Eongalo nali tange Jehova
“Edina loye onda hala oku li shiivifila ovakwetu nomokati keongalo ohandi ku imbile ehambelelo.” — OVAHEBERI 2:12.
1, 2. Ouwa ulipi hatu mono meongalo lopaKriste, neongalo ohali dana onghandangala ya fimanenena ilipi?
MOMUKOKOMOKO wondjokonona younhu, ovanhu ova kala hava hafele eendafano liwa melongekido loukwaneumbo nohava kala ve udite ve li meameno. Ndele Ombibeli oya popya yo elongekido vali limwe, eongalo lopaKriste, omo ovanhu vahapu mounyuni kunena tava hafele eendafano le likalekelwa nove udite ve li lela meameno. Kutya nee ou li oshitukulwa shoukwaneumbo wa hangana nohau kwafelafana ile hasho, oto dulu okumona ouwa momafiloshisho oo Kalunga ha yandje okupitila meongalo lopaKriste. Ngeenge oho endafana neongalo lEendombwedi daJehova, nopehe na omalimbililo, oho hafele eendafano liwa noshiwana shaJehova noho kala u udite u li meameno.
2 Eongalo kali fi ashike ongudu yovanhu ile omuhanga wovanhu ovo ve na oudilo wa faafana ile hava dana pamwe oudano wonhumba. Ndelenee eongalo ola totwa po unene tuu nelalakano lokutanga Jehova Kalunga, ngaashi tashi divilikwa mOmapsalme. Epsalme 35:18 otali ti: “[Onda] hala, ndi ku fimaneke meongalo linene, nda hala, ndi ku tange moipafi yongudu inene yovanhu.” Epsalme 107:31, 32 otali ti: “Nava pandulile Omwene ouwanghenda waye noikumifi yaye, ei ha longele ovana vovanhu; vo nave mu fimaneke meongalo loiwana.”
3. Paulus okwa ti kutya eongalo ohali dana onghandangala ilipi?
3 Omukriste omuyapostoli Paulus okwa li a divilika onghandangala imwe vali ya fimanenena oyo eongalo hali dana, eshi a ti kutya “[eumbo] laKalunga, olo [li li] eongalo laKalunga omunamwenyo, olo ongudi nekanghameno loshili.” (1 Timoteus 3:15) Mbela eongalo lilipi Paulus a li ta popi? PaMbibeli, oshitya “eongalo” oshi na omaityo elipi? Eongalo oli na okukala tali dana onghandangala ilipi mokukalamwenyo kwetu paife nosho yo monakwiiwa? Opo tu mone omanyamukulo komapulo oo, natu konakoneni tete nghee oshitya “eongalo” sha longifwa mEendjovo daKalunga.
4. Oshitya “eongalo” osha longifwa ngahelipi lwoikando mOmishangwa dOshiheberi?
4 Oshitya shOshiheberi osho sha tolokwa luhapu noshitya “eongalo” oshi na eityo olo tali ti “ongaleka.” (Deuteronomion 4:10; 9:10) Ndelenee mEembibeli dimwe, oshitya osho osha tokolwa nomautumbulilo amwe e lili she likolelela komatumbulo; pashihopaenenwa, osha tokolwa noitya ngaashi, eemhunga, oiwana, oshoongalele, nosho yo ongudu. Omapsalme okwa longifa oshitya shOshiheberi osho tashi ti “eongalo” okuulika kovaengeli meulu, nokwe shi longifa yo okuulika kovahenakalunga. (Epsalme 26:5; 89:6-8) Oikando ihapu, Omishangwa dOshiheberi oda longifa oshitya osho okuulika kOvaisrael. Ovaisrael ova li va hoololwa kuKalunga nova li hava ifanwa “eongalo lOmwene,” ile ‘eongalo laKalunga.’ — Numeri 20:4; Nehemia 13:1; Mika 2:5.
5. Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa luhapu “eongalo” oshilipi, nohashi longifwa ngahelipi?
5 Oshitya shOshigreka eklesia osho sha tolokwa “eongalo” osha dja koitya ivali yOshigreka oyo tai ti “ifana.” Otashi dulu yo okulongifwa meityo lihe fi lopalongelokalunga, ngaashi sha longifwa okuulika ‘kongudu’ oyo Demetrius a li a hongaifa i ponokele Paulus fimbo a li muEfeso. (Oilonga 19:32, 39, 41) Ndele osha longifwa luhapu mOmbibeli okuulika keongalo lopaKriste. Omatoloko amwe Ombibeli okwa toloka oshitya osho noshitya “ongeleka.” Ndele o-Imperial Bible-Dictionary oya ti kutya oshitya eongalo “itashi ulike nandenande ketungo omo Ovakriste hava ongala omolwokulongela Kalunga moipafi.” Shihokwifa, Omishangwa dopaKriste dOshigreka oda longifa oshitya “eongalo” momaityo ane shi na sha nelongelokalunga.
Eongalo laKalunga lovavaekwa
6. Jesus naDavid ova li hava ningi shike meongalo?
6 Omuyapostoli Paulus okwa yukifa eendjovo daDavid odo tadi hangwa mEpsalme 22:23 kuJesus, a ti: “Edina loye onda hala oku li shiivifila ovakwetu nomokati keongalo ohandi ku imbile ehambelelo. Onghee hano [Jesus] okwa li e nokufafana novamwaxe moinima aishe, opo a ninge omupristeri omukulunhu omunamutimanghenda nomudiinini moilonga yaye yopuKalunga.” (Ovaheberi 2:12, 17) David okwa li ha hambelele Kalunga mokati keongalo laIsrael shonale. (Epsalme 40:10) Mbela Paulus okwa li a hala okutya shike eshi a ti kutya Jesus okwa li ha hambelele Kalunga ‘mokati keongalo’? Eongalo lilipi Paulus a li ta ulike kulo?
7. Oshitya “eongalo” osha longifwa mOmishangwa dopaKriste dOshigreka meityo lotete lilipi?
7 Eendjovo odo di li mOvaheberi 2:12, 17 odididilikwedi, molwaashi otadi ulike kutya Kristus okwa li oshilyo sheongalo omo a li a shiivifila ovamwaxe edina laKalunga. Ovamwaxe vaJesus ovo ova li oolyelye? Ovakriste ovo va vaekwa nomhepo, ovo ve li oshitukulwa ‘sholudalo laAbraham,’ novo ve na ‘eifano lomeulu.’ (Ovaheberi 2:16–3:1; Mateus 25:40) Eityo lotete omo oshitya “eongalo” sha longifwa mOmishangwa dopaKriste dOshigreka otashi ulike kongudu yovashikuli vaKristus ovo va vaekwa nomhepo. Ovavaekwa ovo 144 000 ove li ‘eongalo loiveli ei ya shangelwa meulu.’ — Ovaheberi 12:23.
8. Eendjovo daJesus dilipi da li tadi ulike kutya opa li tapa ka totwa eongalo lopaKriste?
8 Jesus okwa li a ulika kutya “eongalo” olo lopaKriste ola li tali ka totwa po. Ofimbo kwa li ku na omudo umwe lwaapo a dipawe, okwa li a lombwela omuyapostoli Petrus a ti: “Oove Petrus, nokemanya tuu eli handi tungile ko eongalo lange, ndee itali ka dulika koivelo yoshovafi.” (Mateus 16:18) Petrus naPaulus ova li va uda ko nawa kutya Jesus oye a li emanya olo la xunganekwa. Petrus okwa li a shanga shi na sha naavo va tungilwa kemanya olo tali faneke Kristus, e va popya ve li “omamanya e nomwenyo” oo a fikamifa po eumbo laKalunga lopamhepo. Okwa ti yo kutya ove li ‘oshiwana shi li emona le likalekelwa shokuhepaulula oilonga ya fimana’ yaKalunga oo e va ifana. — 1 Petrus 2:4-9, yelekanifa NW; Epsalme 118:22; Jesaja 8:14; 1 Ovakorinto 10:1-4.
9. Eongalo laKalunga ola li la totwa po naini?
9 ‘Oshiwana osho shi li emona le likalekelwa’ osha li sha ninga naini eongalo lopaKriste? Osha li sha ninga eongalo lopaKriste pOpentekoste yomo 33 O.P., eshi ovahongwa ovo va li va ongala muJerusalem va li va tililwa omhepo iyapuki kuKalunga. Lwanima, mefiku olo tuu olo, Petrus okwa li a yandja oshipopiwa shitunhula eshi a li ta udifile Ovajuda nosho yo ovanhu vomoiwana imwe ovo va li ve lidilululifwa ndele tava ningi veitavelo lOshijuda. Vahapu vomuvo ova li va kumwa komitima eshi va uda ko eityo lefyo laJesus, opo nee ove livela ombedi ndele tava ninginifwa. Ehokololo lOilonga yovayapostoli ola ti kutya pomhito oyo opa li ovahongwa vape ve li omayovi atatu ovo va li va ninga oshitukulwa sheongalo laKalunga olo opo la li la totwa nola li tali tamunuka mo neendelelo. (Oilonga 2:1-4, 14, 37-47) Eongalo olo ola li tali tamunuka mo neendelelo, molwaashi opa li Ovajuda vahapu nosho yo ovalidilululifwa vomoiwana imwe ovo va li va mona kutya Kalunga ka li vali a tala ko Israel shopambelela shi li eongalo laye. Ovakriste ovavaekwa ovo va ninga ‘Israel yaKalunga’ yopamhepo ova li va ninga eongalo lashili laKalunga. — Ovagalati 6:16; Oilonga 20:28.
10. Ekwatafano lilipi li li pokati kaJesus neongalo laKalunga?
10 Luhapu Ombibeli ohai yoolola ko Jesus kovavaekwa noutumbulilo ngaashi ‘Kristus neongalo laye.’ Jesus oye Omutwe weongalo lOvakriste ovavaekwa. Paulus okwa ti kutya Kalunga okwa ‘pa Jesus a kale omutwe waaishe keongalo, olo li li olutu laye.’ (Ovaefeso 1:22, 23; 5:23, 32; Ovakolossi 1:18, 24) Kunena kombada yedu oku na ashike oshixupe shinini shOvakriste ovavaekwa ovo ve li oilyo yeongalo olo, ndele ohatu dulu okukala tu na oushili kutya Omutwe wavo, Jesus Kristus, oku va hole. Ohole oyo e va hole oya hokololwa mOvaefeso 5:25 taku ti: “Kristus [oku] hole eongalo, nokwe liyandja molwalo.” Oku va hole, molwaashi ohava yambele alushe Kalunga “omahambeleloyambo nokutya, oshiimati shomilungu edi tadi pandula edina laye,” ngaashi naanaa ye a li ha ningi eshi a li kombada yedu. — Ovaheberi 13:15.
Omaityo makwao oshitya “eongalo”
11. Omishangwa dopaKriste dOshigreka oda longifa oshitya “eongalo” meityo etivali lilipi?
11 Omafimbo amwe Ombibeli oya longifa oshitya “eongalo” momaityo amwe e lili, ndele hakuulika kongudu yovavaekwa 144 000 ve li “eongalo laKalunga.” Pashihopaenenwa, Paulus okwa li a shangela Ovakriste vomuKorinto a ti: ‘Inamu pundukifa omunhu nande oumwe, kutya nee Omujuda ile Omugreka ile eongalo laKalunga.’ (1 Ovakorinto 10:32, yelekanifa NW.) Osha li sha yela mo nawa kutya ngeenge Omukriste muKorinto shonale okwe lihumbata monghedi inai yuka, oshi na oupu kwa li a pundukife vamwe. Ndele mbela osho osha li sha hala okutya okwa li ta ka pundukifa Ovagreka nOvajuda ile ovavaekwa aveshe okudja pefimbo olo fiyo okunena? Hasho nandenande. Osha yela kutya ovelishe oyo oya longifa outumbulilo “eongalo laKalunga” okuulika kOvakriste ovo va li ko pefimbo lonhumba. Onghee hano, outumbulilo oo otau dulu okulongifwa okuulika kunghee Kalunga ta wilike, ta file oshisho ile ta nangeke noupuna eongalo, sha hala okutya, Ovakriste aveshe ovo ve li momwenyo pefimbo lonhumba, kashi na nee mbudi kutya ove li peni. Oshihopaenenwa vali shimwe, ohatu dulu okupopya kutya eongalo laKalunga lokunena oli na ombili nehafo, hatu ulike koumwainafana wetu wopaKriste womounyuni aushe.
12. Ombibeli oya longifa oshitya “eongalo” meityo etitatu lilipi?
12 Ombibeli oya longifa yo oshitya “eongalo” meityo etitatu okuulika kOvakriste aveshe moshitukulwa shonhumba. Pashihopaenenwa, Oilonga 9:31 oya ti: “Eongalo alishe lomuJudea ashishe nolomuGalilea nolomuSamaria ola li li nombili.” Opa li omaongalo opaKriste mahapu moitukulwa oyo, ndelenee omaongalo aeshe omuJudea, nomuGalilea nosho yo omuSamaria okwa popiwa e li “eongalo.” Otashi dulika muJerusalem mwa li mwa totwa omaongalo mahapu, mokutala komuvalu wovanhu ovo va ninginifwa pOpentekoste yomo 33 O.P. nosho yo konima yaasho. (Oilonga 2:41, 46, 47; 4:4; 6:1, 7) Ovatessaloniki votete 2:14 otava ulike sha yela kutya mo 50 O.P., muJudea, omo Herodes Agrippa wotete a li omupangeli fiyo a fya mo 44 O.P., omwa li omaongalo mahapu. Onghee hano, eshi taku tiwa kutya Herodes okwa li a “kwatifa ovakwaneongalo vamwe, e va hepeke,” otashi dulika sha li tashi ulike komaongalo mahapu oo a li muJerusalem. — Oilonga 12:1.
13. Ombibeli oya longifa oshitya “eongalo” meityo etine lilipi olo hali longifwa luhapu?
13 Ombibeli oya longifa oshitya “eongalo” meityo etine olo hali longifwa luhapu okuulika kongudu yOvakriste ovo ve li eongalo lokondadalunde, olo pashihopaenenwa la li hali ongala meumbo lonhumba. Paulus okwa li a popya shi na sha ‘nomaongalo omuGalatia,’ nokungaho okwa ulika kutya moshitukulwa osho shinene shomuRoma omwa li omaongalo mahapu. Paulus okwa tumbula lwoikando ivali “omaongalo omuGalatia,” oo a li a kwatela mo omaongalo omuAntiokia, Derbe, Listra nosho yo muIkonia. Opa li ovakulunhuongalo, ile tu tye ovapashukili, ovo va li va nangekwa po momaongalo oo. (1 Ovakorinto 16:1; Ovagalati 1:2; Oilonga 14:19-23) Omaongalo aeshe oo okwa popiwa mOmishangwa e li ‘omaongalo aKalunga.’ — 1 Ovakorinto 11:16; 2 Ovatessaloniki 1:4.
14. Mokutala komishangwa donhumba omo oshitya “eongalo” sha longifwa, ohatu dulu okufika pexulifodiladilo lilipi?
14 Peemhito dimwe, Ovakriste ova li hava ongala meengudu dinini odo da li hadi wana momaumbo, ndele nande ongaho, eengudu da tya ngaho oda li da talika ko di li omaongalo. Amwe omomaongalo a tya ngaho ongaashi oo a li haa ongala meumbo laAkuila naPriska, meumbo laNimfas nosho yo meumbo laFilemon. (Ovaroma 16:3-5; Ovakolossi 4:15; Filemon 2) Osho itashi tu tuu omukumo ovo kunena ve li momaongalo manini, ovo tashi dulika hava ongala nokuli momaumbo! Jehova okwa li a tambula ko omaongalo oo a li manini omefelemudo lotete. Nopehe na omalimbililo, okwa hokwa yo omaongalo manini okunena, nohe a nangeke noupuna okupitila momhepo yaye iyapuki.
Omaongalo ohaa tange Jehova
15. Eeshali dopashikumwifilonga dilipi vamwe va li va pewa momaongalo omefelemudo lotete okupitila momhepo iyapuki?
15 Ngaashi sha popiwa metetekelo, Jesus okwa li a tanga Kalunga mokati keongalo, shi li ewanifo lEpsalme 22:23. (Ovaheberi 2:12) Ovashikuli vaye ovadiinini navo osho va li va ninga. Eshi Ovakriste vashili vomefelemudo lotete va li va vaekwa nomhepo iyapuki va ninge ovana vaKalunga nosho yo ovamwaxe vaKristus, vamwe vomuvo ova li va pewa eeshali domhepo dopashikumwifilonga de likalekelwa. Vamwe ova li va pewa eeshali dokupopya nounongo ile eshiivo le likalekelwa, eenghono dokuvelula, eeshali dokuxunganeka nosho yo eeshali dokupopya momalaka amwe e lili. — 1 Ovakorinto 12:4-11.
16. Elalakano limwe leeshali dopashikumwifilonga odo da li da yandjwa komhepo iyapuki ola li lashike?
16 Paulus okwa li a popya shi na sha noshali yokupopya omalaka a ti: “Ondi nokwiimba nomhepo . . . , nondi na yo okwiimba neendunge dange.” (1 Ovakorinto 14:15) Paulus okwa li a halelela Ovakriste vakwao va ude ko osho a li te va hongo, nokwa li a hala okutanga Jehova mokati keongalo. Okwa li a kumaida Ovakriste vakwao ovo va li yo ve na eeshali domhepo a ti: ‘Lalakaneneni okupewa eeshali dopamhepo, lihaleleni mu di pewe dihapu, mu tunge eongalo,’ sha hala okutya, omaongalo omo va li hava ongala. (1 Ovakorinto 14:4, 5, 12, 23) Osha yela kutya Paulus okwa li he lipula nomaongalo e lili noku lili, nokwa li ha kala a hala Ovakriste meongalo keshe va longife eemhito dokwoongala pamwe opo va tange Kalunga.
17. Oshike tashi dulu okutilwa omaongalo etu kunena?
17 Jehova ota twikile okulongifa eongalo laye lovavaekwa note li yambidida. Ota nangeke noupuna ongudu yOvakriste ovavaekwa ovo ve li kombada yedu kunena. Osho oshi liwetikile mouhapu weendja dopamhepo tadi palula odo tadi hafelwa koshiwana shaye kunena. (Lukas 12:42) Ota nangeke yo noupuna oumwainafana wetu wopaKriste womounyuni aushe. Nota nangeke yo noupuna omaongalo aeshe pauhandimwe, omo hatu mono omhito yoku mu tanga e li Omushiti wetu, okupitila melihumbato letu nosho yo mokuyandja omatyekosha taa tungu pokwoongala. Okupitila momaongalo etu, ohatu hongwa nokudeulwa opo tu kale yo hatu tange Kalunga peemhito dikwao dihe fi dokwoongala.
18, 19. Ovakriste vashili momaongalo ohava kala va hala okuninga shike?
18 Dimbulukwa kutya omuyapostoli Paulus okwa li a ladipika Ovakriste vomeongalo lomuFilippi shomuMakedonia, a ti: ‘Ohandi indile mu yadifwe noiimati youyuki, oyo i li po molwaJesus Kristus okufimanekifa nokuhambelelifa Kalunga.’ Osho osha li sha kwatela mo okulombwela vamwe ovo vehe fi oshitukulwa sheongalo lopaKriste shi na sha neitavelo lavo muKristus nosho yo eteelelo lavo likumwifi. (Ovafilippi 1:9-11; 3:8-11) Nomolwaasho, Paulus okwa li a lombwela Ovakriste vakwao a ti: “[OmolwaKristus] natu eteleni Kalunga alushe omahambeleloyambo nokutya, oshiimati shomilungu edi tadi pandula edina laye.” — Ovaheberi 13:15.
19 Mbela oho kala wa hafa okutanga Kalunga ‘mokati keongalo’ ngaashi Jesus, nosho yo mokulongifa omilungu doye okutanga Kalunga moipafi yaavo inave mu shiiva natango noihave mu tange? (Ovaheberi 2:12; Ovaroma 15:9-11) Shihapu oshe likolelela kunghee hatu kala tu udite shi na sha nonghandangala oyo omaongalo taa dana mokuwanifwa kwelalakano laKalunga. Moshitukulwa tashi landula ohatu ka konakoneni shi na sha nanghee Jehova ha wilike nokulongifa omaongalo nosho yo onghandangala oyo taa dana mokukalamwenyo kwetu.
Oto dimbuluka?
• “Eongalo laKalunga,” olo la fikama po mOvakriste ovavaekwa, ola totwa po naini?
• Ombibeli oya longifa oshitya “eongalo” momaityo makwao atatu elipi?
• David, Jesus nosho yo Ovakriste vomefelemudo lotete ova li hava ningi shike mokati keongalo, nafye otu na okuninga shike?
[Efano pepandja 9]
Jesus okwa li ekanghameno leongalo lilipi?
[Efano pepandja 10]
Omaongalo aeshe oo kwa li haa ongala okwa li a talika ko e li “omaongalo aKalunga”
[Efano pepandja 12]
Ngaashi Ovakriste vokuBenin, nafye ohatu dulu okutanga Jehova mokati keongalo