Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w94 3/1 lau 5-10
  • “Po ke Heigoa Foki e Fakamailoga he Hāu a Haele Mai?”

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • “Po ke Heigoa Foki e Fakamailoga he Hāu a Haele Mai?”
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Ne Manako e Tau Aposetolo ke Iloa
  • “TI” ko e Fakaotiaga
  • Tuga e Perofetaaga, to Mumui Mai e Tau Mena Loga
  • Takitaki Hake ke he Heigoa?
  • “Kia Talahua Mai a Kia Mautolu po ke Eke a Fe e Tau Mena Ia?”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • “Ko e Mena Hohoko Mai e Tau Mena Oti Ia ke Lata Ai”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • To Fakamoui Nakai a Koe Ka Tau Mai e Atua?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
  • ‘Talahau Mai A kia Mautolu po ke Hoko A Fe e Tau Mena Ia?’
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2013
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
w94 3/1 lau 5-10

“Po ke Heigoa Foki e Fakamailoga he Hāu a Haele Mai?”

“Po ke hoko a fe e tau mena ia? po ke heigoa foki e fakamailoga he hāu a haele mai, mo e fakaotiaga he lalolagi?”​—MATAIO 24:3.

1, 2. Ko e heigoa e fakakiteaga ko e fiafia e tau tagata ke he tau vaha i mua?

KO E tokologa e tau tagata ne fiafia ke he tau aho i mua. Pihia nakai a koe? Ke he tohi hana ko e Future Shock, ko e Porofesa ko Alvin Toffler ne mailoga “kua amanaki e kumikumiaga fakamakutu he tau fakatokatokaaga ti tupu lahi, ke he vaha i mua.” Ne lafi foki ia: ‘Kua fita he kitia e mautolu e tufugatiaaga he tau tula manamanatu he onoonoaga ke he tau vaha i mua; ko e mouaaga he tau senolo hagaao ke he tau vaha i mua i Igilani, Falani, Italia, Sihamani mo e Tau Fahi Kaufakalataha; mo e tolomakiaga he tau fakaakoaga he tau aoga tokoluga ke he tau vaha i mua.’ Ne fakaoti e Toffler: “Ko e moli, ne nakai fai tagata ne maeke ke ‘iloa’ katoatoa e tau vaha i mua.”

2 Ko e tohi Signs of Things to Come ne pehe: “Totou ke he tau alolima, onoono ke he kalase fua veliveli pauaki, kumi fakamailoga ke he aolagi, totou e tau lau pepa pele pauaki, mo e I Ching ko e tau puhala oti mo e kehekehe e tau mukamuka, ke foaki mai ki a tautolu e taha fakamaamaaga hagaao ke he tau mena ne ha ha i mua.” Ne nakai onoono ke he tau puhala fakatagata, kua lata ia tautolu ke kumi atu ke he punaaga ne fai fakamoliaga​—ko Iehova.

3. Ko e ha ne kua lata tonu ke kumi ke he Atua ke he maamaaga ma e tau vaha i mua?

3 Ne talahau mai e Atua moli: “Ko e moli tuga ne manatu e au kua hoko ni pihia, ti tuga ne pule e au kua fakamoli ai ni.” (Isaia 14:24, 27; 42:9) E, ne maeke a Iehova ke fakatonu e tau tagata ke he tau mena ka tutupu, ti fa mahani mau ke puhala mai he hana tau tagata gutu vagahau. Ne taha mai he tau perofeta ia ne tohi: “To nakai ni eke he Iki ko Iehova ha mena, ka e fakakite ai e ia hana finagalo ke he hana tau fekafekau ko e tau perofeta.”​—Amosa 3:7, 8; 2 Peteru 1:20, 21.

4, 5. (a) Ko e ha ne maeke ai a Iesu ke lagomatai hagaao ke he tau vaha i mua? (e) Ko e heigoa e huhu lafilafi ne taute he hana tau aposetolo?

4 Ko Iesu Keriso ko e perofeta fakamua mo e tokoluga he Atua. (Heperu 1:1, 2) O mai la ke onoono fakalahi ke he taha mai he tau perofetaaga uho ha Iesu ne talahau tuai e tau mena tutupu ke he vaha nei ha tautolu. Ne foaki foki he perofetaaga nei ki a tautolu e maamaaga ke he tau mena ka tutupu vave he fakaoti e fakatokaaga kelea nei ti hukui aki he Atua e lalolagi parataiso.

5 Ne fakamoli e Iesu ko ia ko e perofeta. (Mareko 6:4; Luka 13:33; 24:19; Ioane 4:19; 6:14; 9:17) Ti ko e mena ia, ne maama e kakano ne huhu he tau aposetolo hana ne nonofo mo ia ke he Mouga ko Olive onoono atu ki Ierusalema, hagaao ke he tau aho i mua: “Po ke hoko a fe e tau mena ia? po ke heigoa foki e fakamailoga he hāu a haele mai mo e fakaotiaga he lalolagi?”​—Mataio 24:3; Mareko 13:4.

6. Ko e heigoa e matutakiaga ha Mataio 24, Mareko 13, mo Luka 21; mo e ko e heigoa e huhu ke mataala a tautolu ki ai?

6 To moua e koe e huhu ha lautolu mo e tali ha Iesu he Mataio veveheaga 24, Mareko veveheaga 13, mo Luka veveheaga 21. Ke he falu a mena loga ne katoatoa e tau tala nei, ka e nakai fetataiaki. Tuga a nei, ko Luka ni hokoia ne talahau ‘to ha i ai e tau tatalu ke he taha mena mo e taha mena.’ (Luka 21:10, 11; Mataio 24:7; Mareko 13:8) Kua tonu ni ke huhu a tautolu, Ko e talahau tuai ke Iesu e tau mena tutupu ke lata ni mo e loa he tau momoui ha lautolu ia ne fanogonogo, po ke putoia foki e ia e vaha ha tautolu mo e tau amaamanakiaga he tau aho i mua ma tautolu?

Ne Manako e Tau Aposetolo ke Iloa

7. Ko e heigoa he tau aposetolo ne huhu fakamatafeiga ki ai, ka ko e heigoa e laulahi he tali ha Iesu?

7 Ke he gahoa he tau aho to kelipopo a ia, ne fakailoa e Iesu kua tiaki he Atua a Ierusalema, ko e maaga lahi he tau Iutaia. Ko e loto maaga mo e hana a faituga lilifu lahi to hoko ai e moumouaga. Ko e falu he tau aposetolo mogoia ne huhu ke he ‘fakamailoga he haele mai ha Iesu mo e fakaotiaga he lalolagi nei.’ (Mataio 23:37–24:3) Ne nakai fai fakauaua ne ha ha ke he tau loto ha lautolu fakamua e fakatokaaga he tau Iutaia mo Ierusalema, ha kua nakai maama ia lautolu e lahi he tau gahua ne fakatoka i mua. Ka ko e tali ki a lautolu ne onoono mamao atu a Iesu ke he tau mena tutupu ke hoko hake mo e putoia ai foki e 70 V.N. ke he magahala ne moumou he tau Roma a Ierusalema.​—Luka 19:11; Gahua 1:6, 7.

8. Ko e heigoa e falu mena tutupu ne talahau tuai e Iesu?

8 Tuga ni he totou e koe ke he fakamauaga he Tala Mitaki ia ne tolu, ne vagahau a Iesu ke he taha motu ne laga ke he taha motu ko e taha kautu ke he taha kautu, tau hoge, tau mafuike, tau mena matakutakuina, mo e tau fakamailoga he lagi. Ke he tau tau he vaha loto ne talahau ai e Iesu e fakamailoga ia (33 V.N.) mo e moumouaga ha Ierusalema (66-70 V.N.), to tutu mai e tau perofeta fakavai mo e tau Keriso fakavai. To favale e tau Iutaia ke he tau Kerisiano, lautolu ne fakamatala e fekau ha Iesu.

9. Fakamoli fefe e perofetaaga ha Iesu ke he senetenari fakamua he V.N.?

9 Ne tupumoli e tau vala nei he fakamailoga, tuga ni he fakamoli mai e tagata tohi fakamauaga tala tuai ko Flavius Josephus. Ne tohi e ia, to hoko ke kamata e tau atu he tau Roma, ne fakalagalaga he tau Mesia fakavai e totoko. Ne ha ha i ai e tau mafuike matematekelea lalahi i Iutaia mo e falu matakavi foki. Ne ha ha i ai e tau felakutaki ke he tau motu loga he Kautu Roma. Ha ha i ai nakai e tau hoge lalahi? E, ha ha i ai moli. (Fakatatai Gahua 11:27-30.) Ka e kua e gahua fakamatala he Kautu? Ke he tau 60 po ke 61 V.N., ke he magahala tonu ia ne tohia ai e tohi ha Kolose, ko e “amaamanaki ha he vagahau mitaki” he Kautu he Atua ne kua fita he logona katoa ki Aferika, Asia, mo Europa.a​—Kolose 1:23.

“TI” ko e Fakaotiaga

10. Ko e ha ne kua lata ke mailoga e tautolu e kupu Heleni toʹte, mo e ko e heigoa hana a kakano?

10 Ke he falu vala he perofetaaga nei, ne talahau mai e Iesu e tau mena tutupu ne ka hoko fakapapale. Ne pehe a ia: “To fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu . . . , ti hoko mai ai e fakaotiaga.” Ko e tau Tohi Tapu Peritania ne mahani ke fakaaoga e “ti” mo e kakano mukamuka lahi ko e “ti ko e mena ia” po ke “ka e.” (Mareko 4:15, 17; 13:23) Ka e taha e mena, he Mataio 24:14, kua fakave e “ti” ke he kupu Heleni toʹte.b Ko e tau pulotu Heleni ne fakamaama e toʹte ko e “fakatataaga he kupu magaaho” ne fakaaoga ke “talahau aki e mena ka mui mai he magaaho ia” po ke ke “talahau aki e mena tupu ka mui mai.” Ti talahau tuai e Iesu to ha ha i ai e fakamatalaaga ke he Kautu mo e ti (‘mole e mena ia’ po ke ‘mui mai’) hoko mai e “fakaotiaga.” Fakaotiaga fe?

11. Onoono fakalahi fefe a Iesu ke he tau mena tutupu ne hoko ke he moumouaga ha Ierusalema?

11 Ko e taha e fakamoliaga he perofetaaga ha Iesu ne moua ke he tau mena tutupu ne takitaki atu ke he fakaotiaga he fakatokaaga he tau Iutaia. Ko e tau felakutaki, tau mafuike, tau hoge, mo e falu mena foki, ne talahau tuai e Iesu ne tutupu ia ke he magahala ne tolu e hogofulu tau. Ka e kamata ia Mataio 24:15, Mareko 13:14, mo Luka 21:20, ne totou e tautolu e tau mena tutupu ne matutaki ke he fakaotiaga mafiti, ke he magaaho ne tata lahi e fakaotiaga.

12. Putoia fefe e tau kautau Roma ke he fakamoliaga he Mataio 24:15?

12 Ke lata mo e totoko he tau Iutaia he 66 V.N., ko e tau Roma i lalo hifo ia Cestius Gallus ne foleni totoko atu ki Ierusalema, viko takai e loto maaga nei ne talahaua tapu he tau Iutaia. (Mataio 5:35) Pete ne totoko mai e tau Iutaia, ne huhu malolo e tau Roma ke he loto maaga. Ti kamata agataha a lautolu ke “tu ke he mena tapu,” ti fakamoli e talahauaga tuai ha Iesu he Mataio 24:15 mo e Mareko 13:14. Ti ha ha i ai e tau mena tutupu ofoofogia. Pete ni kua viko takai e lautolu e loto maaga, ne amanaki ti liliu tua e tau Roma. Ne mailoga mafiti he tau Kerisiano e fakamoliaga he perofetaaga ha Iesu, ti maeke he liliu tua ia ke fakaata a lautolu ke fehola kehe mai i Iutaia ke he tau mouga i Ioritana. Ne taute pihia e lautolu he talahau mai he tau tala fakamau tuai.

13. Ko e ha ne maeke he tau Kerisiano ke omaoma ke he hatakiaga ha Iesu ke fehola?

13 Kaeke kua liliu tua e tau Roma mai he viko takai i Ierusalema, ka ko e ha mogoia ne kua lata he tau tagata ke fehola? Ne fakakite he tau kupu a Iesu ko e tau mena ne tutupu ke fakamoli aki e ‘moumouaga ha Ierusalema kua tata lahi mai.’ (Luka 21:20) E, moumouaga. Ne talahau tuai e ia ‘e matematekelea ia ne nakai fai tali mai he kamataaga ti nakai fai foki ke pihia.’ Mole atu liga tolu mo e hafa e tau tau, ke he 70 V.N., ne hoko moli ki Ierusalema e ‘matematekelea lahi’ mai he tau kautau Roma ne takitaki he Takitaki Kau ko Tito. (Mataio 24:21; Mareko 13:19) Ko e ha, mogoia ne fakamaama mai e Iesu ko e mua atu e matematekelea nei he falu he vaha fakamua mo e he magahala ia?

14. Ko e ha ne maeke ia tautolu ke pehe ko e “matematekelea lahi” ne hoko ki Ierusalema he vaha he 70 V.N. ne nakai pihia taha mena fakamua po ke he tali mai he tupu?

14 Ne moumou katoatoa e Papelonia a Ierusalema he 607 F.V.N., mo e kitia foki he maaga e tau felakutaki kelea lahi ke he ha tautolu a senetenari nei. Ka e pete ia ni, ko e mena ne tupu he 70 V.N. ko e taha na matematekelea lahi mahaki. Ke he gahua ia ke he lima e tau mahina, ne kaumahala e tau Iutaia he tau kautau ha Tito. Ko e fakalata ke he 1,100,000 ne kelipopo e lautolu, mo e uta e lautolu teitei ke 100,000 ke fakapaea. Mua atu foki, ne fakaotioti he tau Roma a Ierusalema. Ko e fakamoliaga a nei ko e fakatokaaga he tapuakiaga fakamua ne talia he tau Iutaia ne fakave aki e faituga ne hoko ai e fakaotiaga tukulagi. (Heperu 1:2) E, ko e tau mena tutupu he 70 V.N. to tonu e tau manamanatuaga ko e ‘matematekelea ne nakai la hoko [ke he maaga ia, motu, mo e fakatokaaga] tali mai he kamataaga he lalolagi, nakai, to nakai liu ke pihia foki.’​—Mataio 24:21.c

Tuga e Perofetaaga, to Mumui Mai e Tau Mena Loga

15. (a) Ne talahau tuai e Iesu e tau vahega mena tutupu fefe ka hohoko mai he mole e matematekelea i Ierusalema? (e) Ke lata mo e Mataio 24:23-28, ko e heigoa ha tautolu a talahauaga fakaoti hagaao ke he fakamoliaga he perofetaaga ha Iesu?

15 Ka e taha e mena, ne nakai fakakaupa e Iesu hana a talahau tuai ke he matematekelea he senetenari fakamua. Ne fakakite he Tohi Tapu to loga atu foki ka mumui mai he matematekelea ia, tuga ne talahau mai ha ko e fakaaogaaga he kupu toʹte, po ke “ti,” he Mataio 24:23 mo e Mareko 13:21. Ko e heigoa ka tutupu ke he magahala he mole e 70 V.N.? Mole atu e matematekelea he fakatokaaga Iutaia, to tokologa e tau Keriso fakavai mo e tau perofeta fakavai ka o mai. (Fakatatai Mareko 13:6 mo e Mar 13:21-23.) Ne fakamoli he fakamauaga tala tuai kua fita he tutupu e tau tagata takitaha pihia ke he tau senetenari tali mai he moumouaga i Ierusalema he 70 V.N., ka e nakai fakahehe e lautolu e tau tagata ne ha ha i ai e mataala kua maama lahi fakaagaga mo e fa e kumi ke he “ha ha hinei” ha Keriso. (Mataio 24:27, 28, NW) Ka e pete ni ia, ko e tau mena tutupu nei he mole atu e matematekelea lahi he 70 V.N. ne eke ia mo taha fakamailoga ko e onoono mamao atu a Iesu he matematekelea ia, ko e kamataaga ni he fakamoliaga.

16. Ko e heigoa e vala ne lafi he Luka 21:24 ke he perofetaaga a Iesu, mo e heigoa e kakano lahi he mena nei?

16 Kaeke ke fakatatai e tautolu a Mataio 24:15-28 mo Mareko 13:14-23 mo Luka 21:20-24, to moua e tautolu e fakamailoga ke ua aki ko e talahau tuai ha Iesu ne onoono mamao atu he moumouaga i Ierusalema. Kia liu manatu ko Luka ni tokotaha ne talahau e tau tatalu. Ti pihia ni, ko ia ni tokotaha ne pa e vala nei aki e tau kupu ha Iesu: “To taholi foki a Ierusalema he tau motu kehe, ato fakakatoa ai e tau vaha he tau motu kehe.”d (Luka 21:24) Ko e tau Papelonia ne utakehe e patuiki fakahiku he tau Iutaia he 607 F.V.N., ti mole atu e mena nei, ko Ierusalema, ne hukui e Kautu he Atua, kua taholi ai. (2 Tau Patuiki 25:1-26; 1 Nofoaga he Tau Patuiki 29:23; Esekielu 21:25-27) Ia Luka 21:24, ne fakakite e Iesu to matutaki atu e mena nei ke he tau aho i mua ato hoko mai e vaha he Atua ke liu fakatu e Kautu.

17. Ko e heigoa e mailoga ke tolu aki ko e perofetaaga ha Iesu to hokotia ke he tau vaha mamao i mua?

17 Hanai e talahauaga ke tolu aki ko e tuhi a Iesu ke he fakamoliaga mamao atu: Hagaao ke he tau Tohiaga Tapu, to mate e Mesia ti liu tu mai, ti nofo a ia ke he fahi matau he Atua ato fakafano mai he Matua a ia ke pule. (Salamo 110:1, 2) Ne talahau e Iesu e hana nofo ke he fahi matau he hana Matua. (Mareko 14:62) Ne fakamoli he aposetolo ko Paulo ko Iesu ne liu tu mai hane fa e fakatali ke he fahi matau a Iehova ke he magaaho ke eke mo Patuiki mo e Fakafiliaga he Atua.​—Roma 8:34; Kolose 3:1; Heperu 10:12, 13.

18, 19. Ko e heigoa e pehiaga he Fakakiteaga 6:2-8 ke he tau perofetaaga taha nei he Tala Mitaki?

18 Ma e talahauaga ke fa mo e fakahikuaki ke he perofetaaga ha Iesu hagaao ke he fakaotiaga he fakatokaaga he tau mena ne kua lata ke he vaha atu he senetenari fakamua, to fuke a tautolu ke he Fakakiteaga veveheaga 6. Mole atu e loga e tau hogofulu tau he 70 V.N., ne fakamaama mai he aposetolo ko Ioane e tala ke he tagata heke nua. (Fakakiteaga 6:2-8) Ko e onoonoaga fakaperofeta nei ke he “aho he Iki”​—ko e aho he hana ha ha hinei​—ne tuhi ke he senetenari 20 ha tautolu ko e vaha he tau felakutaki lalahi (Fki 6 kupu 4), to ku lahi e tau mena kai ke he lalolagi katoa (Fki 6 tau kupu 5 mo e 6), mo e “mate” (Fki 6 kupu 8). Ko e maaliali, ne fetataiaki e mena nei mo e talahauaga ha Iesu he Tala Mitaki ti fakamoli ko e hana a perofetaaga lahi e fakamoliaga ke he ‘aho nei he Iki.’​—Fakakiteaga 1:10.

19 Ko e tau tagata ne iloa ne talahau ko e tau vala he fakamailoga ne talahau tuai he Mataio 24:7-14 mo e Fakakiteaga 6:2-8 kua fita he fakakite tali mai he kamataaga he felakutaki he lalolagi he 1914. Kua fita e Tau Fakamoli a Iehova he fakapuloa ke he lalolagi oti e perofetaaga ha Iesu ko e fakamoli a e mogonei he vala lahi ke ua aki, tuga ni ne fakamoli he tau felakutaki vale, tau mafuike matematekelea lahi, tau hoge kelea lahi, mo e holo ki mua he tau gagao. He vala fakahiku nei, he U.S.News & World Report (Iulai 27, 1992) ne pehe: “Ko e gagao AIDS . . . kua miliona e tau tagata kua mamate ti liga ke eke mo taha malaia lahi mo e tauuka tali mai he moui e tagata. Ko e Mate Uli ne tamate liga ko e 25 e miliona e tau tagata matematekelea he senetenari ke 14 aki. Ka e hoko ke he tau 2000, 30 miliona ke he 110 e miliona tagata ka ha ha i ai e HIV, ko e moko ne tupu mai e AIDS, kua hoko ke he 12 e miliona he vaha nei. He nakai ha ha i ai ha tului, ko e mamate ni a lautolu oti.”

20. Ko e heigoa he fakamoliaga fakamua he Mataio 24:4-22 ne ufitia, ka ko e heigoa falu fakamoliaga ne maaliali?

20 Ti fefe mogoia e fakaotiaga ha tautolu ke he tali ha Iesu ke he huhu he tau aposetolo? Ko e perofetaaga hana kua talahau tuai fakatonu e tau mena ne takitaki atu mo e putoia foki e moumouaga i Ierusalema, mo e talahau foki e falu mena ke mumui mai he 70 V.N. Ka ko e laulahi he mena nei ke moua e fakamoli ke ua aki ma e kua mua atu ke he vaha i mua, ka takitaki atu ke he matematekelea lahi ka fakaoti aki e fakatokaaga kelea nei. Ko e kakano he mena nei ko e talahauaga tuai ha Iesu ia Mataio 24:4-22, mo e tau tala taha ia ia Mareko mo Luka, ne fakamoli mai he 33 V.N. ti matutaki atu ke he matematekelea he 70 V.N. Ka e taha e mena, ko e tau kupu oti ia to moua e fakamoliaga ke ua aki, ti putoia foki e matematekelea lahi he tau vaha i mua. Ko e fakamoliaga lahi nei ne ha ha ia mo tautolu; ne maeke ke kitia e tautolu ke he tau aho oti.e

Takitaki Hake ke he Heigoa?

21, 22. Ko e mena fe foki ke moua e tautolu e mailogaaga fakaperofeta ke he falu a tau mena tutupu ka fakahoko ai?

21 Ne nakai fakaoti e Iesu hana a perofetaaga ke he tala ke he tau perofeta fakavai ne gahua e tau fakamailoga fakahehe ke he magahala loa to hoko ke he ‘vaha he tau motu kehe ka fakamoli ai.’ (Luka 21:24; Mataio 24:23-26; Mareko 13:21-23) Ne matutaki a ia ke talahau e tau mena ofoofogia ka tutupu, tau mena kitia ke he lalolagi oti. To fakalataha e tau mena nei mo e hauaga he Tama he tagata ke he hana a malolo mo e lilifu. Mareko 13:24-27 ne talahau mai e matutakiaga he hana a perofetaaga:

22 “Ko e vaha ia foki ka mole e matematekelea na, ti fakapouli ai e la, nakai huhulu mai foki e mahani. To mokulu mai foki e tau fetu he lagi, to talue foki e tau kau he lagi. Ati kitia atu ai e lautolu e Tama he tagata kua hau he tau aolagi, mo e malolo lahi mo e lilifu. Ti fakafano atu ai e ia hana tau agelu, ke fakapotopoto e lautolu hana tau tagata ne fifili, mai he tau matamatagi ne fa; ke kamata he potu he lalolagi, ati hoko atu ke he patu lagi.”

23. Ko e ha ne maeke ia tautolu ke onoono ke he fakamoliaga he Mataio 24:29-31 he leva e mole e senetenari fakamua he V.N.?

23 Ko e Tama he tagata, ko Iesu Keriso ne liu tu mai, ne nakai hau ke he puhala kua mahomo atu ia he mole atu e moumouaga fakaoti he fakatokaaga Iutaia he 70 V.N. Ko e moli ne nakai kitia oti he tau tagata he lalolagi a ia, tuga he mailoga he Mataio 24:30, ti nakai fakapotopoto he tau agelu mogoia he lagi e tau Kerisiano oti ne kua fakauku mai he lalolagi katoa. Ti fakamoli a fe e taha vala he perofetaaga lahi nei ha Iesu? Ko e fakamoliaga kia ke he tau mena tutupu ne agagai mo tautolu mogonei, po ke, kua fakakite mai kia e maamaaga faka-Atua ke he tau mena kua amaamanaki a tautolu ki ai he tau vaha i mua ne tata lahi mai? Kua lata moli ia tautolu ke iloa, ha ko e fakatonutonu ha Iesu he tau fakamauaga a Luka ne pehe: “Ka kamata he eke e tau mena ia kia kitekite hake mo e haga hake a mutolu; ha kua tata tuai ha mutolu a fakamouiaga.”​—Luka 21:28.

[Tau Matahui Tala]

a Ke moua aki e tau fakamauaga i tuai he tau mena tutupu nei, kikite ke he The Watchtower he mahina ha Ianuali 15, 1970, tau lau tohi 43-5.

b Ne laga 80 e tohi e kupu toʹte ia Mataio (laga 9 he Mat veveheaga 24) mo e laga 15 he tohi ha Luka. Ne fakaaoga e Mareko e kupu toʹte laga ono ni, ka e fa mai ia lautolu ne putoia ai e “fakamailoga.”

c Ko e tagata tohi tala Peritania ko Matthew Henry ne talahau pehe: ‘Ko e moumouaga ha Ierusalema he tau tagata Kaletaia ko e mena kelea lahi, ka e mua atu e mena nei ke he mena ia. Ne fakamatakutaku e kelipopo he tau Iutaia oti he lalolagi.’

d Tokologa ne kitia ke he fakamauaga ha Luka e hikiaga he pehiaga he mole e Luka 21:24. Ko Dr. Leon Morris ne mailoga: “Ne matutaki e vagahau ha Iesu ke he vaha he tau Motu Kehe. . . . Ke he talahauaga he tokologa he tau tagata fakaako ko e hagaao atu e onoonoaga a e mogonai ke he hauaga he Tama he tagata.” Ko e Porofesa ko R. Ginns ne tohi: “Ko e Hauaga he Tama he Atua​—(Mat 24:29-31; Mar 13:24-27). Ko e talahauaga ke he ‘vaha he tau Motu Kehe’ ne hafagi atu ke he matapatu tala nei; ko e onoonoaga ha [Luka] kua fita he kitia mamao atu ke he moumouaga ha Ierusalema ke hoko atu ke he vaha i mua.”

e Ne tohi he Porofesa ko Walter L. Liefeld: “Ko e moli ke fakalata ko e tau talahauaga tuai ha Iesu ne fakalataha e ua e veveheaga: (1) ko e tau mena tutupu he T.I. 70 ne putoia ai e faituga mo e (2) tau mena he tau vaha mamao i mua, ne fakamaama mai ke he tau kupu fakakiteaga.” Ko e tala ne tohi e J. R. Dummelow ne pehe: “Ko e loga he tau mena vihi he tala lahi nei ne galo kehe he mailoga ai ko e hagaao atu e Iki ha tautolu nakai ke he taha e mena ka tupu ka e ua, ti ko e tau mena fakamua ne fakatino mai e tau mena ke ua aki. . . . mua atu ke he [Luka] 21:24, ne vagahau ke he ‘vaha he tau Motu Kehe,’ . . . ti fakatoka ai e vaha he vahaloto he veliaga ha Ierusalema mo e fakaotiaga he lalolagi.”

Manatu Nakai e Koe?

◻ Ko e heigoa e fakamoliaga he tali ha Iesu ke he huhu ia Mataio 24:3 ti hoko ke he 70 V.N.?

◻ Ko e fakaaoga fefe he kupu toʹte ke lagomatai aki a tautolu ke maama e perofetaaga ha Iesu?

◻ Ko e heigoa e kakano he “matematekelea lahi” he senetenari fakamua ne nakai la hoko ia he tali mai?

◻ Ko e heigoa e tau mena ua kehe lalahi ia ne tala a Luka ki ai he perofetaaga ha Iesu ne putoia ai a tautolu he vaha nei?

◻ Ko e heigoa e tau mailogaaga ne tuhi ke he fakamoliaga lahi mo e ua aki he perofetaaga ia Mataio 24:4-22?

[Fakatino he lau 8]

Ko e matematekelea he 70 V.N. ko e mena lahi mahaki ne nakai la hoko ki Ierusalema mo e fakatokaaga Iutaia he tali mai

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa