Nou finn faire “dan enn fason extraordinaire”
“To finn faire moi dan enn fason extraordinaire ki faire gagne la crainte.”—PSAUME 139:14.
1. Kifer beaucoup dimoune ki reflechi pensé ki c’est Bondié ki finn crée tou bann kitsoz extraordinaire ki existé lor la terre?
ENA enn quantité kitsoz extraordinaire dan la nature. Couma tousala finn existé? Ena dimoune pensé ki zot kapav reponn sa question-la sans ki zot mentionne enn Createur ki intelligent. Lezot pensé ki si nou rejette enn Createur sans okenn raison, sa pou limite nou capacité pou comprend la nature. Zot pensé ki bann kitsoz ki existé lor la terre, zot trop compliké, trop varié ek, ou kapav ajouté, trop extraordinaire pou ki tousala finn existé par hasard. Pou beaucoup dimoune, parmi ena certain scientifik aussi, bann preuve montré ki finn ena enn Kikenn ki sage, ki puissant ek ki genereux ki finn crée l’univers.a
2. Ki ti pousse David pou loué Jéhovah?
2 Le roi David, ki ti règne en Israël dan le passé, ti sur ki ena enn Createur ki merité ki nou loué Li pou creation extraordinaire ki Li finn faire. Mem si David ti vive bien avant lepok ki la science ti’nn developpé couma zordi, li ti rann-li compte ki li ti entouré par bann kitsoz extraordinaire ki Bondié ti’nn crée. David ti zis bizin reflechi lor fason ki so lekor ti’nn faire pou li ena enn grand respé pou capacité ki Bondié ena pou crée. Li ti ecrire: “Mo pou loué toi parski to finn faire moi dan enn fason extraordinaire ki faire gagne la crainte. Tou seki to faire, li extraordinaire, ek mo nâme konn sa bien.”—Psaume 139:14.
3, 4. Kifer li important ki sakenn parmi nou reflechi bien lor creation Jéhovah?
3 David ti gagne sa grand l’assurance-la kan li ti reflechi bien. Zordi, la gazette, radio, television, Internet ek bann sujet ki faire dan lekol explik l’origine bann dimoune par bann theorie ki detruire la foi dan Bondié. Pou nou ena enn la-foi pareil couma David, nou aussi nou bizin reflechi bien. Nou pa kapav laisse lezot reflechi pou nou, surtout lor bann kitsoz ki aussi important ki l’existence ek role enn Createur.
4 En plus, kan nou reflechi lor creation Jéhovah, sa fortifié nou l’amour ek augmente nou reconnaissance pou Li ek sa faire nou ena confiance dan bann promesse ki Li’nn faire pou l’avenir. Lerla, sa kapav pousse nou pou konn Jéhovah pli bien ek pou servi Li. Alors, anou guetté couma la science modern finn confirme conclusion ki David ti tiré, setadir ki nou finn faire “dan enn fason extraordinaire.”
Nou finn developpé dan enn fason extraordinaire
5, 6. (a) Couma eski nou tou, nou la-vie finn commencé? (b) Ki travail nou lé-rein faire?
5 “To-mem to finn crée mo lé-rein; to finn protege moi dan ventre mo mama.” (Psaume 139:13) Nou tou, nou la-vie finn commencé dan ventre nou mama. Nou ti enn sel cellule, pli tipti ki sa point ki a la fin sa phrase-la. Dan sa tipti cellule-la ti ena beaucoup l’information—enn vrai laboratoire chimik miniature! Li ti developpe bien vite. A la fin ou deuxieme mois formation, ou bann l’organe principal ti’nn fini formé. Parmi ti ena ou lé-rein. Kan ou ti né, ou bann lé-rein ti deja pré pou filtré ou di-sang, setadir tire tou bann toxine, setadir bann saleté ek de l’eau ki ti en plus, mais zot ti garde bann substance ki ou lekor ti bizin. Ou deux lé-rein, si zot en bonne santé, zot filtré de l’eau ki ena dan ou di-sang—apepré cinq litre dan enn adulte—chaque 45 minute!
6 Ou deux lé-rein control aussi bann mineral ek l’acide ki ena dan ou di-sang ek zot control ou tension. Zot faire beaucoup lezot kitsoz bien important pou ou vive, par exemple zot transforme vitamine D dan enn lot forme ki necessaire pou ki ou bann lezo kapav bien developpé. Zot produire aussi enn hormone ki appel érythropoïétine ki accelere production bann globule rouge dan ou lezo. Sa pa etonne nou ki certain finn appel nou deux lé-rein “bann grand chimiste nou lekor”!b
7, 8. (a) Decrire commencement developpement enn tibaba dan ventre so mama. (b) Dan ki fason enn tibaba ki pé developpé li ‘natté dan bann partie pli bas dan la terre’?
7 “Mo bann lezo pa ti cachiette devant toi kan to ti faire moi en secret, kan to ti natte moi dan bann partie pli bas dan la terre.” (Psaume 139:15) Nou premier cellule ti divisé pou vinn bann nouveau cellule, ek zot aussi zot ti contigne divisé. Enn tipé apré, sa bann cellule-la ti commence vinn different ek zot ti forme cellule nou bann nerf, nou bann muscle, nou la-peau ek lezot kitsoz encore. Bann cellule mem qualité, ti group ensam pou forme bann tissu ek apré bann l’organe. Par exemple, pendant troisieme semaine ou formation, ou skelette ti commence formé. Kan ou ti ena zis sept semaine ek ou ti mesure apepré 2.5 centimetre, toulé 206 lezo ki ou ti pou ena en tant ki enn adulte, ti deja là, mem si zot ti bien tipti ek zot pa ti encore vinn dur.
8 Sa developpement extraordinaire-la ti passé dan ventre ou mama, sans ki personne trouvé, coumadir sa ti passé dan fond enba la terre. Oui, ziska ler bann dimoune pankor konn beaucoup kitsoz lor fason ki nou finn developpé. Par exemple, ki kitsoz ki’nn pousse certain gène ki ena dan nou bann cellule pou faire zot vinn different? La science kapav enn jour decouvert sa, mais pareil couma David ti dire apré, nou Createur, Jéhovah Li, Li comprend sa depuis touletan.
9, 10. Kifer nou dire ki formation bann partie enn tibaba inn “ecrire” dan “livre” Bondié?
9 “To lizié ti trouve moi kan mo ti fek formé, ek tou mo bann partie ti ecrire dan to livre kan zot ti formé, ek kan okenn parmi zot pa ti encore existé.” (Psaume 139:16) Dan ou premier cellule ti ena enn plan complet pou ou lekor entier. C’est sa plan-la ki’nn guide ou developpement pendant neuf mois kan ou ti dan ventre ou mama, ek apré, pendant plus ki vingt an ziska ki ou vinn enn adulte. Pendant sa lé-temps-la, ou lekor finn passe par beaucoup l’etape, ek tou sa bann l’etape-la finn arrivé grace a bann renseignement ki ti programmé dan sa premier cellule-la.
10 David pa ti mem ena enn microscope, alors li pa ti konn nanyin lor bann cellule ek lor bann gène. Mais li ti comprend ki ti bizin ena enn plan ki’nn preparé a l’avance pou developpement so prop lekor. Kitfois David ti ena enn certaine connaissance lor fason ki enn tibaba developpé dan ventre so mama. Alors, li ti kapav tire conclusion ki chaque l’etape ti passé dapré enn plan ek enn program ki ti deja existé. Dan style enn poem, li ti dire ki sa plan-la ti’nn “ecrire” dan “livre” Bondié.
11. Ki kitsoz ki’nn determine seki ou été lor plan physik?
11 Zordi, nou koné ki, seki enn dimoune été vrai-mem, setadir seki li finn herité ar so parent ek so bann ancetre couma par exemple so hauteur, so ressemblance, so lizié, couleur so cheveux, ek beaucoup lezot kitsoz encore, oui, tou sa bann detail-la, zot trouve dan so bann gène. Dan sakenn ou bann cellule ena plusieurs dizaine millier gène, ek chaque gène forme partie dan enn longue la chaine ADN (acide désoxyribonucléique). Tou bann instruction pou developpement ou lekor inn “ecrire” dan ou l’ADN. Chaque fois ki ou cellule divisé—pou forme bann nouveau cellule ou-soit pou remplace bann seki vié—ou l’ADN donne sa bann l’instruction-la ek sa permette ou pou reste vivant ek contigne garde ou ressemblance. C’est vrai-mem enn l’exemple extraordinaire lor pouvoir ek sagesse nou Createur ki dan le ciel, pa vrai?
Nou cerveau pa couma lezot cerveau
12. Ki kitsoz surtout ki faire bann dimoune different avek bann zanimo?
12 “Alors, to bann pensée ena vrai-mem beaucoup valeur pou moi! Ah Bondié, zot vrai-mem enn grand quantité! Mo ti envie essaye compte zot, mais zot pli beaucoup ki bann la-grain di-sable.” (Psaume 139:17, 18a) Bondié inn faire bann zanimo aussi dan enn fason extraordinaire, ek certain ena bann sens ek bann capacité pli superieur ki bann dimoune. Mais Bondié inn donne bann dimoune bann capacité mental ki beaucoup pli superieur ki n’importe ki zanimo. Enn livre science dire: “Mem si li vrai ki nou bann dimoune, dan beaucoup fason nou ressemblé bann lezot l’espece, mais parmi tou bann forme la vie ki existé lor la terre, nou tousel ki ena capacité pou servi langage ek pensée couma nou faire. Nou tousel aussi ki bien envie decouvert bann kitsoz lor nou-mem: Couma nou lekor finn faire? Couma nou finn formé?” David aussi ti reflechi lor sa bann question-la.
13. (a) Couma David ti kapav medite lor bann pensée Bondié? (b) Couma nou kapav suive l’exemple David?
13 Enn kitsoz ki pli important encore ki faire nou different avek bann zanimo c’est nou capacité pou reflechi lor bann pensée Bondié.c Sa don special-la c’est enn parmi bann fason ki montré ki nou finn crée “dan ressemblance Bondié.” (Genèse 1:27) David ti bien servi sa don-la. Li ti medite lor bann preuve ki Bondié existé ek lor bann bon qualité ki li ti trouvé autour li lor la terre. David ti ena aussi bann premier livre lor l’Ecriture sacré kot ti ena bann revelation ki Bondié ti donné lor Li-mem ek lor seki Li’nn faire. Sa ti aide David pou comprend bann pensée Bondié, so personnalité, ek so projet. Kan David ti medite lor bann l’Ecriture sacré, lor la creation, ek lor fason ki Bondié ti agir avek li, sa ti pousse li pou loué so Createur.
Seki la foi impliké
14. Kifer li pa necessaire ki nou konn tou lor Bondié pou nou ena la foi en Li?
14 Plus David ti reflechi lor creation ek lor bann l’Ecriture sacré, plus li ti realisé ki li pa ti pou reussi comprend tou seki concerne connaissance Bondié ek So capacité. (Psaume 139:6) Li pareil aussi pou nou. Jamais nou pou comprend tou bann kitsoz ki Bondié finn crée. (Ecclésiaste 3:11; 8:17) Dan so Parole ek dan la nature, Bondié inn faire connaissance “vinn clair,” assez connaissance pou permette bann dimoune ki rod la verité ek ki vive dan n’importe ki lepok, gagne la foi ki basé lor bann preuve.—Romains 1:19, 20; Hébreux 11:1, 3.
15. Donne enn l’exemple couma la foi li ena enn lien avek nou relation avek Bondié.
15 Ena la foi, c’est pa zis reconette ki’nn bizin ena enn Kikenn intelligent ki’nn crée la vie ek l’univers. La foi implik ki nou considere Jéhovah couma enn kikenn ki nou kapav faire confiance—enn kikenn ki envie nou konn Li ek ki envie nou garde bann bon relation avek Li. (Jacques 4:8) Nou kapav mazinn confiance ki enn zenfant ena dan so papa ki content li. Si enn dimoune ena doute ek dire ki ou papa pa pou vrai-mem aide ou dan enn problem, kitfois li pa pou facile pou convaink li ki ou kapav faire ou papa confiance. Mais si avek le temps ou papa inn donne ou bann preuve ki li enn bon dimoune, ou pou ena confiance ki li pa pou abandonne ou dan ou problem. Li pareil aussi pou nou, kan nou arrivé konn Jéhovah a travers nou l’etude la Bible, kan nou reflechi lor so creation ek kan nou trouvé couma Li reponn nou la-priere, sa pousse nou pou ena confiance en Li. Sa faire nou envie aprann plus encore lor Li ek loué Li pou touletan parski nou content Li ek nou attaché ar Li. Sa-mem pli bon l’objectif ki nou tou nou kapav fixé.—Éphésiens 5:1, 2.
Rod direction nou Createur!
16. Ki nou kapav aprann lor relation bien proche ki David ti ena avek Jéhovah?
16 “Ah Bondié, examine moi bien, ek konn mo leker. Examine moi, ek konn bann pensée ki pé fatigue moi, ek guetté si pena kit mauvais chemin dan moi, ek conduire moi dan chemin l’eternité.” (Psaume 139:23, 24) David ti conscient ki Jéhovah ti deja konn li bien. Bondié ti konn tou seki li ti pensé, seki li ti dire ou-soit seki li ti faire. (Psaume 139:1-12; Hébreux 4:13) Parski David ti conscient ki Bondié konn li bien, li ti senti-li en securité, pareil couma enn ti zenfant senti-li en securité dan lé-bras so bann parent. Sa relation bien proche ki David ti ena avek Jéhovah-la, ti ena beaucoup valeur pou li. Li ti faire tou pou garde sa relation-la kan li ti medite lor creation Jéhovah ek kan li ti prié Li. En realité, beaucoup psaume ki David inn ecrire—Psaume 139 aussi—zot surtout bann la-priere ki David inn chanté avek la musik. Nou aussi, si nou medité ek nou prié, sa kapav aide nou pou vinn proche ar Jéhovah.
17. (a) Kifer David ti envie ki Jéhovah examine so leker? (b) Couma fason ki nou servi nou liberté ena enn l’effet lor nou la-vie?
17 Parski Bondié inn faire nou dan so ressemblance, nou ena liberté pou choisir. Nou kapav choisir pou faire le bien ou-soit le mal. Mais nou ena aussi bann responsabilité moral kan nou ena sa liberté-la. David pa ti envie associé-li avek bann mauvais dimoune. (Psaume 139:19-22) Li ti envie evite faire bann mauvais kitsoz ki ti pou faire li souffert. Alors, kan David ti reflechi lor sa grand connaissance ki Jéhovah ena-la, li ti demann Bondié avek humilité pou examine seki li été au fond ek pou guide li dan chemin ki amenn vers la vie. Bann principe moral ki Bondié inn etabli, applik ar nou tou; alors, nou aussi nou bizin faire bann bon choix dan nou la-vie. Jéhovah encourage nou tou pou obeir Li. Kan nou faire sa, nou gagne so faveur ek beaucoup bienfait. (Jean 12:50; 1 Timothée 4:8) Kan nou marche avek Jéhovah jour apré jour, sa aide nou pou developpe la-paix dan nou leker, mem kan nou faire face ar bann problem grave.—Philippiens 4:6, 7.
Suive nou Createur ki extraordinaire!
18. Ki conclusion David ti tiré kan li ti reflechi lor creation?
18 Kan David ti jeune, souvent li ti reste dehors pou veille so troupeau. Bann mouton ti baisse zot la-tête pou mange l’herbe, mais li, li ti leve so la-tête pou guette le ciel. Kan ti pé commence faire noir, David ti medité couma l’univers li extraordinaire ek ki signification tousala ti ena. David ti ecrire: “Le ciel pé annonce la gloire Bondié ek li pé raconte bann kitsoz ki Li finn faire avek so la-main. Enn jour apré enn lot jour faire bann parole sorti, ek enn la-nuit apré enn lot la-nuit faire decouvert la connaissance.” (Psaume 19:1, 2) David ti comprend ki li ti bizin rod ek suive sa Kikenn ki’nn faire tou kitsoz dan enn fason tellement extraordinaire. Nou aussi nou bizin faire pareil.
19. Ki leson bann jeune ek bann ki agé kapav tiré parski Bondié finn faire zot “dan enn fason extraordinaire”?
19 David inn donne enn bon l’exemple en rapport avek conseil ki plitar so garson Salomon ti donne bann jeune: “Rappel to Grand Createur pendant to l’adolescence . . . Ena la crainte pou vrai Bondié ek garde so bann commandement. Parski c’est sa tou l’obligation ki enn dimoune ena.” (Ecclésiaste 12:1, 13) Depuis bien jeune, David ti fini comprend ki li ti’nn faire “dan enn fason extraordinaire.” Li’nn vive en accord avek sa connaissance-la, ek sa ti’nn faire li gagne bann grand bienfait toute longue so la-vie. Ki nou jeune ou nou agé, si nou loué ek nou servi nou Grand Createur, nou la-vie asterla ek dan l’avenir pou extra bon. En rapport avek bann dimoune ki reste proche ar Jéhovah ek ki vive dapré so bann principe ki droite, la Bible promette: “Zot pou contigne prosperé pendant la vieillesse, zot pou reste gras ek frais pou zot kapav annoncé ki Jéhovah, Li droite.” (Psaume 92:14, 15) En plus, nou pou ena l’espoir pou profite bann kitsoz extraordinaire ki nou Createur inn faire, pou touletan.
[Note]
a Guette Réveillez-vous ! 22 juin 2004, publié par bann Témoins de Jéhovah.
b Guette aussi lartik “ Les reins : des filtres essentiels à la vie, ” dan Réveillez-vous ! 8 août 1997.
c Kitfois seki David dire dan Psaume 139:18b vedir ki, si li ti passe enn journée pou compte bann pensée Jéhovah ziska ki li gagne sommeil a-soir, kan li ti pou levé gramatin, li ti pou ena encore plus pou compté.
Eski ou kapav expliké?
• Couma fason ki enn tibaba developpé, montré nou ki Bondié inn faire nou “dan enn fason extraordinaire”?
• Kifer nou bizin medite lor bann pensée Jéhovah?
• Ki lien ena entre nou la-foi ek nou relation avek Jéhovah?
[Zimage, page 17]
Developpement enn tibaba suive enn plan ki’nn preparé a l’avance
ADN
[Remerciement photo]
Fœtus: Lennart Nilsson