Ehafo olo hali di mokweenda moudiinini
“Enangeko noupuna lOmwene, olo tali likolifa, [noita weda ko oudjuu washa kulo, NW].” — OMAYELETUMBULO 10:22.
1, 2. Omolwashike tu na okuhenuka okukala hatu lipula unene shi na sha nonakwiiwa?
OMUFILOSOFI umwe Omuamerika okwa ti: ‘Okukala hatu lipula unene nonakwiiwa ohaku tu imbi tu hafele oinima oyo tu na paife.’ Osho osho shi li ngaho shi na sha nounona ovo hava kala tave lipula unene noinima oyo tai hafelwa kovakulunhu ndele tava dimbwa omauwa oo haa hafelwa kounona fiyo va pita mo mounyasha.
2 Ovalongeli vaJehova navo inava lya olusha lokuhakwatwa komadiladilo a tya ngaho. Natu tale kwaasho tashi dulu okuningwa po shi na sha naasho. Pashihopaenenwa, tu li ovalongeli vaJehova, otwa teelela Jehova a wanife po eudaneko laye li na sha nokweeta oparadisa kombada yedu. Otwa teelela nehafo oku ka kala monghalamwenyo ihe na omikifi, oukulupe, okukema nosho yo okumona oixuna. Nonande osha yuka okukala twa teelela eenghalo da tya ngaho, oshike tashi ke tu ningilwa ngeenge otwa kala hatu lipula unene shi na sha nomauwa oo opalutu omonakwiiwa ndele hatu dimbwa omanangeko noupuna opamhepo oo hatu hafele kunena? Itatu ka kala tuu twa nyika oluhodi! Oshi na oupu tu teke omukumo, ‘neemwenyo detu otadi ka kulaukila omolwokuteelela efimbo lile.’ (Omayeletumbulo 13:12) Omaupyakadi omonghalamwenyo otashi dulika e tu teye omukumo ile oku tu ningifa tu kale twe lietela onghenda. Otashi dulika tu kwatwe komhepo yokungongota ponhele yokukala hatu lididimikile eenghalo didjuu da tya ngaho. Ndele ohatu dulu okuhenuka etekomukumo ile oikala yokukembaula mokudilonga nolupandu komanangeko noupuna oo hatu hafele paife.
3. Ohatu ka kundafana shike moshitukulwa eshi?
3 Omayeletumbulo 10:22 otaa ti: “Enangeko noupuna lOmwene, olo tali likolifa, [noita weda ko oudjuu washa kulo, NW].” Mbela ehepuluko lopamhepo lovapiya vaJehova vokunena kali fi enangeko noupuna lihafifa? Natu konakoneni oinima imwe i na sha nehepuluko letu lopamhepo nokutala kutya oye tu kuma ngahelipi pauhandimwe. Okudilonga shi na sha nomanangeko noupuna oo Jehova a pa ‘ovayuki ovo hava ende vehe na oshipo’ otaku ka pameka etokolotoko letu lokutwikila okulongela Tate yetu womeulu nehafo. — Omayeletumbulo 20:7.
‘Omanangeko noupuna oo tae tu likolifa’ paife
4, 5. Omahongo Ombibeli elipi wa hafela unene, nomolwashike?
4 Otu na eshiivo lashili lomahongo Ombibeli. Omalongelokalunga Oukwakriste ohaa ti kutya okwa itavela mOmbibeli, ndelenee ihaa kala metwokumwe naasho tai hongo. Nokuli noilyo yelongelokalunga limwe luhapu ohai kala i na omataleko a yoolokafana e na sha naasho Omishangwa tadi hongo lela. Oilyo yomalongelokalunga oo kai li tuu monghalo yopamhepo ya yooloka ko kwaayo yovapiya vaJehova! Nonande ovapiya vaJehova ova dja moiwana ya yoolokafana nosho yo momaputuko e lili noku lili, ohava longele Kalunga kashili nove shii edina laye. Kalunga kashili ke fi omukwatatu. (Exodus 15:3, OB-1954; 1 Ovakorinto 8:6; 1 Timoteus 2:5) Ove shii yo kutya omhata ya fimanenena i na sha nounamapangelo weshito alishe oi li pokukandulwa po nosho yo kutya keshe umwe womuvo oku na okukanyatela oudiinini waye kuJehova shi na sha nomhata oyo. Ove shii oshili kombinga yoonakufya nokave na oumbada wa pitilila wokutila kutya Kalunga oha hepeke ovanhu momundilo woheli ile kutya ohe va xwike momundilo wekoshokifo, ngaashi vamwe hava ti. — Omuudifi 9:5, 10.
5 Natango, otwa hafa okukala tu shii kutya inatu uya po ombadilila okupitila moevolusi, ndele otwa shitwa kuKalunga, twa shitwa oshifeka shaye. (Genesis 1:26; Malakia 2:10) Omupsalme umwe okwa imba shi na sha naKalunga a ti: “Ohandi ku pandula, eshi nda tungwa nda tungikikika; oilonga yoye oya longekekeka, nomwenyo wange otau shi shiiva nawa.” — Epsalme 139:14.
6, 7. Omalunduluko elipi wa ninga monghalamwenyo yoye ile oo a ningwa kuvamwe a eta omanangeko noupuna?
6 Ohatu henuka eenghedi da nyika oshiponga. Oikundaneki ihapu otai londwele kutya osha nyika oshiponga okushila omakaya, okunwa sha pitilila nosho yo okuya moluhaelo. Ashike ovanhu vahapu ihava pwilikine komalondwelo oo. Ndele oshike hashi ningwa po ngeenge omunamutimamuwa te lihongo kutya Kalunga kashili okwa tokola oinima ya tya ngaho noha nyematekwa kwaavo tave i longifa? Omunhu a tya ngaho ohe linyengifwa a efe po oinima ya tya ngaho. (Jesaja 63:10; 1 Ovakorinto 6:9, 10; 2 Ovakorinto 7:1; Ovaefeso 4:30) Nonande oha efa po oinima oyo opo a hafife Kalunga, oha mono yo omauwa onhumba, ngaashi okukala noukolele muwa nosho yo ombili yopamadiladilo.
7 Ohashi kala shidjuu neenghono kovanhu vahapu okweefa po eenghedi dii. Ndele nande ongaho, omudo keshe ovanhu omayovi omilongo ohava efa po eenghedi da tya ngaho. Ohave liyapulile Jehova nokuninginifwa momeva, shi li euliko lomoipafi kutya ova efa po eenghedi odo itadi mu hafifa. Osho itashi tu tu tuu omukumo atusheni! Osho ohashi pameke etokolotoko letu lokuhenuka elihumbato lii nola nyika oshiponga.
8. Omayele opaMbibeli elipi taa xumifa komesho ehafo momaukwaneumbo?
8 Ohatu dulu okukala nomaukwaneumbo a hafa. Moilongo ihapu, omakwatafano omaukwaneumbo otaa ende taa nghundipala. Ovalihomboli vahapu otava hengafana, naasho luhapu ohashi yahameke ounona pamaliudo. Moilongo ihapu yaEuropa, omaukwaneumbo e fike peepersenda 20 lwaapo oku na ashike omudali umwe. Mbela Jehova okwe tu kwafela ngahelipi tu kale ovadiinini momaukwaneumbo? Lesha Ovaefeso 5:22–6:4, nokudidilika omayele mawa oo Eendjovo daKalunga da yandja kovalumenhu, kovakainhu nosho yo kounona. Okutula moilonga omayele oo e li meevelishe odo nosho yo oo e li momishangwa dimwe vali mOmbibeli ohaku pameke lela ekwatafano lohombo nohaku kwafele ovadali mokutekula nawa ounona nohaku xumifa yo komesho ehafo loukwaneumbo. Kae fi tuu omanangeko noupuna mahafifa!
9, 10. Ongahelipi etaleko letu li na sha nonakwiiwa la yooloka ko kwaalo lovanhu vomounyuni?
9 Otu na eshilipaleko kutya mafiku omaupyakadi omounyuni ou otaa ka xulifwa po. Nonande ovapangeli vonhumba ova ninga eenghendabala da mana mo nopa ningwa exumokomesho lopaunongononi nolopaungoba, omaupyakadi a kwata moiti oo e li ko kunena inaa kandulwa po. Klaus Schwab, omutotipo wehangano lomounyuni li na sha nokuxwepopaleka omauxupilo (World Economic Forum), okwa popya efimbo opo la di ko a ti kutya, “omaupyakadi mahapu oo a taalela ounyuni otaa hapupala neenghono nokape na efimbo loku a kandula po.” Okwa popya shi na sha “noiponga oyo ya kuma oiwana aishe, ngaashi oukulo, okunyonwa po kwoushitwe nosho yo ouxupilo uhe li nawa.” Schwab okwa xulifa a ti: “Kunena, ounyuni owa pumbwa okulongela kumwe shi dulife nale nokuninga omatokolo meendelelo opo u kandule po omaupyakadi.” Mokweendela ko kwefimbo, mefelemudo eti-21, ovanhu vahapu otava ende tava kanifa eteelelo li na sha nonakwiiwa.
10 Kashi hafifa tuu okushiiva kutya Jehova okwa dika po Ouhamba waye wopaMessias, oo okupitila muo omaupyakadi ovanhu aeshe taa ka kandulwa po! Ota ka “xulifa po oita” okupitila mOuhamba oo nota ka etifa ‘ombili inene’ kombada yedu. (Epsalme 46:10; 72:7, OB-1954) Ohamba ya nangekwa, Jesus Kristus, ‘otai ka xupifa epongo, omukwanaluhepo nomuxupi momafininiko nomomalwifo.’ (Epsalme 72:12-14) Mepangelo lOuhamba waKalunga itamu ka kala omhumbwe yoikulya. (Epsalme 72:16) Jehova ota ka “feta po omahodi momesho [etu], nefyo itali kala po vali ile oluhodi ile okulila ile ouyahame itau kala po vali, osheshi eshi shotete osha xula po.” (Ehololo 21:4) Ouhamba oo owa dikwa po nale meulu notau ka katuka eenghatu mafiku u xulife po omaupyakadi aeshe kombada yedu. — Daniel 2:44; Ehololo 11:15.
11, 12. (a) Mbela okulalakanena omalihafifo ohaku eta ehafo tali kalelele? Shi yelifa. (b) Oshike hashi eta ehafo lashili?
11 Otu shii osho hashi eta ehafo lashili. Mbela oshike hashi eta ehafo lashili? Omushiivimwenyo umwe okwa ti kutya ehafo ola fikama po moinima itatu — okulihafifa, okulipyakidila (osho osha kwatela mo okulonga oilonga yonhumba ile oinima i na sha noukwaneumbo), nosho yo elalakano (okulonga opo u hange elalakano lonhumba ile okulalakanena okuningila vamwe ouwa). Okwa tumbula kutya omalihafifo inaa fimana unene mokuyelekanifa naikwao oyo ivali, nokwa ti: “Oshinima osho oshihokwifa molwaashi ovanhu vahapu ohava lalakanene unene omalihafifo monghalamwenyo yavo.” Ndele mbela Ombibeli otai ti ngahelipi shi na sha naasho?
12 Ohamba Salomo yaIsrael shonale oya ti: “Nde lipopila momwenyo wange: Paife nee nda hala oku ku yelekela nehafo. Kala u udite hano ouwa! Ndelenee tala, naasho yo ongahoelela. Nda lombwela oindjola. Oyo oulai. Nehafo nde li lombwela: Tashi kwafa shike?” (Omuudifi 2:1, 2) Omishangwa otadi ulike kutya omalihafifo ohaa eta ashike ehafo lopakafimbo. Ongahelipi shi na sha nokulonga oilonga yonhumba? Otu na oilonga ya fimanenena oyo tu na okulonga — oilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Eshi hatu udifile vamwe etumwalaka lexupifo olo tali di mOmbibeli, ohatu longo oilonga oyo tai ka tya exupifo kufye nokwaavo tave tu pwilikine. (1 Timoteus 4:16) Tu li “ovalongi pamwe naKalunga,” ohatu mono oushili oo kutya “okuyandja oku nelao komesho yokutambula.” (1 Ovakorinto 3:9; Oilonga 20:35) Oilonga oyo otai ningifa onghalamwenyo yetu i kale i na eityo notai kwafele Omushiti a nyamukule omulundili waye, Satana Ondiaboli. (Omayeletumbulo 27:11) Jehova okwa ulika okupitila mOmishangwa kutya etilokalunga olo hali eta ehafo lashili notali kalelele. — 1 Timoteus 4:8.
13. (a) Omonghedi ilipi Ofikola yOukalele woPauteokratika i li enangeko noupuna olo tu na okuhafela? (b) Ouwa ulipi wa mona mOfikola yOukalele woPauteokratika?
13 Otu na oprograma yokudeula ya fimana notai pondola. Gerhard, oo e li omukulunhuongalo meongalo limwe lEendombwedi daJehova, okwa popya shi na sha nounyasha waye, a ti: “Eshi nda li omunyasha, onda li ndi na oupyakadi munene u na sha nokupopya. Ngeenge nda li ndi li monghalo idjuu, kanda li handi dulu okupopya nawa nonda li handi kokoma nokuli. Onda li handi kala ndi udite ndihe na oshilonga nonda li nda kwatwa kepolimano. Ovadali vange ova li va unganeka opo ndi ye kokersesa i na sha nokupopya, ndele eenghendabala davo inadi kwafa sha, molwaashi oupyakadi oo kwa li ndi na kawa li wopalutu, ndele owa li wopamadiladilo. Ndele nande ongaho, opa li efiloshisho la denga mbada la dja kuJehova, Ofikola yOukalele woPauteokratika. Okukufa ombinga mofikola ya tya ngaho okwa li kwa kwafela nge ndi kale omuladi. Onda kala handi kendabala okutula moilonga osho nda li handi lihongo mofikola oyo, naasho osha kwafela neenghono. Onda hovela okukala handi popi nda manguluka nokanda li vali nda polimana. Onda kala yo ndi na ouladi muhapu moukalele. Paife ohandi yandje nokuli oipopiwa yomoipafi. Onda pandula shili Jehova oo a kwafela nge ndi xwepopale monghalamwenyo okupitila mofikola oyo.” Mbela onghedi omo Jehova he tu deula tu longe oilonga yaye kai fi oshinima shihafifa?
14, 15. Ekwafo lilipi hatu dulu okumona momafimbo madjuu? Yandja oshihopaenenwa.
14 Otu na ekwatafano lopofingo naJehova notu na ekwafo loumwainafana wopaiwana. Omumwameme Katrin wokuNdowishi okwa li a teka omukumo neenghono eshi a uda shi na sha nekakamo ledu linene olo la li la etifa oshikungulu shinene sha dja mefuta koushilolukadi waAsia. Okamonakadona kaye okwa li ka hangwa ka ka talela po koThailand eshi oshiponga osho shinenenene sha ningwa, osho sha dipaa nokuyahameka ovanhu vahapu. Omudalakadi oo okwa kala oule weevili 32 ehe shii kutya okamonakadona kaye oke li monghalo ya tya ngahelipi; kali e shii ngeenge oka fya ile pamwe oka yahamekwa. Katrina kali tuu a tulumukifwa konima eshi a dengelwa ongodi omo a shilipalekwa kutya okamonakadona kaye oke li monghalo i li nawa!
15 Oshike sha li sha kwafela Katrin pefimbo olo a li te lipula unene shi na sha nokamonakadona? Okwa shanga a ti: “Onda kala handi ilikana kuJehova konyala efimbo alishe olo. Efimbo alishe olo nda kala handi ilikana, onda kala ndi udite ndi na ombili yopamadiladilo nonda li ndi udite nda pamekwa neenghono. Kakele kaasho, ovamwatate vopamhepo ovanahole ova li va talela nge po nokutwa nge omukumo.” (Ovafilippi 4:6, 7) Onghalo yaye ngeno inai naipala tuu ngeno ka li a ilikana Jehova pefimbo olo loudjuu nokuhekelekwa kovamwaxe vopamhepo ovanahole! Ekwatafano letu lopofingo naJehova nosho yo nOmona waYe nosho yo eendafano letu noumwainafana wetu wopaKriste oi li enangeko noupuna le likalekelwa noli na ondilo, nomolwaasho katu na nande oku li kwata okahetengi.
16. Hokolola oshimoniwa osho tashi ulike kutya eteelelo lenyumuko oli li enangeko noupuna.
16 Otu na eteelelo loku ka mona vali oonakufya vetu ovaholike. (Johannes 5:28, 29) Omulumenhu umwe omunyasha wedina Matthias okwa li a tekulwa moukwaneumbo wopaKriste. Fimbo a li omunyasha weedula omulongo nasha, okwa li a fiya po eongalo lopaKriste molwaashi ka li e na olupandu li na sha nomanangeko noupuna oo a li ta hafele. Paife okwa shanga a ti: “Inatu kundafana nande onale natate eenghundafana domoule. Oule womido, otwa kala ihatu udafana. Ndele nande ongaho, tate okwa kala alushe a halela nge onghalamwenyo iwa. Okwa kala e hole nge neenghono, nonande kanda li nde shi nongela pefimbo olo. Mo 1996, onda li omutumba putate pombete yaye ndi mu kwete meke nonda li handi lili neenghono, noku mu pa ombili omolwaaishe oyo nda li nda ninga nonde mu lombwela yo kutya ondi mu hole neenghono. Ndele ka li vali ta dulu okuuda nge. Konima youyahame wefimbo lixupi, okwa fya. Ngeenge onda ka mona tate pefimbo lenyumuko, ohatu ka diminafana po. Ota ka kala yo a hafa okuuda kutya paife ondi li omukulunhuongalo nosho yo kutya ame nomukulukadi wange otu li ovakokolindjila.” Eteelelo lenyumuko kali fi tuu enangeko noupuna kufye!
‘Ita weda ko oudjuu washa kulo’
17. Okudilonga shi na sha nomanangeko noupuna oo Jehova e tu pa ohaku tu kumu ngahelipi?
17 Jesus Kristus okwa popya shi na sha naXe womeulu a ti: “Etango laye ote li pitifile ava vaii naava vawa, nodula ote i lokifile ovayuki naava ve he fi ovayuki.” (Mateus 5:45) Ngeenge Jehova Kalunga oha yandje omanangeko noupuna nokuli nokwaavo vehe fi ovayuki, hano osha yela kutya ota ka nangeka noupuna munene nokuli ovo tava ende moudiinini. Epsalme 84:12 ola ti: ‘Omwene ita kelele nande osha shiwa ovo tava ende moshili.’ Ihatu kala tuu twa tunhukwa notu na olupandu ngeenge hatu dilonga shi na sha nefiloshisho lopahole olo Jehova ha ulikile ovo ve mu hole!
18. (a) Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jehova iha weda ko oudjuu washa komanangeko noupuna aye? (b) Omolwashike ovapiya vaKalunga vahapu ovadiinini hava mono oixuna?
18 “Enangeko noupuna lOmwene” olo la etela oshiwana shaye ehepuluko lopamhepo. Otwa shilipalekwa yo kutya ‘ita weda ko oudjuu washa kulo.’ (Omayeletumbulo 10:22, yelekanifa NW.) Omolwashike nee ovapiya vaKalunga ovadiinini hava shakeneke omayeleko, oo hae va etele oluhodi nokumona oixuna kuhapu? Ohatu hangwa komaupyakadi omolwomatomheno atatu a fimana. (1) Eamo letu loulunde. (Genesis 6:5; 8:21; Jakob 1:14, 15) (2) Satana neendemoni daye. (Ovaefeso 6:11, 12) (3) Ounyuni woukolokoshi. (Johannes 15:19) Nonande Jehova oha efa oinima ii i tu ningilwe, haye he i etifa. Ombibeli oya popya shi na sha naye ya ti: “Oshali sha wanenena, ohashi di kombada, okuXe yomauyelele.” (Jakob 1:17) Doshili, omanangeko noupuna aJehova ihaa etifa oudjuu washa!
19. Ovo tava ende moudiinini ove na etimaumbwile lilipi?
19 Opo tu mone ehepuluko lopamhepo, otwa pumbwa okweehena popepi naKalunga. Ngeenge otu na ekwatafano lopofingo naye, ohatu ‘lituvikilile emona tali ningi ekanghameno liwa laayo yokomesho, opo tu ka mone omwenyo waalushe.’ (1 Timoteus 6:12, 17-19) Mounyuni mupe waKalunga, ohatu ka nangekwa noupuna pauyadi, pamhepo nosho yo palutu. Aveshe ovo hava ‘pwilikine kondaka yOmwene’ otava ka mona omwenyo waalushe. (Deuteronomion 28:2) Onghee hano, natu kaleni twa tokola toko okweenda moudiinini tu na ehafo.
[Efano pepandja 17]
Owe lihonga shike?
• Omolwashike sha nyika oulai okukala hatu lipula unene shi na sha nonakwiiwa?
• Omanangeko noupuna elipi hatu hafele kunena?
• Omolwashike ovapiya vaKalunga ovadiinini hava mono oixuna?