Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • wp18 Nu. 3 lau 4-5
  • Mailoga Kia he Atua a Koe?

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Mailoga Kia he Atua a Koe?
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fonua)—2018
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • FAKAAKO A TAUTOLU MAI HE TAU MENA NE TUFUGATIA
  • FAKAAKO HE TOHI TAPU A TAUTOLU KE HE LEVEKI TUMAU HE ATUA
  • “LOGONA HIFO E AU KUA NAKAI FAKAALOFA A IEHOVA KI A AU”
  • Puhala ne Hiki he Fanau e Fakamauaga
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2011
  • Puhala kua Hiki e Fakamauaga Ha ko e Tau Tama Mukemuke
    Maeke e Magafaoa Haau ke Fiafia
  • Fakaalofa he Atua ne Kitia ke he Fakaalofa he Matua Fifine
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
  • “Ko e Atua ko e Fakaalofa a Ia”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2003
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fonua)—2018
wp18 Nu. 3 lau 4-5
Hoa ne nonofo he nofoa he paaka ti onoono ke he tau manu lele

“Mena mua a mutolu.”​—MATAIO 10:31

Mailoga Kia he Atua a Koe?

FAKAAKO A TAUTOLU MAI HE TAU MENA NE TUFUGATIA

Ko e 60 minuti fakamua he moui he tama mukemuke i fafo he manava he matua fifine ko e magaaho uho lahi he hikiaga. Ko e ha? Ha ko e pipiaga he tau matua fifine mo e tau tama mukemuke fanau foou ha lautolu he magaaho aoga lahi nei kua fakamafiti e holo ki mua he tupuaga mo e feakiaga he tau fanau ha lautolu.a

Ko e heigoa ati fakalagalaga e matua fifine ke hofihofi e levekiaga ke he tama mukemuke fanau foou haana? Fakamaama he Porofesa ko Jeannette Crenshaw he The Journal of Perinatal Education ka lahi e hormone oxytocin “ne fakaohooho e tau logonaaga fakamatua fifine he oti e fanau ha ko e aamo, onoono, mo e fagai aki he matua fifine e huhu e tama mukemuke fanau foou haana.” Ko e taha hormone ne fakatoka mai he magaaho nei kua “lagomatai e matua fifine ke fakafetui mo e tama mukemuke haana” ti fakamalolō e matutakiaga mo e tama mukemuke haana. Ko e ha ne aoga lahi e mena ia?

Ko e pipiaga tata he matua fifine mo e tama mukemuke ne tamata he ha tautolu a Tufuga fakaalofa, ko Iehova ko e Atua.b Ne fakaheke e Patuiki ko Tavita ke he Atua he “fakafanau . . . mai he manava” ti moua e ia e mafanatia he totō he matua fifine haana. Liogi e ia: “Ne tuku atu au kia koe tali haku a fanau mai, ko koe ni ko e haku Atua tali he nofo au ke he manava he haku a matua fifine.”​—Salamo 22:9, 10.

MANAMANATU: Ka tufugatia he Atua e puhala ofoofogia ia ke maeke mooli he matua fifine ke hofihofi e fakaalofa ke he tama mukemuke haana ti matutaki ke lata mo e tau manako he tama mukemuke, to nakai kia manamanatu pauaki foki e Atua ke he tau manako ha tautolu takitokotaha, ko e “fanau he Atua”?​—Gahua 17:29.

FAKAAKO HE TOHI TAPU A TAUTOLU KE HE LEVEKI TUMAU HE ATUA

Ko Iesu Keriso ne iloa mitaki e Tufuga, ne fakaako: “Nakai kia fakafua ua e manu ikiiki ke he asari? Nakai to foki taha ia laua ke he kelekele ka noa mo e Matua ha mutolu. Ka kua oti kana he totou ha mutolu a tau lauulu. Ko e mena ia, ua matakutaku ai a mutolu; mena mua a mutolu ke he tau manu ikiiki loga.”​—Mataio 10:29-31.

Nakai tokologa a tautolu ne onoono fakamakutu ke he tau manu lele ikiiki takitaha, pihia foki ka taha ia lautolu ne to ke he kelekele. Ka kua mailoga he ha tautolu a Matua he lagi e tau manu lele takitaha ia! Ti ko e tau manu lele​—pete he loga e manu lele​—kua nakai fakaai ki a ia ke mua hake ke he ha tagata. Kua maaliali mogoia e fakaakoaga: Lata a koe ke “ua matakutaku” kua nakai mailoga he Atua a koe. Ka e fiafia mooli a ia ki a koe!

Fiafia mooli e Atua ke he tau tuaga ha tautolu mo e onoono fakaalofa ki a tautolu

Fakamafana he Tohi Tapu a tautolu

  • “Ha ha he tau mena oti ni e tau fofoga a Iehova; kua kitekite ni a ia ke he tau tagata mahani kelea katoa mo e tau tagata mahani mitaki.”​—TAU FAKATAI 15:3.

  • “Ko e tau fofoga a Iehova kua hagao ia kia lautolu ne tututonu, mo e hana tau teliga foki ke he kalaga ha lautolu.”​—SALAMO 34:15.

  • “To fiafia au mo e olioli ke he hāu a fakaalofa mai; ha ko koe kua kitekite mai ke he haku a mamahi; kua fioia e koe au ka kua matematekelea au.”​—SALAMO 31:7.

“LOGONA HIFO E AU KUA NAKAI FAKAALOFA A IEHOVA KI A AU”

Fai kehe nakai ke he tau momoui ha tautolu ka iloa e tautolu kua fiafia mooli e Atua ke he tau tuaga ha tautolu mo e onoono fakaalofa ki a tautolu? Fai kehe mooli, tuga a Hannah,c mai i England ne fakamaama:

“Lagaloga ne logona hifo e au kua nakai fakaalofa a Iehova ki a au ti nakai tali ai e tau liogi haaku. Manatu au ha kua nakai lahi e tua haaku. Logona hifo e au kua fakahala po ke fakaheu au ha kua nakai aoga au. Logona hifo e au kua nakai leveki mai e Atua.”

Ka kua nakai liu a Hannah ke fakauaua ke he onoonoaga mo e fakaalofa ha Iehova. Ko e heigoa ne hiki e logonaaga haana? “Ko e hiki fakahaga,” he fakamaama e ia. “Manatu e au e taha lauga Tohi Tapu he loga e tau tau kua mole ke he poa lukutoto ha Iesu ne lauia lahi au ti lagomatai au ke logona e mafanatia he fakaalofa ha Iehova. Ti ka tali e tau liogi haaku, fa tagi au he mailoga kua fakaalofa mooli a Iehova ki a au. He fakaako e Tohi Tapu mo e fina atu foki he tau feleveiaaga Kerisiano, ne fakaako fakalahi ki a au hagaao ki a Iehova, haana aga, mo e logonaaga haana hagaao ki a tautolu. Kitia maaliali e au mogonei e lalagoaga mo e fakaalofa ha Iehova ki a tautolu oti mo e makai mooli haana ke leveki a tautolu takitokotaha.”

Kua atihake e talahauaga ha Hannah. Ka e iloa mooli fēfē e koe na maama mo e manatu he Atua e tau logonaaga haau? To kumikumi e vala tala ka mui mai ke he hūhū nei.

a Falu matua fifine ne matematekelea he postpartum depression ne liga uka ke moua e pipiaga mo e tau tama mukemuke ha lautolu. Ka e nakai lata a lautolu ke logona hifo kua fai kelea a lautolu. Talahau he U.S. National Institute of Mental Health, ko e postpartum depression “ne liga tupu mai he lauia e tino mo e manamanatuaga . . . ka e nakai ha kua fai mena e matua fifine ne taute po ke nakai taute.” Ma e falu vala tala ke he matakupu nei, kikite e vala tala “Understanding Postpartum Depression” he fufuta he Awake! ia Iuni 8, 2003.

b Ko Iehova e higoa he Atua ne fakakite i loto he Tohi Tapu.​—Salamo 83:18.

c Hiki e falu higoa he fufuta vala tala nei.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa