Hafela onghalamwenyo yometilokalunga
“Tileni Omwene, ovayapuki vaye nye! Osheshi ava, have mu tila, itava pumbwa sha nande.” — EPSALME 34:10.
1, 2. (a) Oukwakriste owa tala ko ngahelipi etilokalunga? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?
OVAFITA vamwe veengeleka dOukwakriste ohava hongo ovanhu kutya ove na okutila Kalunga opo vaha ka pye fiyo alushe momundilo woheli. Ndele ehongo olo kutya Kalunga oha handukile ovalunde moku va ekela momundilo woheli kali li pamishangwa. Ehongo olo oli li omhinge naasho Ombibeli tai hongo kombinga yaJehova Kalunga oo e li omunahole nomuyuki. (Genesis 3:19; Deuteronomion 32:4; Ovaroma 6:23; 1 Johannes 4:8) Ovafita vamwe veengeleka dOukwakriste ihava hongo ovanhu va tile Kalunga. Ponhele yaasho, ohava hongo ovanhu kutya Kalunga iha tokola ovanhu, ndele oha tambula ko konyala omunhu keshe, kashi na nee mbudi kutya ohe lihumbata ngahelipi. Ashike ehongo olo nalo itali tu kumwe naasho Ombibeli tai hongo. — Ovagalati 5:19-21.
2 Odoshili kutya Ombibeli otai ladipike ovanhu va kale ve na etilokalunga. (Ehololo 14:7) Ndele osho otashi pendula omapulo taa landula: Omolwashike Kalunga omunahole a hala tu kale hatu mu tila? Okwa hala tu kale tu na etilokalunga la tya ngahelipi? Ouwa ulipi hatu mono metilokalunga? Ohatu ka kundafana omapulo oo eshi hatu twikile okukundafana Epsalme 34.
Omolwashike tu na okutila Kalunga?
3. (a) Otu na okutala ko ngahelipi elombwelo olo kutya natu tileni Kalunga? (b) Omolwashike ovo hava tila Jehova ve li ovanelao?
3 Jehova okwa wana okutilika, molwaashi oye Omushiti nOmunamapangelo aeshe. (1 Petrus 2:17) Ndele etilokalunga inali hala okutya okukala noumbada wokutila kalunga omukwanyanya. Etilokalunga la yuka olo okukala nonghumwe nosho yo etilofimaneko lokufimaneka Jehova omolwomaukwatya aye. Ola kwatela mo yo outile wokutila oku mu nyemateka. Oli li oukwatya muwa oo tau dulu oku tu etela ouwa, ndele ihau tu ningifa tu kale twa polimana ile twa mbadapala. Jehova, ‘Kalunga omunelao,’ okwa hala ovanhu va hafele okukalamwenyo. (1 Timoteus 1:11, OB-1954) Ndele opo tu ku hafele, otu na okudulika koiteelelwa yaKalunga. Ovanhu vahapu ova pumbwa okuninga omalunduluko mokukalamwenyo kwavo opo va kale metwokumwe noiteelelwa yaye. Aveshe ovo tava ningi omalunduluko oo a pumbiwa, otava ka mona oushili weendjovo domupsalme David, odo tadi ti: “Makeleni, nye mu tale ouwa wOmwene apa u fike; keshe tuu ou te mu lineekele, oye e nelao. Tileni Omwene, ovayapuki vaye nye! Osheshi ava, have mu tila, itava pumbwa sha nande.” (Epsalme 34:9, 10) Aveshe ovo hava tila Jehova ihava kala va pumbwa sha shongushu lela, molwaashi ove na ekwatafano liwa naye.
4. Eshilipaleko lilipi David nosho yo Jesus va li va yandja?
4 David okwa li a fimaneka ovayambididi vaye moku va ifana “ovayapuki.” Osha li sha yeleka oku va ifana ngaho, molwaashi ova li oshitukulwa shoshiwana shaKalunga shiyapuki. Ova li yo va tula eemwenyo davo moshiponga omolwokushikula David. Nonande ova li va ya onhapo ohamba Saul, David okwa li e na elineekelo kutya Jehova ota ka kala te va file oshisho palutu. David okwa shanga a ti: “Eenghoshona odi udite oluhepo noda fya ondjala, ndelenee ou ta kongo Omwene, ye ita hepa sha shiwa nande.” (Epsalme 34:11) Jesus naye okwa li a shilipaleka ovashikuli vaye neshilipaleko la faafana. — Mateus 6:33.
5. (a) Vahapu vomovashikuli vaJesus ova li ve li pondodo ilipi moulikumwe wovanhu? (b) Jesus okwa li a ladipika ovanhu va kale hava tila lyelye, nomolwashike?
5 Vahapu vomovapwilikini vaJesus ova li Ovajuda ovo va hepa, ovo va li va talika ko ve li ovanhu vongaho. Onghee, Jesus okwa li e va “uditile onghenda, osheshi ovo va li va hepekwa, ndee va loloka va fa eedi di he na omufita.” (Mateus 9:36) Mbela ovanhu va tya ngaho ova li ngoo ve na ouladi okulandula Jesus? Opo va kale ve na ouladi, ova li ve na okukulika etilo lokutila Jehova, ndele kava li ve na okutila ovanhu. Jesus okwa ti: “Inamu tila ava hava dipaa olutu [novehe] na vali eshi tava dulu okuninga. Ndelenee handi mu ulikile nee ou mu noku mu tila: tileni ou e na epangelo, eshi a dipaa, okuundulila [muGehenna, NW]. Heeno, ohandi mu lombwele oye tuu ou mu tileni. Eehanda nhano ihadi landwa mbela mouhaulapa vavali? Kalunga ina dimbwa nande oimwe yomudo. Neexwiki deni dokomutwe oda valulwa adishe. Inamu tila, nye omu dule eehanda dihapu.” — Lukas 12:4-7.
6. (a) Eendjovo daJesus dilipi da kala nokupameka Ovakriste? (b) Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jesus oye oshihopaenenwa sha denga mbada ngeenge tashi uya pokuulika etilokalunga?
6 Ngeenge ovatilikalunga otava fininikwa kovatondi vavo va efe po elongelokalunga lashili, otava dulu okudimbuluka omayele aJesus, oo taa ti: “Keshe ou ta hepaulula nge moipafi yovanhu, nOmona wOmunhu ote mu hepaulula moipafi yovaengeli vaKalunga. Ndelenee ou te lidimbike nge moipafi yovanhu, ye ote lidimbikwa moipafi yovaengeli vaKalunga.” (Lukas 12:8, 9) Eendjovo odo ohadi pameke Ovakriste, unene tuu ovo ve li moilongo omo elongelokalunga lashili la shilikwa. Ovakriste va tya ngaho ohava tumbalekifa Jehova pokwoongala kwavo nomoukalele wavo womoipafi, have shi ningi nelungi. (Oilonga 5:29) Jesus okwe tu tulila po oshihopaenenwa sha denga mbada ngeenge tashi uya pokuulika ‘etilokalunga.’ (Ovaheberi 5:7) Okwa popiwa paxunganeko taku ti: “[Omhepo] otai ka kala nokutulumukwa kombada yaye, Omhepo [yokutila] Omwene. Ndele Oye oku nohokwe yokutila Omwene.” (Jesaja 11:2, 3) Onghee hano, Jesus okwa wana filufilu oku tu honga kombinga yomauwa oo haa di metilokalunga.
7. (a) Ovakriste ohave linyenge ngahelipi keshivo laJesus olo la faafana naalo laDavid? (b) Ongahelipi ovadali tava dulu okuhopaenena oshihopaenenwa shiwa shaDavid?
7 Aveshe ovo hava hopaenene Jesus nohava dulika komahongo aye otave linyenge keshivo laye olo la faafana naalo laDavid, olo tali ti: “Ileni nye ounona, mu pwilikine nge: onda hala oku mu longa okutila Kalunga.” (Epsalme 34:12) Osha li sha yeleka kuDavid okwiifana ovayambididi vaye “ounona,” molwaashi ova li ve mu tala ko e li omuwiliki wavo. David okwa li e va kwafela pamhepo opo va kale va hangana nova hokiwa kuKalunga. Kashi fi tuu oshihopaenenwa shiwa kovadali Ovakriste! Jehova okwa pa ovadali oshinakuwanifwa ‘shokutekula ovana vavo meduliko nomekumaido lOmwene.’ (Ovaefeso 6:4) Mokukala hava kundafana oinima yopamhepo novana vavo nokukonakona navo Ombibeli pandjikilile, otava ka kwafela ovana vavo va hafele onghalamwenyo yometilokalunga. — Deuteronomion 6:6, 7.
Nghee hatu dulu okuulika kutya otu na etilokalunga
8, 9. (a) Omolwashike onghalamwenyo yometilokalunga ihokwifa? (b) Oshike sha kwatelwa mokukelela elaka letu liha popye owii?
8 Ngaashi sha tumbulwa metetekelo, okutila Jehova itaku tu imbi tu hafele okukalamwenyo. David okwa pula a ti: “Omulumenhu olyelye, ou a hokwa okukalamwenyo nokuhola omafiku opo a mone ouwa?” (Epsalme 34:13) Eendjovo odo otadi ulike kutya okutila Jehova okwa fimanenena opo omunhu a hafele onghalamwenyo ile noku mone ouwa. Ndele oshipu okupopya kutya, “Ohandi tila Kalunga,” ashike kashipu oku shi ulika okupitila melihumbato letu. Onghee hano, David okwa yelifa shi na sha nanghee hatu dulu okuulika etilokalunga okupitila monghedi yetu yokukalamwenyo.
9 “Kelela elaka loye, li ha popye owii, nomilungu doye di ha popye oipupulu.” (Epsalme 34:14) Eshi omuyapostoli Petrus a li ta kumaida Ovakriste vakwao monhumwafo yaye imwe va kale ve na ohole youmwainafana, okwa li a nwefwa mo a tofe eendjovo odo di li mEpsalme 34:14. (1 Petrus 3:8-12) Okukelela elaka letu liha popye owii otaku tu pula tu henuke olwaambo. Ponhele yaasho, otu na okukendabala okutungafana ngeenge hatu kundafana navamwe. Kakele kaasho, otu na okukala ovaladi nokukala hatu popi oshili. — Ovaefeso 4:25, 29, 31; Jakob 5:16.
10. (a) Okukala kokule nowii osha hala okutya shike? (b) Okulonga ouwa okwa kwatela mo shike?
10 “Kala kokule nowii, ove u longe ouwa; konga ombili, u i hokele.” (Epsalme 34:15) Ohatu henuka oinima oyo ya tokolwa kuKalunga, ngaashi oluhaelo, okutala omafano oipala, okuvaka, oumhulile, elongifo leenghono, oukolwe nosho yo elongifo loingangamifi. Ohatu henuka yo eeprograma doko-TV ile eevidio odo hadi ulike oinima oyo inyanyalifi. (Ovaefeso 5:10-12) Ponhele yaasho, ohatu longifa efimbo letu mokulonga ouwa. Ouwa wa shiya ko oo hatu dulu okulonga oo okukufa ombinga pandjikilile moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa, opo tu va kwafele va ka xupifwe. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Okulonga ouwa okwa kwatela mo yo okulilongekidila okwoongala kwopaKriste nokukala puko, okuyambidida pashimaliwa oilonga yetu yomounyuni aushe, okuwapeka Olupale lOuhamba nokukala tu na ko nasha neemhumbwe dOvakriste vakwetu ovo va pumbwa ekwafo.
11. (a) David okwa li a tula ngahelipi moilonga osho a li a popya shi na sha nombili? (b) Oshike u na okuninga po opo u ‘hokele ombili’ meongalo?
11 David okwa tula po oshihopaenenwa shiwa shi na sha nokulalakanena ombili. Okwa li a henuka okudipaa ohamba Saul oikando ivali, nokonima yaasho okwa li a popya naSaul nefimaneko nelalakano lokupanga vali ombili naye. (1 Samuel 24:8-11; 26:17-20) Oshike hatu dulu okuninga po kunena ngeenge ope na oshinima osho tashi hale okunyona po ombili yeongalo? Otu na ‘okukonga ombili noku i hokela.’ Ngeenge otu wete ekwatafano letu nomwiitaveli mukwetu lihe li nawa, otu na okudulika komayele aJesus oo taa ti: ‘Paafaneni ombili nomumwanyoko.’ Ngeenge otwa pange ombili novamwatate, opo ashike hatu ka dula okutwikila noinima ikwao yelongelokalunga lashili twa manguluka. — Mateus 5:23, 24; Ovaefeso 4:26.
Etilokalunga ohali eta omanangeko noupuna mahapu
12, 13. (a) Ovatilikalunga otava hafele omauwa elipi kunena? (b) Mafiku ovalongelikalunga ovadiinini otava ka hafela omanangeko noupuna elipi?
12 ‘Omesho Omwene okwe a talifila ovayuki, nomatwi aye okwe a ameka kekwenauko lavo.’ (Epsalme 34:16) Ehokololo lopaMbibeli li na sha nanghee Kalunga a li a ungaunga naDavid otali ulike kutya eendjovo odo odoshili. Kunena ohatu kala twa hafa neenghono notu na ombili yokomutima, molwaashi otu shii kutya Jehova ote tu file oshisho. Otu na elineekelo kutya ote ke tu pa alushe osho twa pumbwa, nokuli nongeenge tu li meenghalo didjuu. Otu shi shii kutya mafiku ovalongelikalunga vashili aveshe otava ka ponokelwa kuGog yaMagog nova teelela “efiku linene nolitilifa lOmwene,” ngaashi sha xunganekwa. (Joel 2:11, 31; Hesekiel 38:14-18, 21-23) Kashi na nee mbudi kutya ohatu ka hangwa komaudjuu a tya ngahelipi pefimbo opo, ohatu ka wanifilwa eendjovo daDavid odo tadi ti: “Ngee ovayuki otava kuwile ekwafo, Omwene ote va udu ndee te va xupifa momaudjuu avo aeshe.” — Epsalme 34:18.
13 Omitima detu otadi ka kala di yadi etilofimaneko linene lokutila Jehova shi dulife nale, novapataneki vaye aveshe otava ka hanaunwa po monghedi ififa ohoni. “Oshipala shOmwene otashi nyonyodola ovanawii, a kombe po edimbulukifo lavo kombada yedu.” (Epsalme 34:17) Itashi ka kala tuu shitunhula okumona nghee Jehova ta tumbalekifa edina laye pefimbo olo! Noitashi ka kala tuu enangekonoupuna linene eshi hatu ka xupifwa ndele hatu i mounyuni mupe waKalunga wouyuki!
Omaudaneko oo tae tu kwafele tu lididimike
14. Oshike tashi ke tu kwafela tu lididimikile omaudjuu oo hatu shakeneke?
14 Ofimbo twa teelela ounyuni mupe, otwa pumbwa elididimiko opo tu kale hatu dulika kuJehova mounyuni ou wa nyonauka nou yadi omaupyakadi. Etilokalunga otali tu kwafele neenghono tu kale hatu dulika. Molwaashi otu li momafimbo madjuu, ovapiya vaJehova vamwe ohava shakeneke eenghalo didjuu neenghono odo hadi teyaula omitima davo nokunyanyaula omhepo yavo, oku shi popya pafaneko. Ndele otava dulu okukala noushili kutya ngeenge ova pula ekwafo kuJehova, ote ke va kwafela ve lididimikile eenghalo da tya ngaho. David okwa popya eendjovo edi tadi hekeleke shili, tadi ti: “Omwene oku li popepi nomitima da teyauka, Ye oha xupifa ava ve nomhepo ya nyanyauka.” (Epsalme 34:19) David okwa weda ko ta popi eendjovo detwomukumo, tadi ti: “Omaudjuu omuyuki oku li mahapu, ndelenee Omwene ote mu xupifa muaeshe.” (Epsalme 34:20) Heeno, Jehova ita nyengwa oku tu xupifa momaudjuu oo hatu shakeneke nonande oku kale mahapu shi fike peni, molwaashi oku na eenghono dinenenene.
15, 16. (a) Konima eshi David a tota Epsalme 34, okwa li a uda oshiningwanima shinyikifa oluhodi shilipi? (b) Oshike tashi ke tu kwafela tu lididimikile omayeleko?
15 Diva konima eshi David a tota Epsalme 34, okwa li a uda osho sha li sha ningilwa ovakalimo vomuNob. Saul okwa li a dipaifa ovakalimo ovo, mwa kwatelwa ovapristeri vahapu. David ka li tuu a nyika oluhodi molwaashi okwa li e shii kutya oye a ningifa Saul a handukile Ovanob noku va dipaifa! (1 Samuel 22:13, 18-21) Nopehe na omalimbililo, David okwa li a pula ekwafo kuJehova nokwa li a hekelekwa ketimaumbwile li na sha nenyumuko “lovayuki.” — Oilonga 24:15.
16 Nokunena, ohatu pamekwa keteelelo lenyumuko. Otu shi shii kutya ovatondi vetu itava dulu okuya moshipala onakwiiwa yetu yaalushe. (Mateus 10:28, NW) David okwa li a holola elineekelo la tya ngaho mEpsalme 34:21, olo tali ti: ‘Ota diinine omakipa omuyuki aeshe, paha teke nande limwe.’ Ovelishe oyo oya li ya wanifilwa Jesus kondadalunde. Eshi Jesus a li a dipawa monghedi inyanyalifi, kape na nande ekipa laye limwe la li la “nyanyaulwa.” (Johannes 19:36) Ndelenee omushangwa oo wEpsalme 34:21 otau tu shilipaleke yo kutya kashi na nee mbudi kutya omayeleko elipi hatu ka shakeneka, tu li Ovakriste ovavaekwa nosho yo ‘eedi dimwe,’ itae ke tu imba tu kale nonakwiiwa ya amenwa. Omakipa etu itaa ka nyanyaulwa, oku shi popya pafaneko. — Johannes 10:16, OB-1986.
17. Oshiponga shilipi tashi ka hanga ovatondi voshiwana shaJehova ovo inave livela ombedi?
17 Ovakolokoshi kave na apa tava xupile; mafiku otava ka teya osho va kuna. Epsalme 34:22 otali ti: “Omulunde ota dipaifwa kowii, nomutondi womuyuki ote lilongele oushimatimba.” Heeno, aveshe ovo tava twikile okupataneka oshiwana shaKalunga otava ka hangwa koshiponga shinenenene. Otava “ka wilwa kehandu nokenyonauko laalushe” pokuholoka kwaJesus Kristus. — 2 Ovatessaloniki 1:9.
18. Omeityo lilipi “ongudu inene” ya kulilwa kunena, notai ka ningilwa shike monakwiiwa?
18 Epsalme laDavid ola xulifa neendjovo edi tadi shilipaleke tadi ti: “Omwene ota kulile eemwenyo dovapiya vaye, kaku na ou ta kongo ekwafo kuye, ta tokolwa.” (Epsalme 34:23) Ohamba David oya popya pexulilo lokupangela kwayo oko kwa kwata oule womido 40, ya ti: “[Kalunga okwa] xupifa nge moudjuu aushe.” (1 Eehamba 1:29) Ngaashi David, mafiku ovo hava tila Jehova otava ka dimbuluka nehafo eshi va kulilwa moulunde nokuxupifwa momayeleko aeshe. Ovakriste vahapu ovavaekwa ova pewa nale ondjabi yavo yomeulu. “Ongudu inene” oyo ya dja moiwana aishe oye limbwanga mumwe noshixupe shovamwaxe vaJesus mokulongela Kalunga noya hokiwa kuKalunga molwaashi nayo oi na eitavelo tali longo meenghono dohonde yaJesus dokukulila. Pefimbo lEpangelo lOmido Eyovi laKristus, ongudu inene otai ka mona ouwa pauyadi mekuliloyambo, tai ka etwa mewaneneno. — Ehololo 7:9, 14, 17; 21:3-5.
19. Oilyo ‘yongudu inene’ oya tokola toko okuninga shike?
19 Omolwashike “ongudu inene” yovalongelikalunga tai ka mona omanangeko noupuna aeshe oo? Omolwaashi oilyo yongudu oyo oya tokola toko okukala netilofimaneko lokufimaneka Kalunga nokudulika kuye. Doshili, okutila Jehova ohaku ningifa okukalamwenyo ku kale kuhafifa paife notaku tu kwafele yo tu ‘dame omwenyo waalushe’ oo hatu ka mona mounyuni waye mupe. — 1 Timoteus 6:12, 18, 19; Ehololo 15:3, 4.
Oto dimbuluka?
• Omolwashike tu na okukala hatu tila Kalunga, netilokalunga ola kwatela mo shike?
• Etilokalunga oli na okunwefwa mo ngahelipi elihumbato letu?
• Ovo hava tila Kalunga ohava mono omanangeko noupuna elipi?
• Omaudaneko elipi hae tu kwafele tu lididimike?
[Efano pepandja 29]
Ovo hava tila Jehova ohava kala ve na elungi ngeenge oilonga yavo ya shilikwa
[Efano pepandja 31]
Ouwa wa shiya ko oo hatu dulu okuningila ovanhu vakwetu oo oku va udifila onghundana iwa yOuhamba