“Ua Matakutaku a Koe e Fuifui Mamoe Gahoa”
“Ua matakutaku a koe e fuifui mamoe gahoa na e; ha ko e mena finagalo ha mutolu a Matua ke foaki mai e kautu kia mutolu.”—LUKA 12:32.
1. Ko e heigoa e fakaveaga ma e tau kupu ha Iesu: “Ua matakutaku a koe e fuifui mamoe gahoa”?
“KA KIA kumi e mutolu e kautu he Atua.” (Luka 12:31) He magaaho ne vagahau e Iesu e tau kupu nei ke he hana a tau tutaki, kua fakakite e ia e matapatu fakaakoaga ke takitaki mai e manamanatuaga he tau Kerisiano he vaha hana ke he ha tautolu. Kua lata ke tuku fakamua e Kautu he Atua he tau momoui ha tautolu. (Mataio 6:33) Ka e he talahauaga a Luka, kua fakaholo atu a Iesu ke talahau e tau kupu fakahele mo e fakamoli ke he matakau pauaki he tau Kerisiano. Ne pehe a ia: “Ua matakutaku a koe e fuifui mamoe gahoa na e; ha ko e mena finagalo ha mutolu a Matua ke foaki mai e kautu kia mutolu.” (Luka 12:32) Ha ko e Leveki Mamoe Mitaki, iloa e Iesu to ha ha i mua e tau magaaho fakatupetupe ma e tau tutaki uho hana. Ka e nakai fai kakano ma lautolu ke matakutaku kaeke ke fakatumau a lautolu ke kumikumi atu ke he Kautu he Atua. Ti, ko e tomatomaaga ha Iesu kua nakai ko e poakiaga vale. Ka ko e maveheaga fakaalofa ne taute ke fakaohooho e mauokafua mo e malolo.
2. Ko hai ne ha ha he fuifui mamoe gahoa, mo e ko e ha a lautolu kua fakamonuina pauaki?
2 Kua vagahau a Iesu ke he hana a tau tutaki, mo e ui e ia a lautolu “ko e fuifui mamoe gahoa.” Kua vagahau foki a ia ki a lautolu ka ‘foaki age e Iehova e kautu.’ Ka fakatatai ke he moto tagata tokologa ka talia a Iesu ke he tau magaaho fakamui, kua gahoa moli e matakau nei ke he tau numela. Kua uho foki e onoonoaga ki a lautolu ha kua fifili a lautolu ma e vaha mitaki lahi i mua, ke fakaaoga ke he fekafekauaga fakapatuiki. Ko e Matua ha lautolu, ko e Leveki Mamoe Mua Ue Atu, ko Iehova, ne hea e ia e fuifui mamoe gahoa mo e onoonoaga ke he ha lautolu a mouaaga he tufaaga ke he lagi matutaki ai mo e Kautu Faka-Mesia a Keriso.
Ko e Fuifui Mamoe Gahoa
3. Ko e fakakiteaga lilifu fe he fuifui mamoe gahoa ne kitia e Ioane?
3 Ko hai, mogoia, ne ha ha he fuifui mamoe gahoa nei ne moua e amaamanakiaga homo ue atu pihia? Ko e tau tutaki a Iesu Keriso ne kua fakauku aki e agaga tapu. (Gahua 2:1-4) He kitia a lautolu ko e tau tagata lologo he lagi mo e tau kitara he tau lima ha lautolu, ne tohi he aposetolo ko Ioane: “Ne kitia atu au, kitiala foki, kua tu mai e Punua mamoe ke he mouga ko Siona, kua fakalataha foki mo ia e tau tagata ne teau e afe ti fagofulu ma fa e afe, kua tohi e higoa he hana Matua ke he tau matale ha lautolu. Ko lautolu ia kua nakai fakakelea he tau fifine, ha ko e tau paretanoi a lautolu; ko lautolu ia kua mumui atu ke he Punua mamoe ke he tau mena oti kua fano a ia ki ai; ko lautolu ia ne fakafua mai he tau tagata, ko e tau fua uluaki ma e Atua mo e Punua mamoe; Kua nakai moua foki ha pikopiko ke he tau gutu ha lautolu; ha kua nakai fai tepu a lautolu.”—Fakakiteaga 14:1, 4, 5.
4. Ko e heigoa e tuaga ne ha ha he fuifui mamoe gahoa he lalolagi he vaha nei?
4 Tali mai he Penetekoso 33 V.N., ko lautolu nei ne fakauku ke he agaga, kua fekafekau mo tau hukui ha Keriso he lalolagi. (2 Korinito 5:20) He vaha nei, toko fiha na lautolu ne toe, hane fekafekau auloa mo tau fekafekau fakamoli mo e lotomatala. (Mataio 24:45; Fakakiteaga 12:17) Mua atu he tau 1935, kua fakalataha atu ki a lautolu e tau “mamoe kehe,” ko e tau Kerisiano mo e amaamanakiaga he lalolagi, ne kua hoko atu e numela he mogonei ke he tau miliona. Kua lagomatai atu a lautolu ke he fakamatalaaga he tala mitaki ke he lalolagi katoa.—Ioane 10:16.
5. Ko e heigoa e aga ha lautolu ne toe he fuifui mamoe gahoa, mo e ko e ha ne kua lata ia lautolu ke ua matakutaku?
5 Ko e heigoa e aga ha lautolu ne toe he fuifui mamoe gahoa ne kua nonofo agaia he lalolagi? Ha kua iloa to moua e lautolu e “kautu kua nakai maueue,” ne foaki e lautolu e fekafekau tapu ha lautolu mo e matakutaku mahani Atua mo e ofoofogia. (Heperu 12:28) Kua fakatokolalo mo e mailoga e lautolu ko e ha lautolu ko e monuina nakai fai fakataiaga ne fua mai ai e olioli nakai fakakaupa. Kua moua e lautolu e “taha penina fakafua lahi” ne hagaao atu ki ai a Iesu he magaaho ne tutala a ia ke he Kautu. (Mataio 13:46) Hane fa e hoko mai e matematekelea lahi, ne nakai matakutaku a lautolu ne fakauku he Atua. Pete ni ko e tau mena tutupu ka hohoko mai ke he lalolagi he tau tagata he magahala he “aho he Iki kua lahi mo e talahaua,” kua nakai matakutaku kelea a lautolu ke he vaha i mua. (Gahua 2:19-21) Matakutaku he ha a lautolu?
To Hifo e Tau Numela
6, 7. (a) Ko e ha ne tote lahi ai e numela he fuifui mamoe gahoa ne ha ha agaia he lalolagi? (e) Igatia fefe e tau tagata takitokotaha mo e onoono hifo ke he amaamanakiaga ne moua e ia?
6 He tau tau e kua mole ko e fiha ni e numela he fuifui mamoe gahoa kua ha ha agaia he lalolagi. Kua fakamoli mai e mena nei he hokotaki he Fakamanatuaga he 1994. Ke he falu 75,000 he tau fakapotopotoaga he tau tagata ha Iehova he lalolagi katoa, ko e 8,617 ni ne kitia he kai e tau mena fakatai he ha lautolu a feua ke eke mo faoa ne toe. (Mataio 26:26-30) He kehe mai ai, ko e katoa ne o atu kua 12,288,917. Iloa he tau Kerisiano fakauku ko e mena kua amaamanaki a nei ki ai. Kua fakamau e Iehova e numela pauaki, ko e 144,000, ke taute e fuifui mamoe gahoa, mo e kua fakapotopoto e ia tali mai he Penetekoso 33 V.N. Moli, to fakaoti e kumikumi he fuifui mamoe gahoa ka teitei moua e katoatoa he numela, ti ko e fakamoliaga ko e laulahi he fakapotopoto ia lautolu nei ne kua moua e monuina uho kua fakaoti he 1935. Ka e, ko e tau mamoe kehe he magaaho he fakaotiaga kua perofeta ai ke tupu mo “moto tagata tokologa, kua nakai maeke ia taha ke totou, mai he tau motu oti mo e tau faoa, mo e tau tagata kehekehe, mo e tau vagahau kehekehe.” Tali mai he 1935 kua laulahi e fakapotopoto a Iehova ke he moto tagata tokologa nei, ne moua e amaamanakiaga ke moui tukulagi he lalolagi parataiso.—Fakakiteaga 7:9; 14:15, 16; Salamo 37:29.
7 Tokologa mai ia lautolu he fuifui mamoe gahoa ne ha ha agaia he lalolagi he mogonei ke he ha lautolu a tau atu tau 70, 80, mo e 90. Gahoa kua molea e 100 tau he moui ha lautolu. Ko e tau mena oti nei, pete ke he fiha e tau tau he moui ha lautolu, kua iloa he puhala mai he liu tu mai ke he lagi, to fakahiku a lautolu takitokotaha ke fakalataha mo Iesu Keriso mo e to pule mo ia ke he hana a Kautu lilifu. Ko lautolu he moto tagata tokologa to ha ha he lalolagi ne pule a Keriso ko e Patuiki. Kia lata ke igatia ke olioli ke he mena ne fakatoka e Iehova ma lautolu ne fakaalofa ki a ia. Ko e nakai ko e ha tautolu a ia ke fifili ko e amaamanakiaga fe ka moua. Ko e ha Iehova a ia ke fifili. Kua lata e tau matakau ua ia ke fiafia ke he ha lautolu a amaamanakiaga fiafia he vaha i mua, pete ke he Kautu he lagi po ke he lalolagi parataiso i lalo he Kautu ia.—Ioane 6:44, 65; Efeso 1:17, 18.
8. Loa fefe e mamao he fakamau fakamailoga he 144,000, mo e ko e heigoa ka tupu ka katoatoa ai?
8 Ko e fuifui mamoe gahoa malolo ne 144,000 ko “Isaraela he Atua,” ne kua hukui a Isaraela moli aki e finagalo he Atua. (Kalatia 6:16) Ti, ko lautolu ne toe hifo he motu fakaagaga ia kua ha ha agaia he lalolagi. Ko lautolu ia ne toe kua fakamau fakamailoga ma e taliaaga fakamui a Iehova. Ke he fakakiteaga, ne kitia he aposetolo ko Ioane e mena nei ne tupu, ti hokotaki e ia: “Ti kitia foki e au e taha agelu kua hake mai he mena kua hake ai e la, ha ha ia ia e fakamau fakamailoga he Atua moui; kua ui mo e leo lahi ke he tau agelu ne tokofa kua tuku age ki ai ke moumou e fonua mo e tahi, Kua pehe atu, Aua neke moumou e mutolu e fonua, po ke tahi, po ke tau akau, ato fakamau fakamailoga e mautolu e tau fekafekau he Atua ha tautolu ke he tau matale ha lautolu. Ne logona foki e au e totouaga ha lautolu ne fakamau fakamailoga; ko e taha teau e afe, ti fagofulu ma fa e afe ha lautolu ne fakamau fakamailoga mai he tau magafaoa oti he fanau a Isaraela [fakaagaga].” (Fakakiteaga 7:2-4) Ha kua teitei hoko e gahua fakamau fakamailoga ha Isaraela fakaagaga ke he fakakatoatoaaga, kua fakakite mai, nakai leva to tutupu e tau mena ofoofogia mitaki. Ke he taha mena, ko e “matematekelea lahi,” he magaaho ka fakatokatoka ai e tau matagi ne fa he moumouaga ke he lalolagi, kua tata lahi mai.—Fakakiteaga 7:14.
9. Onoono atu fefe e fuifui mamoe gahoa ke he tupu he moto tagata tokologa?
9 Ko lautolu he moto tagata tokologa ne kua fita he fakapotopoto kua totou ke he tau miliona. Ko e fakamafana ha he mena nei e tau loto ha lautolu ne toe! Pete ni kua fakatumau e fuifui mamoe gahoa he lalolagi ke to hifo e numela, kua fakaako mo e tauteute e lautolu e tau tagata tane he moto tagata tokologa ke lata ke lago e tau matagahua ne kua felauaki mo e fakatokatokaaga he Atua he lalolagi ne fa e holo ki mua. (Isaia 61:5) Tuga ne fakakite e Iesu, to ha ha i ai a lautolu ka hao mai he matematekelea lahi.—Mataio 24:22.
“Ua Matakutaku”
10. (a) Ko e tauaga fe kua teitei hoko ke he tau tagata he Atua, mo e to takitaki atu ke he heigoa? (e) Ko e tau huhu fe kua huhu ki a tautolu takitokotaha?
10 Ko Satani mo e hana tau temoni kua fakatokolalo ke he katofia he lalolagi. Ko ia mo e hana a kau kua taute e lautolu e tau lagatau oti ke tau atu ke he tau tagata a Iehova. Ko e tauaga nei, kua talahau tuai mai he Tohi Tapu, kua fakamaama mai ko e tauaga a Koku ha Makoku. Mua atu ki a hai e tauaga he Tiapolo? Nakai kia ke he faoa fakahiku he fuifui mamoe gahoa, ko e Isaraela fakaagaga he Atua, ne kua nonofo mo e mafola he “lotouho he lalolagi”? (Esekielu 38:1-12) E, ka e ko lautolu ne toe he vahega fakauku ne tua fakamoli, fakalataha mo e ha lautolu a tau hoa fakamoli, ko e tau mamoe kehe, ka fakamoli ai ko e tamai fefe he ita a Satani e tali ne muatua e kehe he Atua ko Iehova. To fakalavelave atu a ia he lago ke he tau tagata hana, mo e to fakavave he mena nei e “aho a Iehova kua lahi mo e matakutakuina.” (Ioelu 2:31) He vaha nei, ko e fekafekau fakamoli mo e loto matala kua taute e fekau fakamoui kua mua e aoga, he hataki atu ke he fakalavelave nei a Iehova ka hoko mai. (Malaki 4:5; 1 Timoteo 4:16) Kua hakahakau nakai a koe he lagomatai ke he fekafekauaga ia, he fakaauloa atu ke fakamatala e tala mitaki he Kautu ha Iehova? To fakatumau nakai a koe ke taute pihia ko e tagata fakapuloa nakai matakutaku he Kautu?
11. Ko e ha e aga malolo kua aoga lahi he vaha nei?
11 He onoono atu ke he tuaga he lalolagi he vaha fou nei, kua lata tuai he magaaho nei ke fanogonogo e fuifui mamoe gahoa ke he tau kupu a Iesu ne hagaao ki a lautolu: “Ua matakutaku a koe e fuifui mamoe gahoa”! Ko e tau aga malolo pihia kua aoga lahi he kitia e kautuaga he tau mena oti he fakatatai atu ke he finagalo ha Iehova. Fakatakitokotaha ai, kua igatia a lautolu he fuifui mamoe gahoa ke mailoga e lata ke fakauka ke hoko atu ke he fakaotiaga. (Luka 21:19) Ke tuga a Iesu Keriso, ko e Iki mo e Pule he fuifui mamoe gahoa, kua fakauka mo e tua fakamoli ato fakaoti e moui fakalalolagi hana, ti kua lata ia lautolu ne toe ke fakauka mo e kitia moli ai kua tua fakamoli.—Heperu 12:1, 2.
12. Tomatoma fefe a Paulo, ke tuga a Iesu, ke he tau Kerisiano fakauku ke ua matakutaku?
12 Ko lautolu oti ne fakauku kua lata ke tatai e tau onoonoaga ke tuga he aposetolo ko Paulo. Mailoga la e tau kupu hana, ko e tagata fakapuloa fakauku ke he tau tagata, ke he liu tu mai kua felauaki mo e tomatomaaga a Iesu ke ua matakutaku. Ne tohi e Paulo: “Kia manatu a Iesu Keriso mai he fanau a Tavita, kua fakatu mai ia lautolu kua mamate, kua lata mo e haku a vagahau mitaki; Ha ko ia foki kua mamahi ai au, kua hoko ni ke he liliaga, tuga ne matahavala; ka ko e kupu he Atua kua nakai lili ia. Ko e mena nai kua fakauka ai au ke he tau mena oti ha ko lautolu ne fifili, kia moua foki e lautolu e fakamouiaga ha ia Keriso Iesu mo e monuina tukulagi. Ko e kupu moli hanai; ha ko e mena kaeke kua mamate a tautolu fakalataha mo ia, ti momoui foki a tautolu fakalataha ai; Kaeke kua fakauka a tautolu, ti eke foki a tautolu mo tau patuiki fakalataha mo ia; kaeke ke fakatikai e tautolu a ia, ti fakatikai foki e ia a tautolu; Kaeke foki kua nakai tua a tautolu, kua fakamoli agaia ni a ia, kua nakai maeke ia ia ke fakatikai e ia a ia ni.”—2 Timoteo 2:8-13.
13. Ko e heigoa e mauokafua hokulo ne ha ha he faoa he fuifui mamoe gahoa, mo e ko e heigoa ne omoi he mena nei a lautolu ke taute?
13 Ke tuga e aposetolo ko Paulo, ko e faoa ne toe he fuifui mamoe gahoa fakauku kua fakamakai ke fakauka ke he matematekelea he fakatuogo e fekau malolo lahi ne ha ha he Kupu he Atua. Kua hokulo e mauokafua ha lautolu he fakatumau a lautolu ke falanaki ke he tau maveheaga faka-Atua he fakamouiaga mo e ke he foaki age ki a lautolu e “foufou he moui” kaeke ke fakamoli a lautolu ke hoko ke he mate. (Fakakiteaga 2:10) Ha kua vave lahi e liu tu mai mo e hiki a lautolu, to fakalataha mai a lautolu mo Keriso, ke pule auloa mo ia ko e tau patuiki. Ko e kautuaga ha ia he ha lautolu a fakatumau ke fakamoli ko e tau tagata kautu he lalolagi!—1 Ioane 5:3, 4.
Ko e Amaamanakiaga Kehe
14, 15. Kehe fefe e amaamanakiaga he liu tutu mai he fuifui mamoe gahoa?
14 Ko e amaamanakiaga he liu tu mai ne moua he fuifui mamoe gahoa kua kehe. Ke he tau puhala fe? Ke he taha mena, kua mua atu ke he liu tu mai lahi ha ‘lautolu ne tututonu mo e hepehepe.’ (Gahua 24:15) Ka e moli ni, ko e liu tu mai ha lautolu ne fakauku kua ha ha pauaki i ai he aoga he fakavahega, ne kua fakamaaliali e fakamauaga ke he tau kupu nei ne moua ia 1 Korinito 15:20, 23: “Kua fakatu mai a Keriso ia lautolu kua mamate, kua uta a ia mo fua uluaki kia lautolu kua momohe. Ka e takitokotaha mo e hana vahega; ko e fua uluaki ko Keriso haia, ti mumui atu ai a lautolu ha ia Keriso ke he vaha ka haele mai ai a ia.” Ha kua tatai e fakaukaaga mo e tua ne fakakite e Iesu, kua iloa he fuifui mamoe gahoa e mena ne ha ha i mua ha lautolu he fa e fakaoti e moui fakalalolagi ha lautolu, mua atu he magaaho ne hau e Iki moli ke he hana a faituga ma e fakafiliaga he 1918.—Malaki 3:1.
15 Tuku mai e Paulo e taha kakano foki ke kitia e kehe he liu tu mai nei. Ne fakamau ia 1 Korinito 15:51-53, ne tohi e ia: “Kitiala, ko e tala atu ne fai e au e mena galo kia mutolu; nakai momohe a tautolu oti, ka to faliu a tautolu oti, To fakaofo ni tuga e magaaho ke kemo ai e mata, ka fakatagi e pu ke fakaoti ai . . . Ha ko e mena to fakatapulu ni e tino nai ke popo ke he tino nakai tuai popo ke lata ai, to fakatapulu foki e tino nakai ke mate ke he tino nakai tuai mate.” Kua hagaao e tau kupu nei ki a lautolu he fuifui mamoe gahoa ne mamate he magahala he ha ha hinei a Keriso. Mo e nakai momohe ai ke he vaha loa he mate, kua fakatapulu a lautolu mo e nakai maeke ke mamate, “tuga e magaaho ke kemo ai e mata.”
16, 17. Hagaao atu ke he ha lautolu a amaamanakiaga he liu tu mai, ko e ha kua mua atu e fakamonuinaaga he tau Kerisiano fakauku he vaha nei?
16 Ha ko e fakamaamaaga nei, kua lata ia tautolu ke moua e kakano he tau kupu he aposetolo ko Ioane ne ha ha ia Fakakiteaga 14:12, 13. Ne tohi e ia: “Ko e mena haia ha i ai e fakauka he tau tagata tapu; ko e mena haia ha i ai a lautolu kua taofi e tau poaki he Atua mo e tua kia Iesu. Ne logona foki e au e leo mai he lagi, kua pehe mai kia au, Kia tohi ā, Kua monuina a lautolu kua mamate, ko lautolu kua mamate ha he Iki, kua kamata ke he vaha nai. Haia ni, kua talahau mai ai he Agaga, kia okioki ai a lautolu mai he tau gahua mamafa ha lautolu; ko e tau gahua foki ha lautolu kua muimui atu kia lautolu.”
17 Ko e palepale kehe ha a ia ne toka ma lautolu ne toe he fuifui mamoe gahoa! To hoko vave mai e liu tutu mai ha lautolu, he mogoia ni ka momohe hifo a lautolu ke he mate. Kua mua ue atu ha e hikiaga ka tupu ki a lautolu he taute e lautolu e kotofaaga ha lautolu ke he matakavi agaga! Mo e fakalilifuaga pihia he fuifui mamoe gahoa ne fa e holo ki mua fakalataha mo e fakamoliaga he tau perofetaaga lalahi he Tohi Tapu ne kua tata mai e fakaotiaga, ko e faoa fakamui ne toe he fuifui mamoe gahoa kua lata moli ke “ua matakutaku.” Mo e ko e ha lautolu a nakai matakutaku kua taute ke fakamalolo aki a lautolu he moto tagata tokologa, ne kua lata ke feaki e aga pihia ke nakai matakutaku he fakatalitali a lautolu ke he laveakiaga he magahala he magaaho matematekelea lahi mahaki ne nakai la iloa ai ke he lalolagi.
18, 19. (a) Ko e ha e magaaho ne momoui ai a tautolu kua mua atu e aoga? (e) Kua lata tokoua he ha ia lautolu ne fakauku mo e tau mamoe kehe ke ua matakutaku?
18 He liu talahau e tau gahua he fuifui mamoe gahoa kua taute a lautolu mo e moto tagata tokologa ke fakatumau ke matakutaku ke he Atua moli. Ko e matahola ke fakafili e ia kua hoko mai tuai, mo e ko e magaaho ne toe kua uho lahi. Kua fakakaupa, moli, e magaaho ma e falu ke taute ha mena. Ka ko tautolu, mogoia, kia nakai matakutaku ko e to kaumahala e finagalo he Atua. To kautu moli ni!
19 Kua fita, e tau leo lalahi he lagi ke logona he talahau mai: “Ko e tau kautu he lalolagi kua eke ma e Iki ha tautolu mo e hana Keriso, to eke foki a ia mo patuiki tukulagi tukumuitea.” (Fakakiteaga 11:15) Moli ai, ko e Leveki Mamoe Mua Ue Atu, ko Iehova, kua takitaki e tau mamoe oti hana ke he “puhala he tututonu ha ko e hana higoa.” (Salamo 23:3) Ko e fuifui mamoe gahoa kua nakai kaumahala kua takitaki ke he ha lautolu a palepaleaga he lagi. Mo e tau mamoe kehe to laveaki mai mo e nakai haofia he matematekelea lahi ke fiafia ke he moui tukulagi he lalolagi he Kautu lilifu lahi he Atua i lalo he pule a Keriso Iesu. Pete ni kua hagaao e tau kupu a Iesu ke he fuifui mamoe gahoa, kua lata agaia he tau fekafekau he Atua he lalolagi ke fai kakano ke fanogonogo ke he hana a tau kupu: “Ua matakutaku.”
Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?
◻ Ko e ha kua amaamanaki a tautolu ke to hifo e numela he fuifui mamoe gahoa ne toe?
◻ Ko e heigoa e tuaga ha lautolu ne fakauku he vaha nei?
◻ Ko e ha kua lata e tau Kerisiano ke ua matakutaku, pete ni kua teitei hoko mai e tauaga a Koku ha Makoku?
◻ Ko e ha kua kehe lahi ai e amaamanakiaga he liu tutu mai he 144,000, mua atu he vaha nei?