Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w92 5/1 lau 17-22
  • Taofi Fakatata ke he Manamanatuaga e Aho ha Iehova

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Taofi Fakatata ke he Manamanatuaga e Aho ha Iehova
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1992
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Tau Tagata Taofi Matafakatufono
  • Fakahoko Hana Fifiliaga
  • Ko e Matakau He Akerise
  • “Ko e Motu Lahi mo e Malolo”
  • ‘Fakapuke ke he Agaga Tapu’
  • Tata Mai e Aho a Iehova
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Ko e Totokoaga ne Hau he Faahi Tokelau!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2020
  • Ko Hai Ka “Fakamomoui”?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Fahia ke he Tau Kamatamata Ati Fakamalolō e Falanaki ha Maua ki a Iehova
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1992
w92 5/1 lau 17-22

Taofi Fakatata ke he Manamanatuaga e Aho ha Iehova

“Ha kua tata mai e aho a Iehova ke he pahua he fakahala ai.”​—IOELU 3:14.

1. Ko e ha e felakutaki tapu ne fakamatala e Iehova kua kehe mai he tau felakutaki “tapu” he tau tagata?

“FAKAPULOA e mena nei, ko mutolu e tau tagata, mai he tau motu, ‘Kia fakatokoluga e felakutaki!’” (Ioelu 3:9, NW) Kakano kia e mena nei ko e felakutaki tapu? Hahaga ki tua ke he Tau Favale, ko e tau felakutaki fakalotu, mo e tau felakutaki ua he lalolagi​—ne kua takitaki he Kerisitenitome e vala mua​—kua liga kua vivivivi a tautolu ke he manamanatuaga he felakutaki “tapu.” Pete ia, ko e felakutaki tapu he perofetaaga a Ioelu ko e felakutaki he vahaloto he tau motu. Nakai ko e fetului ne pukeina ke he vihiatia ma e fahi po ke muhu koloa, kua fakaaoga e lotu ke eke mo piu aki. Ko e felakutaki he tututonu. Ko e felakutaki he Atua ke uta kehe aki e lalolagi lotokai, eke fakakelea, fakafualoto kelea mo e totoko. To fakatokoluga e pule tonu katoatoa ki luga he hana a tufugatiaaga. Ko e felakutaki ia ke fakaata e puhala ma e Kautu ha Keriso ke fekau e tau tagata oti ke o atu ke he mafola he lagi mo e lalolagi katoatoa tukulagi he Afetau, mo e fiafia ne kua fita he talahau mai he tau perofeta he Atua.​—Salamo 37:9-11; Isaia 65:17, 18; Fakakiteaga 20:6.

2, 3. (a) Ko e heigoa e “aho a Iehova” kua perofeta he Ioelu 3:14? (e) Ko e ha e tau motu kua lata ke moua e fafatiaga ia ne hahaga atu a lautolu he aho ia?

2 Ko e heigoa mogoia e “aho a Iehova” kua fita he talahau mai ia Ioelu 3:14? “Oi te fakaalofa ke he aho!” he fakapuloa ni e Iehova, “ha kua tata mai e aho a Iehova, to hoko mai tuga e malaia mai ia Ia hana e malolo oti kana.” Moumou fefe e mena ia? Ne fakamaama he perofeta fakamui: “Ko e tau motu o tagata tokologa ni ke he pahua ke fakahala ai, ha kua tata mai e aho a Iehova ke he pahua he fakahala ai.” (Ioelu 1:15; 3:14) Ko e aho ha nei kua fakaaoga e Iehova ke fakahoko hana a fifiliaga tonu ke he moto tagata ne nakai fai manamanatuaga atua he tau tagata ne tiaki hana pule tonu katoatoa ke he lagi mo e lalolagi. Ko e fifiliaga a Iehova ke moumou e fakatokaaga he tau mena fakasatani ne kua leva e feaki aki e tau tagata ke he hana a tau tokaiaga.​—Ieremia 17:5-7; 25:31-33.

3 Ko e loto kelea he fakatokaaga he lalolagi kua fehagai ai ke he fifiliaga ia. Ka kua kelea lahi pihia ke fakatokaaga he lalolagi? Taha onoonoaga ke he hana fakamauaga kua lata ke mitaki! Ne fakakite e Iesu e poakiaga ia Mataio 7:16: “To iloa mali e mutolu a lautolu ke he tau fua ha lautolu.” Nakai kia ko e tau taone lalahi he lalolagi kua eke mo tokaaga veve he tau vai fakagoagoa, tau kelipopo tagata, fakamatakutaku, feuaki, mo e kiva? Ke he loga e tau motu ko lautolu ne moua e tokanoaaga fou kua mataofi ai he fakahehe fakapolitika, kuku e tau mena kai, mativa. Molea e piliona he tau tagata ne kua momoui ke he tuaga hoge. Fakalahi atu, ko e lauia he AIDS, ko e malolo mai he tau vai fakagoagoa mo e tau tuaga momoui nakai mitaki, to ufitia he pouli he aolu uli ki luga he vala lahi he lalolagi. Mua atu ke he magahala he Tauaga 1 he Lalolagi ne pa ai he tau 1914, ne ha ha i ai e hifoaga muatua he fua tautau he lalolagi he tau mena tutupu kehekehe he puhala he moui.​—Fakatatai 2 Timoteo 3:1-5.

4. Ko e heigoa e paleko ha Iehova ke moumou e tau motu?

4 Pete ia, ne kua fakapotopoto e Iehova mai he tau motu oti e tau tagata​—ko e Tau Fakamoli a Iehova​—ne kua moua fiafia e tau hatakiaga hagaao ke he hana tau puhala mo e o ke he hana tau pahala. Ko e lalolagi viko takai ke he tau tagata nei ne tukituki e lautolu ha lautolu a tau pelu ke eke mo tau koho, fakailoa ai e tau puhala vale he lalolagi. (Isaia 2:2-4) E, tau pelu ke he tau koho! Ka e ko e mena ia kia ke fakaliutua aki e tagi ne kua fakatupu e Iehova ke fakamatala he Ioelu 3:9, 10? Ne totou e tautolu: “Kia fakamatala atu e mutolu e tau mena nai ke he tau motu kehe; kia tauteute a a mutolu ke tau, kia fakaohooho e mutolu e tau tagata malolo; kia fakatata mai e tau tagata tau oti, kia o hake a lautolu. Kia tukituki e mutolu e tau koho ha mutolu ke eke mo tau pelu, mo e tau titipi ne taute oki e tau vine ha mutolu ke eke mo tau tao.” Aha, ko e paleko hanei ha Iehova ke he tau takitaki he lalolagi ke ta mai ha lautolu a lima kau auloa ke liga totoko atu ki a ia i Amaketo. Ka e nakai maeke ia lautolu ke kautu! To o hifo a lautolu ki lalo mo e kaumahala katoatoa ai!​—Fakakiteaga 16:16.

5. Ko e heigoa e fua he magaaho ka helehele e Iesu e “vine he lalolagi”?

5 He totokoaga ke he Pule Katoatoa ko Iehova, ko e tau takitaki malolo kua ati hake e tau tanakiaga he tau kanavaakau matakutakuina​—ka e he fakatokoluga! Ne age e Iehova e fekau he Ioelu 3:13: “Kia tuku atu e mutolu e helesaito ha kua motua tuai e tau saito; o mai a kia taholi e mutolu ha kua puke e holiaga vine, kua puapuā e tau mena ha lautolu ne hihina ki ai e huhua vine; ha kua lahi e mahani kelea ha lautolu.” Kua tatai e tau kupu ia mo e Fakakiteaga 14:18-20, he fua he agelu e helesaito matila ne poaki ke “hahala mai e tau fuhi vine he tau vine he lalolagi, ha kua momoho mitaki hana tuhi fuhi vine.” Kua hohoka atu he agelu he hana a helesaito mo e liti hifo e tau motu totoko “ki loto he holiaga vine lahi he ita he Atua.” Ke fakatai aki, ko e toto ne moua mai he holiaga vine kua hoko hake ke he tau taofi gutu he tau solofanua taha e afe ti 1,600 e tau satatio he vahaloto​—teitei 300 kilomita! Ko e matakutakuina lahi ha a ia ma e tau motu ne nakai fakalilifu a Iehova!

Tau Tagata Taofi Matafakatufono

6. Fefe e onoonoaga he Tau Fakamoli a Iehova ke he tau motu mo e ha lautolu a takitaki?

6 Kakano ke mena nei ko e Tau Fakamoli a Iehova kua nakai fakalilifu ke he tau motu mo e tau takitaki? Mamao ligo mo e mena ia! Ko e liga ko e fakaatukehe la ia a lautolu ke he fakafualoto kelea ne kua kitia maali, mo e kua hataki fakamafiti mai e lautolu e aho ha Iehova ke fakahoko e hana fifiliaga. He magaaho taha ia ni, ne fakatokolalo a lautolu mo e omaoma a lautolu ke he poakiaga he aposetolo ko Paulo he Roma 13:1: “Kia omaoma e tau tagata oti kana ke he tau tui ne mua.” Ke he tau tagata takitaki nei, ne nakai ko e fakalilifu ha lautolu ne foaki ka ko e tapuakiaga. Ha ko e moumou matafakatufono motu, ne mumui tua a lautolu ke he tuaga he Tohi Tapu he mahani fakamoli, kupu moli, mo e mahani mea mo e talaga hake e tau mahani mitaki ke he ha lautolu a tau magafaoa ni. Ne lagomatai e lautolu e falu ke fakaako ke iloa foki e mena nei. Ne nonofo mafola a lautolu mo e tau tagata oti, nakai putoia mo e tau fakatataaga po ke tau malolo fakapolitika. Ne kumi ni e Tau Fakamoli a Iehova ke fakafifitaki tumau e omaoma ke he tau matafakatufono he tau tui ne mua he tau tagata, ka e fakatalitali ke he Tui Mua Atu, ko e Iki Pule Katoatoa ko Iehova, ke tanaki e mafola katoatoa mo e fakatufono hakohako ke he lalolagi nei.

Fakahoko Hana Fifiliaga

7, 8. (a) Ke he puhala fe he tau motu ka lulululu mo e pouli ka hake mai ki luga ia lautolu? (e) Ko hai ha Ioelu ne ta fakatino he vaha nei, mo e fakatatai ke he lalolagi katoa, fakamonuina fefe e tau mena nei?

7 Ke he vagahau fakatai malolo, ne foaki e Iehova e vala tala fakalaulahi atu ku nei ke he fakahokoaga he hana a fifiliaga: “To fakapouligia e la mo e mahina, ko e tau fetu foki nakai tuai kikila mai a lautolu.” (Ioelu 3:15, 16) Ko e kikila fakatekiteki, tuaga monuina he tau tagata to liliu ai ke he pouli, fakafita mai tuai, mo e mahofitia he fakatokatokaaga he lalolagi nei to lulululu ti uta kehe mai he mouiaga nei, moumou ai tuga e mafuike!​—Hakai 2:20-22.

8 Kitia e fakamoli he fiafia ko Iehova ko e taue mo e tapikiaga ma e hana tau tagata! Ko e ha ne pihia ai? Kakano ko lautolu ko e tau tagata taha​—ko e tau tagata he lalolagi katoa​—ne kua fakateliga ke he kupu ha Iehova: “Ti iloa ai e mutolu ko au ko Iehova ha mutolu a Atua.” (Ioelu 3:17) Ha ko “Iehova Ko e Atua,” e kakano he higoa a Ioelu ne ta fakalata e ia e fakatino he Tau Fakamoli fakauku ha Iehova he vaha fou nei, ne gahua fakamakai ke tukuogo e pule katoatoa ha Iehova. (Fakatatai Malaki 1:11.) Liliu ke he tau kupu hafagi he perofetaaga ha Ioelu, to moua e tautolu e lahi e talahau tuai he gahua he tau tagata he Atua he vaha nei.

Ko e Matakau He Akerise

9, 10. (a) Ko e heigoa e malaia ne talahau e Ioelu? (e) Taogo fefe he Fakakiteaga e perofetaaga he malaia, mo e ko e heigoa he Kerisitenitome kua lauia ai he malaia nei?

9 Fakanogonogo mogonei ke he “kupu a Iehova ne hoko mai ki a Ioelu”: “Ko e tau patu na e, kia fanogonogo mai a mutolu ke he mena nai, ko mutolu oti kua nonofo ke he motu kia fakateliga mai a a mutolu; ne fai mena pehenai nakai ke he vaha ha mutolu, po ke vaha he tau matua ha mutolu? Kia talahau ai e mutolu ke he fanau ha mutolu; ti tala age e fanau ha mutolu ke he fanau ha lautolu, mo e fanau ha lautolu ke he hau ka tupu hake. Ko e tau mena ne toe he tau hē kasama, kua kai he tau hē akerise; ko e tau mena ne toe he tau he akerise kua kai he tau hē aleki; ko e mena foki ne toe he tau he aleki; kua kai ia he tau hē kasili.”​—Ioelu 1:1-4.

10 Ko e fakainaina mitaki nei, kua eke mo mena ke manatu he tau magaaho oti. Loga mo loga e tau moko, mua atu lahi ni ke he tau he akerise, ne moumou e kelekele. Kakano fefe e mena nei? Fakakiteaga 9:1-12 ne talahau foki ke he malaia he tau he akerise, ne fakafano mai e Iehova ki lalo hifo “e patuiki, ko e agelu haia he pahua,” ne nakai fai taha ka ko Iesu Keriso ni. Ko e hana higoa ke he kupu (Heperu) ko Apatonia mo Apoluona (Heleni) kakano ko e “Fakatulakiaga” mo e “Moumouaga.” Ko e tau he akerise nei kua fakatino mai tau Kerisiano fakauku ne toe, he mogonei kua ha ha i ai he aho he Iki, ne fano ki mua ke moumou e tau aga Kerisitenitome he tapakupaku katoatoa e lotu fakavai mo e fakapuloa e tauiaga ha Iehova ki luga ia.

11. Fefe e fakaohooho he tau he akerise he vaha nei, mo e mua atu ki a hai e tau gahua ha lautolu ne totoko ki ai?

11 Kua tuga kua fakakite mai he Fakakiteaga 9:13-21, ko e tau malaia he he akerise kua kautu mai he tau tagata heke nua. Ko e moli ha e mena nei he vaha nei, ha ko e gahoa e tau afe Kerisiano fakauku ne toe kua fakaohooho he molea e fa miliona “tau mamoe kehe” kua fakalataha ke katoa e tau tagata heke nua nakai fakamaoki! (Ioane 10:16) Ne fakalataha a lautolu he fakapuloa ke he fakafiliaga matila ha Iehova ke he tau tagata tapuaki ke he tau mena fakatai Kerisitenitome mo lautolu ne ‘nakai tokihala ke he ha lautolu a kelipopo tagata pihia foki ke he taute e tau lagatau fakavai gata pihia foki mo e mahani faivao pihia foki mo e mahani kaiha.’ Ko e tau takitaki lotu fakavai​—Katolika ua mo e Porotesano​—ne kua mauokafua he lagomatai e tau felakutaki kelipopo tagata he senetenari nei, ti pihia foki mo e tau akoako feuaki mo e tau ako fakamatala televisoni kolokolovao, kua fakalataha mo lautolu ne totoko atu ke he tau ogo fakafiliaga kua fakakite mai.

12. Ko e ha kua lata e tau takitaki Kerisitenitome ke moua e tau ogo fakafiliaga, mo e ko e heigoa e mena ka tupu mafiti ki a lautolu, fakalataha mo e tau tutaki oti ha Papelonia Lahi?

12 Ke he tau “tagata tane” kolokolovao pihia he kalaie, kua fakafano mai e Iehova: “Ala mai a a mutolu ne inu ke konahia, mo e tagi a mutolu; kia tagi fekapai foki a mutolu oti kua inu uaina, ha ko e mena nakai tuai inu a mutolu he huhua vine.” (Ioelu 1:5) Ke he senetenari ke 20 aki nei, ko e lotu Kerisitenitome kua fakalataha ke he omaoma he lalolagi ma e tau poakiaga mahani mea he Kupu he Atua. Kua humelie ke he kitiaaga he lotu fakavai mo e hana a tau tagata kua tatai e tau tutuaga kua uta ki loto e tau puhala he lalolagi, ka ko e heleheleaga haia he gagao fakaagaga mo e fakatino kua gana e lautolu! Nakai leva, tuga he talahau he Fakakiteaga 17:16, 17, ko e “manatu” he Atua ma e tau malolo fakapolitika ke fakaohooho e tau kautu oti he lalolagi he lotu fakavai, ko Papelonia Lahi, mo e moumou a ia. He magaaho ia ni, he kitia e ia e fifiliaga ha Iehova kua fakahoko ki a ia, to “ala mai” nakai a ia he konahia fakagoagoa.

“Ko e Motu Lahi mo e Malolo”

13. Ke he puhala fe ne kua eke e matakau he akerise ke “lahi mo e malolo” ke he Kerisitenitome?

13 Mo e liu e perofeta ha Iehova talahau e matakau he akerise “ko e motu lahi mo e malolo,” ti pihia foki mo Papelonia Lahi. (Ioelu 2:2) Ke fakatai ke he takitaki lotu, kua momoko ke he mena moli ko e lotu Kerisitenitome kua kaumahala ke taute e liliuaga faka-Puta i Sapani. Ke tuga he vaha nei, ko e matakau heke solofanua malolo, kua molea e 160,000 he Tau Fakamoli a Iehova kua mailoga kua fatuaua e tau numela ke he Tau Katolika ni hokoia. Ke he tokoluga atu kua momoko e tagata fakamatala Katolika Roma i Italia ke he mena moli ko e Tau Fakamoli a Iehova kua uta ke he ‘10,000 e Tau Katolika fakamoli’ he tau tau taki taha.a Kua fiafia e Tau Fakamoli ke fakafeleveia e tau faoa pihia.​—Isaia 60:8, 22.

14, 15. Talahau fefe e Ioelu e matakau he akerise, mo e ke he puhala fe kua fakamoli he vaha nei?

14 Talahau e matakau he akerise he Tau Fakamoli ne fakauku, ne fakakite e Ioelu 2:7-9: “Kua tafepoi a lautolu tuga e tau tagata toa, kua o hake a lautolu he kaupa tuga e tau tagata tau; kua o a lautolu takitaha ke he hana puhala, ti nakai afe age foki a lautolu ke he taha mena he o a lautolu. Nakai tulei atu taha ke he taha; kua o a lautolu takitaha ke he hana puhala; ka feoho atu foki a lautolu ke he tau kanavaakau nakai kafokia ai a lautolu. Kua tafepoi fano a lautolu ke he maga; kua tafepoi foki a lautolu ke he kaupa kua hake a lautolu ke he tau fale; kua huhu atu a lautolu ke he tau fakamaama tuga ne kaiha.”

15 Moli, ko e fakatino malolo, ko e kautau fakauku ko e “tau hē akerise” kua fakalataha mogonei ke he molea e fa e miliona he tau tagata gahua auloa, ko e tau mamoe kehe! Nakai fai “kaupa” he faitaua fakalotu ke taofi e tau mena nei. Ke he fakamakai, kua “o leva fakalata ke he fakatufono ia” he gahua fakamatala mo e falu gahua Kerisiano. (Fakatatai Filipi 3:16.) Ke nakai hiki, kua ha ha ia lautolu e fiafia ke hahaga atu ke he mate, tuga ne taute he tau afe he Tau Fakamoli ne ‘hokotia e tau matapulu’ kakano ha kua fakatikai ke fakatokoluga a Hitler ko e Nasi Sihamani. Ko e matakau he akerise kua fakamatala fakamakutu ‘ke he motu’ he Kerisitenitome, kua amohia ai ke he tau fakalavelave oti, kua hohoka ai tuga e tagata kaiha ne hu ke he tau kaina, ke he magaaho ne foaki e lautolu piliona he tau tohi faka-Tohi Tapu ke he ha lautolu a gahua he fale ke he taha fale. Ko e finagalo ha Iehova ko e tau fakamoliaga nei ke foaki, mo e nakai malolo he lagi po ke lalolagi ke taofi.​—Isaia 55:11.

‘Fakapuke ke he Agaga Tapu’

16, 17. (a) I ne fe he tau kupu a Ioelu 2:28, 29 kua fakamoli fakamaali ai? (e) Ko e heigoa e tau perofetaaga ha Ioelu ne nakai la fakamoli ia he senetenari fakamua?

16 Ne tala age a Iehova ke he hana Tau Fakamoli: “To iloa foki e mutolu ko au ha ha i ai ia Isaraela, ko au ni ko Iehova, ha mutolu a Atua ka e nakai ha i ai taha.” (Ioelu 2:27) Ko e hana tau tagata kua maeke ke kitia e mena uho nei he magaaho ka kamata a Iehova ke fakamoli hana tau kupu ia Ioelu 2:28, 29: “To liligi hifo e au haku Agaga ki luga he tau tagata oti; ti perofeta ai ha mutolu a tau tama tane, mo e ha mutolu a tau tama fifine, . . . to kitia . . . e tau fakakiteaga.” Kua tupu e mena nei he Penetekoso 33 V.N., he magaaho ne fakapotopoto e Iesu hana tau aposetolo kua fakauku “ne fakapuke foki a lautolu oti ke he Agaga Tapu.” Ke he malolo he agaga tapu, ne fakamatala a lautolu mo e ke he taha e aho, “kua lafi ai po ke tolu e afe tagata.”​—Gahua 2:4, 16, 17, 41.

17 He magaaho fiafia ia, ne fatiaki foki e Peteru e Ioelu 2:30-32: “To tuku atu foki e au e tau mana ke he lagi mo e lalolagi, ko e toto, mo e afi, mo e ahua kua fakatupou. To faliu fakamua e la ke he pouli mo e mahina ke he toto, to hoko mai e aho a Iehova kua lahi mo e matakutakuina. Ati oti foki to fakamomoui ai a lautolu oti kana kua ui atu ke he higoa a Iehova.” Ko e tau kupu ia kua fita he fakamoli he magaaho ne moumou ai a Ierusalema he tau 70 V.N.

18. I ne fe ne ha ha i ai e fakamoliaga lahi ue atu he Ioelu 2:28, 29 ne kua fita he kamata?

18 Pete ia, kua ha ha i ai e fakalaulahi atu ki mua e fakagahuahuaaga he Ioelu 2:28-32. Moli, ko e perofetaaga nei kua fita he fakamoli fakamaali ai kamata mai ia Sepetema 1919. He magaaho ia ko e fonoaga lahi ne nakai nimo he tau tagata he Atua ne fakahoko ai ki Cedar Point Ohio, F.K.A. Ko e agaga he Atua kua kitia maali ai, ti ko e hana tau fekafekau fakauku kua fakaohooho ai ke fakatata e gahua fakamatala he lalolagi katoa ne kua fakaholo mai ke he vaha nei. Ko e matohoaga mitaki lahi ha a ia he fua ne moua! Ko e molea he 7,000 he fakalatahaaga he fonoaga i Cedar Point kua tupu ke he 10,650,158 he katoatoa he fakalatahaaga he Fakamanatuaga he mate a Iesu ia Mati 30, 1991. He mena nei, toko 8,850 kua lata ai mo tau Kerisiano fakauku. Kua lahi ha ia he olioli he tau mena nei kua kitia ko e fua he lalolagi kua fakafano ki mua mai ni he agaga ofoofogia ha Iehova!​—Isaia 40:29, 31.

19. Ke he kitia tata he aho a Iehova, ko e heigoa e ha tautolu a tau mahani ha tautolu takitokotaha?

19 I mua ha tautolu kua fakatoka mai e “aho a Iehova kua lahi mo e matakutakuina” to moumou e fakatokaaga he tau mena ha Satani. (Ioelu 2:31) Fiafia, “to fakamomoui foki a lautolu oti kana ke ui atu ke he higoa he Iki [Iehova].” (Gahua 2:21) Pihia fefe? Ne talahau he aposetolo ko Peteru ki a tautolu “ka to hau e aho he Iki [Iehova] tuga ne kaiha” ti lafi atu: “Ko e hanai, to fakaotioti e tau mena oti ia, po ke fefe ha mutolu a mahani ke lata ai ke he tau mahani mo e tau mahani Atua; Kua fakatalitali mo e foli atu kia hoko mai e aho he Atua, ke fakaotioti ai e lagi he vela, ke faliu puke vai foki e tau mena ke eke aki ha kua vela? Ka e fakatalitali a tautolu ke he lagi fou mo e lalolagi fou, tuga ne hana talahau mai, ke nofo ai e tututonu.”​—2 Peteru 3:10-13.

[Tau Matahui Tala]

a La Repubblica, Roma, Italia, Novema 12, 1985, mo e La rivista del clero italiano, Me 1985.

Fakamaama Nakai e Koe?

◻ Ko e heigoa e “aho a Iehova”?

◻ To gana fefe e “vine he lalolagi,” mo e ko e ha?

◻ Ke he puhala fe he malaia he he akerise kua putoia ai e Kerisitenitome kamata mai he 1919?

◻ Liligi hifo fefe e agaga ha Iehova ke he hana tau tagata he 33 V.N., mo e liu foki he tau 1919?

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa