Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w99 5/1 lau 18-23
  • “Ko e Mena Hohoko Mai e Tau Mena Oti Ia ke Lata Ai”

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • “Ko e Mena Hohoko Mai e Tau Mena Oti Ia ke Lata Ai”
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Kua Ataata Mai e Fakamoliaga he Matematekelea Lahi
  • To Kitia e Lautolu ne Momoui he Mogoia
  • Taha Fakamoliaga ka Hoko Mai
  • Fakafiliaga Haia i Mua!
  • To Fakamoui Nakai a Koe Ka Tau Mai e Atua?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
  • “Po ke Heigoa Foki e Fakamailoga he Hāu a Haele Mai?”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • Fakahao Mai he “Hau Kelea”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
  • ‘Talahau Mai A kia Mautolu po ke Hoko A Fe e Tau Mena Ia?’
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2013
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
w99 5/1 lau 18-23

“Ko e Mena Hohoko Mai e Tau Mena Oti Ia ke Lata Ai”

“Ati tala age ai a Iesu, . . . Ko e mena hohoko mai e tau mena oti ia ke lata ai ka e nakaila hoko ke he fakaotiaga.”​—MATAIO 24:4-6.

1. Ko e matakupu fe kua lata ke fiafia a tautolu ki ai?

MOLI kua manako a koe ke iloa hagaao ke he hau moui mo e ke he hau a vaha i mua. Ti kua lata foki ia koe ke iloa e matakupu ne hele e manatu ha C. T. Russell he 1877. Ko Russell, ne fakatu he mogo fakamui e Sosaiete he Kolo Toko, ne tohia The Object and Manner of Our Lord’s Return. Ko e pepa tote nei ne lau 64 kua hagaao ke he liu mai ha Iesu po ke hauaga hana he vaha anoiha. (Ioane 14:3) He taha magaaho ne ha ha ke he Mouga ko Olive, ne huhu e tau aposetolo hagaao ke he liu mai ia: “Po ke hoko a fe e tau mena ia? po ke heigoa foki e fakamailoga he hāu a haele mai, [po ke, “hauaga,” King James Version] mo e fakaotiaga he lalolagi?”​—Mataio 24:3.

2. Ko e ha kua loga koa e tau manatu kehekehe ke he mena ne talahau tuai e Iesu?

2 Kua iloa mo e maama nakai e koe e tali ha Iesu? Kua moua ai he tau Evagelia ne tolu. Ne tohi e Porofesa D. A. Carson: “Kua gahoa e tau veveheaga he Tohi Tapu ne kua fakaohooho e nakai fetaliaaki ia lautolu ne fakahoko kupu mai he Mataio 24 mo e hana fakatataiaga ia Mareko 13 mo Luka 21.” Ati talahau e ia hana a manatu​—ko e taha manatu fetoko ni he tau tagata. He tau senetenari ne mole, kua fakatata he tau manatu pihia e nakai tua. Kua talitonu a lautolu ne foaki e tau mena ia kua nakai lagataha e vagahau a Iesu ke he tau mena ne totou e tautolu i loto he tau Evagelia mo e kua huhui agataha e tau mena ne talahau e ia he magaaho fakamui, po kua kaumahala e tau kupu talahau tuai hana​—ko e tau manatu taute he tau tagata tuhituhi he Tohi Tapu. Taha e tagata fakahokohoko ne onoono ke he Evagelia ha Mareko ‘ke he puhala he tau mena ne kitia he pulotu he Mahayana-Buddhist’!

3. Ne mailoga fefe he Tau Fakamoli a Iehova e perofetaaga a Iesu?

3 Ke he taha fahi, kua talia he Tau Fakamoli a Iehova e hakotika mo e falanakiaga he Tohi Tapu, fakalataha mo e mena ne talahau e Iesu ke he tau aposetolo fa ne ha ha mo ia he Mouga ko Olive, tolu e aho to mate a ia. Tali mai he vaha a C. T. Russell, kua uta fakahaga e tau tagata he Atua ke maama maaliali e perofetaaga ne foaki e Iesu i ai. He tau tau gahoa e ne mole, kua fakamaaliali foki he The Watchtower ki a lautolu e maamaaga ke he perofetaaga nei. Kua kuku nakai e koe e fakailoaaga ia, ti kitia maali ai e fakaohoohoaga ke he moui hau?a Kia liliu a tautolu ke manamanatu ki ai.

Kua Ataata Mai e Fakamoliaga he Matematekelea Lahi

4. Ko e ha kua liga huhu e tau aposetolo ha Iesu ke he vaha anoiha?

4 Iloa he tau aposetolo ko e Mesia a Iesu. Ti he magaaho ne logona e lautolu a ia ne totoku hana mate, liu tu mai, mo e liu mai, liga manatu a lautolu, ‘Kaeke ke mate a Iesu mo e fano kehe, maeke fefe ia ia mogoia ke taute e tau mena homo ue atu ne kua amanaki ke taute he Mesia?’ Mo e vagahau foki a Iesu ke he fakaotiaga ha Ierusalema mo e faituga i ai. Ti liga manatu foki e tau aposetolo, ‘A fe mo e puhala fe ka tupu e mena ia?’ He lali ke maama e tau mena nei, ne huhu e tau aposetolo: “Po ke eke a fe e tau mena ia? Po ke heigoa foki e fakamailoga ka tata e vaha ka hoko ai e tau mena oti ia?”​—Mareko 13:4; Mataio 16:21, 27, 28; 23:37–​24:2.

5. Moua fefe he mena ne talahau e Iesu e fakamoliaga he senetenari ke fakamua aki?

5 Ne talahau tuai e Iesu to ha ha ai e tau felakutaki, tau hoge, tau tatalu, tau mafuike, vihiatia mo e favale ke he tau Kerisiano, tau mesia fakavai, mo e fakamatalaaga he tala mitaki he Kautu ke he lalolagi katoa. Mogoia ka hoko mai e fakaotiaga. (Mataio 24:4-14; Mareko 13:5-13; Luka 21:8-19) Ne talahau tuai e Iesu e mena nei he tau 33 V.N. He magahala he tau hogofulu tau ne mui mai, ne kitia he tau tutaki mataala hana kua hane fakamoli e tau mena talahau tuai ke he puhala mua atu. E, ne fakakite moli he fakamauaga tuai kua fai fakamoliaga e fakamailoga he magaaho ia, ti takitaki atu ke he fakahikuaga he fakatokaaga he tau mena he tau Iutaia ke he tau lima he tau Roma he 66-70 V.N. Ti tupu fefe e mena nei?

6. Ko e heigoa ne tupu he vahaloto he tau Roma mo e tau Iutaia he 66 V.N.?

6 He magahala vela he vaha mafana i Iutaia he 66 V.N., ne tau atu e Matakau Makutu Lahi he tau Iutaia ke he tau leoleo Roma he taue tata ke he faituga i Ierusalema, ati kamata ai e tau he tau fahi oti he motu. I loto he History of the Jews, ne talahau e Porofesa Heinrich Graetz: “Ko Cestius Gallus, ko e matagahua hana ko e Kavana i Suria ke fakatokoluga e lilifu he kau Roma, . . . kua nakai fahia ke onoono noa ke he fakafualoto ne holofa viko ia ia ka e nakai lali ke fakaoti ai. Ne fakapotopoto e ia e tau lekeona hana, mo e fekau he tau iki he katofia e tau kau ha lautolu ke o ke lagomatai.” Ati viko takai he kau nei ne 30,000 a Ierusalema. He mole atu falu a latauaga, ne fakamumuli e tau Iutaia i tua he tau kaupa tata atu ke he faituga. “He tau aho lima ne o atu e tau Roma ke he tau kaupa, ka kua liliu tua ha ko e tau kanavaakau he tau Iutaia. Ko e aho ke ono aki laia ne kautu a lautolu he moumou e taha vala he kaupa he fahi tokelau i mua he Faituga.”

7. Ko e ha ne kehe ai e onoonoaga he tau tutaki ha Iesu mai he laulahi he tau Iutaia?

7 Manamanatu la ke he tupetupe he tau Iutaia, ha kua piko noa a lautolu to puipui he Atua a lautolu mo e maaga tapu ha lautolu! Ka ko e tau tutaki ha Iesu, kua leva tigahau e tala age kua fakatali e matematekelea ke hoko ki Ierusalema. Ne talahau tuai e Iesu: “Ko e mena hoko mai kia koe e na aho ia, ke keli takai ai kia koe e lautolu kua fai fi kia koe e luo ke pototakai mai ni e lautolu a koe, ke pāpā a koe ke he tau fahi oti. To fakatatai foki e lautolu a koe mo e kelekele katoa mo e tau fanau hau i loto ia koe; nakai toka foki e lautolu e taha maka ki luga he taha maka ki loto ia koe.” (Luka 19:43, 44) Ka e nakai kia mamate e tau Kerisiano i Ierusalema he 66 V.N.?

8. Ko e heigoa e matematekelea ne talahau tuai e Iesu, ti ko hai e “tau tagata kua fifili” ati fakakuku ai e tau aho?

8 He tali atu ke he tau aposetolo he Mouga ko Olive, ne talahau tuai a Iesu: “Ko e vaha ia to ha ha i ai e matematekelea nakai fakatai tali mai he kamataaga he tau mena ne eke he Atua, kua hoko mai ke he vaha nai; ti nakai tuai pihia foki. Aua e fakakuku he Iki e tau aho ia, po kua nakai fakamoui ha tagata; ka ko e tau tagata kua fifili, kua fifili ne ia, kua fakakuku ai e ia e tau aho ia.” (Mareko 13:19, 20; Mataio 24:21, 22) To fakakuku ai e tau aho mo e fakamoui ai e “tau tagata kua fifili.” Ko hai a lautolu ia? Nakai ko e tau Iutaia fakafualoto ne talahau ke tapuaki ki a Iehova ka e nakai talia hana Tama. (Ioane 19:1-7; Gahua 2:22, 23, 36) Ko e tau tagata kua fifili moli he magaaho ia ko e tau Iutaia mo e tau tagata kehe ne fakagahuahua e tua ki a Iesu ko e Mesia mo e Fakamoui. Ne fifili he Atua a lautolu ia, mo e he Penetekoso 33 V.N., ne taute e ia a lautolu mo motu fakaagaga fou, ko e “Isaraela he Atua.”​—Kalatia 6:16; Luka 18:7; Gahua 10:34-45; 1 Peteru 2:9.

9, 10. Kua “fakaku” fefe e tau aho he tauaga he tau Roma, mo e ko e heigoa ne tupu?

9 Kua “fakakuku” kia e tau aho ti fakamoui ai e tau tagata fakauku kua fifili i Ierusalema? Ne talahau e Porofesa Graetz: “Kua nakai mitaki he manatu e [Cestius Gallus] ke tumau ke tau ke he tau toa nakai mahalohalo ti ha ha ai he tauaga loa he magaaho ia, ha kua teitei tuai ke kamata e uha he vaha mateafu ke to . . . ti liga to nakai moua he tau kautau e tau kai. Liga ko e mena ia fakalata ne manatu a ia kua pulotu lahi ni ke liliu tua.” Ko e heigoa ni e mena ne manatu a Cestius Gallus ki ai, ne o kehe e tau kau Roma mai he maaga, mo e tokologa ne mamate he tutuli he tau Iutaia.

10 Ko e liliu tua fakaofo he tau Roma ia kua fakaata e “tagata”​—ko e tau tutaki ha Iesu ne hagahaga kelea i Ierusalema​—ke moua e moui. Ne talahau mai he fakamauaga tala tuai, he mogo ne hoko mai e magaaho ia, ne fehola kehe e tau Kerisiano he maaga. Ko e fakatataaga ha ia he lotomatala he Atua ke iloa tuai e vaha anoiha mo e ke fakamoli e haoaga he tau tagata tapuaki hana! Ka e, ko e heigoa ne tupu ke he tau Iutaia nakai tua ne nonofo hifo i Ierusalema mo Iuta?

To Kitia e Lautolu ne Momoui he Mogoia

11. Ko e heigoa ne talahau e Iesu hagaao ke he “hau nai”?

11 Kua tokologa e tau Iutaia ne manatu ko e fakatokaaga he tapuakiaga ha lautolu, haia he faituga, to tukulagi. Ka e talahau e Iesu: “Kia manamanatu a mutolu ke he fakatai he mati; ka fakatoka tuputupu hake hana tatupu, mo e matala mai hana tau lau, ti iloa ai e mutolu kua tata tuai e tau mafana. Ke pihia foki a mutolu, ka kitia e mutolu e tau mena oti ia, ti iloa ai e mutolu, kua tata tuai a ia, ha he gutuhala ni. Ko e moli ni, ke tala atu e au kia mutolu, nakai mole atu e hau nai, ato hohoko mai e tau mena oti ia. To mole atu e lagi mo e lalolagi, ka ko e haku a tau kupu nakai mole atu ia.”​—Mataio 24:32-35.

12, 13. Liga maama fefe he tau tutaki e tau kupu ha Iesu ke he “hau nai”?

12 He tau tau ne takitaki atu ke he 66 V.N., kua kitia he tau Kerisiano loga e fakamoliaga he vala fakamua he fakamailoga kehekehe​—tau felakutaki, tau hoge, pihia foki e laulahi he fakamatalaaga he tala mitaki he Kautu. (Gahua 11:28; Kolose 1:23) Ka e to hoko mai a fe e fakaotiaga? Ko e heigoa e kakano ha Iesu he magaaho ne talahau e ia: ‘To nakai mole atu e hau [faka-Heleni, ge·ne·aʹ] nai’? Kua fa mahani a Iesu ke ui e tau Iutaia totoko ne momoui he mogoia, fakalataha mo e tau takitaki lotu, “ko e hau kelea mo e faivao.” (Mataio 11:16; 12:39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) Ti he magaaho, ne ha ha he Mouga ko Olive, ne vagahau foki a ia ke he “hau nai,” kua nakai hagaao a ia ke he hau katoa he tau Iutaia he magahala he fakamauaga tuai; nakai hagaao foki a ia ke he hana tau tutaki, pete ni ko lautolu he “hau kua fifili.” (1 Peteru 2:9) Nakai talahau foki a Iesu ko e “hau nai” ko e magahala he vaha.

13 Ka kua hagaaki a Iesu ke he tau Iutaia totoko he magaaho ia ka kitia e fakamoliaga he fakamailoga ne age e ia. Hagaao ke he “hau nai” he Luka 21:32, ne mailoga e Porofesa Joel B. Green: “I loto he Evagelia ke tolu aki, ko e ‘hau nai’ (mo e tau kupu pihia foki) kua fakakite tumau e vahega tagata ne totoko ke he finagalo he Atua. . . . [Kua hagaao] ke he tau tagata ne fakaheu pauaki e finagalo faka-Atua.”b

14. Ko e heigoa ne kitia he “hau” ia, ka e kehe fefe e mena ne tupu ke he tau Kerisiano?

14 Ko e atuhau kelea nei he tau Iutaia totoko ne kua maeke ke kitia e fakamailoga ne fakamoli to kitia foki e fakaotiaga. (Mataio 24:6, 13, 14) Ti ko e mena ia ni ne kitia e lautolu! He 70 V.N., ne liliu mai e kau Roma, takitaki e Tito, ko e tama he Pule Atu Motu ko Vespasian. Ko e matematekelea he tau Iutaia ne kua fakakaupa agaia ki loto he maaga kua eke mo mena matakutakuina.c Ne hokotaki mai he tagata ne kitia mata e mena ia, ko Flavius Josephus, ko e magaaho ne moumou he tau Roma e maaga, ne kavi ke 1,100,000 he tau Iutaia ne mamate mo e falu 100,000 kua uta fakapaea, ti ko e laulahi ha lautolu ia kua mamate agataha he hoge po ke he male fakafiafia he tau Roma. Moli ai, kua mua atu e matematekelea he 66-70 V.N. ke he ha mena ne tupu po ke to nakai liu foki tupu ki Ierusalema mo e ke he fakatokaaga Iutaia. Ka kua kehe ha e mena ne tupu ke he tau Kerisiano ne oma e hatakiaga ne perofeta e Iesu ti o kehe mai ia Ierusalema he mole e liliu tua he kau Roma he 66 V.N.! Ko e tau Kerisiano fakauku “tau tagata kua fifili” kua “fakamoui,” po ke puipui, he 70 V.N.​—Mataio 24:16, 22.

Taha Fakamoliaga ka Hoko Mai

15. Iloa moli fefe e tautolu to mua atu e fakamoliaga he perofetaaga ha Iesu he mole e 70 V.N.?

15 Ka e nakai ko e fakaotiaga a ia. Ne fakakite e Iesu he mogo fakamua ka mole e moumouaga he maaga, to hau a ia he higoa a Iehova. (Mataio 23:38, 39; 24:2) Ti fakamaaliali mai e ia e mena nei he hana a perofetaaga ne talahau i luga he Mouga ko Olive. He totoku e hauaga he ‘matematekelea lahi,’ ne talahau fakamui e ia to kitia foki e tau Keriso fakavai, mo e to taholi he tau motu kehe a Ierusalema ke he vaha loa. (Mataio 24:21, 23-28; Luka 21:24) Kua pihia kia ha kua fai fakamoliaga foki, ne mua atu, ka hoko mai? E, tuga ne fakakite he tau mena tutupu moli. Ka fakatatai e tautolu e Fakakiteaga 6:2-8 (tohia he mole e matematekelea ki Ierusalema he 70 V.N.) ke he Mataio 24:6-8 mo e Luka 21:10, 11, kitia ai e tautolu e mua atu he tau felakutaki, tau hoge, mo e malaia ke he lalolagi katoa ne ha i mua. Ko e fakamoliaga lahi nei he tau kupu a Iesu kua kitia ai tali mai he Felakutaki I he Lalolagi ne tupu he 1914.

16-18. Ko e heigoa kua amaamanaki a tautolu ke tupu mai foki?

16 Ke he tau hogofulu tau he mogonei, kua fakaako he Tau Fakamoli a Iehova ko e tau fakamoliaga he fakamailoga ne nakai la leva ia e tutupu kua fakakite moli e ‘matematekelea lahi’ ka hoko mai. To kitia he “hau kelea” he vaha nei e matematekelea ia. Tuga ni to fai kamataaga foki (ko e tau ke he tau lotu fakavai oti kana), tuga ni ne kamata he tauaga ha Gallus he 66 V.N. e matematekelea ki Ierusalema.d Ka fai vaha mogoia ne mole, ti hoko mai e fakaotiaga​—ko e fakaotiaga ke he lalolagi katoa, ke tatai mo e he 70 V.N.

17 Hagaao atu ke he matematekelea ne haia ni i mua ha tautolu, ne pehe a Iesu: “Ka mole atu e matematekelea he vaha ia [ko e moumouaga he lotu fakavai], ati fakapouli ai agataha e la, nakai huhulu mai foki e mahina, to mokulu foki e tau fetu mai he lagi, to lulululu foki e tau kau he lagi. Ati kitia ai ke he lagi e fakamailoga he Tama he tagata; ti tagi tatuki ai e tau magafaoa oti he lalolagi, ti kitia ai e lautolu e Tama he tagata kua hau ke he tau aolagi, mo e malolo, mo e lilifu lahi.”​—Mataio 24:29, 30.

18 Ti kua talahau ni e Iesu “ka mole atu e matematekelea he vaha ia,” to fai mena foki ka tupu ke he pulagi. (Fakatatai Ioelu 2:28-32; 3:15.) To fakamatakutaku mo e fakaofoofogia e tau tagata nakai omaoma “ti tagi tatuki ai” a lautolu. Tokologa ka “mamate foki . . . he matakutaku mo e talifaki ke he tau mena ke hohoko mai ke he lalolagi.” Ka e to nakai pihia e mena ka tupu ke he tau Kerisiano moli! Ko lautolu nei ‘to haga hake, ha kua tata tuai ha lautolu a fakamouiaga.’​—Luka 21:25, 26, 28.

Fakafiliaga Haia i Mua!

19. Iloa fefe e tautolu e magaaho ka fakamoli ai e fakataiaga ke he tau mamoe mo e tau koti?

19 Kia mailoga, ne talahau tuai mai he Mataio 24:29-31 kua (1) hau e Tama he tagata, (2) to hoko mai e hauaga nei mo e lilifu lahi, (3) to ha ha mo ia e tau agelu, mo e (4) to kitia he tau magafaoa oti kana he lalolagi a ia. Ne liu a Iesu fatiaki e tau matakupu nei i loto he fakataiaga ke he tau mamoe mo e tau koti. (Mataio 25:31-46) Maeke ai ia tautolu ke fakahiku kua fehagai e fakataiaga nei ke he vaha, he mole e kamataaga fakalutukia he matematekelea, he magaaho ka hau a Iesu mo e tau agelu hana mo e nofo hifo he hana nofoa patuiki ke fakafili. (Ioane 5:22; Gahua 17:31; fakatatai 1 Tau Patuiki 7:7; Tanielu 7:10, 13, 14, 22, 26; Mataio 19:28.) Ko hai mogoia ka fakafili, mo e ko e heigoa e fua? Ne fakakite he fakatai to haga atu a Iesu ke he tau motu oti, tuga ni kua fakapotopoto a lautolu ki mua he nofoa patuiki hana he lagi.

20, 21. (a) Ko e heigoa ka tupu ke he tau mamoe he fakataiaga ha Iesu? (e) Ko e heigoa ka tupu ke he tau koti he vaha anoiha?

20 Ko e tau tagata tane mo e tau fifine tuga e tau mamoe to vevehe ke he fahi matau he fiafia ha Iesu. Ko e ha? Kakano ne fakaaoga e lautolu e tau magaaho ke taute e mitaki ke he tau matakainaga hana​—ko e tau Kerisiano fakauku, ka fakalataha ke he Kautu he Keriso he lagi. (Tanielu 7:27; Heperu 2:9–​3:1) Ke tatai mo e fakataiaga, kua totou miliona e tau Kerisiano tuga e tau mamoe ne kua mailoga e tau matakainaga fakaagaga ha Iesu mo e hane fa e gahua he lagomatai a lautolu. Ko e fua, kua ha ha he moto tagata tokologa e amaamanakiaga fakave ke he Tohi Tapu ke hao he ‘matematekelea lahi’ mo e nonofo tukulagi mogoia he Parataiso, he kavi he lalolagi he Kautu he Atua.​—Fakakiteaga 7:9, 14; 21:3, 4; Ioane 10:16.

21 Kua kehe ha e mena ka tupu ke he tau koti? Ne fakamaama he Mataio 24:30 a lautolu ia ke ‘tagi tatuki ai a lautolu’ ka hau a Iesu. Kua lata tonu ni a lautolu ke pihia, ha kua talahaua a lautolu he nakai talia e tala mitaki he Kautu, he totoko ke he tau tutaki ha Iesu, mo e he manako lahi ke he lalolagi hane mole atu. (Mataio 10:16-18; 1 Ioane 2:15-17) Ko Iesu​—nakai ko e ha tutaki hana he lalolagi​—ka fifili ko hai e tau koti. Ne talahau e ia hagaao ki a lautolu: “Ati o atu ai a lautolu ke he fakahala tukulagi.”​—Mataio 25:46.

22. Ko e heigoa e vala he perofetaaga ha Iesu ne kua lata ke manamanatu atu foki a tautolu ki ai?

22 Ko e maama fakahaga ha tautolu ke he perofetaaga ia Mataio veveheaga 24 mo e 25 kua mitaki lahi. Pete ni ia, kua ha ha ai taha vala he perofeta ha Iesu ne lata foki ke maama e tautolu​—‘ko e mena vihiatia ke moumou aki kua tu ke he mena tapu.’ Ne fakamakamaka age a Iesu ke he tau tutaki hana ke fakaaoga e manamanatuaga hagaao ke he mena nai mo e ke mautali ke taute taha mena. (Mataio 24:15, 16) Ko e heigoa e “mena vihiatia” nei? Ti tu a fe he mena tapu? Ti kua putoia fefe e amaamanakiaga he tau momoui ha tautolu he mogonei mo e he vaha anoiha? To tala e vala tala ka mui mai ke he mena nei.

[Tau Matahui Tala]

a Kikite e tau vala tala fakaako i loto he tau fufuta Kolo Toko ia Fepuari 15, 1994; Oketopa 15 mo Novema 1, 1995; mo Aokuso 15, 1996.

b Ne talahau he tagata fakaako tokoluga Peritania ko G. R. Beasley-Murray: “Ko e tau kupu ‘hau nai’ kua nakai lata ke uka ke he tau tagata fakahoko kupu. He talahau e genea he vagahau Heleni fakamua ke kakano ko e fanauaga, tau tama, ti ko e atuhau, . . . i loto he [Septuagint Heleni] kua mahani ke fakaliliu e kupu Heperu dôr, ke kakano vaha, vaha he tau tagata, po ke atuhau ne hagaao ki a lautolu ne momoui he mogoia. . . . He tau talahauaga hagaao ki a Iesu kua tuga ke ua e kakano he kupu: he taha fahi kua fakakite a lautolu he vaha hana, mo e he taha fahi kua lautaki tumau e tuhituhi nakai moli.”

c He History of the Jews, ne talahau e Porofesa Graetz kua lavea e tau Roma he falu magaaho ke fakatautau 500 pagota he aho. Ko e falu Iutaia fakapaea kua hiohio kehe e tau lima ha lautolu mo e liu fakafano atu ke he maaga. Ka ko e heigoa e tuaga i ai? “Kua galo e aoga he tupe, ti kua nakai maeke ke fakatau aki e fua falaoa. Ti ko e gahua ni a ia he tau tagata ko e latau he tau puhala tu ma e mena kai fakalialia mo e teteki, ko e tama otaota saito tote, ko e vala kili manu, po ke tau mena tolo ke he tau kuli. . . . Ko e mafiti he tolomakiaga he tau tino mamate kua fakaelo aki e matagi he vaha mafana, ti ko e puke tagata kua hokotia atu ke he tau gagao, hoge, mo e ke he pelu.”

d To fakatutala e vala tala ne mui ke he vala nei he matematekelea anoiha.

Manatu Nakai e Koe?

◻ Ko e heigoa e fakamoliaga ne ha ha he Mataio 24:4-14 he senetenari ke fakamua aki?

◻ He vaha he tau aposetolo, kua fakakuku fefe e tau aho mo e fakamoui e tau tagata, tuga ne talahau tuai he Mataio 24:21, 22?

◻ Ko e heigoa ne fakamailoga aki e “hau” ne totoku he Mataio 24:34?

◻ Iloa fefe e tautolu ko e perofetaaga ne foaki mai he Mouga ko Olive to ha ha ai taha fakamoliaga lahi?

◻ A fe mo e puhala fe ka fakamoli ai e fakataiaga ke he tau mamoe mo e tau koti?

[Fakatino he lau 22]

Matafeiga he Arch of Titus i Roma, fakakite ai e tau fofoaga he moumouaga a Ierusalema

[Credit Line]

Soprintendenza Archeologica di Roma

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa