KATAK 1
“Eñin Yokwe Anij”
“Eñin yokwe Anij, bwe jen kõjparok kien ko An; im kien ko An rejjab eddo.”—1 JON 5:3.
1, 2. Etke kwõj yokwe Jeova Anij?
KWÕJ ke yokwe Anij? El̦aññe em̦õj am̦ ajel̦o̦k mour eo am̦ ñan Jeova Anij, alikkar uwaak eo am̦ ej aet! Ejjab pen ñan ad yokwe Jeova. Etke? Kõnke el̦ap an Anij yokwe kõj. Kar kõm̦anm̦an kõj ilo juon wãween me jenaaj kõn̦aan yokwe Jeova. Unin ad yokwe Anij ej kõnke ej yokwe kõj. Baibõl̦ eo ej kaalikkare men in ilo an ba: “Jej yokwe bwe [Jeova] Ear yokwe kõj m̦okta.”—1 Jon 4:19.
2 Jeova eo jinointata im ear kwal̦o̦k an yokwe kõj. Ear letok lal̦ in eaiboojoj bwe jen maroñ jukjuk im amn̦ak ie. Ej letok kijed, ballid, im bar aikuj ko jet ad. (Matu 5:45) Meñe eaorõk men kein, ak ebar wõr jet men ko raorõkl̦o̦k me ej litoki ñan ad kõjparok jem̦jerã eo ad ippãn. Ta kein? Ej letok Naan eo an, Baibõl̦ eo. Kobal̦o̦k ippãn men in, ej kajjitõk ippãd bwe jen jar ñan e im em̦õj an kallim̦ur bwe enaaj roñjake kõj im letok kajoor eo an ñan jipañ kõj. (Sam 65:2; Luk 11:13) Ilõñin men otemjej, ear jilkintok Nejin eo ej make wõt bwe en itok im aje mour eo an ñan kõj ãinwõt juon menin katok bwe jen maroñ rõl̦o̦k jãn jerawiwi im mej. Aolep men kein wõj rej kwal̦o̦k bwe el̦ap an Jeova yokwe kõj!—Jon 3:16; Rom 5:8, UBS.
3. (1) El̦aññe jekõn̦aan pãd wõt ilo yokwe eo an Anij, ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane? (2) Ta kajjitõk eo jej aikuj kajjitõkin kõj make, im jemaroñ lo uwaak in ia?
3 Jeova ekõn̦aan bwe jen jeraam̦m̦an ñan indeeo ilo ad pãd wõt ilo yokwe eo an. Ilo m̦ool, ej ad make pepe el̦aññe jekõn̦aan jeraam̦m̦an ak jaab. Naan in Anij ej rõjañ kõj: “Kom̦win . . . pãd wõt ilo yokwe eo an Anij,” ilo ad kõttare mour indeeo. (Jud 20, 21, UBS) Naan kein rej kwal̦o̦k bwe el̦aññe jekõn̦aan pãd wõt ilo yokwe eo an Anij, jej aikuj kaalikkar men in ilo kõm̦m̦an ko ad. Jen kajjitõkin kõj make, ‘Ewi wãween imaroñ kalikkar bwe ij yokwe Anij?’ Uwaak eo ej alikkar ilo naan kein an rijjelõk Jon: “Bwe eñin yokwe Anij, bwe jen kõjparok kien ko An; im kien ko An rejjab eddo.” (1 Jon 5:3) Eaorõk bwe jen etale eoon in, kõnke jekõn̦aan kalikkar ñan Anij bwe jej lukkuun yokwe E.
“EÑIN YOKWE ANIJ”
4, 5. Ewi wãween am̦ kar jino yokwe Anij?
4 Ilo jinoin naan ko ilo 1 Jon 5:3, Jon ear je: “Bwe eñin yokwe Anij.” Jenaaj lale ta mel̦el̦ein naan kein an Jon. Ak m̦okta jãn ad etale men in, kajjioñ keememejtok iien eo me kwaar jino eñjake am̦ yokwe Jeova.
Ñe juon ej ajel̦o̦k mour eo an innem peptaij, eñin ej jinoin an kaalikkar bwe ej m̦õn̦õn̦õ in pokake Jeova toõn wõt an mour
5 Kwõj ke keememej iien eo me kwaar jino am̦ katak kõn ankilaan Jeova im katak ko rem̦ool kõn e? Kwõj ke keememej am̦ kar jino tõmake katak kein? Kwaar jino mel̦el̦e bwe meñe kwaar l̦otak ãinwõt juon ri jerawiwi im kwõjjab maroñ epaake Anij, Jeova ear jilkintok Kũraij bwe en kajepl̦aaktok mour eo eweeppãn me Adam ear jerwaane. Eñin unin jemaroñ bõk jeraam̦m̦an eo ñan mour indeeo. (Matu 20:28, UBS; Rom 5:12, 18, UBS) Jidik kõn jidik ear l̦apl̦o̦k am̦ mel̦el̦e bwe meñe ekar lukkuun pen ñan Jeova, ak ear jilkintok Nejin eo ejitõnbõro ippãn bwe en mej kõn kwe. Men in ear tõpar bũruom̦ im kwaar jino eñjake am̦ yokwe Anij, eo me em̦õj an kar kaalikkar m̦oktal̦o̦k joñan an lukkuun yokwe eok.—1 Jon 4:9, 10, UBS.
6. (1) Ñe em̦ool am̦ yokwe juon armej, ta eo kwõnaaj kõm̦m̦ane? (2) Yokwe eo am̦ ñan Jeova ear kõm̦akũt eok bwe kwõn ta?
6 Ta mel̦el̦ein an kar wal̦o̦k eñjake in ñan kwe? Eokwe, eñin ej kar jinoin yokwe eo am̦ em̦ool ñan Jeova. Bõtab, keememej wõt bwe yokwe eo ad ñan Jeova el̦apl̦o̦k wõt jãn baj eñjake im naan ko wõt. Juon eo em̦ool an yokwe Anij ejjab baj ba wõt naan kein, “Ij yokwe Jeova.” Yokwe in ad ñan Jeova ej ãinwõt tõmak. Ej aikuj alikkar ilo jerbal im kõm̦m̦an ko ad. (Jemes 2:17) Ñe em̦ool am̦ yokwe juon armej, kwõnaaj kõm̦m̦ani men ko me renaaj kabuñbũruon armej in. Kõn men in, ke kwaar jino yokwe Jeova kõn aolepen bũruom̦, kwaar kõn̦aan mour ilo juon wãween me enaaj kabuñbũruon. Em̦õj ke am̦ peptaij ãinwõt juon Ri Kõnnaan an Jeova? El̦aññe aet, kwaar kõm̦m̦ane pepe eo eaorõktata ilo mour eo am̦ kõnke kwõj lukkuun yokwe Jeova im kokõn̦aan tiljek ñane. Kwaar ajel̦o̦k mour eo am̦ ñan Jeova im kallim̦ur bwe kwõnaaj kõm̦anm̦an ankilaan iien otemjej. Kwaar kaalikkar ajel̦o̦k in am̦ ilo am̦ kar peptaij. (Rom 14:7, 8) Bwe kwõn maroñ kam̦oole kallim̦ur in am̦ ñan Jeova, kwõj aikuj kõm̦m̦ane bar juon men me rijjelõk Jon ear kwal̦o̦ke ilo 1 Jon 5:3.
“JEN KÕJPAROK KIEN KO AN”
7. Ta jet iaan kien ko an Anij? Bwe jen kõjparok kien ko an Anij, ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane?
7 Jon ear kwal̦o̦k mel̦el̦ein yokwe Anij ke ear ba: “Jen kõjparok kien ko An.” Ta kien ko an Anij? Eokwe, Jeova ej letok elõñ kien ko ilo Naan ko an ilo Baibõl̦ eo. Ñan waanjoñak, ej ba bwe jen jab kadek, l̦õñ, riab, ko̦o̦t im kabuñ ñan ekjab. (1 Korint 5:11; 6:18; 10:14; Epesõs 4:28; Kolosse 3:9) Bwe jen kõjparok kien ko an Anij, jej aikuj pokake im mour ekkar ñan naan in tõl ko ilo Baibõl̦ eo.
8, 9. Ewi wãween jemaroñ jel̦ã kõn men ko me rej kabuñbũruon Jeova el̦aññe ejjel̦o̦k kien jãn Baibõl̦ eo? Jouj im kwal̦o̦k juon waanjoñak.
8 Em̦ool bwe jej aikuj pokake aolep kien ko an Anij. Bõtab, jej aikuj bareinwõt jel̦ã kõn l̦õmn̦ak ko an Jeova bwe jen maroñ kabuñbũruon. Etke? Kõnke Jeova ejjab letok kien ko ñan aolep men ko wõj jej kõm̦m̦ani ilo mour ko ad. Kõn men in, jet iien jenaaj aikuj make pepe el̦aññe jenaaj kõm̦m̦ane juon men ak jaab. Eñin unin Baibõl̦ eo ej katakin kõj ilo alikkar kõn l̦õmn̦ak ko an Jeova. Ñe jenaaj katak Baibõl̦ eo, jenaaj make kile ta men ko rem̦m̦an ippãn Jeova, im bar ta men ko ej diki. (Sam 97:10; Jabõn Kõnnaan 6:16-19) Jidik kõn jidik, jenaaj jel̦ã kõn kain l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an ko me rem̦m̦an ippãn Anij. El̦aññe jenaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im katak kõn kain Anij rot Jeova, men ko jej kõm̦m̦ani im pepe ko ad renaaj ekkar ñan l̦õmn̦ak ko an. Ilo wãween in, enaaj pidodo ad kõm̦m̦ani pepe ko me renaaj kabuñbũruon Jeova meñe Baibõl̦ eo ejjab letok juon kien kake.—Epesõs 5:17.
9 Ñan waanjoñak, ejjel̦o̦k eoon ilo Baibõl̦ me ej ba bwe jen jab alwõj pija ak channel ko me retepil̦ im el̦ap aer m̦õrõ. Bõtab, jej aikuj ke juon kien me ej kwal̦o̦k bwe enana men kein? Jejjab. Em̦õj ad jel̦ã kadede l̦õmn̦ak eo an Jeova kõn men kein. Ilo alikkar, Baibõl̦ eo ej ba bwe Anij “ej kõjdate ri jerawiwi im eo ej yokwe lãj.” (Sam 11:5) Naan in Anij ej bar ba: “Anij enaaj ekajet ro ri l̦õñ otemjel̦o̦k.” (Hibru 13:4) Ñe jenaaj kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn eoon kein, enaaj pidodo ad jel̦ã kõn men ko me Anij ejjab buñbũruon kaki. Kõn men in, jejjab alwõji pija ko me rej kwal̦o̦k kõn men ko me Anij ej diki. Jejel̦ã bwe Jeova enaaj m̦õn̦õn̦õ ippãd el̦aññe jejjab alwõji ak bõk kun̦aad ilo menin kam̦õn̦õn̦õ ko me armej in lal̦ in rej ba bwe ejjel̦o̦k jorrããn ie.a
10. Ta un eo el̦aptata unin ad pokake kien ko an Anij?
10 Ta un eo el̦aptata unin ad pokake kien ko an Anij? Etke jej aikuj kate kõj bwe mour ko ad kajjojo raan ren ekkar ñan wãween l̦õmn̦ak ko an Anij? Jej pokake Anij ak ejjab kõnke jejjab kõn̦aan bwe en kajeik kõj im jejjab kõn̦aan lo leen jerbal ko ad el̦aññe jej kõm̦m̦ani men ko renana. (Galetia 6:7, UBS) Ijello̦kun, jej pokake Jeova kõnke jekõn̦aan kwal̦o̦k ñane bwe jej yokwe e. Ãinwõt an juon ajri kõn̦aan bwe jemen en m̦õn̦õn̦õ ippãn, kõj bareinwõt jekõn̦aan bwe Jeova en m̦õn̦õn̦õ ippãd. (Sam 5:12, UBS) Jeova ej Jemed im jej yokwe e. El̦ap an jubũruod ñe jej make kile bwe mour ko ad ‘rej kabuñbũruon’ Jeova.—Jabõn Kõnnaan 12:2, UBS.
11. Ewi wãween jej aikuj pokake Jeova?
11 Ewi wãween jej aikuj pokake Jeova? Eokwe, jej aikuj pokake kõn aolepen bũruod. Ñe jej pokake kõn aolepen bũruod, jeban l̦oori wõt kien ko an Anij me repidodo im rem̦m̦an ippãd.b Ijello̦kun men in, jenaaj pokake aolep kien ko an. (Rom 6:17) Jej ãinwõt juon eo ear je bok in Sam ke ear ba: “Ij m̦õn̦õn̦õ ñe ij pokake kien ko am̦, kõnke ij yokwe aoleper.” (Sam 119:47, UBS) Aet, jelukkuun m̦õn̦õn̦õ in pokake Jeova. Jej pokake Anij kõnke ej tõllo̦kũn ad kõm̦m̦ane men in. Jeova ejjab m̦õn̦õn̦õ ñe armej ro rej pokake e ilo m̦akoko im ejjab itok jãn bũrueer. (Duteronomi 12:32, UBS) Jekõn̦aan bwe jen ãinwõt Noa. Noa ear kwal̦o̦k an yokwe Jeova ilo an kar pokake toõn wõt an mour. Baibõl̦ eo ej ba: “Noa ear kõm̦m̦ani aolepen men ko Anij ear jiroñe.”—Jenesis 6:22, UBS.
12. Ewi wãween jemaroñ kam̦õn̦õn̦õik bũruon Jeova ilo ad pokake e?
12 Ta l̦õmn̦ak eo an Jeova ñe jej m̦õn̦õn̦õ in pokake e? Naan eo an ej ba bwe ñe jej kõm̦m̦ane men in, jej ‘kam̦õn̦õn̦õik bũruon.’ (Jabõn Kõnnaan 27:11) M̦ool ke men in bwe jej kam̦õn̦õn̦õik bũruon Jeova ñe jej pokake e? Aet, im ewõr unin an m̦õn̦õn̦õ! Jeova ear kõm̦anm̦an kõj im letok maroñ in kããlõt. Ta mel̦el̦ein men in? Eokwe, jemaroñ kããlõt ñan pokake Anij im jemaroñ bar kããlõt ñan jab pokake. (Duteronomi 30:15, 16, 19, 20) Bõtab, el̦aññe jej m̦õn̦õn̦õ in pokake Jeova kõnke jej yokwe kõn aolepen bũruod, men in ej kam̦õn̦õn̦õik Jemedwõj ilañ. (Jabõn Kõnnaan 11:20) Innem ñe jej kõm̦m̦ane men in, jej kããlõt wãween mour eo em̦m̦antata.
“KIEN KO AN REJJAB EDDO”
13, 14. Etke jemaroñ ba bwe kien ko an Anij “rejjab eddo”? Jouj im kwal̦o̦k juon waanjoñak.
13 Rijjelõk Jon ear bar kwal̦o̦k juon men em̦m̦an kõn kien ko an Jeova ñan kõj. Ear ba: “Kien ko an rejjab eddo.”c Kien ko an Jeova rejjab pen. Meñe jejjab weeppãn, jemaroñ pokake kien ko an.
14 Ñan kal̦apl̦o̦k ad mel̦el̦e kõn men in, jouj im l̦õmn̦ak kõn waanjoñak in. Juon m̦õttam̦ ej kajjitõk ippam̦ bwe kwõn jipañ e ñan kalõk m̦weo im̦õn. Ej aikuj kõm̦akũt elõñ al̦al̦ ko. Jet iaan al̦al̦ ko rebõl̦al̦ im juon wõt armej emaroñ kotaki. Ak al̦al̦ ko jet relukkuun eddo im ej aikuj wõr ruo armej bwe ren kotaki. Kiiõ eo m̦õttam̦ ej kwal̦o̦k al̦al̦ ko me ekõn̦aan bwe kwõn kõm̦akũti. Enaaj ke kajjitõk ippam̦ bwe kwõn make kotaki al̦al̦ ko reddo im kwõbani? Eban kar. Ejjab kõn̦aan bwe kwõn jorrããn ñe kwõnaaj make kotaki al̦al̦ kein reddo. Ilo ejja wãween in wõt, Jeova eban kajjitõk ippãd bwe jen pokake kien ko me jejjab maroñi. Eban ãindein kõnke el̦ap an jouj im yokwe. (Duteronomi 30:11-14) Eban kajjitõk ippãd bwe jen kõm̦m̦ani men ko me jejjab maroñi. Jeova ejel̦ã ewi joñan maroñ ko ad kõnke Baibõl̦ eo ej ba bwe ‘ejel̦ã wãween kõm̦anm̦an kõj im Ej keememej bwe kõj bũñal.’—Sam 103:14.
15. Etke jejel̦ã bwe unin an Jeova letok kien ko ñan kõj ej kõnke ekõn̦aan jipañ kõj?
15 Kien ko an Jeova rejjab eddo ñan jidik. Ilo m̦ool, kien kein aolep rej jipañ kõj bwe en em̦m̦anl̦o̦k wãween ad mour. (Aiseia 48:17) Moses ear make kile men in ilo an kar ba ñan Ri Israel ro: “Jeova ear jiroñ kõm bwe jen kõm̦m̦an kien kein otemjej, im mijak Jeova ad Anij, ñan ad jeraam̦m̦an iien otemjej, bwe En kõjparok kõj.” (Duteronomi 6:24) Jejel̦ã bwe unin an Jeova letok kien ko ñan kõj ej kõnke ekõn̦aan jipañ kõj ñan indeeo. Jeova eban kar kakien kõj bwe jen kõm̦m̦ani men ko me renaaj kajorrããn ak ko̦kkure kõj make. Jeova ejel̦ã ta men ko rem̦m̦an ñan kõj, kõnke ej Anij in mãlõtlõt. (Rom 11:33) Bareinwõt, wãween eo el̦aptata ippãn Jeova ej yokwe. (1 Jon 4:8) Aolep men ko Jeova ej ba im kõm̦m̦ani rej itok jãn yokwe. Unin an letok aolep kien ko ñan armej ro doon ej kõnke ej yokwe er.
16. Meñe kõj ri jerawiwi im jej mour ilo juon lal̦ enana, etke jemaroñ tiljek wõt im pokake Jeova?
16 Meñe kien ko an Jeova rem̦m̦an ñan kõj, ejjab mel̦el̦ein bwe enaaj pidodo ñan pokaki aolep iien. Jej aikuj kate kõj bwe jen jab l̦orak ilo menin kapo ko an jukjuk im pãd in enana me “ej pãd ium̦win pein Ri Nana eo.” (1 Jon 5:19, UBS) Bareinwõt, jej aikuj keememej bwe kõj ri jerawiwi. Kõn men in, emaroñ pidodo ad rupe kien ko an Anij. (Rom 7:21-25) Bõtab, yokwe eo ad ñan Jeova enaaj jipañ kõj bwe jen tiljek wõt ñane. Jeova ej kajeraam̦m̦an aolep ro me rej kam̦ool aer yokwe ilo aer pokake. Ej lel̦o̦k kajoor eo an “ñan ro rej pokake E.” (Jerbal 5:32) Kajoor in an Anij ej jipañ kõj bwe jen kwal̦o̦k yokwe, lañlõñ, aenõm̦m̦an im wãween ko jet me remaroñ jipañ kõj bwe jen pokake wõt Anij.—Galetia 5:22, 23.
17. Ta ko jenaaj etali ilo naaj bok in? Ta ko jej aikuj keememeji?
17 Ilo naaj bok in, jenaaj etale ewi wãween jemaroñ mour ekkar ñan naan in kakapilõk ko an Jeova jãn Baibõl̦ eo. Jenaaj bar katak kõn ta ko jej aikuj kõm̦m̦ani bwe jen kam̦õn̦õn̦õik bũruon Jeova ñe jej kõm̦m̦ani pepe ko ad kajjojo raan. Jej aikuj keememej bwe Jeova ejjab iuun kõj bwe jen pokake kien im naan in kakapilõk ko an. Jeova ekõn̦aan bwe jen m̦õn̦õn̦õ in pokake kõn aolepen bũruod. Jen jab mel̦o̦kl̦o̦k bwe Jeova ej kajjitõk ippãd bwe jen mour ilo juon wãween me enaaj bõktok jeraam̦m̦an ñan kõj rainin im tõl kõj ñan mour indeeo ilo raan ko rej pãd im̦aan. Innem, jen keememej bwe ñe jej pokake Jeova kõn aolepen bũruod, jej kwal̦o̦k ñane bwe jej lukkuun yokwe e.
18. Ta eo jenaaj etale ilo katak eo tok juon?
18 Jeova ear letok juon menin letok ñan jipañ kõj jel̦ã ta men ko rem̦m̦an im ta men ko renana. Jenaaj kõnono kake men in ilo naaj katak in tok juon.
a Jouj im lale Katak 6 ñan bõk mel̦el̦e ko jet kõn ewi wãween kwõmaroñ kããlõt menin kam̦õn̦õn̦õ ko me rekkar.
b Enjel̦ ro renana rar pokake ak ilo m̦akoko. Ke Jijej ear jiroñ er bwe ren diwõjtok jãn ippãn armej ro, jetõb rein renana rar kile joñan utiej eo an Jijej, im rar pokake, bõtab ilo m̦akoko.—Mark 1:27; 5:7-13, UBS.
c Naan in “eddo” ej bar wal̦o̦k ilo bok in Matu 23:4. Ej jitõñl̦o̦k ñan kien ko reddo me ri tõl in kabuñ ro an Ri Ju ro rar kõm̦m̦ani im lel̦o̦k ñan armej ro. Naan in ej bar mel̦el̦ein “lãj” ãinwõt an wal̦o̦k ilo Jerbal 20:29, 30. Kar kõjerbal naan in ñan jitõñl̦o̦k ñan ri jum̦ae ro me rar buñ jãn tõmak im rar kwal̦o̦k naan ko reriab im rar kõn̦aan tõlpiloik ro jet.