ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w06 8/1 ep. 18-22
  • Jehova oha xupifa ovo tava mono oixuna

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Jehova oha xupifa ovo tava mono oixuna
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Oilanduliko oyo hai etifwa kokumona oixuna
  • Okuhawanenena kwetu otaku dulu oku tu etela epolimano
  • Omangabeko etu otaa dulu oku tu teya omukumo
  • “Omafimbo madjuu” oo tu li muo otaa dulu oku tu teya omukumo
  • Oinima oyo tai tu kwafele tu finde epolimano
  • Liyandja “koshi yeke li neenghono laKalunga”
  • Jehova oye ‘ohotengulu yetu mefimbo lomaudjuu’
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Ehekeleko Kwaamboka Ya Polimana
    Ehekeleko Kwaamboka Ya Polimana
  • Inekela Jehova, ‘Kalunga Kehekeleko Alihe’
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
  • Kala wa nyanyukwa nonando owu li moonkalo oondhigu
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2009
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
w06 8/1 ep. 18-22

Jehova oha xupifa ovo tava mono oixuna

“Omaudjuu omuyuki oku li mahapu, ndelenee Omwene ote mu xupifa muaeshe.” — EPSALME 34:20.

1, 2. Omukriste umwe omudiinini okwa li a shakeneka oupyakadi ulipi, nomolwashike nafye tashi dulika tu hangwe koupyakadi wa faafana?

OMUKAINHU omunyasha wedina Keikoa okwa kala Ondombwedi yaJehova oule womido di dulife po 20. Okwa kala omukokolindjila wondjikilile oule wefimbo lile, sha hala kutya, omuudifi wOuhamba wefimbo li yadi. Okwa kala a lenga neenghono oufembanghenda oo. Ndelenee efimbo opo la di ko, Keiko okwa li a wililwa po keliudo lokuheneteelelo nokukala e udite ehe niwe ko nasha naye. Okwa ti: “Onda kala handi lili luhapu.” Opo a kondjife etekomukumo olo, okwa kala ta longifa efimbo lihapu mekonakono lopaumwene. Okwa weda ko a ti: “Ndele osho kasha li sha lundulula eliudo lange, nohauxuuninwa onda li ashike nda hala okufya.”

2 Mbela opa li efimbo lonhumba olo naave wa li u udite wa teka omukumo? U li Ondombwedi yaJehova, ou na omatomheno mahapu okukala wa hafa, molwaashi eliyandjo loye lometilokalunga oli “neudaneko lomwenyo wopaife nowokomesho.” (1 Timoteus 4:8) Kakele kaasho, ou li moparadisa yopamhepo. Ndele mbela osho osha hala kutya owa amenwa uha mone oixuna nandenande? Hasho nandenande! Ombibeli otai ti: “Omaudjuu omuyuki oku li mahapu, ndelenee Omwene ote mu xupifa muaeshe.” (Epsalme 34:20) Osho itashi tu kumwifa, molwaashi ‘ounyuni aushe ou li mepangelo lomunawii,’ Satana Ondiaboli. (1 Johannes 5:19) Monghedi yonhumba ile yongadi, atusheni ohatu shakeneke omashongo mounyuni ou tau pangelwa kuSatana. — Ovaefeso 6:12.

Oilanduliko oyo hai etifwa kokumona oixuna

3. Yandja oihopaenenwa yopaMbibeli yovapiya vaKalunga ovo va li va shakeneka omaudjuu manene.

3 Okumona oixuna efimbo lile otaku dulu oku tu etela epolimano. (Omayeletumbulo 15:15) Pashihopaenenwa, diladila komulumenhu omuyuki Job, oo a li a hangwa koupyakadi munene. Okwa popya a ti: “Omunhu a dalwa komwalikadi, ta kala po omafiku manini ndee ta kuta oupyakadi.” (Job 14:1) Job okwa li a kanifa ehafo laye, nokwa kala nokuli ta diladila oule wefimbo kutya Jehova okwe mu ekelashi. (Job 29:1-5) Kakele kaJob, opa li yo ovapiya vaKalunga vamwe ovo va li va pita momaudjuu manene. Ombibeli otai tu lombwele kutya Hanna okwa li “mouyahame ulula,” molwaashi okwa li ongadji. (1 Samuel 1:9-11) Rebekka okwa li a nyemata omolwonghalo youkwaneumbo wavo, nomolwaasho okwa ti: “Ame nda loloka omwenyo.” (Genesis 27:46) Eshi David a li ta diladila shi na sha nomanyono aye, okwa popya a ti: “Ohandi lili efiku alishe.” (Epsalme 38:6, OB-1986) Oyo oimwe ashike yomoihopaenenwa oyo tai ulike kutya ovalumenhu novakainhu ovatilikalunga vopefimbo olo la tetekela Oukriste ova li ve lididimikila omaudjuu manene.

4. Omolwashike itashi tu kumwifa eshi mokati kOvakriste vokunena mu na ‘eemwenyo da polimana’?

4 Ongahelipi kombinga yOvakriste? Omuyapostoli Paulus okwa li a kumaida Ovatessaloniki a ti: “Popyeni nehekeleko neemwenyo da polimana.” (1 Ovatessaloniki 5:14, NW) Embo limwe lomauyelele ola ti kutya oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “eemwenyo da polimana” otashi dulu okuyukifwa kovanhu “ovo va wililwa po pakafimbo koudjuu oo hau etwa koisho yonghalamwenyo.” Eendjovo daPaulus odo otadi ulike kutya Ovakriste vamwe ovavaekwa nomhepo meongalo lomuTessalonika ova li va polimana. Nokunena, ope na yo Ovakriste ovo va polimana. Omolwashike mbela? Natu ka konakoneni oinima itatu oyo hai etifa unene epolimano.

Okuhawanenena kwetu otaku dulu oku tu etela epolimano

5, 6. Ehekeleko lilipi hatu dulu okumona mOvaroma 7:22-25?

5 Mepingafano novanhu ovo vehe na eenghedi, ovo va “fifa omaliudo avo,” Ovakriste vashili ohava yahamekwa kokuhawanenena kwavo. (Ovaefeso 4:19) Omafimbo amwe, otashi dulika va kale ve udite ngaashi Paulus, oo a shanga a ti: “Kombinga yomunhu ou womeni onda dimina nehafo omhango yaKalunga, ndele moinhimbu yange ondi wete omhango ikwao tai kondjifa omhango yomadiladilo ange, ndele otai pikile nge momhango youlunde i li moinhimbu yange.” Nokwa weda ko a ti: “Aame omunhu mwii.” — Ovaroma 7:22-24.

6 Mbela naave ope na omafimbo amwe oo ho kala u udite ngaashi Paulus a li e udite? Inashi puka okukala u udite kutya ino wanenena, molwaashi otashi ku kwafele u kale u shii nawa kutya oulunde ou na eenghono notashi ku pameke opo u finde eamo lokulonga owii. Ndele nande ongaho, ino pumbwa okukala alushe wa nyika oluhodi omolwomapuko oo ho ningi. Konima eshi Paulus a popya eendjovo odo da etwa mokatendo okati-5, di na sha nokunyikila oluhodi okuhawanenena kwaye, okwa weda ko a ti: “Kalunga na pandulwe omolwaJesus Kristus, Omwene wetu!” (Ovaroma 7:25) Heeno, Paulus okwa li e lineekela kutya okwa li ta ka dula okumangululwa moufyuululwalunde pakanghameno lohonde yaJesus ya tika. — Ovaroma 5:18.

7. Oshike tashi dulu okukwafela omunhu oo a polimana omolweamo laye loulunde?

7 Ngeenge oho kala u udite wa wililwa po kokuhawanenena kwoye, hekelekwa keendjovo domuyapostoli Johannes, odo tadi ti: “Ngenge pe na ou ta nyono, tu nomupopili puTate, Jesus Kristus omuyuki. Ndele Oye ekulilo lomatimba etu; ndele halomatimba etu aeke, ndelenee lomatimba ounyuni aushe.” (1 Johannes 2:1, 2) Ngeenge owa polimana omolweamo loye loulunde, dimbulukwa alushe kutya Jesus ina fila ovanhu va wanenena, ndele okwa fila ovalunde. Oushili oyoo kutya, ovanhu ‘aveshe ova nyona, nove he noshinge shaKalunga.’ — Ovaroma 3:23.

8, 9. Omolwashike tuhe na okukala hatu lihokololifa fye vene?

8 Natu tye nee ngeno owa li wa nyona enyono la kwata moiti monakudiwa. Nopehe na omalimbililo, owa li wa ilikana kuJehova omolwenyono olo, notashi dulika wa ilikana lwoikando. Owa li yo wa pewa ekwafo lopamhepo kovakulunhuongalo Ovakriste. (Jakob 5:14, 15) Owa li we livela ombedi shili, nomolwaasho u li natango meongalo lopaKriste. Ile otashi dulika wa li wa fiya po ehangano laJehova oule wefimbo, ndele konima owe ke livela ombedi ndele to alukile mehangano laye. Kashi na nee mbudi kutya owa li monghalo ilipi, otashi dulika ngeenge wa diladila kenyono loye ohashi ku nyikifa oluhodi. Ngeenge osho shi li ngaho, dimbulukwa kutya Jehova oha dimine po ovo ve livela ombedi shili, molwaashi puye ope na ediminepo “lomatimba mahapu.” (Jesaja 55:7) Natango, ina hala u kale u udite uhe niwe ko nasha naave. Satana oye a hala u kale u udite ngaho. (2 Ovakorinto 2:7, 10, 11) Molwaashi Ondiaboli oya teelela oku ka hanaunwa po, oya hala yo u kale u udite kutya owa wana oku ka hanaunwa po. (Ehololo 20:10) Ino efa nande eenghendabala daSatana da tya ngaho di nyone po eitavelo loye. (Ovaefeso 6:11) Ponhele yaasho, ‘mu lwifa wa pama,’ kashi na nee mbudi kutya ota ningi eenghendabala da tya ngahelipi. — 1 Petrus 5:9.

9 MEhololo 12:10, Satana okwa popiwa e li “omuhokololifi wovamwatate” — Ovakriste ovavaekwa. Ohe “va hokololifa koshipala shaKalunga omutenya noufiku.” Okudiladila nawa kombinga yovelishe oyo otaku tu kwafele tu mone kutya Satana, omuhokololifi omunaipupulu, oha kala a hafa ngeenge to lihokololifa nokulitokola ove mwene nonande Jehova ine ku tokola. (1 Johannes 3:19-22) Mbela omolwashike u na okukala wa nyemata omolwomapuko oo wa ninga fiyo to sholola? Ino efa nande Satana a nyone po ekwatafano loye naKalunga. Natango, ino efa nande Satana e ku dimbwife oushili oo kutya Jehova “omunefilonghenda, . . . omunanheni nomunene mouwanghenda.” — Exodus 34:6.

Omangabeko etu otaa dulu oku tu teya omukumo

10. Ongahelipi omangabeko etu taa dulu oku tu teya omukumo?

10 Ovakriste vamwe ova teka omukumo molwaashi itava dulu okulongela Kalunga ngaashi nale omolwomangabeko onhumba. Mbela naave owa teka omukumo omolwomangabeko onhumba? Otashi dulika iho longo vali efimbo lihapu moukalele omolwomukifi wa kwata moiti, oukulupe ile omolweenghalo dimwe di lili. Odoshili kutya Ovakriste otava ladipikwa va longife nawa efimbo opo va longele Kalunga. (Ovaefeso 5:15, 16) Ndele ongahelipi ngeenge ope na shili omangabeko oo tae ku imbi u longe shihapu moukalele notashi ku etele etekomukumo?

11. Ouwa ulipi hatu dulu okumona momayele aPaulus oo e li mOvagalati 6:4?

11 Ombibeli otai tu ladipike tuha fye ounye, ndelenee otu ninge “ovashikuli vavenya va ninga keitavelo nokelididimiko ovafyuululi [vaasho] sha udanekwa.” (Ovaheberi 6:12) Osho ohatu dulu ashike oku shi ninga ngeenge otwa konakona oihopaenenwa yavo iwa nokuhopaenena eitavelo lavo. Ndelenee itashi ka kala shiwa ngeenge otwa kala hatu yelekanifa oilonga yetu naayo yavamwe nokufika pexulifodiladilo kutya itatu longo sha wana. Onghee hano, otu na okutula moilonga omayele aPaulus oo taa ti: “Omunhu keshe na konakone oilonga yaye mwene [nhumbi] i li, opo a kale e nelitango molwaye mwene, hamolwomukwao.” — Ovagalati 6:4.

12. Omolwashike tu na okukala twa hafa omolwoilonga oyo hatu longele Jehova?

12 Ovakriste ove na omatomheno mawa okukala va hafa, nonande otashi dulika va ngabekwa kokuhenoukolele kwa kwata moiti. Ombibeli otai tu shilipaleke tai ti: “Kalunga ke fi omuhenouyuki a dimbwe ngeno oilonga yeni nohole yeni mokufimanekifa edina laye.” (Ovaheberi 6:10) Otashi dulika u li monghalo oyo itai ku pitike u longe shihapu moukalele ngaashi nale. Ndele nande ongaho, Jehova ota dulu oku ku kwafela u kufe ombinga pauyadi meembinga dikwao doukalele wopaKriste, ngaashi okuyandja oundombwedi okupitila mongodi nosho yo mokushanga eenhumwafo. Shilipalekwa kutya Jehova Kalunga ota ka nangeka noupuna oilonga oyo to mu longele nomutima aushe nomolwohole yoku mu hola nosho yo yokuhola ovanhu vakweni. — Mateus 22:36-40.

“Omafimbo madjuu” oo tu li muo otaa dulu oku tu teya omukumo

13, 14. (a) Okumona oixuna kulipi hatu dulu okushakeneka ‘omolwomafimbo madjuu’ oo tu li muo? (b) Okuhenohole oku liwetikile ngahelipi kunena?

13 Nonande otwa teelela nodjuulufi ounyuni mupe waKalunga wouyuki, paife otu li ‘momafimbo madjuu okukaliwa muo.’ (2 Timoteus 3:1, NW) Otashi hekeleke okukala tu shii kutya oiningwanima inyemateka oyo tai ningwa kunena otai ulike kutya exupifo letu oli li popepi. Ndele nande ongaho, otwa kumwa keenghalo odo de tu dingilila. Pashihopaenenwa, oho kala u udite ngahelipi ngeenge ku na oilonga? Ngeenge opa piti efimbo lile ino mona oilonga, otashi dulika u lipule kutya: ‘Mbela Jehova oku wete ngoo oupyakadi wange noha udu ngoo mbela omailikano ange?’ Ile otashi dulika u kale to ningwa okatongo ile okuhenouyuki kwonhumba. Nokuli nongeenge to lesha oipalanyole moifokundaneki otashi dulika u kale u udite ngaashi omulumenhu omuyuki Lot, oo “kwa li a yahamekwa” keenghedi dovalundakani ovo va kala moixuna yokuwanifa ouhalu. — 2 Petrus 2:7.

14 Ope na oukwatya umwe ukonekwedi oo tau didilikifa omafiku axuuninwa. Ombibeli oya xunganeka kutya ovanhu vahapu otava ka kala ‘vehe nohole.’ (2 Timoteus 3:3) Kunena, momaukwaneumbo mahapu kamu na ohole nandenande. Embo Family Violence ola ti: “Oumbangi otau ulike kutya ovanhu vahapu oshi na oupu va dipawe, va monifwe oixuna palutu, pamaliudo, ile pamilele koilyo ikwao yomoukwaneumbo shi dulife kovanhu vamwe ve lili. . . . Eumbo onhele omo ovanhu ve na okukala ngeno ve udite ve holike nova amenwa, ndele kovakulunhu nosho yo kounona vamwe, oli li onhele oyo ya nyika oshiponga neenghono.” Ovanhu ovo va li meenghalo domaukwaneumbo da tya ngaho, konima yomido donhumba otashi dulika va ka kale vehe na ombili yokomutima nova polimana. Oshike u na okuninga po ngeenge ou li monghalo ya tya ngaho?

15. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jehova oku tu hole shi dulife ovanhu?

15 Omupsalme David okwa imba a ti: “Osheshi tate [nameme], vo ova efa nge ngaho, ndelenee Omwene Oye ta kombelele nge.” (Epsalme 27:10) Itashi hekeleke tuu okushiiva kutya Jehova oku tu hole shi dulife eshi ovadali vetu vopanhu ve tu hole! Nonande ohashi yahameke neenghono ngeenge omunhu a ekelwashi kovadali vaye, ile ta monifwa oixuna, osho itashi mu imbi a kale e holike kuJehova. (Ovaroma 8:38, 39) Dimbulukwa kutya Kalunga oha shilile kuye ovanhu ovo e hole. (Johannes 3:16; 6:44) Kashi na nee mbudi kutya ovanhu ova kala tava ungaunga naave ngahelipi, Xo yomeulu oku ku hole!

Oinima oyo tai tu kwafele tu finde epolimano

16, 17. Oshike osho omunhu oo a polimana ta dulu okuninga po opo a kale a pama pamhepo?

16 Otwa pumbwa okukatuka eenghatu opo tu finde epolimano. Pashihopaenenwa, litulila po elandulafano liwa lokuninga oinima yopamhepo. Dilonga kEendjovo daKalunga, unene tuu ngeenge u udite wa wililwa po neenghono ketekomukumo. Omupsalme umwe okwa imba a ti: “Alushe, eshi kwa li ndi shii, omhadi yange tai hale okufenunguta, ouwanghenda woye, Omwene, owo wa paka nge ofika; ngenge ndi noshisho shoudjuu meni lange, omahekeleko oye oo a hekeleka omwenyo wange.” (Epsalme 94:18, 19) Okulesha Ombibeli pandjikilile otaku ke ku kwafela u yadife omadiladilo oye neendjovo tadi hekele notadi pameke.

17 Osha fimanenena yo okukala ho ilikana. Nonande ito dulu okupopya filufilu omaliudo oye meendjovo, Jehova oku shii osho wa hala okupopya. (Ovaroma 8:26, 27) Omupsalme David okwe tu shilipaleka a ti: “Omutengi woye u undulila kOmwene, Ye ote ku kalele noshisho. Oye ita efa nande omuyuki a kale alushe nokutengauka.” — Epsalme 55:23.

18. Oinima ilipi tai dulu okukwafela omunhu oo a polimana?

18 Ovanhu vamwe ohava teka omukumo omolwepolimano la kwata moiti.b Ngeenge ou na epolimano la tya ngaho, oshiwa okukaleka momadiladilo eteelelo loku ka kala mounyuni mupe waKalunga, eshi ‘oonakukala mo nande oumwe ta ti: Aame oshingone.’ (Jesaja 33:24) Ndele ngeenge epolimano loye ola kwata moiti neenghono, oshi li pandunge oku ka konga ekwafo lopaunamiti. (Mateus 9:12) Osha fimana yo okukala ho lifile oshisho palutu. Owa pumbwa okukala ho li oikulya oyo i na oitungifi nokukala ho lideula palutu. Owa pumbwa yo okukala ho kofa sha wana. Henuka okukala ho tale o-TV fiyo omokati koufiku nosho yo okukufa ombinga momalihafifo keshe oo hae ku lolokifa palutu nosho yo pamaliudo. Komesho yaaishe, twikila okukala ho kufa ombinga moilonga oyo tai hafifa Kalunga! Nonande efimbo laJehova ‘lokufeta po omahodi’ inali fika natango, ote ke ku kwafela u lididimikile onghalo ya tya ngaho. — Ehololo 21:4; 1 Ovakorinto 10:13.

Liyandja “koshi yeke li neenghono laKalunga”

19. Oshike osho Jehova ha ningile ovo tava mono oixuna?

19 Ombibeli otai tu shilipaleke kutya nonande omaudjuu omuyuki omahapu, “Omwene ote mu xupifa muaeshe.” (Epsalme 34:20) Mbela Kalunga ohe tu xupifa ngahelipi? Eshi omuyapostoli Paulus a li a ilikana lwoikando a kufwe “ekiya mombelela,” Jehova okwa li e mu lombwela a ti: “Eenghono dange otadi wanenenene pombada omoungone.” (2 Ovakorinto 12:7-9) Mbela Jehova okwa li a udanekela Paulus shike? Ka li a udaneka okukufa po oupyakadi waye pefimbo opo, ndelenee okwa li e mu udanekela eenghono dokulididimika. Sha faafana, Jehova ita ka kufa po omaupyakadi etu pefimbo opo, ndelenee ote ke tu pa eenghono dokulididimika.

20. Nonande ohatu shakeneke omaupyakadi, eshilipaleko lilipi hatu hange mu 1 Petrus 5:6, 7?

20 Omuyapostoli Petrus okwa shanga a ti: “Lininipikeni . . . koshi yeke li neenghono laKalunga, Oye opo e mu nenepeke pefimbo la wapala. Noshisho sheni shi mu dikeni, osheshi Oye te mu file oshisho.” (1 Petrus 5:6, 7) Molwaashi Jehova oku na oshisho naave, ke na efiku e ku fiye po. Ote ke ku yambidida, kashi na nee mbudi kutya ou li moupyakadi wa tya ngahelipi. Dimbulukwa alushe kutya Ovakriste ovadiinini ove li “koshi yeke li neenghono laKalunga.” Jehova ote ke tu pa eenghono tu lididimike eshi hatu mu longele. Ngeenge otwa kala ovadiinini kuye, kape na nande osho tashi ka nyona po oupamhepo wetu. Onghee hano, natu kanyateleni oudiinini wetu kuJehova opo tu ka hafele omwenyo waalushe mounyuni mupe waye oo a udaneka noku ka mona nghee ta ka xulifa po okumona oixuna kwovanhu fiyo alushe.

[Omashangelo opedu]

a Edina olo halo lomunhu lelalela.

b Epolimano la kwata moiti kali fi ashike etekomukumo, ndele oli li omukifi oo omunhu ha kala a nyemata neenghono efimbo keshe. Opo u mone ouyelele wa wedwa po, tala Oshungonangelo yo 15 Oktoba 1988, epandja 25-29; yo 15 Novemba 1988, epandja 21-24; nosho yo ye 1 Septemba 1996, epandja 30-31.

Oto dimbuluka?

• Omolwashike ovapiya vaJehova navo hava mono oixuna?

• Oinima imwe ilipi tai dulu okuningifa ovapiya vaKalunga vamwe va kwatwe kepolimano?

• Jehova ohe tu kwafele ngahelipi tu ungaunge nomaupyakadi etu?

• Omeityo lilipi tu li “koshi yeke li neenghono laKalunga”?

[Efano pepandja 18]

Nonande ovapiya vaJehova ohava shakeneke omaupyakadi, ove na omatomheno okukala va hafa

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe