ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w06 6/1 ep. 24-28
  • ‘Hoololeni omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo’

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • ‘Hoololeni omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo’
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Ovaisrael ova li ve na emanguluko lokuninga omatokolo
  • Nghee hatu dulu okuninga ehoololo la yuka
  • ‘Shi shiivifileni ovana veni’
  • Onakuyiwa yoye oyi ikolelela komatokolo goye!
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (Oshungolangelo yomuukalele) — 2018
  • Jehova oha wanifa po alushe omaudaneko aye
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Ovaisrael ova li oshiwana sha hoololwa kuKalunga
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
  • Shiiva eendjila daJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
w06 6/1 ep. 24-28

‘Hoololeni omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo’

“Onde mu hololela omwenyo nefyo, enangeko noupuna netulomutima. Hoololeni hano omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo.” — DEUTERONOMION 30:19.

1, 2. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya omunhu okwa shitwa oshifeka shaKalunga?

MEMBO lotete lOmbibeli, Kalunga okwa ti: “Tu meni ovanhu oshifeka shetu, ve tu fe.” Opo nee Ombibeli oya twikila ko tai ti: “Kalunga okwa shita omunhu oshifeka shaye; oshifeka shaye Ye e mu shita.” (Genesis 1:26, 27) Onghee hano, omunhu wotete okwa li a shitwa a yooloka ko koishitwa ikwao aishe yokombada yedu. Omunhu okwa shitwa oshifeka shOmushiti waye, ha dulu okuhopaenena omaukwatya aKalunga, ngaashi okudiladila pandunge, okuulika ohole, ouyuki, ounongo nosho yo eenghono. Okwa li a shitwa e na eliudo olo la li tali dulu oku mu kwafela a ninge omatokolo oo taa dulu oku mu etela ouwa nokuhafifa Xe womeulu. (Ovaroma 2:15) Oku shi popya pauxupi, Adam okwa li a shitwa e na emanguluko lokuninga omatokolo. Eshi Jehova a tala koilonga yaye yeshito lomona waye oo wokombada yedu, okwa ti: ‘Tala, oya wapala unene.’ — Genesis 1:31; Epsalme 95:6.

2 Tu li oludalo laAdam, nafye otu li oshifeka shaKalunga. Ndele mbela otu na ngoo shili emanguluko lokuninga omatokolo? Nonande Jehova oha dulu okushiiva komesho yefimbo osho tashi ka ningwa monakwiiwa, iha kala a nuna oinima oyo hatu ka ninga pauhandimwe monakwiiwa. Ina hala nandenande okukalamwenyo kwetu ku kale kwa nunwa. Opo tu ude ko kutya osha fimana okulongifa nawa emanguluko letu lokuninga omatokolo, natu taleni tete koshihopaenenwa shi na sha noshiwana shaIsrael. — Ovaroma 15:4.

Ovaisrael ova li ve na emanguluko lokuninga omatokolo

3. Oshipango shotete shOmoipango Omulongo otashi ti shike, nongahelipi Ovaisrael ovadiinini va li va hoolola okudulika kusho?

3 Jehova okwa li a lombwela Ovaisrael a ti: “Aame Omwene Kalunga koye, ou [nde] ku pitifa mo medu laEgipti meumbo loupika.” (Deuteronomion 5:6) Mo 1513 K.O.P., Ovaisrael ova li va mangululwa pashikumwifilonga okudja moupika waEgipti; onghee hano, kava li va limbililwa eendjovo odo da popiwa momushangwa oo. Oshipango shotete shomOipango Omulongo oyo Jehova a li a pa Ovaisrael okupitila momupopikalelipo waye Moses otashi ti: “Ino kala u nookalunga vamwe koshipala shange.” (Exodus 20:1, 3) Pomhito oyo, Ovaisrael ova li va hoolola okudulika kuKalunga. Ova li va dimina nehalo liwa okulongela Jehova Kalunga oye aeke. — Exodus 20:5; Numeri 25:11.

4. (a) Moses okwa li a pa Ovaisrael ehoololo lilipi? (b) Ehoololo lilipi tu na okuninga kunena?

4 Omido 40 lwaapo konima yaasho, Moses okwa li a kumaida nomufindo epupi limwe vali lOvaisrael shi na sha netokolo olo va li ve na okuninga. Okwa ti: “Ame ohandi ifana eulu nedu li ninge nena eli eendombwedi oku mu vela ombedi. Onde mu hololela omwenyo nefyo, enangeko noupuna netulomutima. Hoololeni hano omwenyo, mu shiive okukala nomwenyo, nye noludalo leni.” (Deuteronomion 30:19) Nokunena, nafye ohatu dulu okuninga ehoololo kutya ohatu ka longela Jehova noudiinini opo tu ka mone omwenyo waalushe, ile tu hoolole okuhadulika kuye ndele hatu ka mona oilanduliko yehoololo la tya ngaho. Natu ka taleni koihopaenenwa yopavali yavamwe ovo va li va ninga omahoololo a yoolokafana.

5, 6. Josua okwa li a hoolola okuninga shike, nosha ka eta oidjemo ilipi?

5 Mo 1473 K.O.P., Josua okwa li a wilika Ovaisrael okuya mEdu lEudaneko. Fimbo Josua ina fya, okwa li a kumaida Ovaisrael nomufindo a ti: ‘Ndelenee ngeenge inashi mu wapalela okulongela Omwene, lihoololeleni nena eli ou mwa hala oku mu longela, ngeenge ookalunga ooxo yeni va longela kombada yaEufrat ile ookalunga vOvaamori medu lavo mu li.’ Opo nee okwa popya shi na sha noukwaneumbo waye a ti: “Ame neumbo lange [ohatu] ka longela Omwene.” — Josua 24:15.

6 Nale, Jehova okwa li a ladipika Josua a kale a pama nokunyatipala, noku haefe Omhango yaYe. Ponhele yaasho, Josua okwa li ta ka pondola meendjila daye, ngeenge okwa kala ta konakona embo lOmhango omutenya noufiku. (Josua 1:7, 8) Josua okwa li a tula moilonga eladipiko olo nokwa ka pondola. Ehoololo laye ole ke mu etela omanangeko noupuna mahapu. Okwa ti: “Ondjovo nande imwe yomeendjovo adishe diwa, Omwene e di popya neumbo laIsrael, ya kala inai wanifwa. Adishe da wanifwa.” — Josua 21:45.

7. Pefimbo laJesaja, Ovaisrael vamwe ova li va ninga ehoololo lilipi, nola ka etifa oilanduliko ilipi?

7 Mepingafano naasho, diladila konghalo omo Ovaisrael va li konima eshi pwa pita omido 700 lwaapo. Pefimbo olo, Ovaisrael vahapu ova li va tambula ko eenghedindjikilile doshipaani. Pashihopaenenwa, mefiku laxuuninwa lokomudo, ovanhu ova li hava longekida oitelekela nomaviinyu va hafele pamwe. Osho kasha li ashike oshivilo shoukwaneumbo shokuhafela pamwe, ndele osha li hashi ningwa omolwokufimaneka oikalunga ivali yovapaani. Omuprofeti Jesaja okwa li a popya etaleko laKalunga li na sha nonghatu oyo youshunimonima, a ti: “Onye ava tamu efa Omwene, ndee tamu dimbwa omhunda yange iyapuki, ndee hamu dikile oshikalunga shelao oshililo, ndee tamu pindile [oshikalunga shesheyo, NW] oikunwayambo.” Ovaisrael ova li va itavela kutya eteyo lavo kala li hali etifwa kokunangekwa noupuna kuJehova, ndele omolwokuhafifa kwavo “oshikalunga shelao” nosho yo “oshikalunga shesheyo.” Onghatu younashibofa oyo va li va hoolola oya li tai ke va etela oilanduliko inyikifa oluhodi. Jehova okwa ti: “Ame ohandi ke mu valela keongamukonda nanye amushe omu na okunangeka eefingo deni koshidipaelo, osheshi inamu itavela nge, eshi nde mu ifana, inamu pwilikina, eshi handi popi, ndelenee omwa ninga eshi handi tondo, nomwe lihoololela eshi inashi wapala momesho ange.” (Jesaja 65:11, 12) Omolwehoololo lavo lihe li pandunge, ova li va hangwa kehanauno, ndele oshikalunga shesheyo noshikalunga shelao inai dula oku va amena.

Nghee hatu dulu okuninga ehoololo la yuka

8. Ngaashi sha tongwa muDeuteronomion 30:20, okuninga ehoololo la yuka okwa kwatela mo shike?

8 Eshi Moses a li a kumaida Ovaisrael va hoolole omwenyo, okwa li a tumbula eenghatu nhatu odo va li ve na okukatuka, a ti: “[Holeni] Omwene Kalunga keni nokupwilikina ondaka yaye nokukanyatela muye.” (Deuteronomion 30:20) Natu konakoneni oinima oyo kooshimwe opo tu dule okuninga ehoololo la yuka.

9. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu hole Jehova?

9 Otu na okukala tu hole Jehova Kalunga ketu. Otwa hoolola okulongela Jehova molwaashi otu mu hole. Molwaashi otwe lihonga sha moihopaenenwa tai londwele yopefimbo lOvaisrael, ohatu henuka oinima oyo tai dulu oku tu kokela moluhaelo nosho yo onghedi keshe yokukalamwenyo oyo tai dulu oku tu kokela momwiyo wounyuni wokuhola omaliko. (1 Ovakorinto 10:11; 1 Timoteus 6:6-10) Ohatu kanyatele kuJehova nokudiinina eenghedimhango daye. (Josua 23:8; Epsalme 119:5, 8) Fimbo Ovaisrael inava ya mEdu lEudaneko, Moses okwa li e va kumaida a ti: “Taleni, ame nde mu longa eenghedimhango nomalombwelo ngaashi Omwene Kalunga kange a lombwela nge, opo mu di shikule medu olo tamu i ko mu li nangale. Di diinineni hano noku di wanifa, osheshi do ounongo weni neendunge deni momesho oiwana, oyo tai ka uda eenghedimhango edi.” (Deuteronomion 4:5, 6) Paife olo efimbo lokuulika kutya otu hole Jehova mokupitifa komesho ehalo laye mokukalamwenyo kwetu. Nopehe na omalimbililo, ohatu ka nangekwa noupuna ngeenge otwa ningi ehoololo la tya ngaho. — Mateus 6:33.

10-12. Oilihongomwa ilipi hatu lihongo mokukonakona osho sha ningilwe pefimbo laNoa?

10 Otu na okupwilikina kondaka yaKalunga. Noa okwa li “omuudifi wouyuki.” (2 Petrus 2:5) Ovanhu vahapu vopefimbo lounyuni winya wa li wa hanaunwa po kEyelu ova li va pwila moinima yopaumwene nokava li va “shiiva” kutya omalondwelo aNoa okwa li a kwata moiti. Mbela oshidjemo osha li shike? “Eyelu [ole] uya nole va hanauna po aveshe.” Jesus okwa londwela kutya eenghalo dopefimbo letu, “pokukala po kwOmona wOmunhu,” otadi ka kala da faafana naado dopefimbo laNoa. Osho sha li sha ningilwa ovanhu vopefimbo laNoa oshi li elondwelo la kwata moiti kwaavo kunena inava hala okupwilikina ketumwalaka laKalunga. — Mateus 24:39, yelekanifa NW.

11 Ovo tava sheke omalondwelo aKalunga oo taa yandjwa kovapiya vaye vokunena ove na okukala ve shii kutya osha nyika oshiponga okulipwililikila omalondwelo a tya ngaho. Omuyapostoli Petrus okwa popya shi na sha novasheki va tya ngaho a ti: “[Otave] lipwililike owina va fa inava shiiva nokutya, eulu nedu la dja momeva nola tungwa nomeva, kwa li a kala nonalenale taa kwatelelwa keenghono dondjovo yaKalunga, ndele muo ounyuni winya wonale wa nyonaukila meyelu lao. Ndelenee eulu lopaife nedu eli ola tuvikililwa omundilo okeendjovo tuu odo fiyo kefiku letokolo nolekano lovanhu ve he na Kalunga.” — 2 Petrus 3:3-7.

12 Noa noukwaneumbo waye ova li va ninga ehoololo la yooloka ko kwaalo lovanhu vopefimbo lavo. Ombibeli otai ti: “Meitavelo Noa, eshi a shiivifilwa inya inai monika natango, metilo liyapuki okwa tunga ongulu yomomeva.” Omolwokudulika komalondwelo aKalunga, Noa noukwaneumbo waye ova li va xupifwa. (Ovaheberi 11:7) Natu kale hatu endelele okupwilikina komalondwelo aKalunga nokudulika kuo. — Jakob 1:19, 22-25.

13, 14. (a) Omolwashike ‘okukanyatela kOmwene’ kwa fimanenena? (b) Ongahelipi hatu dulu okweefa Jehova, “Omumi wetu,” e tu me?

13 Otu na okukanyatela kuJehova. Opo tu ‘hoolole omwenyo tu dule okukala nomwenyo,’ katu na ashike okukala tu hole Jehova nokupwilikina kondaka yaye, ndele otu na yo ‘okukanyatela kuye,’ sha hala kutya, otu na okukala ovadiinini mokuwanifa po ehalo laye. Jesus okwa ti: ‘Okelididimiko leni tamu lixupifile eemwenyo deni.’ (Lukas 21:19) Paulelalela, ehoololo olo hatu ningi shi na sha naasho otali holola oikala yomitima detu. Omayeletumbulo 28:14 otaa ti: “Omunelao omunhu ou ta kala alushe a lungama. Ndelenee ou ta kukutike omutima waye ota ka wila momupya.” Farao waEgipti shonale okwa li a kukutika omutima waye ngaashi sha popiwa momushangwa oo. Eshi Egipti sha li sha pewa Omahandukilo Omulongo, Farao okwa li a kukutika omutima waye ponhele yokukala netilokalunga. Jehova ka li a fininika Farao aha dulike, ndele okwa li a efa omupangeli oo omulinenepeki a ninge ehoololo kuye mwene. Ndele nande ongaho, ehalo laJehova ola li la wanifwa, ngaashi omuyapostoli Paulus a yelifa etaleko laJehova li na sha naFarao, a ti: “Osho ngaha nde ku yelula poluhaela, ndi monikife muove eenghono dange, nedina lange li hepaululwe nounyuni aushe.” — Ovaroma 9:17.

14 Omafelemido konima yokumangululwa kwOvaisrael moupika waFarao, omuprofeti Jesaja okwa popya a ti: “Omwene, Oove Tate, fye onhata, naave Omumi wetu, fye atushe oshilonga sheke loye.” (Jesaja 64:8) Mokweefa Jehova e tu me okupitila mekonakono lopaumwene nosho yo mokutula moilonga Eendjovo daye, ohatu ende hatu djala omunhu mupe. Mokweendela ko kwefimbo, ohatu ningi ovalininipiki elela nokukala hatu tifuka, naasho otashi shi ningi shipu kufye okukanyatela kuJehova noudiinini molwaashi otwa hala shili oku mu hafifa. — Ovaefeso 4:23, 24; Ovakolossi 3:8-10.

‘Shi shiivifileni ovana veni’

15. Oinakuwanifwa yopavali ilipi Moses a li a lombwela Ovaisrael muDeuteronomion 4:9?

15 Moses okwa li a lombwela Ovaisrael eshi va li pokuya mEdu lEudaneko, a ti: “Kala wa lungama u lipashukile, u ha dimbwe eshi we shi mona nomesho oye mwene, ndee shi ha dje mo momutima woye mokukala kwoye akushe, ndelenee u shi shiivifile ovana voye novatekulu voye.” (Deuteronomion 4:9) Opo Jehova e va nangeke noupuna nova kale va punapala medu omo va li tava ka kala, ova li ve na okuwanifa po oinakuwanifwa yopavali. Ova li ve na okukaleka momadiladilo oikumwifilonga oyo Jehova a li a longa moipafi yavo nova li yo ve na oku i hokololela omapupi okomesho. Tu li ovapiya vaJehova vokunena, otu na okuninga sha faafana ngeenge otwa hala ‘okuhoolola omwenyo.’ Oilonga ilipi Jehova e tu longela oyo twa mona nomesho etu?

16, 17. (a) Ovatumwa ovo va deulwa kofikola yaGilead ova kala tava pondola shi fike peni moilonga yokuudifa Ouhamba? (b) Hokolola oihopaenenwa oyo u shii yavamwe ovo ve li ovaudifi ovaladi.

16 Otwa tunhukwa okumona nghee Jehova a nangeka noupuna oilonga yetu yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa. Okudja eshi Ofikola yOmbibeli yoWatchtower yaGilead ya totwa po mo 1943, ovatumwa ova kala tava kwatele komesho oilonga yokuninga ovanhu ovahongwa moilongo ihapu. Okudja pefimbo olo, ovo va pita nale mofikola oyo ove li natango ovaladi moilonga yokuudifa Ouhamba nonande ova ninga ovanamido novamwe vomuvo ihava dulu vali okulonga shihapu omolwoukolele. Pashihopaenenwa, omumwameme Mary Olson oumwe womwaavo va pita mofikola oyo yaGilead mo 1944. Okwa longa e li omutumwa — tete omuColombia, opo nee tai kuUruguay, nopaife oku li muPuerto Rico. Nonande okwa ngabekwa omolwounghundi wopalutu oo wa etifwa koukulupe, omumwameme Olson onghee ngoo ta twikile e li omuudifi omuladi. Molwaashi okwe lihonga Oshispania, oha ningi oilae oshivike keshe novaudifi vomoshitukulwa opo va longe pamwe moukalele.

17 Ope na natango omumwameme Nancy Porter, oo paife e li omufiyekadi, oo a li a pita mOfikola yaGilead mo 1947. Omumwameme oo onghee ngoo ta twikile nouladi okulonga oilonga youtumwa muBahamas. Mehokololo laye li na sha nonghalamwenyo yaye, omumwameme Porter okwa hokolola a ti: “Okuhonga vamwe oshili yOmbibeli okwa kala ku li odjo yehafo ye likalekelwa kwaame. Ohaku kwafele nge ndi kale ndi na elandulafano lokuninga oinima yopamhepo olo hali kaleke onghalamwenyo yange ya unganekwa nohali pameke nge pamhepo.”a Ngeenge omumwameme Porter nosho yo ovapiya vakwao ovadiinini tava diladila shi na sha nonakudiwa yavo, ihava dimbwa osho Jehova e va ningila. Ongahelipi shi na sha nafye? Mbela ohatu diladila nolupandu shi na sha nanghee Jehova a nangeka noupuna oilonga yetu yokuudifa Ouhamba moitukulwa yetu? — Epsalme 68:12.

18. Oshike hatu dulu okulihonga momahokololo onghalamwenyo yovatumwa oo hatu lesha kombinga yao?

18 Ohatu pandula neenghono kwaasho ovanamido va longa nale nosho yo osho tava twikile okulonga. Ohatu pamekwa ngeenge hatu lesha omahokololo e na sha nonghalamwenyo yavo, molwaashi ohatu mono osho Jehova a ningila ovadiinini ovo nohashi pameke etokolotoko letu loku mu longela. Mbela oho lesha pandjikilile omahokololo avo matunhula oo haa holoka mOshungonangelo nokudilonga kuo?

19. Ongahelipi ovadali Ovakriste tava dulu okulongifa nawa omahokololo onghalamwenyo oo haa holoka mOshungonangelo?

19 Moses okwa li a lombwela Ovaisrael vaha dimbwe oinima oyo Jehova a li e va ningila, ndele ponhele yaasho ova li ve na oku i kaleka momitima davo mokukalamwenyo kwavo akushe. Opo nee okwa weda ko a ti: ‘Shi shiivifila ovana voye novatekulu voye.’ (Deuteronomion 4:9) Omahokololo onghalamwenyo oshili ohaa kala mahokwifa neenghono. Ovanyasha ova pumbwa okuhokololelwa oimoniwa i shii okuhopaenenwa. Ovamwameme ovo inava hombolwa otava dulu okulihonga moihopaenenwa youdiinini yovamwameme ovanamido oyo hai hokololwa momahokololo onghalamwenyo mOshungonangelo. Okulonga moitukulwa omo hamu popiwa omalaka oshinailongo ohaku pe ovamwatate novamwameme omhito yokutamununa mo oukalele wavo moilongo yavo. Ovadali Ovakriste, omolwashike itamu longifa oihopaenenwa yovatumwa ovadiinini ovo va deulwa kofikola yaGilead nosho yo yavamwe okuladipika ovana veni va lalakanene oilonga yefimbo li yadi?

20. Oshike tu na okuninga opo tu ulike kutya otwa ‘hoolola omwenyo’?

20 Shi na sha nouyelele oo twa konakona, ongahelipi keshe umwe womufye ta dulu ‘okuhoolola omwenyo’? Omokulongifa emanguluko letu likumwifi lokuninga omatokolo nelalakano lokuulika kutya otu hole Jehova nokutwikila okuninga ngaashi hatu dulu moilonga yaye ofimbo tu na omhito yoku shi ninga. Ngaashi Moses e shi popya, okuninga ngaho oko “oukalimwenyo woye noule womafiku oye.” — Deuteronomion 30:19, 20.

[Omashangelo opedu]

a Tala oshitukulwa shi na oshipalanyole “Ondi na ehafo nolupandu nonande onda li nda yahamekwa kokufilwa,” mOshungonangelo yOshiingilisha ye 1 Juni 2001, epandja 23-27.

[Efano pepandja 24]

“Onde mu hololela omwenyo nefyo”

[Efano pepandja 27]

Okupwilikina kondaka yaJehova okwa li kwa xupifa Noa noukwaneumbo waye

[Efano pepandja 28]

Mary Olson

[Efano pepandja 28]

Nancy Porter

[Efano pepandja 28]

Oto dimbuluka?

• Oshike we lihonga moihopaenenwa oyo twa kundafana i na sha navamwe ovo va li va ninga omahoololo a yoolokafana?

• Eenghatu dilipi tu na okukatuka opo tu ulike kutya otwa ‘hoolola omwenyo’?

• Oinakuwanifwa yopavali ilipi hatu ladipikwa tu wanife po?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe