjoán machjén nga jngó jngó kjoatéxoma kʼuíntjenngi jmeni xi sʼiain. Tsa kʼoasʼiain, kui xi tsonile nga nʼio tísʼejna kjoamakjainli.
ʼYá xi kisimiyo jngo tichjaa xi sʼa xti (Chótsenlai párrafo 13)
13. Jósʼin koasenkaoli je miyo xi nda sʼín (Proverbios 13:20).
13 Je timiyui xi tsjoake Jeobá. Tojosʼin kaʼyaa ya párrafo 7, kʼoati kuinyakaoli je miyoli nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli (tʼexkiai Proverbios 13:20).f Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi Sara ʼmi. Alikui titsjoa kisʼeni kon nga je Jeobá kisixále. Jméni xi tsakasenkao. Itso: “Nʼio tsakinyakaona je miyona nga nganʼio koanchjénna. Ñatjen kichotʼayaníjin je Xo̱n xi Bájinkonná nga xki̱ xomana kao jngo tichjaa xi miyona mani. Kʼoa ijngo tichjaa xi kʼoakitsona nga tsjoa comentariona ya jinjtín. Nga kʼoasʼin tsakinyakaona je miyona ngisaa koanndosinna nga kiskotʼaya nga toʼan kʼoa nga tsakʼetsʼoale Niná. Ngisaa koanmiyosa je Jeobá kʼoa tsjoa kisʼe ijngokʼa tokoan”.
14. Jmé xi tsakasenkao Julien nga koansjaile je miyo xi nda sʼín.
14 Jmé xi sʼiain nga so̱koli miyo xi nda sʼín. Jngo ndsʼee xi Julien ʼmi xi chjotajchínga sʼin tíjna ndʼaibi, itso: “Kʼianga sʼasa xtia, jé kisimiyoa xi ñatjen tsakʼinyasuinjin. Tsjoa tjío kon nga tsoyason kʼoa tsakinyakaona nga tsjoa kisʼe tokoan nga kixinyasoan. Kui kisikjaʼaitsjen nga ñaki to xále Niná sʼian. Koanjinna nga tsín nda tisʼian nga toje tisimiyoa xi tongóson tjín nóna nga̱ nʼioni nda binyakaoná je ndsʼee xi ngikʼa ninga tsínkjoan ngóson tjín nóná. Kʼoati nʼio nda miyo kisʼena nga jaʼa̱sʼe̱n ya Betel, tsakinyakaona nga nda kiskoejian josʼin tsakʼetsaojian kʼoa ngisaa kisimiyoa je Jeobá”.
15. Jméni xi kitsole Pablo je Timoteo (2 Timoteo 2:20-22).
15 Tsa ʼyai nga tsín nda kuichomani nga je si̱miyui tsa ʼyani ya jinjtín, jméni xi sʼiain. Je pastro Pablo tsabe nga tsín nda kisʼin kʼa je xi tsakatiojin ya jtín nga siglo 1. Kuinga kʼoakitsonile Timoteo nga tsín je katasímiyo chjota jebi (tʼexkiai 2 Timoteo 2:20-22).g Tsee kjoama̱ sʼenginá nga nimiyoaa je Jeobá, kuinga nʼio chjínile nga tsín koa̱n je si̱miyoaa xi tsín ndasʼin sikatíoná ngixko̱n (Sal. 26:4).
NGA SI̱KJAʼAITSJAIN JOSASʼIN SI̱XÁLAI NINÁ KOASENKAOLI NGA NʼIO SʼE̱JNA KJOAMAKJAINLI
16. Jméni xi koa̱n kʼoéndajin nga sʼiain.
16 Kui kʼoatʼiain xi koasenkaoli. Kui kʼoatʼiain xi nʼio sikʼéjna kjoamakjainli kʼoa xi koasenkaoli nga tosi tonda si̱ndayai yaoli (Efes. 3:16). Tobʼelañá, koaan ngisasa nda chótʼayai nga toji kʼoa nga kʼoéxkiai je Biblia (Sal. 1:2, 3). Kʼoa tsakuije̱ nga ngisa kjitʼa kʼoétsʼoalai Jeobá kʼoa kʼoéyanajmílai jotjín tokuin. Tsakui nichxin kʼoati machjén nga ngisa kuenta sʼiain jmeni xi bʼetsaojinkoai kʼoa nga ngisa nda si̱chjáin je nichxinli (Efes. 5:15, 16). Nʼio tsjoa sʼe kon Jeobá nga tibʼenelai yaoli nga sa nʼio sa nʼio tísʼejna je kjoamakjainli.
Jósʼin tsakʼéndajin jngo tichjaa xi sʼa xti nga ngisa nda sixále Niná (Chótsenlai párrafo 17)
17. Jósʼin koasenkaoli tsa kuisenkoai xi kjaʼaí.
17 Ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli nga kuisenkoai xi kjaʼaí. Je Jesús i kitso: “Tongisa ndaní nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé” (Hech. 20:35). Nʼio koasenkaoli tsa si̱kʼayai nichxin nga kuisenkoai xi kjaʼaí. Jméni xi koa̱n sʼiain. Tobʼelañá, koaan kuisenkoai je ndsʼee xi chʼin tjínle kʼoa tsa jeje̱ xi jejchínga tsa jme xá xi tjínle kʼoa tsa nganʼio machjénle nga koa̱nle sichjén tabletale kʼoa tsa celularle. Tsa jekʼinsʼenngindái koaan siervo ministerial koai̱n. Tsa kʼoasʼiain, kʼoati nʼio kuisenkoai je ndsʼee (Filip. 2:4). Kʼianga kʼuínyasuin je Énle Niná kʼoatisʼin koakoni nga mandosinli tʼatsʼe xi kjaʼaí chjota xi kje bexkonjin Jeobá (Mat. 9:36, 37). Kʼoa tsa kʼoakoa̱nli, kʼoati koa̱n nga ñaki to xále Niná sʼiain.
18. Nga ñaki to xále Niná sʼiain, jósʼin koasenkaoli nga ngisa koa̱nchriantʼalai Niná.
18 Nga ñaki to xále Niná sʼiain ngisaa koa̱nchriantʼalai Niná. Tsa precursor sʼin si̱xái, koaan kʼuín je Skuela xi síchjine je xi bakóyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná, tsa ya Betel kʼuín, kʼoa tsa yaje̱ jñani sʼenda ndʼia jña ʼyaxkón Niná. Itso jngo tichjaa xi sʼa xti xi Kaitlyn ʼmi, xi precursora sʼin tísíxá: “Nga ñatjen kixinyasoan kao je ndsʼee kʼoa kao tichjaa xi nda síxále Niná kui xi tsakasenkaona nga ngisa koanchriantʼale Jeobá kʼianga jekisʼe̱nngindá. Je choa̱le ndsʼee jebi kui xi tsakasenkaona nga ngisa nda kiskotʼaya Biblia kʼoa nga ngisa nda kixinyale je chjota”.
19. Jmé kjoanda xi so̱koli tsa tosi tonda si̱chriantʼalai Niná.
19 Tsee kjoanichikontʼain tsjoáli tsa tosi tonda si̱chriantʼalai Niná. Kʼiatsa kʼoasʼiain, alikui tokui si̱kjeyalai nganʼioli jmeni xi tsínni jme chjíle (1 Juan 2:17). Nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain nda kuichomani, tsjoa sʼe̱ tokuin kʼoa nda kuijnai (Prov. 16:3). Nga nda choa̱ kʼoéjnai nʼio kuinyakao je ndsʼee xi jejchínga kao xi sʼa xti (1 Tim. 4:12). Kʼoa xi ngisa chjíle kuinga nda sʼe̱ tokuin kʼoa tsjoa sʼe̱li nga nda tijnai ngixko̱n Jeobá kʼoa nga miyoli mani (Prov. 23:15, 16).
KJOAJNDA 88 Takonái je ndiaali
a Tsjoa satío tokoán ngatsʼiaa kʼianga jngo xi sʼa xti fisʼenngindá. Je xi sʼa fisʼenngindá machjén nga sa nʼio sa nʼio sa̱tío je kjoamakjainle. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná ngatsʼiaa jméni xi kuinyakao je xi sʼa xti xi chriansʼa kisʼenngindá nga sa nda sa nda sixále Niná kʼoa nga nʼio sa̱tío kjoamakjainle.
b Filipenses 1:9: “Jebi xi bʼetsʼoantjaino, nga je kjoatjaochano koa̱nnkjínyani kao kjoachjine kao kjoaʼisentakon”.
c Kʼoati koa̱n chótʼai ya jw.org jñani tso: “Josʼin síkjaʼaitsjen chjota jña jaʼaini kjoabijnachon”.
d Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
e 1 Tesalonicenses 4:3, 4: “Kʼoasʼin mele Niná nga koa̱ntsjao, nga chja̱ʼaxinlao yaono kjoachajngi. 4 Jngójngó nga jon tsje tiyokao yánchjínno, jchaxkón”.
f Proverbios 13:20: “Je xi chjotachjine bʼamjekao chjinee koa̱n, tonga je xi chjotachini bájta kjoa ska̱jin”.
g 2 Timoteo 2:20-22: “Ya jngo niʼya xi je, ali tsa tsojmi xi tao̱nsine tao̱nchxoajin tjín, tonga kʼoati tjín xi yá xi niʼnde koanndani. Kʼoatisʼin tjín kʼa xi ʼyaxkoán kʼoa xi tsín ʼyaxkoán. 21 Tsa jngo xi kui kjoa sítsjeni yaole, kʼoakjoan joni tsa cho̱tsín xi ʼyaxkoán, xi jekoantsje, xi koa̱n koa̱nchjénle Nainá, nga tíjnanda tojme xá xi nda tjín. 22 Tisenxinlai kjoaskáyale xti. Kʼoasʼin tʼinkoai yaoli kao xi kjoakixi, kao xi makjainná, kao xi kjoatjaocha, kao xi kjoanyʼántakon, kao je chjota xi nchja̱le Nainá kao ni̱ma̱ xi tsje”.