Wakat La Wakat Sẽn-ka-saabo:Bõe la d sɩd mi ne bãmb wɛɛngẽ?
“WAKATÃ wõnda a yaa ninsaalbã sẽn vɩɩmd n yã yel-solemd sẽn yɩɩdã a yembre,” woto la ãnsikolopedi a yembr togs-yã. N-yẽe, wilg wakat võor tɩ yɩ nana yaa bũmb sẽn pa tõe la bala. D tõe n yeelame tɩ wakatã “loogdame,” “kẽngdame,” “zoetame,” la tɩ tõnd menga kẽnda “wakatã sẽn zoetã” pʋgẽ. La d sɩd pa mi d sẽn gomd bũmb ning yellã ye.
B wilga wakat võor wala “yɛl a yiib sʋk zãrmã.” La, d sẽn vɩɩmd n yã bũmb ninsã wõnda b togsda tõnd tɩ wakat pa loe ne yɛl ye. Bũmb zĩnd t’a pa zĩnd me a kẽndame. Filozof a yembr togsame tɩ wakat sɩd kae ye, la yaa bũmb b sẽn mamsd bala. D sẽn vɩɩmd n yã bũmb nins fãa wã tõe n yɩɩ d tags zaalgã zug yẽbgr mamsg bal bɩ?
Biiblã tagsg ne wakatã
Biiblã pa kõt wakatã võor wilgr ba a yembr ye, tɩ woto kɩtdẽ tɩ wõnda a yɩɩda ninsaal võor-wʋmbã tõog zãnga. Yaa wala sa-gãongã sẽn yadgã sẽn ka saabã, t’a võorã wʋmb ne tõnd me yaa toogã. Vẽenega, wakatã yaa yɛl nins Wẽnnaam a ye bal sẽn tõe n wʋm a võor zãngã a ye, bala yẽ a ye bal n “yaa Wẽnnaam wakat sẽn ka sɩngr n tɩ ta wakat sẽn ka sɛɛbo.”—Yɩɩl Sõamyã 90:2.
Baa Biiblã sẽn pa wilgd wakatã võorã, a gomda wakat yell wala yel-sɩda. Pipi, Biiblã togsd-d lame tɩ Wẽnnaam naana “vẽnegdse”: wĩndgã, kiuugã la ãdsã, wala wakat kõtba, tɩ “yɩ bãn wakat dãmb yĩnga la rasem ne yʋʋm yĩnga.” Yɛl wʋsg sẽn be Biiblã pʋgẽ wã lugla kãn-kãe wakatã pʋgẽ. (Sɩngre 1:14,NW; 5:3-32; 7:11, 12; 11:10-32; Yikri 12:40, 41) Biiblã ye gomda wakatã yell wala bũmb d sẽn segd n tʋm ne yam sẽn na yɩl n paam Wẽnnaam barkã wakat sẽn ka sɛta, paam vɩɩm sẽn-kõn-sa saagrã.—Efɛɛz rãmba 5:15, 16.
Vɩɩm sẽn-kõn-sa wã, zemsame bɩ?
Mak n sɩd na n bãng wakatã sẽn ya a soabã sã n sãamd sũuri, sã n yaa ne neb wʋsgo, vɩɩm sẽn-kõn-sa tagsgã bɩ vɩɩmd wakat sẽn ka sɛta yaa yel-gĩtem n yɩɩda. Bʋʋm a yembr sẽn kɩt tɩ yaa woto wã tõe n yaa tɩ tõnd sẽn vɩɩmd n yã sẽn tɩ loe wakatã yaa rogem, bɩʋʋngo, kʋʋlem la kũum wakat fãa. Woto, d wat n neeme tɩ wakatã loogr ne kʋʋlmã meng tũuda taaba. Ne neb wʋsgo, tall tags-zẽng wõnda a kɩɩsda wakatã võor menga. ‘Bõe yĩng tɩ ninsaalbã segd n yɩ toor ne bõn-vɩɩlɩ a taabã sã n yaa ne kʋʋlmã wɛɛngẽ?’, woto la b tõe n sʋke.
B sẽn nong n yĩmd bũmb ning tags-kãng wɛɛngẽ wã yaa tɩ ninsaalbã zoe n yaa toor ne naaneg a taabã zĩis wʋsg pʋsẽ. Wala makre, rũmsã pa tar yam n tõe n tags wa ninsaalbã ye. Baa ne b sẽn yet fãa rẽ wɛɛngẽ wã, rũmsã pa tagsd n maand bũmb n yɩɩd b rog-ne-yamã sẽn wilgd-b sorã ye. B pa tar n na n naan bũmb a rasãndlmã yĩng bala, bɩ tõog sẽn na n wilg nonglem la naneb wa ninsaalbã ye. B sã n kõo ninsaalbã zʋgd la tõod wʋsg sẽn na yɩl tɩ vɩɩmã tall võore, bõe yĩng tɩ b pa tõe n kõ-b yõ-wook n paase, sã n wa yaa vɩɩmã meng wɛɛngẽ?
Sẽn paase, pa lingr tɩ tɩɩs kẽer sẽn pa tõe n tagsã vɩ yʋʋm tusa tɩ ninsaalb sẽn tar yamã yaool n vɩ yʋʋm 70 bɩ 80 bal sã n pʋɩ tɩ zems sɩda? Rẽ yĩnga, pa lebend tɩ kuy sẽn pa tõe n naan bõn-yood sẽn be rasãndã tõe n vɩɩmd tɩ yɩɩg yʋʋm 200, tɩ ninsaalb ne b sẽn paam tõod kãensa hal wʋsgã, vɩ tɩ pa tat bãmb rẽndã sẽn pʋɩ-sʋk mengã?
Baa ne ninsaal sẽn pa tõe n wʋm wakatã la wakat sẽn ka saabã võor zãnga, vɩɩm sẽn-kõn-sa kãabgã ket n yaa saagr sẽn yẽbg kãn-kãe Biiblã zugu. Biiblã pʋgẽ gomd sẽn yaa “vɩɩm sẽn-kõn-sa” wã pukda sẽn ta naoor 40 la bala. La Wẽnnaam daabã sã n yaa tɩ ninsaalb segd n vɩɩmda wakat fãa, bõe yĩng t’a ket n nan pa pidsi? Sʋk-kãngã na n paama leokr sõsg ning sẽn pʋgda pʋgẽ.