“Wanifa po filufilu oukalele woye”
“Wanifa nawa oshilongayakulo shoye.”—2 TIMOTEUS 4:5.
1, 2. Nonande Ovakriste aveshe ove li ovaudifi vevangeli, oshike osho ovakulunhuongalo va teelelwa pamishangwa va ninge?
MBELA ou li omuudifi wOuhamba? Ngeenge osho, pandula Jehova Kalunga omolwoufembanghenda oo ukumwifi. Mbela ou li omukulunhuongalo meongalo? Oo ou li oufembanghenda wa wedwa po wa dja kuJehova. Ndele katu na nande okudimbwa kutya, kutya nee ehongo lomounyuni ile ounghulungu wokupopya itai ningi nande oumwe womufye a kale a wana okukala omukalele ile omupashukili meongalo. Jehova oye te tu ningi tu kale twa wana okukala ovakalele, nomolwaasho vamwe vomovalumenhu mokati ketu ova wanifa po oiteelelwa yopamishangwa nove na oufembanghenda wokukala ve li ovapashukili.—2 Ovakorinto 3:5, 6; 1 Timoteus 3:1-7.
2 Ovakriste aveshe ve liyandja ohava longo oilonga yokuudifa evangeli, ndele ovapashukili ile ovakulunhuongalo ova pumbwa unene tuu okutula po oshihopaenenwa shiwa moukalele. Ovakulunhuongalo “ava ve li moshilonga shondjovo ndee tava longo” ohava konekwa kuKalunga naKristus nosho yo kEendombwedi daJehova dikwao. (1 Timoteus 5:17; Ovaefeso 5:23; Ovaheberi 6:10-12) Meenghalo adishe, omahongo ovakulunhuongalo oku na okukala a koshoka pamhepo, omolwaasho omuyapostoli Paulus a lombwela omupashukili Timoteus a ti: “Otape uya efimbo vo tava kenyanana elongo la yuka, ndelenee opauhalu wavo otave ke likongela ovalongi ngaashi omatwi avo taa nyuwa. Nomatwi avo otave a pilike koshili, ndee tava pwilikine eengano. Ndelenee ove kala omulidiliki moinima aishe, humbata oudjuu, longa oshilonga shomuudifi wevangeli, wanifa [po filufilu oukalele woye, NW].”—2 Timoteus 4:3-5.
3. Oshike sha pumbwa okuningwa opo omahongo oipupulu a ha tule moshiponga oupamhepo weongalo?
3 Opo a kwashilipaleke kutya omahongo oipupulu itaa tula oupamhepo weongalo moshiponga, omupashukili oku na okutwa kumwe nomayele aPaulus taa ti: “Kala omulidiliki moinima aishe, . . . wanifa nawa oshilongayakulo shoye.” (2 Timoteus 4:5) Heeno, omukulunhuongalo okwa pumbwa ‘okuwanifa po oukalele waye filufilu.’ Oku na oku u wanifa po filufilu ile pauyadi. Omukulunhuongalo oo ha wanifa po oukalele waye filufilu oha yandje elitulemo liwa koinakuwanifwa yaye aishe noita efa sha inashi longwa ile e shi longe ondjilakati. Omulumenhu a tya ngaho oku li omudiinini nokuli nomoinima inini.—Lukas 12:48; 16:10.
4. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu wanife po oukalele wetu filufilu?
4 Okuwanifa po filufilu oukalele wetu ihaku pula alushe efimbo lihapu, ndele ohaku pula okulongifa nawa efimbo. Okuninga oinima pe he na okufaula otaku dulu okukwafela Ovakriste aveshe va wanife po oinima moukalele. Opo a longife efimbo lihapu moilonga yomomapya, omukulunhuongalo okwa pumbwa okuliunganeka nawa opo a kale nelandulafano li li pandjele nokutala kutya oilonga ilipi e na okuyandja po nonghee e na oku shi ninga. (Ovaheberi 13:17) Doshili, omukulunhuongalo e shii okufimanekwa oha kufa yo ombinga, ngaashi Nehemia oo a li a kufa ombinga mokutungulula omakuma aJerusalem. (Nehemia 5:16) Ovapiya vaJehova aveshe ove na okukufa ombinga alushe moilonga yokuudifa Ouhamba.—1 Ovakorinto 9:16-18.
5. Otu na okukala tu udite ngahelipi shi na sha noukalele?
5 Kashi fi tuu oshilonga shihafifa osho tu na tu li ovaudifi vOuhamba oo wa dikwa po meulu! Doshili, otwa pandula oufembanghenda wetu wokukala hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa onghundana iwa mounyuni aushe fimbo exulilo inali uya. (Mateus 24:14) Nonande inatu wanenena, ohatu dulu okuladipikwa keendjovo daPaulus tadi ti: “Emona tuu eli [loukalele] hatu li kwatele moitoo yedu, opo ouyadi weenghono u kale waKalunga, ndele u ha monike tau di mufye vene.” (2 Ovakorinto 4:7) Heeno, ohatu dulu okulonga oshilonga sha wapala, ndele okeenghono nokounongo ashike oo wa yandjwa kuKalunga.—1 Ovakorinto 1:26-31.
Natu limonikile oshinge shaKalunga
6. Ekondjifafano lilipi la li pokati kaIsrael shopambelela naIsrael shopamhepo?
6 Paulus okwa popya shi na sha nOvakriste ovavaekwa ta ti kutya Kalunga oye “e tu [ninga tu kale twa wana okukala, NW] ovayakuli vehangano lipe.” Omuyapostoli okwa kondjifafanifa ehangano lipe olo la ningwa naIsrael shopamhepo okupitila muJesus Kristus nehangano likulu lOmhango olo la ningwa naIsrael shopambelela okupitila muMoses. Paulus okwa weda ko kutya eshi Moses a londoloka komhunda yaSinai e na oipelende i na Oipango Omulongo, oshipala shaye okwa li sha vema neenghono ndele Ovaisrael inava dula okutala ko kusho filufilu. Ndele konima yefimbo opa ningwa sha sha kwata moiti unene molwaashi “omadilongo avo [okwa li] a kukutikwa” nomitima davo oda li da uvikwa noshiuvikilifo. Ndele ngeenge ovanhu tava alukile kuJehova ve liyandja nomutima aushe, oshiuvikilifo otashi kufwa ko. Mokutwikila ko, Paulus okwa popya shi na sha noukalele oo wa pewa ovo ve li mehangano lipe a ti: “Atushe ava hatu tale noipala ya tuvikululwa [otwa fa oshitengelelo tashi limonikila oshinge shOmwene, OB-1986].” (2 Ovakorinto 3:6-8, 14-18; Exodus 34:29-35) “Eedi dimwe” daJesus kunena nado odi na yo oufembanghenda wokukala tadi limonikila oshinge shaJehova.—Johannes 10:16, OB-1954.
7. Ongahelipi ovanhu tava dulu okulimonikila oshinge shaKalunga?
7 Ongahelipi ovanhu ovalunde tava dulu okukala tave limonikila oshinge shaKalunga, ngeenge kape na omunhu ta dulu okutala oshipala shaye ndele ta kala nomwenyo? (Exodus 33:20) Kakele koshinge shaJehova, ope na yo elalakano laye loshinge lokuyukipalifa ounamapangelo waye okupitila mOuhamba waye. Oshili i na sha nOuhamba oi li imwe ‘yoilonga inene yaKalunga’ oyo ya hovela okuudifwa kwaavo kwa li va tililwa omhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P. (Oilonga 2:11) Kewiliko lomhepo iyapuki, okwa li va dula okuwanifa po filufilu oukalele oo kwa li ve lineekelelwa.—Oilonga 1:8.
8. Shi na sha noukalele, Paulus okwa li a tokola toko okuninga shike?
8 Paulus okwa li a tokola toko okuhaefa sha shi mu kelele a ha wanife po oukalele waye filufilu. Okwa shanga a ti: “Eshi tu neyakulolonga eli [“oukalele ou,” NW] pafilonghenda olo twe li pewa, ihatu fi ounye, ndelenee otwa efa oinima aishe yohoni yomeholeko, ndele fye ihatu ende nekoto, ihatu endameke eendjovo daKalunga, ndelenee mokuholola oshili otu nelipopilo keliudo keshe lomunhu koshipala shaKalunga.” (2 Ovakorinto 4:1, 2) Oshili otai hololwa nouyelele wopamhepo otau tandavelifwa okupitila mwaasho Paulus a ifana “oukalele ou.”
9, 10. Otashi shiiva ngahelipi okulimonikila oshinge shaJehova?
9 Shi na sha nOdjo youyelele wopalutu nowopamhepo, Paulus okwa shanga a ti: “Kalunga ou a tile: Ouyelele nau minikile momulaulu, Oye tuu ou a minikila momitima detu, opo okushiiva kwoshinge shaKalunga ku tandavelife ouyelele, nokutya oshinge tuu osho tashi taima moshipala shaKristus.” (2 Ovakorinto 4:6; Genesis 1:2-5) Molwaashi otwa pewa oufembanghenda u he fi okuyelekwa wokukala ovakalele vaKalunga, natu kaleni twa koshoka opo tu kale ngaashi oitengelelo tai dulu okulimonikila oshinge shaJehova.
10 Oohandimwe ovo ve li momilaulu dopamhepo itava dulu okumona oshinge shaJehova ile nghee tashi limonikila muJesus Kristus, Moses Munene. Ndele tu li ovapiya vaJehova, ohatu mono ouyelele woshinge mOmishangwa nohatu minikile vamwe nao. Opo ovo ve li momilaulu dopamhepo paife va ye onhapo ehanauno, ova pumbwa ouyelele tau di kuKalunga. Onghee hano, tu na ehafo nouladi munene, ohatu dulika kelombwelo laKalunga lokweefa ouyelele u minikile momilaulu opo Jehova a fimanekwe.
Ouyelele weni nau minikile pomakonakonombibeli opeumbo
11. Jesus okwa popya shike shi na sha nokweefa ouyelele wetu u minikile, nonghedi imwe oilipi omo hatu dulu oku shi ninga moukalele wetu?
11 Jesus okwa lombwela ovashikuli vaye a ti: “Onye ouyelele wounyuni. Oshilando sha tungilwa komhunda itashi dulu okuhondama. Ngaashi olamba ihai temwa i tulwe koshi yoshimbale, ndelenee koshikwatelwalamba, ndee tai minikile aveshe ve li meumbo. Osho ngaha nouyelele weni nau minikile moipafi yovanhu, va mone oilonga yeni iwa nova hambelele Xo yeni meulu.” (Mateus 5:14-16) Elihumbato letu liwa otali dulu okuningifa vamwe va fimaneke Kalunga. (1 Petrus 2:12) Eembinga di lili noku lili doilonga yetu yokuudifa evangeli otadi tu pe eemhito dihapu opo ouyelele wetu u minikile. Elalakano letu limwe linene olo okuyandja ouyelele wopamhepo okudja mEendjovo daKalunga mokuninga omakonakonombibeli opeumbo taa pondola. Oyo oyo onghedi ya fimanenena yokuwanifa po oukalele wetu filufilu. Omaetepo elipi taa dulu oku tu kwafela tu ninge omakonakonombibeli oo taa kumu omitima daavo tava kongo oshili?
12. Ongahelipi ekonakono la pambafana noilonga yokuninga omakonakonombibeli opeumbo?
12 Okwiilikana kuJehova shi na sha noshinima osho otashi ulike kutya otwa halelela okuninga omakonakonombibeli. Otashi ulike yo kutya otu wete kutya osha fimana okukwafela vamwe opo va mone eshiivo lokushiiva Kalunga. (Hesekiel 33:7-9) Jehova ota ka nyamukula omailikano etu nokunangeka noupuna eenghendabala detu doudiinini moukalele. (1 Johannes 5:14, 15) Ndele ihatu ilikana ashike tu mone umwe opo tu ninge ekonakonombibeli lopeumbo. Konima eshi twa tameka ekonakono, eilikano nokudilonga shi na sha neemhumbwe dokondadalunde domukonakonimbibeli otai tu kwafele tu ninge ekonakono keshe monghedi i na omupondo.—Ovaroma 12:12.
13. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu ninge omakonakonombibeli opeumbo taa pondola?
13 Opo tu ninge omakonakonombibeli opeumbo taa pondola, otu na okulilongekidila nawa omhito keshe yekonakono. Ngeenge otu udite inatu wana, otashi dulu okukwafa okutala nghee omupashukili wEkonakono lEmbo lomEongalo ha kwatele komesho oshileshwa oshivike keshe. Omafimbo amwe ohatu dulu okuya novaudifi vOuhamba ovo ve na oidjemo iwa mokuninga omakonakonombibeli opeumbo. Doshili, oikala neenghedi daJesus Kristus dokuhonga oya wana unene tuu okukonakonwa kufye.
14. Ongahelipi hatu dulu okuhanga omutima womukonakonimbibeli?
14 Jesus okwa li a hafela okulonga ehalo laXe womeulu nosho yo okupopya navamwe shi na sha naKalunga. (Epsalme 40:9) Okwa li omunambili nokwa pondola mokuhanga omitima daavo kwa li tava pwilikine kuye. (Mateus 11:28-30) Onghee hano, natu kendabaleni tu hangeni omitima dovakonakonimbibeli vetu. Ngeenge otwa hala oku shi ninga, otwa pumbwa okulilongekidila ekonakono keshe tu na eenghalo dokondadalunde domukonakoni momadiladilo. Pashihopaenenwa, ngeenge oku li meputuko olo inali shiiva Ombibeli, otashi dulika tu na oku mu tomha a mone kutya Ombibeli oyoshili. Onghee hano osha yela kutya otu na okulesha omishangwa dihapu noku di yelifa.
Kwafela ovakonakoni va ude ko omafaneko
15, 16. (a) Ongahelipi hatu dulu okukwafela omukonakoni oo e he udite ko efaneko olo la longifwa mOmbibeli? (b) Oshike hatu dulu okuninga po ngeenge oshishangomwa shetu shimwe osha longifa efaneko olo lidjuu okuudiwa komukonakonimbibeli wonhumba?
15 Omukonakonimbibeli otashi dulika a kale e he udite ko efaneko lonhumba olo la longifwa mOmishangwa. Pashihopaenenwa, otashi dulika a kale e he udite ko osho Jesus a hala okutya eshi a popya shi nasha nokutula olamba koshikwatelo. (Markus 4:21, 22) Jesus okwa li ta popi shi na sha nolamba yomahooli yonale oyo ya li i na okalapi komolamba ka tema. Olamba ya tya ngaho oya li hai tulwa koshikwatelo she likalekelwa nokungaha okwa li hai dulu okuminikila opo i li meumbo. Okukonga ouyelele u na sha “nolamba” nosho yo “oshikwatelwalamba” moishangomwa ngaashi Insight on the Scriptures otaku dulu okukala kwa pumbiwa okuyelifa efaneko laJesus.a Ndele kashi na tuu ondjabi okuya kekonakonombibeli twe lilongekida nokuyandja eyelifo olo li uditiwe ko notali hafelwa komukonakoni!
16 Oshikwafifo shokukonakona Ombibeli otashi dulu okulongifa efaneko olo lidjuu okuudiwa ko komukonakoni wonhumba. Longifa efimbo oku li yelifa ile longifa efaneko limwe olo tali yelifa oshitwa osho tuu osho. Otashi dulika oshishangomwa otashi divilike kutya kaume kopahombo muwa nosho yo eenghendabala dokulongela kumwe oya fimana mohombo. Oku shi faneka, ouyelele otau dulu okuyukifwa komunhu oo te lishiki e kwetelele koshitenda, ndele te shi efa nokulineekela omudani mukwao e mu yakele. Okulongifa efaneko limwe vali, omhumbwe yakaume kopahombo muwa nosho yo eenghendabala dokulongela kumwe otai dulu okufanekwa konghedi oyo ovanailonga hava longele kumwe mokupaafana oipakete ngeenge tava helula ombautu.
17. Oshike hatu dulu okulihonga kuJesus shi na sha nomafaneko?
17 Okulongifa efaneko li lili otashi dulika ku pule okulilongekida komesho yefimbo. Ndelenee oyo oyo onghedi yokuulika kutya otu na ko nasha paumwene nomukonakonimbibeli. Jesus okwa longifa omafaneko e li paunafangwa opo a yelife oilihongomwa oyo idjuu. Eudifo laye lokOmhunda otali yandje oihopaenenwa yaasho, nOmbibeli otai ulike kutya omahongo aye okwa li e na oidjemo iwa kovapwilikini vaye. (Mateus 5:1–7:29) Jesus okwa yelifa nelidiiniko oinima omolwaashi okwa li e na ko nasha unene navamwe.—Mateus 16:5-12.
18. Oshike hatu ladipikwa tu ningi shi na sha nomishangwa odo da etwa moileshomwa yetu ndele inadi tofwa mo?
18 Okunakonasha navamwe kwetu otaku ke tu linyengifa tu va ‘tomhe nOmishangwa.’ (Oilonga 17:2, 3, OB-1986) Osho otashi pula okukonakona pamwe neilikano nokulongifa nawa oishangomwa oyo ya yandjwa okupitila ‘melenga lidiinini.’ (Lukas 12:42-44, OB-1954) Pashihopaenenwa, embo Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe ola tofa mo omishangwa dihapu.b Ndele omolwonhele oyo inai wana membo, dimwe oda etwa mo ashike. Pefimbo lekonakonombibeli, osha fimana okulesha nokuyelifa omishangwa dimwe odo da etwa mo ndele inadi tofwa mo. Doshili, ehongo letu ole likolelela kEendjovo daKalunga nodi na eenghono dinene. (Ovaheberi 4:12) Yukifa elitulemo kOmbibeli momukokomoko wekonakono keshe, to longifa luhapu omishangwa odo di li moutendo. Kwafela omukonakoni a mone kutya Ombibeli otai popi shike kombinga yoshinima shonhumba kondadalunde ile onghatu yonhumba. Kendabala oku mu yelifila nghee ta ka mona ouwa mokudulika kuKalunga.—Jesaja 48:17, 18.
Pula omapulo taa pendula omadiladilo
19, 20. (a) Omolwashike tu na okulongifa omapulo oo taa ningifa omunhu a popye etaleko laye ngeenge hatu ningi ekonakonombibeli lopeumbo? (b) Oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge oshikundafanwa shonhumba otashi pula ouyelele wa wedwa po?
19 Okulongifa omapulo noukeka kwaJesus okwa kwafela ovanhu va diladile. (Mateus 17:24-27) Ngeenge ohatu pula omapulo oo taa ningifa omukonakonimbibeli a popye etaleko laye ndele itae mu fifa ohoni, omanyamukulo aye otaa dulu okuholola osho ta diladila shi na sha noshinima shonhumba. Otashi dulika tu mone kutya oku na natango omataleko e he fi opamishangwa. Pashihopaenenwa, otashi dulika a itavela mOukwatatu. Etukulwa eti-3 lembo Eshiivo otali yelifa kutya oshitya “Oukwatatu” kashi mo nande mOmbibeli. Embo olo ola tofa mo nokuyandja omishangwa tadi ulike kutya Jehova okwa yooloka ko kuJesus nosho yo kutya omhepo iyapuki oyo eenghono daKalunga tadi longo, ndele kai fi omunhu. Okulesha nokukundafana omishangwa dOmbibeli odo otashi dulika shi kale sha wana. Ndele ongahelipi ngeenge opa pumbiwa shihapu? Otashi dulika konima yekonakono londjikilile tali landula, efimbo lonhumba otali dulu okulongifwa okuninga eenghundafana tadi kwafa di na sha noshikundafanwa osho, ngaashi sha kundafanwa moshishangomwa shonhumba shEendombwedi daJehova, ngaashi okabroshure Should You Believe in the Trinity? Konima yaasho, ohatu dulu okutwikila natango ekonakono hatu longifa embo Eshiivo.
20 Natu tye nee enyamukulo lomukonakoni kepulo olo la pula etaleko laye otali kumwifa ile tali nyemateke nokuli. Ngeenge okunwa omakaya ile oshikundafanwa shimwe shi lili tashi nyemateke osha kwatelwa mo, ohatu dulu okuninga eetepo kutya natu twikile nekonakono ndele hatu ka kundafana oshinima osho konahiya. Molwaashi otu shi shii kutya omukonakoni oha nu omakaya natango, otashi tu kwafele tu konge ouyelele wa nyanyangidwa oo tau dulu oku mu kwafela a ninge exumokomesho lopamhepo. Eshi hatu kendabala okuhanga omutima womukonakoni, ohatu dulu okwiilikana opo Jehova e mu kwafele a kule pamhepo.
21. Oshike tashi dulu okuningwa po ngeenge ohatu lundulula eenghedi detu dokuhonga omolweemhumbwe dokondadalunde domukonakoni?
21 Mokulilongekida nawa nonekwafo laJehova, nope he na omalimbililo ohatu ka dula okulundulula eenghedi detu dokuhonga opo di wapalele eemhumbwe dokondadalunde domukonakonimbibeli. Mokweendela ko kwefimbo, otashi dulika tu kale hatu dulu oku mu kwafela a kale nohole yomoule yokuhola Kalunga. Otashi dulika yo tu pondole moku mu kwafela a kale a fimaneka nokukala e na olupandu omolwehangano laJehova. Noita shi hafifa tuu ngeenge ovakonakonimbibeli tava dimine kutya ‘Kalunga oku li shili mokati ketu.’ (1 Ovakorinto 14:24, 25) Onghee hano, natu ningeni omakonakonombibeli taa pondola nokuninga keshe osho hatu dulu tu kwafele vamwe va ninge ovahongwa vaJesus.
Emona olo tu na okulenga
22, 23. Oshike sha pumbiwa ngeenge otwa hala okuwanifa po oukalele wetu filufilu?
22 Opo tu wanife po oukalele wetu filufilu, otu na okulineekela meenghono odo hadi yandjwa kuKalunga. Paulus okwa shangela Ovakriste ovavaekwa vakwao shi na sha noukalele a ti: “Emona tuu eli hatu li kwatele moitoo yedu, opo ouyadi weenghono u kale waKalunga, ndele u ha monike tau di mufye vene.”—2 Ovakorinto 4:7.
23 Kutya nee ovavaekwa ile “eedi dimwe,” otwa fa oiyuma yedu itatukedi. (Johannes 10:16, OB-1954) Ndelenee Jehova ota dulu oku tu pa eenghono odo twa pumbwa opo tu wanife po oilonga yetu nonande ope na omafininiko oo hae tu hange. (Johannes 16:13; Ovafilippi 4:13) Onghee hano, natu lineekele Jehova filufilu, twa lenga emona letu loilonga nokuwanifa po oukalele wetu filufilu.
[Omashangelo opedu]
a La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Ovakulunhuongalo otava dulu okuninga shike opo va wanife po oukalele wavo filufilu?
• Ongahelipi hatu dulu okuxwepopaleka omakonakonombibeli etu opeumbo?
• Oto ka ninga shike ngeenge omukonakonimbibeli ke udite ko efaneko lonhumba ile a pumbwa ouyelele wa wedwa po u na sha noshinima shonhumba?
[Efano pepandja 18]
Ovakulunhuongalo Ovakriste ohava hongo meongalo nohava kwafele okudeula ovaitaveli vakwao moukalele
[Efano pepandja 20]
Okuninga omakonakonombibeli opeumbo taa pondola oko onghedi imwe yokweefa ouyelele wetu u minikile