Otu na okukala hatu ungaunga ngahelipi navamwe?
“Ngaashi mwa hala ovanhu ve mu ningile, osho va ningileni yo.” — LUK. 6:31.
1, 2. (a) Eudifo lokOmhunda oshike? (b) Ohatu ka kundafana shike moshitukulwa eshi nosho yo eshi tashi landula?
JESUS KRISTUS okwa li filufilu Omuhongi Munene. Eshi ovatondi vaJesus vopalongelokalunga va li va tuma ovalumenhu ve ke mu kwate po, kava li ve uya naye eshi va aluka, nova li va popya kutya: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” (Joh. 7:32, 45, 46) Eudifo lOkomhunda olo la li limwe lomoipopiwa yaJesus ya denga mbada. Oshipopiwa shaye osho otashi hangika metukulwa eti-5 fiyo eti-7 lEvangeli laMateus noshi li yo muLukas 6:20-49.a
2 Oshinima sha shiivika nawa meudifo laJesus osho efinamhango la fimanenena li na sha nanghee tu na okuungaunga navamwe. Jesus okwa ti: “Ngaashi mwa hala ovanhu ve mu ningile, osho va ningileni yo.” (Luk. 6:31) Jesus okwa li shili ha ningile ovanhu ouwa. Okwa li a velula ovanaudu nokwa li nokuli a nyumuna ovafi. Ovanhu okwa li hava mono unene tuu ouwa ngeenge va tambula ko onghundana iwa oyo a li e va udifila. (Lesha Lukas 7:20-22.) Tu li Eendombwedi daJehova, ohatu hafele yo okukufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba ngaashi Jesus a li a ninga. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Moshitukulwa eshi naashi tashi landula, ohatu ka konakona kombinga yeendjovo odo Jesus a popya shi na sha noilonga yokuudifa nosho yo oinima imwe oyo a popya mEudifo laye lokomhunda oyo i na sha nanghee tu na okuungaunga navamwe.
Kala u na omwenyo muwa
3. Okukala nomwenyo muwa otashi ti shike?
3 Jesus okwa ti kutya: “Ovanelao ovananheni [“ovovo ve na omwenyo muwa,” NW], osheshi ovo tava ka fyuulula edu.” (Mat. 5:5) Pamishangwa, okukala nomwenyo muwa kaku fi ounghundi, ndele otashi ti okukala nengungumano molwaashi ohatu dulika koiteelelwa yaKalunga. Oikala ya tya ngaho ohai limonikila melihumbato letu nghee hatu ungaunga navamwe. Pashihopaenenwa, ihatu ‘alulile nande omunhu owii waye.’ — Rom. 12:17-19.
4. Omolwashike ovanhu ovo ve na omwenyo muwa ve li ovanelao?
4 Ovanhu ovo ve na omwenyo muwa ovanelao molwaashi ‘otava ka fyuulula edu.’ Jesus oo a li e na ‘omwenyo muwa nokwa li omunambili momutima,’ okwa ‘tulwa po e li omufyuululi waaishe,’ onghee hano, oye Omufyuululi wotete wedu. (Mat. 11:29, yelekanifa NW; Heb. 1:2; Eps. 2:8.) Okwa li kwa xunganekwa kutya ‘Omona womunhu,’ Messias, ota ka kala e na vamwe ovo ta ka pangela pamwe navo mOuhamba womeulu. (Dan. 7:13, 14, 21, 22, 27) Ve li ‘ovafyuululi pamwe naKristus,’ ovavaekwa 144 000 ovo ve na omwenyo muwa otava ka fyuulula yo edu pamwe naye. (Rom. 8:16, 17; Eh. 14:1) Ovanhu vakwao ovo ve na omwenyo muwa otava ka kala nomwenyo fiyo alushe kombada yedu koshi yepangelo lOuhamba. — Eps. 37:11.
5. Ohatu ka kala twa tya ngahelipi ngeenge otwa hopaenene Jesus mokukala nomwenyo muwa?
5 Ngeenge otwa kala hatu ungaunga nonyanya novanhu vakwetu otashi dulika va kale inava hala okweendafana nafye notava ka kala tave tu henuka. Ndelenee ngeenge otwa kala tu na omwenyo muwa ngaashi Jesus, Ovakriste vakwetu otava ka hafela okweendafana nafye nohatu ke va tunga pamhepo. Omwenyo muwa ou li oshitukulwa shoshiimati shomhepo iyapuki yaKalunga osho hai imike mufye ngeenge otwa ‘kala nokweenda momhepo.’ (Lesha Ovagalati 5:22-25, yelekanifa NW.) Otwa hala okukala tu na omwenyo muwa, hatu wilikwa komhepo iyapuki yaJehova.
Ovanelao ovananghenda
6. “Ovananghenda” ove na omaukwatya a denga mbada elipi?
6 Jesus okwa popya yo mEudifo laye lokomhunda, a ti: “Ovanelao ovananghenda, osheshi ovo tava ka filwa onghenda.” (Mat. 5:7) “Ovananghenda” ove na olukeno nohava yavelele vamwe pahole, nohava file nokuli onghenda ovo tava mono oixuna. Jesus okwa li a kwafela pashikumwifilonga ovanhu ovo va li tava mono oixuna, molwaashi okwa li e va “kenukila,” ile e va ‘udila olukeno.’ (Mat. 14:14; 20:34) Okukala tu na olukeno nohatu yavelele vamwe ohaku tu linyengifa tu file vamwe onghenda. — Jak. 2:13.
7. Onghenda oya li ye linyengifa Jesus a ninge shike?
7 Eshi Jesus a li a shakenekwa kongudu yovanhu ofimbo a li ta ka fuda po, okwa li ‘e va udila olukeno, osheshi ova li va fa eedi dihe na omufita.’ Onghee hano, ‘okwa li a hovela oku va honga oinima ihapu.’ (Mark. 6:34) Ngaashi Jesus, ohatu mono ehafo eshi hatu lombwele vamwe etumwalaka lOuhamba nosho yo shi na sha nonghenda inene yaKalunga.
8. Omolwashike ovananghenda ve li ovanelao?
8 Ovananghenda ovanelao molwaashi ohava “filwa onghenda.” Ngeenge otwa kala hatu ungaunga navamwe nonghenda, navo otave ke tu fila yo onghenda. (Luk. 6:38) Jesus okwa ti yo kutya: “Ngenge hamu kufile po ovanhu omanyono avo, Xo yeni meulu ote mu kufile po yo.” (Mat. 6:14) Ovananghenda ovo ashike hava diminwa po omanyono avo nokukala va hokiwa kuKalunga, naasho ohashi va etele ehafo.
Omolwashike “ovanambili” ve li ovanelao?
9. Ohatu ke lihumbata ngahelipi ngeenge otu li ovanambili?
9 Jesus okwa popya vali etomheno limwe lokukala ovanelao a ti: “Ovanelao ovanambili, osheshi ovo tava ka ifanwa ovana vaKalunga.” (Mat. 5:9) Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “ovanambili” otashi ti lelalela “ovaningi vombili.” Ngeenge otu li ovaningi vombili, itatu ka kala twa hokwa ile tu kufe ombinga moinima ngaashi okulundila vamwe, osho tashi dulu ‘okutukula ookaume.’ (Omayel. 16:28) Okupitila meendjovo detu nosho yo moilonga yetu, ohatu ka kendabala okukala nombili nOvakriste vakwetu nosho yo ovo vehe fi Ovakriste. (Heb. 12:14) Ndele ohatu ka kendabala unene tuu tu kale nombili naJehova Kalunga. — Lesha 1 Petrus 3:10-12.
10. Omolwashike “ovanambili” ve li ovanelao?
10 Jesus okwa ti kutya “ovanambili” ovanelao “osheshi ovo tava ka ifanwa ovana vaKalunga.” Molwaashi Ovakriste ovavaekwa ove na eitavelo tali longo muJesus e li Messias, ova pewa “eenghono, va ninge ovana vaKalunga.” (Joh. 1:12; 1 Pet. 2:24) Ndele mbela ongahelipi shi na sha ‘needi dimwe’ daJesus dinambili? Jesus ota ka ninga ‘Xe yado yaalushe’ eshi ta ka pangela Omido Eyovi pamwe novavaekwa meulu. (Joh. 10:14, 16, OB-1986; Jes. 9:5; Eh. 20:6) Pexulilo lokupangela kwaye Omido Eyovi, ovaningi vombili va tya ngaho otava ka ninga filufilu ovana vaKalunga vokombada yedu. — 1 Kor. 15:27, 28.
11. Ohatu ka ungaunga navamwe ngahelipi ngeenge otwa efa tu wilikwe ‘kounongo oo hau di pombada’?
11 Opo tu kale tu na ekwatafano lopofingo naJehova, “Kalunga kombili,” otu na okuhopaenena omaukwatya aye, mwa kwatelwa ounambili. (Fil. 4:9) Ngeenge otwa efa tu wilikwe ‘kounongo oo hau di pombada,’ ohatu ka ungaunga navamwe nombili. (Jak. 3:17) Ohatu ka kala shili ovaningi vombili ovanelao.
‘Ouyelele weni nau minikile’
12. (a) Jesus okwa popya shike kombinga youyelele wopamhepo? (b) Ongahelipi hatu dulu okweefa ouyelele wetu u minikile kunena?
12 Ohatu ungaunga novanhu monghedi ya denga mbada ngeenge hatu va kwafele va mone ouyelele wopamhepo wa dja kuKalunga. (Eps. 43:3) Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye kutya ovo “ouyelele wounyuni” nokwa li e va ladipika va minikile nouyelele wavo opo ovanhu va dule okumona ‘oilonga yavo iwa’ oyo tava longele vamwe. Jesus okwa li a hala okutya ovahongwa vaye ova li ve na okuudifila ‘ovanhu’ onghundana iwa. (Lesha Mateus 5:14-16.) Kunena, ouyelele wetu ohau minikile eshi hatu ningile ovanhu vakwetu ouwa nosho yo eshi hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa onghundana iwa ‘mounyuni aushe,’ sha hala okutya, ‘moiwana aishe.’ (Mat. 26:13; Mark. 13:10) Kashi fi tuu oufembanghenda okulonga oilonga ya tya ngaho!
13. Ovanhu ohava didilike shike shi na sha nafye?
13 Jesus okwa ti: “Oshilando sha tungilwa komhunda itashi dulu okuhondama.” Oshilando keshe osho sha tungilwa komhunda ohashi monika noupu. Sha faafana, ovanhu ohava didilike oilonga yetu iwa tu li ovaudifi vOuhamba nosho yo omaukwatya ngaashi ondjele nosho yo oukoshoki wopaenghedi. — Tit. 2:1-14.
14. (a) Hokolola kutya eelamba domefelemudo lotete oda li hadi longo ngahelipi. (b) Okuhaholeka ouyelele wetu wopamhepo koshi “yoshimbale” osha hala okutya shike?
14 Jesus okwa popya shi na sha nokutema olamba noku i tula koshikwatelwalamba opo i minikile ovanhu aveshe ovo ve li meumbo ndele haku i tula koshi yoshimbale. Mefelemudo lotete, olamba oyo ya li hai longifwa apeshe oya li ya hongwa melova, hamu dulu okutulwa okalapi oko haka nane oshikunguluki osho sha tulwa mo (luhapu okwa li haku longifwa omaadi eemono) opo omundilo u kale wa tema. Ngeenge oya tenhekwa koshikwatelwa sha hongwa moshiti ile sha longwa moshitenda okwa li hai “minikile aveshe ve li meumbo.” Ovanhu kava li nande hava tema olamba ndele tave i tula koshi “yoshimbale.” Jesus ka li nande a hala ovahongwa vaye va holeke ouyelele wavo wopamhepo koshi yoshimbale shopafaneko. Onghee hano, otu na okweefa ouyelele wetu u minikile, inatu efa nande omafininiko ile omahepeko e tu ningife tu holeke oshili yopamishangwa ile tuha lombwele vamwe kombinga yayo.
15. ‘Oilonga yetu iwa’ ohai kumu ngahelipi ovanhu vamwe?
15 Konima eshi Jesus a popya shi na sha nolamba ya tema okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Osho ngaha nouyelele weni nau minikile moipafi yovanhu, va mone oilonga yeni iwa nova hambelele Xo yeni meulu.” Ovanhu vamwe ohava “hambelele” Kalunga mokuninga ovapiya vaye ‘omolwoilonga yetu iwa.’ Osho itashi tu tu tuu omukumo tu kale hatu ‘vilima ngaashi eenyofi mounyuni’! — Fil. 2:15.
16. Okukala “ouyelele wounyuni” otashi tu pula tu ninge shike?
16 Okukala “ouyelele wounyuni” otashi tu pula tu kale hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa. Ndele otwa pumbwa yo vali okuninga oshinima shimwe. Omuyapostoli Paulus okwa popya a ti: “Kaleni nokweenda ngaashi ovana vouyelele, osheshi ouwa keshe nouyuki noshili, oyo oshiimati shOmhepo.” (Ef. 5:8, 9) Otu na alushe okukala hatu katuka monghedi oyo i li metwokumwe nomifikamhango daKalunga da denga mbada. Otu na okudulika komayele omuyapostoli Petrus oo taa ti: “Kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala [oilonga] yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.” (1 Pet. 2:12) Ndele mbela otu na okuninga po shike ngeenge pokati ketu nomwiitaveli mukwetu opa holoka okuhaudafana?
‘Paafaneni ombili nomumwanyoko’
17-19. (a) “Oshali” oyo ya popiwa muMateus 5:23, 24 otai ulike kushike? (b) Osha fimana shi fike peni okupanga ombili novamwatate, na Jesus okwe shi yelifa ngahelipi?
17 Jesus okwa londwela ovahongwa vaye mEudifo laye lokomhunda vaha kale va handukila ile ve tonde ovamwaxe. Ponhele yaasho, ngeenge omunhu okwa ninga nai omumwaxe, okwa li e na okweendelela oku ka popya naye opo va paafane ombili. (Lesha Mateus 5:21-25.) Natu konakone nawa omayele aJesus. Mbela omunhu okwa li e na okuninga po shike ngeenge ta twala oshali yaye koaltari, ndele ta dimbuluka kutya omumwaxe oku mu nine? Okwa li e na okufiya ko oshali shaye koaltari, a ye manga va ka paafane ombili nomumwaxe. Opo nee ta aluka a ka yandje oshali yaye.
18 Luhapu “oshali” oya li eyambo olo omunhu e na okuyambela Jehova motembeli yaye. Omayambo oinamwenyo okwa li a fimana neenghono, molwaashi Kalunga okwa li a lombwela Ovaisrael okupitila mOmhango yaMoses kutya ove na oku mu yambela omayambo. Ndele ngeenge omunhu okwa dimbuluka kutya pokati kaye nomumwaxe ope na sha, okwa li e na okukandula po oupyakadi oo tete fimbo ina ka yamba oshali yaye. Jesus okwa ti: “Fiya ko oshali shoye koaltari, u ye manga mu ka pafane ombili nomumwanyoko, ove u aluke u ka yandje oshali shoye.” Omunhu okwa li e na okupanga tete ombili nomumwaxe fimbo ina ka yamba omayambo oo a li a ufwa kOmhango.
19 Eendjovo odo da popiwa kuJesus ka da li ashike di na sha nomayambo ile omanyono okondadalunde. Onghee hano, ngeenge omunhu okwa didilike kutya pokati kaye nomumwaxe ope na sha, okwa li tete e na okupanga ombili naye ofimbo ina ya a ka yambe oshali yaye. Ngeenge oshali oya li yoshinamwenyo shi na omwenyo osha li shi na okufiwa “koaltari” yokuyambela omaxwikiloyambo kotembeli moshihale shovapristeri. Opo nee konima ngeenge ova kandula po oupyakadi, oo a ninga nai mukwao oha shuna ndele ta ka yamba eyambo laye.
20. Omolwashike tu na okukala hatu endelele okukandula po omaupyakadi ngeenge otwe lihandukila novamwatate?
20 Ekwatafano letu novamwatate oli li oshitukulwa sha fimana shelongelokalunga letu koshipala shaKalunga. Omayambo oinamwenyo kaali e na eityo lasha kuJehova ngeenge omunhu oo a li te a yambe iha ungaunga nawa navamwe. (Mika 6:6-8) Onghee hano, Jesus okwa li a ladipika ovahongwa vaye ‘va kale hava paafana diva ombili.’ (Mat. 5:25) Paulus okwa popya eendjovo da yukila kwaado, a ti: “Handukeni, ndelenee inamu nyona. Inamu efa etango li ningine mu nehandu. Ndele inamu pa Satana [omhito, OB-1986].” (Ef. 4:26, 27) Ngeenge otwa kala tu na etomheno lokuhanduka, otu na okukandula po diva omaupyakadi opo tuha kale twa handuka nokupa Ondiaboli omhito i tu finde. — Luk. 17:3, 4.
Kala alushe ho ungaunga navamwe nefimaneko
21, 22. (a) Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga omayele aJesus oo twa konakona? (b) Ohatu ka konakoneni shike moshitukulwa tashi landula?
21 Eendjovo daJesus dimwe odo twa konakona domEudifo laye lokomhunda odi na oku tu kwafela tu kale hatu ungaunga navamwe pahole nosho yo nefimaneko. Nonande atusheni inatu wanenena, ohatu dulu okutula moilonga omayele aJesus molwaashi iha teelele tu ninge shihapu shi dulife pwaasho hatu dulu okuninga, na Jehova osho naanaa ha ungaunga nafye ngaho. Ohatu dulu okukala nomwenyo muwa, ovananghenda novanambili kekwafo laJehova Kalunga nosho yo ngeenge otwa kala hatu ilikana nokuninga eenghendabala da mana mo. Ohatu dulu okweefa ouyelele wetu wopamhepo u minikile opo Jehova a fimanekwe. Kakele kaasho, ohatu dulu yo okupanga ombili novamwatate ngeenge pa holoka okuhaudafana.
22 Opo Jehova a kale a hokwa onghedi yetu yoku mu longela, otu na okukala hatu ungaunga nawa novanhu vakwetu. (Mark. 12:31) Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka konakona oitwa imwe yomEudifo laJesus lokomhunda oyo tai ke tu kwafela tu twikile okuningila vamwe ouwa. Ndele konima yokudilonga koitwa yomoshipopiwa shaJesus sha denga mbada oyo twa kundafana, otu na okulipula kutya: ‘Mbela ohandi ungaunga ngoo nawa navamwe?’
[Eshangelo lopedu]
a Oto ka mona ouwa muhapu ngeenge owa lesha omatukulwa oo mekonakono loye lopaumwene ofimbo ino konakona oshitukulwa eshi nosho yo osho tashi landula.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Okukala nomwenyo muwa otashi ti shike?
• Omolwashike “ovananghenda” ve li ovanelao?
• Omeenghedi dilipi hatu dulu okweefa ouyelele wetu u minikile?
• Omolwashike tu na okukala hatu endelele ‘okupaafana ombili novamwatate’?
[Efano pepandja 8]
Onghedi ya fimanenena omo hatu efa ouyelele wetu u minikile oyo okuudifa etumwalaka lOuhamba
[Efano pepandja 9]
Ovakriste ove na alushe okukala tava katuka metwokumwe nomifikamhango daKalunga da denga mbada
[Efano pepandja 10]
Ninga keshe osho to dulu opo u pange ombili nomumwaxo