Tohi he Tohi Tapu Numera 30—Amosa
Tagata Tohia: Amosa
Matakavi Tohia: Iuta
Katoatoa he Tohia: k. 804 F.V.N.
NAKAI ko e perofeta po ke tama he perofeta ka ko e tagata leveki manu mo e gahua ke he tau sukamora—ko Amosa anei he magaaho ne ui e Iehova a ia mo e fakafano ke perofeta nakai ni ke he motu haana ko Iuta ka e mua atu ke he kautu he faahi tokelau ha Isaraela. Ko ia taha he tau perofeta ne hagaao ki ai he 2 Tau Patuiki 17:13, 22, 23. Ne hau a ia i Tikoa i Iuta, kavi ke 16 e kilomita ke he faahi toga ha Ierusalema mo e kavi ke he taha e aho he fenoga atu ke he katofia he faahi toga he kautu he magafaoa hogofulu ha Isaraela.—Amosa 1:1; 7:14, 15.
2 Ko e kupu tohi ne hafagi aki e perofetaaga haana ne talahau ko e magahala he vahā ha Usia ko e patuiki ha Iuta mo Ierepoamo II ko e tama a Ioasa ko e patuiki a Isaraela, ne kamata a ia ke gahua ko e perofeta, ua e tau ato tō e mafuike matakehe lahi. Mai he mena nei ne kua tuku ai e perofetaaga ke he 26 e tau tali mai he 829 ke he kavi 804 F.V.N., magahala ne pule tokoua e tau patuiki nei. Ne totoku e Sakaria e mafuike matematekelea lahi he vahā a Usia, magaaho ne fehola e tau tagata he matakutaku. (Saka. 14:5) Ne talahau he tagata fakamau tala tuai ha Iutaia ko Josephus ne tō e mafuike he magaaho ne lali mo e fakatokoluga a Usia ke huhunu e tau mena manogi he faituga. Ka e, tuga kua tō e mafuike ne totoku e Amosa he vala fakamua he pule a Usia.
3 Ko e kakano he higoa Amosa “Ko e Kavega” po ke “Hahamo he Kavega.” Magaaho ne hahamo e ia e tau fekau ne mamafa he oi te fakaalofa ki a Isaraela mo Iuta (mo e ke he loga e tau motu pouliuli), ne talahau foki e ia e fekau mafanatia hagaao ke he fakafoouaga he tau tagata ha Iehova. Kua latatonu ni ke fakapuloa e kavega he oi te fakaalofa ki a Isaraela. Ko e mautū, moui monuina, mo e tau mahani fakahanoa ko e tau mena tutupu he magahala ia. Ne nimo he tau tagata he Atua e Fakatufono ha Iehova. Ne fakapouli he tau mautū a lautolu ke kitia kua tatai ai mo e fua lakau kua molea e momoho, kua fitā a lautolu he popo ti takitaki atu ke he moumouaga. Ne perofeta e Amosa to gahoa ni e tau ne toe ti fakapaea e kautu he magafaoa hogofulu ke he faahi atu a Tamaseko. Ke he mena nei ne fakamaaliali fakalahi e ia e tututonu mo e pule katoatoa ha Iehova, ne hagaao a ia ki ai laga 21 ke he vagahau Heperu ko e “Iki Pule Katoatoa.”—Amosa 1:8, NW.
4 Ko e fakamooliaga he mena nei mo e falu perofetaaga ne lalago e tonutika ha Amosa. Ne talahau tuai foki he perofeta ko e tau motu fī ne agaagai ki a Isaraela—ko e tau Suria, ko e tau Filisitia, ko e tau Turo, ko e tau Etoma, ko e tau Amoni, mo e tau Moapi—to fakaotioti ke he afi he moumouaga. Ko e tau mena kua iloa tuai to fai magaaho ni ti moumou e tau taue matafī nei. Ko e tau puhala ha Iuta mo Isaraela kua mua atu e kelea ha kua tiaki e lautolu a Iehova ke taute e tapuakiaga fakavai. Ko e taue fakahiku ha Isaraela, ko e maaga malolō ha Samaria, ne mole e pātakai he matakautau Asuria i lalo hifo ha Salamanesa V, ne kaumahala ai he tau 740 F.V.N. (2 Patu. 17:1-6) Ne nakai ako a Iuta mai he mena ne tupu ke he vala maaga haana, ti moumou a ia he 607 F.V.N.
5 Ne fakahala e Amosa a Isaraela ha ko e haana moui muhukoloa, ha kua fakavaia he tau tagata mautū a lautolu ne nonofogati ke talaga aki e “tau fale nifo elefane” ha lautolu, ne inu uaina mo e kai e lautolu e tau mena mitaki. (Amosa 3:15; 5:11, 12; 6:4-7) Kua moua he tau tagata keli kelekele e tau fakamooliaga ke he tuaga muhukoloa nei. Loga e koloa ne talaga ke he tau nifo elefane ne moua he keli hake i Samaria. Ko e Encyclopedia of Archaeological Excavations in the Holy Land ne pehē: “Ua e matakau lalahi ne maeke ke kitia: 1. Ko e tau lapamaka ne talatalai fakatokoluga, . . . 2. Ko e tau lapamaka ne talatalai fakatokolalo, ti fakamanaia a loto aki e tau makauho, kalase lanu kehekehe, fakakili aki e auro, mo e loga atu. . . . Ko e tau nifo elefane kua talahaua ko e tau koloa he tau tufuga mai i Foinike, ti liga fakaaoga ke pili fakamanaia aki e tau koloa toka fale he tau patuiki Isaraela. Ne talahau he Tohi Tapu e “fale nifo elefane” ne eke e Ahapo (1 Patu. 22:39) mo e ‘tau mohega nifo elefane,’ ne fakakite e moui mautū he tau tagata ne nonofo i Samaria ke he tau kupu akonaki ha Amosa (6:4).”a
6 Kua nakai fakauaua e latatonu he tohi a Amosa ke ha ha he kanona he Tohi Tapu. He mauokafua ke he tonutika he tohi ko e tau talahauaga ne fakatotō e Setefano he tolu e kupu ia Gahua 7:42, 43 mo e fatiaki e Iakopo mai he tohi a Gahua 15:15-18.—Amosa 5:25-27; 9:11, 12.
KAKANO NE AOGA AI
13 Maeke e tau tagata totou Tohi Tapu he vahā nei ke aoga mai he mailoga e kakano he tau hatakiaga ha Amosa ne fakailoa ki a Isaraela, Iuta, mo e tau motu ne tata ki ai. Ko lautolu ne fakaheu e fakatufono a Iehova, fakavaia mo e favale ke he tau tagata nonofogati, ne lotokai mo e mahani kelea, mo e tapuaki tupua kua nakai talia e Iehova. Ka e fakamagalo e Iehova a lautolu ne fuluhi kehe mai he tau mena pehenā mo e fakatokihala, ti fakakite e ia e fakaalofa noa ki a lautolu ia. Kua pulotu a tautolu ka vevehe mai he tau lafiaga matahavala he lalolagi kelea nei mo e talia e fakatonuaga a Iehova: “Kia kumi e mutolu au ti momoui ai a mutolu.”—5:4, 6, 14.
14 He magaaho ne mate fakamaturo a ia, ne fatiaki e Setefano mai ia Amosa. Ne fakamanatu age e ia ke he tau Iutaia ko e fua he tapuaki tupua ha Isaraela mo e tau atua kehe, tuga a Moloka mo Refana, ati fakapaea ai. Kua aoga mai nakai e tau Iutaia he logona e tau kupu ha Amosa ne kua fatiaki? Nakai! He ita lahi ai, ne pinimaka e lautolu a Setefano ti mate mo e kua tokanoa a lautolu ke he falu malaia foki he moumouaga ha Ierusalema he 70 V.N.—Amosa 5:25-27; Gahua 7:42, 43.
15 Kua aoga ai ke manamanatu ke he fakamooliaga he tau perofetaaga loga ha Amosa, nakai ni ko e tau perofetaaga ne fakamooli he fakahala a Isaraela, Iuta, mo e falu motu ka e pihia foki mo e tau perofetaaga he fakafoouaga. Mooli ai ke he kupu ha Iehova ne puhala ia Amosa, ne liliu e tau Isaraela ne fakapaea he 537 F.V.N. ke ati mo e nonofo ke he tau maaga ha lautolu ne maona mo e tō e tau ulu vine mo e taute e tau katene ha lautolu.—Amosa 9:14; Esera 3:1.
16 Ka kua lilifu lahi mo e atihake e fakamooliaga he perofetaaga ha Amosa he vahā he tau aposetolo. He tutala ke fakapotopoto mai a lautolu ne nakai ko e tau Isaraela ke he fakapotopotoaga Kerisiano, nukua omoomoi a Iakopo he agaaga ke fakamahino kua talahau tuai e mena nei he perofetaaga ia Amosa 9:11, 12. Ne fakakite e ia ko e ‘liu fakatu e tau fale api a Tavita ne veveli’ kua tatai e fakamooliaga mo e fakapotopotoaga Kerisiano, ke “kumi atu ke he Iki [Iehova] e tau tagata kua toe, mo e tau motu oti kana kua fakahigoa aki ke he haku a higoa; kua pihia mai e Iki [Iehova].” Hanai mooli e tau Tohiaga Tapu ne lalago e fakalaulahiaga foou, tuga ne talahau e Simona Peteru—kua fifili mai he Atua he tau motu e “tau tagata māna.”—Gahua 15:13-19.
17 Ko Iesu Keriso e Ulu he fakapotopotoaga Kerisiano, ne talahau he tau vala ne toe “ko e tama a ia a Tavita” ne moua “e nofoaiki a Tavita hana matua” ti pule tukulagi. (Luka 1:32, 33; 3:31) Ti kua tuhi atu e perofetaaga ha Amosa ke he fakamooliaga i mua ke he maveheaga mo Tavita ma e kautu. Nakai ni tuku mai he tau kupu he fakaotiaga ha Amosa e fakakiteaga homo lahi ke he lahi he monuina he magaaho ka tu hake e “fale api a Tavita” ka e fakakite mai foki e tukulagi he Kautu he Atua: “To to e au a lautolu ke he kelekele ha lautolu, to nakai taaki foki a lautolu mai he kelekele ha lautolu ne foaki atu ai e au kia lautolu, kua pihia mai a Iehova hau a Atua.” To pukeina e lalolagi he tau monuina tukulagi ha kua fakafoou katoatoa e Iehova e “fale api a Tavita”!—Amosa 9:13-15.
[Matahui Tala]
a He 1978, Jerusalem, lau 1046.