ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w07 3/1 ep. 14-18
  • Ovakulukadi, fimanekeni ovashamane veni nefimaneko linene

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ovakulukadi, fimanekeni ovashamane veni nefimaneko linene
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Elondwelo kwaavo va hala okuhombola ile okuhombolwa
  • Nghee Jesus a li a ulika kutya oha dulika
  • Nghee ovakulukadi ovo va hombolwa kovashamene vehe fi ovaitaveli tava dulu oku va nanena moshili
  • Oihopaenenwa yavamwe oyo hatu dulu okulihonga kuyo
  • Omayele amwe vali a dja kuKalunga
  • Omayele opandunge kovalihomboli
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Ovalumenhu, hopaeneneni oukwamutwe waKristus
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • “Omulumentu oye omutse gwomukadhi”
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2021
  • Inamu kufa kumwe osho sha tulwa kumwe kuKalunga
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
w07 3/1 ep. 14-18

Ovakulukadi, fimanekeni ovashamane veni nefimaneko linene

“Ovakainhu, dulikeni kovalumenhu veni.” — OVAEFESO 5:22.

1. Omolwashike okufimaneka ovashamane luhapu haku kala kudjuu?

MOILONGO ihapu, ngeenge ovanhu vonhumba tava hombola, omufuko oha ningi eano, ta udaneke kutya ota ka kala ta fimaneke omushamane waye nefimaneko linene. Ndele monghedi omo ovashamane vahapu hava ungaunga novakulukadi vavo oyo hai ufa kutya ovakulukadi vavo otava ka kala metwokumwe neano lavo ile hasho. Ndele nande ongaho, ohombo oya li ya totwa po nelalakano liwa. Kalunga okwa li a kufa olupati muAdam, omunhu wotete, ndele te li shiti omukainhu. Adam okwa ti: “Eshi ekipa lomomakipa ange nonhumba [yomonhumba] yange.” — Genesis 2:19-23.

2. Oshike sha ningwa po shi na sha novakulukadi nosho yo eehombo momafimbo opo a di ko?

2 Nonande ohombo oya li ya totwa po nelalakano liwa, pehovelo lo 1960 nasha, opa li pa totwa ongudu yovakulukadi mOilongo yaHangana, oyo hai ifanwa emanguluko lovakulukadi. Ongudu oyo oya li ya totwa po nelalakano lokukwafela ovakulukadi va kale va manguluka ko kepangelo lovalumenhu. Pefimbo olo, ovashamane ovo unene konyala va li va fiya po omaukwaneumbo avo. Ndele pexulilo lo 1960 nasha, omuvalu wovakulukadi ovo va li va fiya po omaukwaneumbo avo owa li wa hapupala neenghono. Kunena, ovakulukadi otava tukana, otava nu oikolwifa, otava shi li omakaya notava haele ngaashi naanaa ovashamane hava ningi. Mbela osho osha ningifa ovakulukadi va kale va hafa? Hasho nandenande. Moilongo imwe, konyala etata lovanhu ovo hava hombola xuuninwa ohava ka hengafana. Mbela eenghendabala dovakulukadi vamwe ovo hava kendabala okuxwepopaleka eehombo davo oda xwepopaleka onghalo ile ode i naipika ashike? — 2 Timoteus 3:1-5.

3. Oshike hashi etifa omaupyakadi meehombo?

3 Oshike sha etifa omaupyakadi meehombo? Luhapu omaupyakadi ohaa etifwa koikala oyo omweengeli omunashibofa, “eyoka likulu, la ifanwa ondiaboli naSatana,” a li a kuna muEva. (Ehololo 12:9; 1 Timoteus 2:13, 14) Satana okwa pengifa omahongo aKalunga. Pashihopaenenwa, Ondiaboli oya ningifa ohombo i kale tai monika ya fa idjuu notai ngabeke omunhu. Ouyelele woipupulu oo tai xumifa komesho moikundaneki younyuni ou, oo i li omupangeli wao, owa nuninwa okuningifa omahongo aKalunga a kale a fa ehe li pauyuki noonghuluyonale. (2 Ovakorinto 4:3, 4) Ndele ngeenge otwa konakona noukeka osho Kalunga a popya mEendjovo daye shi na sha nonghandangala oyo ovakulukadi ve na okudana meehombo, ohatu ka mona kutya omayele oo oku li pandunge notaa longo.

Elondwelo kwaavo va hala okuhombola ile okuhombolwa

4, 5. (a) Omolwashike omukainhu e na okukala a lungama ngeenge ta diladila okuhombolwa? (b) Omukainhu oku na okuninga shike fimbo ina dimina okuhombolwa?

4 Ombibeli otai londwele kutya ovo va hala okuhombola ile okuhombolwa otave ke lietela “oudjuu.” Nokuli naavo ve na eehombo tadi pondola ohava hangwa komaudjuu, molwaashi otu li mounyuni ou tau pangelwa kOndiaboli. Onghee hano, nonande ohombo oya dikwa po kuKalunga, Ombibeli otai londwele ovo tava hombola ile tava hombolwa. Omushangi wOmbibeli umwe a nwefwa mo okwa ti kutya ovakulukadi ovo va filwa ovashamane vavo ova manguluka okuhombolululwa, ndele okwe va ladipika a ti: ‘Ngenge tava kala ngaashi ve li, elao lavo olinene.’ Jesus okwa popila yo okuhahombola ile okuhahombolwa ngeenge ope na ovo ‘tava dulu oku shi tambula.’ Ndele ngeenge omunhu okwa hoolola okuhombola ile okuhombolwa, oshi na okuningwa “mOmwene,” sha hala okutya, okuhombolwa ile okuhombola omulongeli waKalunga e liyapula nokwa ninginifwa. — 1 Ovakorinto 7:28, 36-40; Mateus 19:10-12.

5 Ombibeli oya ti: ‘Omhango otai mangele omukainhu omuhombolwa kumwe nomulumenhu waye,’ nomolwaasho ovakainhu ve na okutala nawa kutya otava hombolwa koolyelye. Ngeenge omulumenhu okwa fi ile ovalihomboli va hengafana molwaashi omushamane a ya moluhaelo, opo ashike omukainhu ‘ha manguluka mo momhango yaye.’ (Ovaroma 7:2, 3) Okufuulwa komunhu we mu mona ashike oshikando shotete otashi dulu okuningifa ovanhu va kale ve lihokwa, ndele osho hasho tashi ka ufa kutya ohombo yavo otai ka kala i na elao. Onghee hano, omukainhu ina hombolwa okwa pumbwa okulipula kutya: ‘Mbela onda hala ngoo shili oku ka kala koshi yomhango yomulumenhu oo a hokwa nge?’ Oshi li pandunge okulipula epulo olo fimbo ino hombolwa, ndele hakonima ngeenge wa hombolwa.

6. Ovakainhu vahapu kunena otava dulu okuninga etokolo lilipi, nomolwashike okuninga etokolo la tya ngaho kwa fimanenena?

6 Moilongo ihapu kunena, omukainhu ota dulu okutokola okudimina omumati oo te mu endele ile oku mu anya. Ndele nande ongaho, kashipu komukainhu okuninga etokolo li li pandunge shi na sha naasho, molwaashi otashi dulika a kale a hala okuhombolwa neenghono nokuhafela oukaume womohombo. Omushangi umwe woshifokundaneki okwa ti: “Apa ngoo pe fike okukala twa hala okuninga oshinima shonhumba, kutya nee pamwe okuhombola ile okuhombolwa, ile oku ka londa omhunda yonhumba, opo ngoo pe fike okukala hatu diladila kutya keshe shimwe oshi li nawa nokukala ashike twa hala okuuda ouyelele oo tau nyuwifa omatwi etu.” Ngeenge omulondi womhunda okwa ningi etokolo lihe li pandunge ota dulu okukanifa omwenyo waye, sha faafana, okuninga etokolo lihe li pandunge li na sha nokukonga ile okudimina kaume kopahombo otaku dulu okweetifa omaupyakadi a kwata moiti.

7. Omayele opandunge elipi a yandjwa e na sha nokukonga ile okudimina kaume kopahombo?

7 Omukainhu oku na okudiladila a mana kutya osha kwatela mo shike okukala koshi yomhango yomulumenhu oo e mu endela. Omido da pita, okakadona Okaindia oka li ka dimina nelininipiko ka ti: “Ovadali vetu ove na omido dihapu nove na owino muhapu, noka ve na omaitavelela ve tu fa. . . . Ame ngeno ohandi dulu okuninga etokolo lihe li mondjila noupu.” Ovadali nosho yo vamwe ohava pe ovanyasha ekwafo la pumbiwa. Omuyandjimayele umwe omunaendunge oha ladipike ovanyasha va shiive nawa ovadali vomunhu oo va hala okuhombola naye nosho yo okutala nawa kutya omunhu oo oha ungaunga ngahelipi novadali vaye ile noilyo ikwao yomoukwaneumbo wavo.

Nghee Jesus a li a ulika kutya oha dulika

8, 9. (a) Jesus okwa li a tala ko ngahelipi okudulika kuKalunga? (b) Omauwa elipi haa etifwa kokudulika?

8 Nonande okudulika otaku dulu okukala kudjuu, ovakulukadi otava dulu oku ku tala ko ku li oufembanghenda, ngaashi naanaa Jesus a li e ku tala ko. Nonande okudulika kwaJesus kuKalunga okwa li kwa kwatela mo okumona oixuna nosho yo okufila komuti womahepeko, okwa li a hafa omolwokudulika. (Lukas 22:41-44; Ovaheberi 5:7, 8; 12:3) Ovakainhu otava dulu okuhopaenena oshihopaenenwa shaJesus, molwaashi Ombibeli otai ti: ‘Omutwe womukainhu omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.’ (1 Ovakorinto 11:3) Hano osha yela kutya ovakainhu kave na ashike okudulika kovalumenhu ngeenge va hombolwa, ndele ove na oyo okudulika nonande inava hombolwa.

9 Ombibeli otai yelifa kutya ovakainhu ovo va hombolwa nosho yo ovo inava hombolwa ove na okudulika koukwamutwe wovalumenhu va pyokoka pamhepo, ovo tava pashukile momaongalo opaKriste. (1 Timoteus 2:12, 13; Ovaheberi 13:17) Ngeenge ovakainhu otava dulika kelombwelo laKalunga li na sha nokudulika, otava tulile po ovaengeli oshihopaenenwa shiwa shi na sha nokudulika komalongekido aKalunga opahangano. (1 Ovakorinto 11:8-10) Kakele kaasho, ovakainhu ovanamido ovo va hombolwa ohava hongo ovakainhu ovanyasha okupitila moshihopaenenwa shavo shiwa nosho yo momayele avo, opo ‘va dulike kovalumenhu vavo.’ — Titus 2:3-5.

10. Jesus okwa tula po oshihopaenenwa shilipi shi na sha nokudulika?

10 Jesus okwa li e shii kutya oshi na ouwa okudulika komapangelo opanhu moinima oyo ihe li omhinge nehalo laKalunga. Pomhito imwe, okwa li a lombwela omuyapostoli Petrus a ka fute oifendela yavo kovapangeli vopanhu, nokwa li nokuli a pa Petrus oimaliwa yokufuta. Konima yefimbo Petrus okwa ka shanga a ti: “Dulikeni kukeshe epangelo lopanhu omolwOmwene.” (1 Petrus 2:13; Mateus 17:24-27) Ohatu lesha kombinga yoshihopaenenwa shaJesus sha denga mbada shi na sha nokudulika, taku ti: “Okwe lidula Ye mwene nokwa djala olupe lomupika nokufafana novanhu nomokukala kwaye okwa li a fa omunhu; nokwe lininipika Ye mwene a dulika fiyo omefyo.” — Ovafilippi 2:5-8.

11. Omolwashike Petrus a li a ladipika ovakulukadi va kale hava dulika kovashamane nokuli nokwaavo vehe fi ovaitaveli?

11 Eshi Petrus a li ta ladipike Ovakriste va kale hava dulika kovapangeli vopanhu, nokuli nokwaavo ve na onyanya ile hava longo okuhenouyuki, okwa ti: “Osheshi osho tuu eshi mwe shi ifanenwa, osheshi naKristus yo okwe mu hepekelwa nokwe mu fiila oshihopaelelwa mu shikule oshikoti shaye.” (1 Petrus 2:21) Konima eshi Petrus a hokolola kutya Jesus okwa mona oixuna shi fike peni nosho yo nghee a li e lididimika nokudulika, okwa li a ladipika ovakulukadi ovo va hombolwa kovashamane vehe fi ovaitaveli a ti: “Osho ngaha nye yo ovakainhu, dulikeni kovalumenhu veni, opo naavo yo inava dulika kondjovo, va findwe keenghedi dovakainhu nande eendjovo kadi po. Eshi ve wete, nhumbi hamu ende moukoshoki nometilokalunga.” — 1 Petrus 3:1, 2.

12. Okudulika kwaJesus okwa li kwa etifa oidjemo iwa ilipi?

12 Okudulika nonande ope na omasheko ile okuningwa nai otashi dulika ku talike ko ku li ounghundi. Ndele nande ongaho, Jesus hasho kwa li e ku tala ko ngaho. Petrus okwa shanga a ti: “Ye ina tuka eshi a tukwa noina handuka, eshi a hepekwa.” (1 Petrus 2:23) Vamwe ovo va li va mona Jesus eshi a li ta mono oixuna ova li va ninga ovaitaveli, mwa kwatelwa nokuli nomukolokoshi oo a li a valelwa komuti popepi naye nosho yo omunefele oo a li po eshi Jesus ta fi. (Mateus 27:38-44, 54; Markus 15:39; Lukas 23:39-43) Sha faafana, Petrus okwa popya kutya ovashamane vamwe ovo vehe fi ovaitaveli, nokuli naavo hava hepeke ovakulukadi vavo, otava dulu okuninga Ovakriste ngeenge ova mono ovakulukadi vavo hava dulika kuvo. Otwa mona oumbangi waasho kunena.

Nghee ovakulukadi ovo va hombolwa kovashamene vehe fi ovaitaveli tava dulu oku va nanena moshili

13, 14. Hokolola oimoniwa oyo tai ulike kutya okudulika kovashamane vehe fi ovaitaveli ohaku dulu okweetifa oidjemo iwa.

13 Ovakulukadi ovo va ninga ovaitaveli ova nanena ovashamane vavo moshili omolwelihumbato lavo lopaKriste. Poshoongalele shoshitukulwa shEendombwedi daJehova opo sha di ko, omushamane umwe okwa popya kombinga yomukulukadi waye oo e li Omukriste, a ti: “Onda li handi ningi omukulukadi wange onyanya. Ndele nande ongaho, okwa kala ha dulika kwaame. Ke na efiku a u lile nge nai. Ka li ha kondjifile nge eitavelo laye. Okwa kala ha file nge oshisho pahole. Ngeenge a li tai koshoongalele, okwa li ha longo noudiinini opo a fiye a telekela nge fimbo ina ya nokwa li ha fiye a longa oilonga yomeumbo. Oikala yaye oya kwafela nge ndi kale nda hokwa Ombibeli. Paife onda ninga Ondombwedi.” Heeno, omushamane oo okwa ‘findwa keenghedi domukainhu waye nande eendjovo kadi po.’

14 Ngaashi Petrus a divilika, luhapu osho hashi etifa oidjemo iwa hashoosho omukulukadi ta popi ndele oshosho ta ningi. Osho osho sha li sha ningwa komukulukadi umwe oo e lihonga oshili yOmbibeli nokwa li a tokola toko okukala ha kala pokwoongala kwopaKriste. Efiku limwe omushamane waye okwa li e mu ingida a ti: “Agnes, ngeenge owa piti mo momuvelo oo, ino alukila mo vali omu!” Omukulukadi okwa li a pitila komuvelo umwe ndele hakwaao omushamane waye a li a ulika. Konguloshi yefiku limwe vali omo mu na okwoongala, omushamane oo okwa li a lombwela omukulukadi a ti: “Ito hange nge mo omu eshi to aluka.” Omushamane osho a li a ninga shili, nokwa li a kala oule womafiku atatu ehe mo meumbo. Eshi omushamane a aluka, omukulukadi waye okwa li e mu pula nombili a ti: “Nandi ku pe oikulya?” Agnes ka li nande a tengauka meliyandjo laye kuJehova. Xuuninwa, omushamane waye okwa ka tambula ko ekonakonombibeli ndele te liyapulile Kalunga, nokonima yefimbo okwa ka kala e li omupashukili meongalo, e na oinakuwanifwa ihapu.

15. Ovakulukadi Ovakriste otava ladipikwa va djale “omidjalo” dopafaneko dilipi?

15 Omuyapostoli Petrus okwa tumbula oshinima shimwe osho ovakainhu ovo va tumbulwa moutendo va tetekela va li inava ninga, kutya kava li va yandja elitulemo la pitilila ‘komidjalo,’ ngaashi ‘omapando eexwiki ile okudjala oikutu youlenga.’ Ponhele yaasho, Petrus okwa ti: “[Omidjalo deni nadi kale] omunhu womeni womomutima omokuhaxula po kwomhepo yombili noyelimweneneno oyo i nondilo koshipala shaKalunga.” Oikala ya tya ngaho ohai ulikwa okupitila momutono wewi nosho yo meenghedi diwa, ponhele yokukala noikala yokupangela ile yokufininika omushamane. Kungaho, omukainhu Omukriste ota fimaneke omushamane waye nefimaneko linene. — 1 Petrus 3:3, 4.

Oihopaenenwa yavamwe oyo hatu dulu okulihonga kuyo

16. Omeenghedi dilipi Sara e li oshihopaenenwa shiwa kovakulukadi Ovakriste?

16 Petrus okwa shanga a ti: “Osho tuu ngaha noshito nale ovakainhu venya ovayapuki mokulineekela Kalunga ve liwapeka ndele va dulika kovalumenhu vavo.” (1 Petrus 3:5) Ovakainhu va tya ngaho ova li va dimina kutya okuhafifa Jehova okupitila mokudulika komayele aye ohaku ningifa omaukwaneumbo a kale a hafa notaku ka pefa omunhu ondjabi yomwenyo waalushe monakwiiwa. Petrus okwa tumbula Sara, omukulukadi waAbraham e na ondjelo iwa, a ti kutya ‘okwa li ha dulika kuAbraham nokwe mu ifana omwene.’ Sara okwa li a yambidida omushamane waye omutilikalunga, oo a li a tumwa kuKalunga a ka longe koshilongo shi li kokule. Sara okwa li a fiya po onghalamwenyo youdjeko nokwa li nokuli a tula omwenyo waye moshiponga. (Genesis 12:1, 10-13) Petrus okwa pandula Sara omolwoshihopaenenwa shaye shouladi, a ti: “Onye mwa ninga ovana vaye, ngenge hamu longo ouwa nomu he noumbada womatilifo.” — 1 Petrus 3:6.

17. Oshike tashi ulike kutya Petrus otashi dulika kwa li ta diladila yo Abigail eshi a popya shi na sha noshihopaenenwa shovakainhu vonale ovayapuki?

17 Abigail okwa li omukainhu omutilikalunga oo a li e lineekela Kalunga, notashi dulika Petrus a li ta diladila yo shi na sha naye. Abigail ‘okwa li e na eendunge diwa,’ ndele omushamane waye Nabal ‘okwa li mukukutu noku na eenghedi dii.’ Eshi Nabal a li a anya okukwafela David nosho yo ovakwaita vaye, David okwa li a tokola okudipaa Nabal nosho yo oukwaneumbo waye aushe. Ndele Abigail okwa li a katuka onghatu opo a xupife oukwaneumbo wavo. Okwa li a londeka oikulya keendongi ndele ta ka shakeneka David novakwaita vaye fimbo va li mondjila. Eshi Abigail a mona David, okwa londoloka kondongi yaye ndele ta tu eengolo nokupula David aha katuke eenghatu meendelelo. Osho osha li sha kuma David neenghono komutima, ndele ta ti: “Omwene Kalunga kaIsrael na hambelelwe, ou e ku tuma nena okushakeneka nge! Neeendunge doye nadi nangekwe noupuna.” — 1 Samuel 25:2-33.

18. Ngeenge ovakulukadi otava yelekwa va kale ve na oihole kondje yohombo, otava dulu okudilonga koshihopaenenwa shalyelye, nomolwashike?

18 Omukainhu omunyasha Omusulamit, oo a li omudiinini komumati omufita, oo a li e mu udanekela kutya ote mu hombola, naye oku li oshihopaenenwa shiwa kovakulukadi. Omukainhu oo okwa li e hole neenghono omumati waye, nonande okwa li a halika kohamba oyo ya li oshipuna. Okwa li e linyengifwa a popye omaliudo aye shi na sha nomufita omunyasha, a ti: “[Tule] nge ngaashi oshihakiforinga ponhulo yoye, nongaashi oshihakifolinga mokwooko kwoye. Osheshi ohole i neenghono ya fefyo . . . Omeva mahapu itaa dulu okudima po ohole, nomakungulukilo omeva itaa dulu oku i ninginifa mefundja lao.” (Eimbiloelela laSalomo 8:6, 7) Ovakainhu aveshe ovo tava dimine okuhombolwa nava kale va tokola toko oku ka kala ovadiinini kovashamane vavo noku va fimaneka nefimaneko linene.

Omayele amwe vali a dja kuKalunga

19, 20. (a) Omolwashike ovakulukadi ve na okudulika kovashamane vavo? (b) Ovakulukadi ova tulilwa po oshihopaenenwa shiwa shilipi?

19 Hauxuuninwa, diladila natango shi na sha noshikalimo shomushangwa wetu woshipalanyole oo tau ti: “Ovakainhu, dulikeni kovalumenhu veni.” (Ovaefeso 5:22) Omolwashike ovakulukadi ve na okudulika kovashamane vavo? Ovelishe ya landula ko oya ti: “Osheshi omulumenhu oye omutwe womukainhu, ngaashi Kristus yo Oye omutwe weongalo.” Onghee hano, ovakulukadi otava ladipikwa taku ti: “Ngaashi [eongalo] hali dulika kuKristus, osho tuu ngaha ovakainhu nava dulike kovalumenhu vavo moinima aishe.” — Ovaefeso 5:23, 24, 33.

20 Opo ovakulukadi va dulike kelombwelo olo, ova pumbwa okukonakona nokuhopaenena oshihopaenenwa sheongalo lovavaekwa vaKristus. Lesha 2 Ovakorinto 11:23-28 ndele to konakona kombinga yaasho omuyapostoli Paulus, oshilyo shimwe sheongalo olo, a li e lididimikila omolwokukala omudiinini kOmutwe waye, Jesus Kristus. Ngaashi Paulus, ovakulukadi nosho yo eongalo alishe ola pumbwa okudulika filufilu kuJesus. Ovakulukadi ohava ulike kutya ohava dulika kuJesus mokudulika kovashamane vavo.

21. Oshike tashi dulu okulinyengifa ovakulukadi va kale tava dulika kovashamane vavo?

21 Nonande ovakulukadi vahapu kunena otashi dulika va kale va kenyanana okukala tava dulika kovashamane, omukainhu omunaendunge ota ka diladila shi na sha nouwa oo hau di mokudulika. Pashihopaenenwa, shi na sha nokudulika kwoukwamutwe womushamane oo ehe fi omwiitaveli moinima aishe oyo ihe li omhinge neemhango nosho yo omafinamhango aKalunga, otaku dulu okweetifa oidjemo iwa, molwaashi omukulukadi ota dulu ‘okuxupifa omulumenhu waye.’ (1 Ovakorinto 7:13, 16) Natango, omukulukadi ota dulu okukala a hafa okushiiva kutya Jehova Kalunga okwe mu hokwa note ke mu nangeka noupuna omolwokuhopaenena oshihopaenenwa shOmona waye omuholike.

Oto dimbuluka?

• Omolwashike okufimaneka omushamane taku dulu okukala oshinima shidjuu komukulukadi?

• Omolwashike okudimina omulumenhu oo te ku endele ku li oshinima sha kwata moiti?

• Jesus okwa tulila po ovakulukadi oshihopaenenwa shilipi, novakulukadi otava dulu okumona omauwa elipi mokulandula oshihopaenenwa shaye?

[Efano pepandja 16]

Omolwashike okutokola okudimina omulumenhu oo te ku endele ku li oshinima sha kwata moiti?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe