Ta Men eo Komin Wõjake!
‘Inem, bwe naj ein drein an men kein otemjej unlok, ta men eo komin wõjake ilo kõmõn wãnik im kabuñ rokwojarjar!’—2 PIT. 3:11.
1. Etke letter eo ken karuo an Piter ej juõn nan in rejañ ejejit ñõn dri Kristian ro ilo ran ko an?
KE DRI jilik Piter ear je letter eo an ken karuo, emwij an kar congregation in Kristian eo kijenmij iomin elap matõrtõr ko, bõtab men in ear jab kadriklok air kijejeto ak karumij air orlok. Inem Devil eo ear kajerbal bar juõn kõl me elõñ alen ear lo tõbrõk ilo ien ko mokta. Einwõt an kar Piter kwalok kake, Setan ear kajeoñ in kokkure armij ro an Anij ikijen dri kaki ro rewan, ro me “mejeir r’obrõk kin lũñ” im “burueir re minene kin ankwõnak.” (2 Pit. 2:1-3, 14; Jud 4) Eñin unin letter eo ken karuo an Piter ej juõn nan in rejañ ñõn dri Kristian ro bwe ren drebij wõt air tiljek.
2. Ta eo 2 Piter japter 3 ej konono kake, im ta kajitõk ko jej aikwij kajitõkin kij mõke?
2 Piter ear je: “Ij lemnak ejimwe bwe in kakememej kom kin men kein toan wõt aõ bed im mour. Ijelã bwe ejjab etto im inaj likit mour in, . . . Innem inaj kate iõ, bwe in lewõj juõn menin kakememej kom bwe komin kememej men kein ien otemjej elikin aõ mij.” (2 Pit. 1:13-15, UBS) Aet, Piter ear jela bwe mõtõn jidrik enaj mij, bõtab ear kõnan bwe armij ren kememej nan in kakememej ko an rekeie. Im emol, nan in kakememej kein an rar erom mõtõn Baibel eo im kij aolep jemaroñ riiti ranin. Ilo letter eo ken karuo an Piter, ilo japter 3 ej kaitoktoklimoer kinke ej konono kin “ran ko eliktata” an jukjuk im ber in im ien kokkure eo naj bõktok ion ilo kõkkar lõñ ko im lõl. (2 Pit. 3:3, 7, 10) Ta nan in kakabilek eo Piter ej letok ñõn kij? Ewi wãwen ar jerbale nan in kakabilek in enaj jibõñ kij ñõn bõk buñburu eo an Jeova?
3, 4. (a) Ta ennan eo ekairujruj Piter ear kwalok kake, im ta nan in kakkil eo ear letok? (b) Ta point ko jilu jenaj etali?
3 Elikin an kar Piter konono kin jeebeplok eo an lõl in an Setan, ear ba: ‘Ta men eo komin wõjake ilo kõmõn wãnik im kabuñ rokwojarjar!’ (2 Pit. 3:11, 12) Ilo mol, ennan in an Piter ejjab juõn kajitõk ak ej juõn ennan ekairujruj. Ear jela bwe ro wõt im rej kõmõnmõn ankilan Jeova im rej kwalok karkar ko Ej buñburuen kaki renaj ellã im mour jen “ran in kwi” eo me enaj itok. (Ais. 61:2) Kin men in, dri jilik in ear bar ba: “Inem komeo, ro jitenburu, bwe kom jela mokta kin men kein, komin lale ñe [dri kaki ro rewan] kab bõklok kom kin bwir an ro renana, im kom buñ jen ami bin.”—2 Pit. 3:17.
4 Einwõt juõn ian ro im ‘rejela mokta’ kin men ko renaj walok, Piter ear jela bwe ilo ran ko eliktata dri Kristian ro renaj laptata air aikwij ekil wõt bwe ren maroñ drebij wõt air tiljek. Tokelik, dri jilik Jon ear kemelele ilo alikar kin unin air aikwij kõmõne men in. Ilo juõn vis̃õn, ear lo ien eo kar jolõltak Setan jen lõñ im ‘illu eo an elap’ nae “ro rej kejbãrok kien ko an Anij, im kennan an Jisõs ibeir.” (Rev. 12:9, 12, 17) Dri kabit ro im ‘s̃ip ro jet’ mõtair me rej jimor tiljek ñõn Anij renaj bõk anjo ion Setan. (Jon 10:16) Ak ta kin kij kajjojo? Jenaj ke drebij wõt ar tiljek? Jenaj bõk jibõñ ñõn kõmõne men in elañe jej kate kij ñõn (1) kadrek karkar ko karkarin Anij, (2) drebij wõt ar erreo ilo kõniek, ilo mour in Kristian eo ar im en ejelok notar, im (3) bõk lemnok eo ejime kin melejoñ ko. Jen etali point kein.
Kadrek Karkar ko Karkarin Anij
5, 6. Ta karkar ko jej aikwij kate kij ñõn kadreki, im etke men in ej aikwij ar “kanuij kate” kij?
5 Ilo jinoin letter eo an Piter ken karuo, ear je: “Komin kanuij kate kom, im ilo ami tõmak komin kõke emõn; im ilo ami emõn, jelalokjen; im ilo ami jelalokjen, jadõr; im ilo ami jadõr, kijenmij; im ilo ami kijenmij, wãnik; im ilo ami wãnik, joij ñõn dron; im ilo ami joij yokwe. Bwe elañe men kein rej ami im lõñlok, rej kõmõn bwe komin jab jowõn ak jowa ñõn jela ar Iroij Jisõs Kraist.”—2 Pit. 1:5-8.
6 Emol, jej aikwij “kanuij kate” kij ñõn bõk kwonad ilo makõtkit ko me rej jibõñ kij ñõn kadrek karkar ko karkarin Anij. Ñõn wanjoñok, jej aikwij kate kij ñõn ber ilo aolep kwelok ko, riit Baibel ran otemjej, im drebij juõn schedule emõn ñõn katak Baibel iber mõke. Bwe Ien Kabuñ an Baamle eo en keini an walok im en juõn ien ekalõñliñ im or tokjen, ej aikwij ar kate kij im kõmõn juõn karõk emõn. Bõtab ñe jej jino iminene in kõmõni men kein, enaj birurulok ar kõmõni mõnit kein remõn, elaptata ñe jej bõk tokjen ko remõn jeni.
7, 8. (a) Ta men ko jet rar ba kin Ien Kabuñ an Baamle eo? (b) Ewi wãwen kwoj bõk tokjen jen ien kabuñ an baamle eo am?
7 Ikijen karõk eo kin Ien Kabuñ an Baamle eo, juõn sister ear je: “Ien Kabuñ an Baamle eo ej kõmõn bwe jen maroñ katak kin elõñ katak ko.” Bar juõn ear ba: “Ilo mol, iar jab kõnan bwe Congregation Book Study eo en jemlok. Ear kwelok eo emõntata iba. Ak kiõ, ke kimij kõmõne Ien Kabuñ an Baamle eo, ij kile bwe Jeova ejela ta eo jej aikwiji im ñãt eo jej aikwiji.” Bõr eo an juõn baamle ear ba: “Ien Kabuñ an Baamle eo elap an jibõñ kim. Ej juõn ien elap an emõn kinke katak ko kimro ej katak kaki rej lukkun jejit ñõn aikwij ko amro einwõt dri belele ro! Kimij kile an emõnlok wãwen amro kwalok karkar ko karkarin Anij, im elaplok amro lo lõñliñ ilo jerbal in kwalok nan.” Bar juõn bõran baamle ear ba: “Elap an ajiri ro nejiõ mõnõnõ in mõke kõmõn etale kin katak ko kinke elõñ men ko rej katak kaki. Karõk in ej kalaplok am liki bwe Jeova ejela kin inebata ko am im ej uaki jar ko am.” Kwoj ke bõk ejja iñjake in wõt kin menin letok in emõn jen Anij?
8 Kwon jab kõtlok bwe men ko rejjab aurõk ren kautameik ien kabuñ an baamle eo. Ruo dri belele rar ba, “Aolep Taije ilo wik ko emen rej kab motlok, juõn men ear walok ilo baamle eo am me mõtõn wõt jidrik ear kabwijrõk kim jen am katak, bõtab kimar jab kõtlok bwe men in en kautameik kim.” Bwelen jet ien kwonaj aikwij kõmõn oktõk ilo schedule eo am. Mekarta, kwon kate yuk ñõn jab jolok Ien Kabuñ an Baamle eo, meñe iomin juõn wõt wik!
9. Ewi wãwen an kar Jeova kakajur Jeremaia, im ta eo jemaroñ katak jen joñok in an?
9 Dri kanan Jeremaia ej juõn joñok emõn ñõn kij. Ear aikwiji nan in rejañ ko Jeova ear lilok ñõn e im ear lap an kamolol kin men in. Nan kein rar kamaroñ e ñõn kwalok nan ilo kijenmij iben armij ro rejjab kwalok air itoklimo. Ear ba, “Nan ko am [Jeova] rej urur einwõt kijeek ilo buruõ im ilo bukuddriũ. Imõk in drebiji, im iban bed kaki.” (Jerm. 20:8, 9, UBS) Nan ko an rar bareinwõt jibõñ e ñõn kijenmij iomin ien ko rebin me rar jemlok ilo jeebeplok eo an Jerusalem. Ranin, eor iber likieo in Nan eo an Anij, Baibel eo. Ñe jej lukkun etale Nan eo an Anij im bõk lemnok eo An kin men ko, inem einwõt Jeremaia, jenaj maroñ kijenmij ilo lõñliñ ilo jerbal in kwalok nan, tiljek wõt iomin melejoñ ko, im drebij wõt ar erreo ilo kõniek im ilo mour in Kristian eo ar.—Jem. 5:10.
En “Ejelok Ami Mãr ak Notami”
10, 11. Etke jej aikwij kanuij kate kij bwe en ‘ejelok ar mãr ak notar,’ im ta eo men in ej aikwij ar kõmõne?
10 Einwõt dri Kristian ro, jejela bwe jej mour ilo ran ko eliktata. Kin men in, jejjab bwilõñ kin an lõl in lukkun mad kin men ko Jeova ej kitõtõiki, einwõt kibbon, mour in ejej, im lej. Ilo tukaru, jemaroñ kwalok kin kõl eo Setan ej kajerbale ilo wãwen in: ‘Elañe jejjab maroñ kamijõk dri korijer ro an Anij, bwelen jemaroñ kõmõn bwe ren bo ilo mõnit ko retton.’ (Rev. 2:13, 14) Kin men in, jej aikwij bõk ñõn buruer nan in rejañ eo an Piter: “Komin kate kom bwe En lo kom ilo ainemõn im ejelok ami mãr ak notami iman mejen.”—2 Pit. 3:14.
11 Ilo nan ko an itulõñ, Piter ear eliji nan in rejañ eo an kar mokta ke ear ba “komin kanuij kate kom.” Alikar, Jeova, eo ear kakõrmole Piter ñõn an je nan kein, ejela bwe jej aikwij kate kij bwe en ‘ejelok ar mãr ak notar’ kin men ko rekajõjõ ilo lõl in an Setan. Ar kate kij ej kitibuj ar kejbãrok bwe kõnan ko renana ren jab anjo ion buruer. (Riit Jabõn Kennan Ko 4:23; Jemes 1:14, 15.) Ej bareinwõt kitibuj ar jutõk bin nae ro rej bwilõñ kin wãwen mour in Kristian eo ar im rej “konono nae [kij] kake.”—1 Pit. 4:4.
12. Ta kalimur eo jej lo ilo Luk 11:13?
12 Kin ar jab wãppen, ejjab biruru ñõn ar kõmõne men eo ejime. (Rom 7:21-25) Jemaroñ kejatrikrik ñõn lo tõbrõk elañe jej reilok ñõn Jeova, eo ej mõnõnõ in letok kajur eo an ñõn ro rej kajitõk iben kin juõn buru emol. (Luk 11:13) Inem, kajur in an Anij ej jibõñ kij kadrek karkar ko me Anij ej buñburuen kaki im ñõn kijenmij iomin menin kabo ko jej jelmae ilo mour im bareinwõt melejoñ ko me remaroñ laplok wõt ke ran eo an Jeova ej ebaktok.
Kõtlok bwe Melejoñ ko Ren Kakajur Yuk
13. Ñe jej iion melejoñ ko, ta eo enaj jibõñ kij ñõn kijenmij?
13 Toõn wõt ar mour ilo jukjuk im ber in, aolep ien jenaj iion elõñ kain melejoñ ko. Bõtab jen am buromõj im ebwer, etke kwojjab watõk melejoñ ko einwõt juõn ien emõn ñõn am kamol yokwe eo am ñõn Anij im kakajur tõmak eo am ilo e im Nan eo an? Dri jilik Jemes ear je: “Ro jãtiõ, komin likit e men in lõñliñ otemjej ñe melejoñ kaju wãweir rej kabol kom; Bwe kom jela men in kamol ami tõmak ej jerbale kijenmij.” (Jem. 1:2-4) Bareinwõt, kememej bwe “[Jeova] e jela kijkan an kõtlok ro remõn jen men in kabo.”—2 Pit. 2:9.
14. Ewi wãwen joñok eo an Josep ej kakajur yuk?
14 Lemnok kin joñok eo an leo nejin Jekõb etan Josep, eo lõmaro jein rar wiakake e einwõt juõn dri kamakoko. (Jen. 37:23-28; 42:21) Josep ear ke luji tõmak eo an kin an kar iione men in elap an nana? Ear ke illu iben Anij kin an kar kõtlok bwe men in enana en walok ñõn e? Baibel eo ej kalikar bwe ear jab! Bõtab, men in ejjab jemlokõn melejoñ ko Josep ear iioni. Tokelik, kar naruõn bwe ear kajeoñ in kokkure juõn kõra im kin men in ear kalbuj. Bõtab, ear drebij wõt an tiljek ñõn Anij. (Jen. 39:9-21) Ear kõtlok bwe melejoñ ko ren kakajur e, im kin men in ear lap an jerammõn.
15. Ta eo jemaroñ katak jen joñok eo an Neomai?
15 Emol, melejoñ ko remaroñ kaburomõj kij ak kõmõn bwe jen bãrok. Bwelen jet ien Josep emaroñ kar bõk iñjake in. Bõtab, jet dri korijer ro retiljek an Anij emol air kar bõk iñjake in. Lemnok kin Neomai, eo ear mij leo iben im lõmaro ruo nejin. Ear ba: “Komin jab naeta Neomai, komin likit eta Mera [melelen “Meo”]; bwe Eo Ekajur potata E ar kõmõn men eo e kanuij meo ñõn iõ.” (Rut 1:20, 21) Jemaroñ melele kin unin ear eindrein wãwen an kar Neomai lemnok. Bõtab, einwõt Josep, ear jab luji tõmak im kõtan eo an iben Anij im ear drebij wõt an tiljek. Kin men in, Jeova ear kejerammõn e. (Rut 4:13-17, 22) Bareinwõt, ilo Paredais eo ion lõl ej berotok, Jeova enaj jolok aolep jorran ko rar itok jen Setan im lõl eo an enana. “Ejjelok en enaj kememeji men ko rar walok ilo ien ko rej motlok.”—Ais. 65:17, UBS.
16. Ta lemnok eo jej aikwij bõke kin jar, im etke?
16 Jekron ta melejoñ ko jej iioni, ar jela bwe ien otemjej Anij ej yokwe kij enaj jibõñ kij ñõn kijenmij wõt. (Riit Dri Rom 8:35-39.) Meñe Setan ejamin bwijrõk jen an kajeoñ in kabwer kij, ak ejamin lo tõbrõk elañe ej ‘jime wõt ar lemnok’ im jej “jadõr im jar.” (1 Pit. 4:7) Jisõs ear ba: “A komin ekil im jar [ak akwelap, NW] ien otemjej, bwe komin maroñ in ko jen men otemjej men ko re naj walok, im bwe komin jutõk iman mejen Nejin armij.” (Luk 21:36) Ilo ijin Jisõs ej kajerbale nan eo “akwelap,” eo ej juõn wãwen jar ej itok jen buruer. Ilo an rejañ kij bwe jen akwelap ilo jar, Jisõs ear kalikar bwe eñin ej ien eo ñõn ar lukkun lemnok kin ber eo ar iben im iben Jemen. Ro wõt im emõn ber eo air iben Jeova im Jisõs renaj bõk kejatrikrik eo ñõn ellã im mour jen ran eo an Jeova.
Kwon Boub Wõt ilo Jerbal eo an Jeova
17. Elañe kwoj kwalok nan ilo juõn jikin ebin ñõn kwalok ie, ewi wãwen kwomaroñ bõk tokjen jen joñok eo emõn an dri kanan ro etto?
17 Ar bõk kwonad ilo makõtkit ko rej ekkejellok iben kabuñ eo ar ej kaemololoik kij. Men in ej kakememej kij kin nan ko an Piter: ‘Ta men eo komin wõjake ilo kõmõn wãnik im kabuñ rokwojarjar!’ (2 Pit. 3:11) Men eo elaptata ian kõmõn ko rewãnik ej jerbal eo ñõn keañ kin nuuj eo emõn. (Matu 24:14) Emol, ilo jet jikin ko emaroñ bin ñõn ar kwalok nan ie, bwelen kin an armij ro jab itoklimo, kin air jumae, ak kin an lap air mad kin wãwen mour jen ran ñõn ran. Dri korijer ro an Jeova ilo ien ko etto rar bareinwõt jelmae ejja wãwen kein. Ak rar jab kõtlok bwe men kein ren kabwer ir, jen an eindrein “ear jab jemlok” air jeblak iben armij ro kin ennan eo an Anij. (2 Kron. 36:15, 16; riit Jeremaia 7:24-26, UBS.) Ta eo ear jibõñ ir ñõn kijenmij? Rar watõk jerbal eo air ekkar ñõn lemnok eo an Jeova im jab lemnok eo an lõl in. Bareinwõt, rar watõke juõn jerammõn elap ñõn jutõk kin etan Anij.—Jerm. 15:16, UBS.
18. Ewi wãwen an naj jerbal in kwalok nan kin Ailiñ eo kaibujuij etan Anij ilo ran ko renaj itok?
18 Kij bareinwõt jej bõk jerammõn eo ñõn keañ kin etan Jeova im karõk eo an. Lemnok kin men in: Tokjen ar kõmõne jerbal in kwalok nan eo, dri kijirãt ro an Anij rejamin naj maroñ ba bwe ejelok juõn ear jiroñ ir kin e im karõk eo an ñe enaj bõktok ran eo an elap. Emol, einwõt Pero ilo ien ko etto, renaj jela bwe Jeova eo ej emakõt nae ir. (Ex. 8:1, 20; 14:25) Ilo ejja ien eo wõt, Jeova enaj koutiej dri korijer ro an retiljek ilo an lukkun kalikar bwe emol air kar jutõk kin etan.—Riit Ezekiel 2:5; 33:33.
19. Ewi wãwen ar maroñ kwalok bwe jekõnan kortokjen meanwõr eo an Jeova?
19 Ilo jemlokõnlok letter eo an ken karuo, Piter ear jeje ñõn dri tõmak ro mõtõn: “Komin watõk meanwõr an ar Iroij lomor.” (2 Pit. 3:15) Aet, jen wõnmanlok im kortokjen meanwõr eo an Jeova. Ewi wãwen? Ilo ar kadrek karkar ko rej kabuñburuen, kejbãrok wõt bwe en ‘ejelok ar mãr ak notar,’ bõk lemnok eo ejime kin melejoñ ko, im boub wõt ilo jerbal in kwalok nan kin Ailiñ eo. Ilo ar kõmõni men kein, jenaj bõk jerammõn ko rej ñõn indrio me rej ekkejel iben “lõñ ko rekãl im lõl ekãl.”—2 Pit. 3:13.
Kwoj Kememej Ke?
• Ewi wãwen ar maroñ kadrek karkar ko karkarin Anij?
• Ewi wãwen ar maroñ kejbãrok wõt bwe en ‘ejelok ar mãr ak notar’?
• Ta eo jemaroñ katak jen Josep im Neomai?
• Etke ej juõn jerammõn elap ñõn ar bõk kwonad ilo jerbal in kwalok nan?
[Pija ilo peij 9]
Ta eo enaj jibõñ kom lõmaro dri belele ñõn kadrek karkar ko karkarin Anij ibemi im iben baamle eo ami?
[Pija ilo peij 10]
Ta eo jemaroñ katak jen wãwen an kar Josep kijenmij iomin melejoñ ko?