Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w99 5/1 lau 12-17
  • Ko e Puhala Na Nei ke he Moui Tukulagi

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ko e Puhala Na Nei ke he Moui Tukulagi
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Matagahua a Iesu Keriso
  • Ko e Tega he Maveheaga
  • Tau Mouaaga he Lukutoto
  • Ko e Amaamanakiaga Mua Ue Atu
  • Hokotia ke he Tau Tuaga he Atua
  • Ko Iesu Keriso, ko Ia kua Fakamonuina ai he Atua e Tau Tagata Oti Kana
    Ko e Kupu Mooli ke Takitaki Atu ai ke he Moui Tukulagi
  • Ko Ia ne Talahau Mai he Tau Perofeta Oti
    Tapuaki ke he Atua Moli Tokotaha
  • Ko e Heigoa kua Taute he Atua ke Fakamoui Aki e Tau Tagata
    Iloilo ne Takitaki Atu ke he Moui Tukulagi
  • Lukutoto a Keriso—Puhala he Atua he Fakamouiaga
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
w99 5/1 lau 12-17

Ko e Puhala Na Nei ke he Moui Tukulagi

“Ko au nai ko e puhala, mo e kupu moli, mo e moui.”​—IOANE 14:6.

1, 2. Ko e heigoa ne fakatatai e Iesu e puhala he moui tukulagi ki ai, ti ko e heigoa e kakano he hana fakataiaga?

KO E lauga talahaua ha Iesu he mouga, kua fakatatai e ia e puhala ke he moui tukulagi ke he puhalatu kua hu atu e tagata ke he gutuhala. Mailoga kua peehi e Iesu ko e puhala nei ke he moui kua nakai mukamuka, he talahau: “Kia huhū atu a mutolu ke he gutuhala pukilu; ha ko e mena pulahi e gutuhala, ti laulahi foki e hala ke pu atu ke he malaia, kua tokologa foki a lautolu kua huhū atu ki ai. Ko e mena pukilu e gutuhala, ti lautote foki e hala ke pu atu ke he moui [tukulagi], kua tokogaogao foki a lautolu ke moua.”​—Mataio 7:13, 14.

2 Moua nakai e koe e kakano he fakataiaga nei? Nakai kia fakakite ai ko e mena taha ni e puhala, kua takitaki atu ke he moui mo e kua lata he vala ha tautolu ke onoono fakamakuikui neke tafea kehe mai he puhala ia ke he moui? Ti ko e heigoa mogoia, e puhala nei hokoia ke he moui tukulagi?

Matagahua a Iesu Keriso

3, 4. (a) Fakakite fefe he Tohi Tapu e matagahua aoga ha Iesu he fakamouiaga ha tautolu? (e) Fakakite fakamua he magaaho fe he Atua ke he tau tagata to moua e lautolu e moui tukulagi?

3 Maaliali ai, ha ha ia Iesu e matagahua aoga hagaao ke he puhala ia, he fakapuloa he aposetolo hana ko Peteru: “Ti nakai tokai foki e fakamouiaga ke he taha; nakai fakai taha higoa [ka ko e ha Iesu ni] i lalo he lagi kua foaki mai ke he tau tagata, ke maeke ai ke fakamomoui a tautolu.” (Gahua 4:12) Ne fakapuloa foki he aposetolo ko Paulo: “Ko e moui tukulagi ko e mena foaki noa mai he Atua haia, ke he Iki ha tautolu ko Keriso Iesu.” (Roma 6:23) Na fakakite ni e Iesu a ia ko e puhala haia ke he moui tukulagi, he fakapuloa e ia: “Ko au nai ko e puhala, mo e kupu moli, mo e moui.”​—Ioane 14:6.

4 Kua aoga ke talia e tautolu e matagahua a Iesu he fakaata e moui tukulagi. O mai la tautolu ke kumikumi fakamakutukutu hana matagahua. Iloa nakai e koe, he mole e agahala a Atamu, ne fakakite e Iehova ko e Atua to olioli agaia he tau tagata e moui tukulagi? He magaaho ne mole atu la ia e hala ha Atamu. Kia kumikumi la e tautolu mogonei e puhala he foakiaga a Iesu Keriso ko e Fakamoui he tagata ne talahau fakamua.

Ko e Tega he Maveheaga

5. Kitia fefe e tautolu e gata ne fakavaia a Eva?

5 Ne fakakite e Iehova ko e Atua e Fakamoui ne mavehe mai ke he vagahau fakatai. Ne taute e ia e mena nei he talahau e fakahala “he gata” ne vagahau ki a Eva mo e kamatamata a ia ke liuliu ke he Atua he kai e fua akau tapu. (Kenese 3:1-5) Moli, ko e gata ia nakai ko e gata moli. Ko e moui agaga malolo lahi ne fakakite he Tohi Tapu ko e “gata tuai haia, kua higoa ko e tiapolo, ko Satani.” (Fakakiteaga 12:9) Ne fakaaoga e Satani e manu tokolalo nei mo gutu vagahau hana ke fakavaia aki a Eva. Ti, he fakahala a Satani, ne tala age e Atua ki a ia: “Mo e to tuku e au e faitaua ke he vahaloto hau mo e fifine, mo e vahaloto he hau a tega mo e hana tega. To fakaunoko e ia [tega he fifine] a koe i loto he ulu mo e to fakaunoko e koe a ia i loto he muihui.”​—Kenese 3:15, NW.

6, 7. (a) Ko hai e fifine ne fua e “tega”? (e) Ko hai e Tega ne mavehe, ti ko e heigoa hana ka fakakatoatoa?

6 Ko hai e “fifine” nei ne kua faitaua, po ke vihiatia e Satani? Tuga ni e “gata tuai” ne fakakite he Fakakiteaga veveheaga 12, ti pihia foki e fifine nei ne vihiatia e Satani. Mailoga e kupu 1 ne talahau kua “tapulu [a ia] ke he la, ha i lalo foki hana tau hui e mahina, ha i luga foki hana ulu e foufou fetu ne hogofulu ma ua.” Kua hukui he fifine nei e fakatokatokaaga he Atua he lagi he tau agelu fakamoli, mo e “tama tane” ka fanau mai e ia ka hukui ko e Kautu he Atua, mo Iesu Keriso ka pule ko e Patuiki.​—Fakakiteaga 12:1-5.

7 Ti ko hai e “tega,” po ke tama, he fifine ne talahau he Kenese 3:15 (NW), ka tatuki a Satani ke he “ulu,” ti tamate ai a ia? Ko ia haia ne fakafano mai he Atua he lagi ke fanau fakamana mai he taopou, e, ko e tagata ko Iesu. (Mataio 1:18-23; Ioane 6:38) Ko e veveheaga 12 he Fakakiteaga kua fakakite mai e Pule ne fakaliu tu ki luga he lagi, ko e Tega nei, ko Iesu Keriso, ka takitaki e tau ha Satani to fakamau ai, tuga he talahau ia Fakakiteaga 12:10, ko e “kautu he Atua ha tautolu, mo e pule he hana Keriso.”

8. (a) Ko e heigoa e mena fou ne foaki he Atua matutaki ai mo e finagalo fakamua hana? (e) Ko hai he fakatufono fou he Atua?

8 Ko e Kautu nei he tau lima a Iesu Keriso ko e mena fou kua foaki he Atua ke matutaki mo e finagalo fakamua hana ma e tau tagata ke olioli e moui tukulagi he lalolagi. He mole e totoko a Satani, ne gahuahua mafiti a Iehova ke vevete e tau fua kelea oti kana he mahani kelea ka puhala mai he fakatufono Kautu fou nei. He nofo a Iesu he lalolagi, ne fakakite e ia nakai tokotaha a ia he fakatufono nei. (Luka 22:28-30) Ne fifili falu mai he tau tagata, ti fakalataha a lautolu nei mo ia he lagi ke pule, ti to fakatu e lautolu e vala fakamua he tega he fifine. (Kalatia 3:16, 29) He Tohi Tapu ko e numera ha lautolu nei ka pule mo Iesu​—ne ta mai he tau tagata agahala he lalolagi​—ne katoatoa ko e 144,000.​—Fakakiteaga 14:1-3.

9. (a) Ko e ha ne lata a Iesu ke hau ke he lalolagi ko e tagata? (e) Vevete fefe e Iesu e tau gahua he Tiapolo?

9 Ato kamata e Kautu ke pule, pete ia, ne lata he matapatu vala he tega, ko Iesu Keriso, ke hau ke he lalolagi. Ko e ha? Ha kua fifili e Iehova ko e Atua a Ia ke ‘moumou [po ke, vevete] e tau gahua he tiapolo.’ (1 Ioane 3:8) Mai he taha gahua ha Satani ne fakavaia e ia a Atamu ke hala, ne ta mai e tuaga agahala mo e mate ke he tau ohi oti a Atamu. (Roma 5:12) Ne vevete e Iesu e gahua nei he Tiapolo he foaki Hana moui ko e lukutoto. Ti foaki e ia e fakaveaga he fakatoka mai e tagata he tuaga ke agahala mo e mate ti hafagi e puhala ke he moui tukulagi.​—Mataio 20:28; Roma 3:24; Efeso 1:7.

Tau Mouaaga he Lukutoto

10. Tatai fefe a Iesu mo Atamu?

10 Ha ko e moui a Iesu ne hiki mai he lagi ke he nofoaga tama he fifine, ne fanau a ia ko e tagata mitaki katoatoa, nakai ilaila he agahala a Atamu. Ha ha ia ia e malolo ke moui tukulagi he lalolagi. Tatai ai, ne tufuga a Atamu ko e tagata mitaki katoatoa mo e amaamanakiaga ke olioli e moui tukulagi he lalolagi. Ne pihia foki e mena ne tokaloto e Paulo he tau tagata tane tokoua nei he tohia e ia: “Ne eke a Atamu ko e tagata uluaki mo agaga moui, ka ko e Atamu fakamui [Iesu Keriso], ko e agaga haia ke fakamoui ai. Mai he kelekele e tagata uluaki, kua lata a ia mo e kelekele; ka ko e tagata ke ua aki, ko e Iki haia mai he lagi.”​—1 Korinito 15:45, 47.

11. (a) Ko e heigoa e lauiaaga ne ha ha ia Atamu mo Iesu ke he tau tagata? (e) Fefe e onoonoaga ha tautolu ke he poa a Iesu?

11 Ko e tatai ha laua tokoua nei​—ko e tau tagata tane mitaki katoatoa tokoua maka ne nonofo he lalolagi​—ne moua he fakapuloaaga he Tohi Tapu ko Iesu ne “foaki noa mai e ia a ia ke eke mo lukutoto ma e tau tagata oti kana.” (1 Timoteo 2:6) Tatai a Iesu ki a hai? Ki a Atamu he magaaho ne mitaki katoatoa agaia a ia! Ko e agahala ha Atamu fakamua ne fua mai ke he tuaga ke mamate e magafaoa tagata oti kana. Ko e poa ha “Atamu fakamui” ne foaki e fakaveaga ma e fakahaoaga mai he agahala mo e mate, ke maeke ia tautolu ke momoui tukulagi. Ko e uho lahi ha ia he poa a Iesu! Ne mailoga he aposetolo ko Peteru: “Nakai lukutoto a mutolu ke he mena ke popo, ko e ario po ke auro.” Ka e, ne fakamaama e Peteru: “Ko e toto uho a Keriso, tuga ne toto he punua mamoe kua nakai fai ila, ti nakai fai kelea.”​—1 Peteru 1:18, 19.

12. Fakamaama fefe he Tohi Tapu e veveteaga he tuaga ha tautolu ke he mate?

12 Kua fakamaama fakamitaki mai he Tohi Tapu e puhala ko e tuaga ke he mate he magafaoa tagata to uta kehe, he pehe: “Tuga he hoko ke he tau tagata oti kana e fakahala ha ko e hala ne taha [Atamu]; ti pihia foki he hoko ke he tau tagata oti kana e talahaua tututonu ha i ai e moui, ha ko e tututonu ne taha [ko e puhala katoatoa a Iesu he mahani fakamoli, kua hokotia ke he hana mate]. Ha ko e mena, tuga he uta mo tau tagata hala e tokologa ha ko e liuliu he tokotaha [Atamu], to uta pihia foki mo tau tagata tututonu e tokologa ha ko e omaoma he tokotaha [Iesu].”​—Roma 5:18, 19.

Ko e Amaamanakiaga Mua Ue Atu

13. Ko e ha e tokologa ne logona kua loto ke moui tukulagi?

13 Kua lata e foakiaga nai he Atua ke taute a tautolu mo mena fiafia lahi! Nakai kia fiafia a koe ha kua foaki mai e Fakamoui? He huhu, “Futiaki nakai e amaamanakiaga he moui tukulagi ki a koe?” ne taute ai he kumikumiaga he nusipepa he taone lahi i Amerika, ko e ofogia ha e pasene 67.4 ne tali, “Nakai.” Ko e ha ne talahau a lautolu nakai fia momoui tukulagi a lautolu? Ha kua kitia maali ai ko e moui he lalolagi he mogonei kua fakalataha ai mo e tau mena vihi loga. Taha e tagata ne pehe: “Nakai fiafia au ke he manatu he moui ke 200 e tau tau.”

14. To eke he ha e moui tukulagi mo mena fiafia katoatoa?

14 Ka e, nakai tutala e Tohi Tapu ke he moui tukulagi he lalolagi ne matematekelea e tau tagata ke he tau gagao, fuakau, mo e falu matulituli. Nakai, ha ko e Pule he Kautu he Atua, to fakaoti e Iesu e tau mena vihi oti ia ne fakatupu e Satani. Hagaao ke he Tohi Tapu, ko e Kautu he Atua “to tuki malipilipi mo e fakaotioti” ai e tau fakatufono vale he lalolagi nei. (Tanielu 2:44) He magaaho ia, ko e tali ke he liogi a Iesu ne fakaako ke he hana tau tutaki, ko e “finagalo” he Atua ke “taute he lalolagi nei tuga he taute ke he lagi.” (Mataio 6:9, 10, Today’s English Version) He lalolagi fou he Atua, he mole e fakamea e tau mahani kelea oti kana he lalolagi, ko e tau fua he lukutoto ha Iesu to fakagahuahua katoatoa ai. E, ko e tau tagata oti kua lata to liuaki ke he malolo tino mitaki katoatoa!

15, 16. Ko e heigoa e tau tutuaga ka kitia he lalolagi fou he Atua?

15 Ke he tau tagata kua nonofo he lalolagi fou he Atua, ko e vala nei he Tohi Tapu to fakagahua ai: “Kua liu moui mitaki hana tino ke homo atu ke he tino he tama tote; to liu foki a ia ke he hana vaha fuata.” (Iopu 33:25) Ko e taha he tau maveheaga he Tohi Tapu ka fakamoli foki: “Ti fakaala ai e tau mata he tau tagata mata pouli, to logona foki he tau teliga he tau tagata teliga tuli; ti hopohopo ai e tagata kulikuli tuga ne aila, to kalaga fiafia foki e alelo he tagata kuhukuhu.”​—Isaia 35:5, 6.

16 Manamanatu la: Pete ni e hokotia e tau tino ha tautolu ke he 80, 800, po ke fuakau atu, to tumau ni e tau tino ha tautolu ke malolo mitaki. To tatai ai ke he mena ne mavehe he Tohi Tapu: “To nakai pehe mai foki taha kua nofo ai, Kua gagao au; to fakamagalo ai e tau hala he tau tagata kua nonofo ai.” He magaaho ia ko e maveheaga nei to fakamoli foki: “To holoholo kehe he Atua e tau hihina mata oti mai he tau mata ha lautolu; ti nakai tuai fai mate, po ke fakatutuku, po ke tagi, ti nakai tuai fai matematekelea; ha kua mole atu e tau mena fakamua.”​—Isaia 33:24; Fakakiteaga 21:3, 4.

17. Ko e heigoa e tau fakakatoatoaaga ka liga amanaki a tautolu ke he tau tagata he lalolagi fou he Atua?

17 He lalolagi fou ia, to maeke ia tautolu ke fakaaoga e tau uho ulu mua ue atu ha tautolu ke he puhala ne manako e Tufuga ha tautolu ki ai he magaaho ne talaga e ia aki e lotomatala fakafatualoga ke fakaako. Manamanatu la ke he tau mena homo ue atu ka liga fakakatoatoa e tautolu! Ti maeke foki he tau tagata nakai mitaki katoatoa ke taute mai he tau fale tanaki he tau gahua he lalolagi e tau mena oti ne kitia takai e tautolu ia tautolu​—tau telefoni, tau maikolofoni, tau uasi, tau fakahoko fekau, tau komopiuta, tau vakalele, e, ha mena ka talahau e koe. Nakai fai ia lautolu kua taute mai he tau koloa ne ta mai he taha fahi mamao he lalolagi. Mo e moui nakai fai fakaotiaga i mua ha tautolu, ko e iloilo ke taute e tau tufugatiaaga he Parataiso hane hau ke he lalolagi ka nakai fakakaupa!​—Isaia 65:21-25.

18. To nakai liu he ha e moui ke mateafu he lalolagi fou he Atua?

18 To nakai mateafu e moui. Mogonei foki kua onoono atu a tautolu ke he fuafuaaga kai, pete ni kua liga kai laga hogofulu e afe a tautolu. He mitaki katoatoa he tagata, to olioli lahi atu foki e tautolu e humelie he tau fua he Parataiso he lalolagi. (Isaia 25:6) Ti ha ha ia tautolu e fiafia tukulagi he leveki e tau momoui he tau manu loga he lalolagi mo e olioli foki e fakaliga kehe he tau toaga la, tau mouga, tau vailele, mo e tau matiketike. Moli, to nakai mateafu e moui he lalolagi fou he Atua!​—Salamo 145:16.

Hokotia ke he Tau Tuaga he Atua

19. Ko e ha kua mitaki ke talitonu kua fai mena kua lata ke maeke ke moua e mena fakaalofa he Atua he moui?

19 To amanaki kia a koe ke moua e mena fakaalofa mua ue atu he Atua he moui tukulagi he Parataiso mo e nakai fai laliaga he vala hau? Nakai kia mitaki he lata e Atua mo e taha mena? Moli lahi. Nakai liti mai noa ni he Atua e mena fakaalofa ki a tautolu. Kua foaki mai e ia ki a tautolu, ka kua lata ia tautolu ke oho atu mo e uta ai. E, lauia foki e laliaga. Liga ke huhu e koe e huhu ne huhu he tama fuata mautu ki a Iesu: “Ko e heigoa e mena mitaki ke eke e au ke moua ai e au e moui tukulagi?” Po ke tuku e koe e huhu he puhala ne talahau he tagata leveki fale pouli ke he aposetolo ko Paulo: “Ko e heigoa e mena ke lata he eke e au ke moui ai au?”​—Mataio 19:16; Gahua 16:30.

20. Ko e heigoa e mena kua lata ma e moui tukulagi?

20 He po hake ato mate a ia, ne fakakite e Iesu e tuaga kua aoga he liogi a ia ke he hana Matua he lagi: “Ko e moui tukulagi foki hanai, kia iloa e lautolu a koe, ko e Atua moli tokotaha ni, katoa mo ia ne fakafano mai e koe, ko Iesu Keriso haia.” (Ioane 17:3) Nakai kia ko e tuaga mitaki kua lata ia tautolu ke uta e iloilo ha Iehova, ne kua fakaata e moui tukulagi, mo e iloilo hana ne mate ma tautolu, ko Iesu Keriso? Ka e, lahi atu foki e mena kua lata he uta noa he iloilo ia.

21. Fakakite fefe e tautolu kua hokotia a tautolu ke he tuaga he fakagahua e tua?

21 Kua talahau foki he Tohi Tapu: “Ko e tagata ne tua ke he Tama ha ha ia ia e moui tukulagi.” Ti lafi atu: “Ka ko e tagata nakai tua ke he Tama nakai kitia e ia e moui, ka ko e ita he Atua ha ne toka mau ni ki luga hana.” (Ioane 3:36) Fakakite e koe kua fakagahuahua e koe e tua he Tama he taute e tau hikihikiaga he moui hau ti fakalagotatai mai mo e finagalo he Atua. Kia tiaki e koe ha puhala hehe kua liga muitua a koe ki ai mogonei ti taute e mena kua fiafia ke he Atua. Kua lata ia koe ke taute e mena ne poaki mai he aposetolo ko Peteru: “Hanai, kia tokihala a a mutolu, mo e mafokifoki a mutolu, kia holoholo kehe ai ha mutolu a tau hala, kia hoko mai ai foki e tau tau ke okioki ai mai mua he Iki.”​—Gahua 3:19.

22. Ko e heigoa e tau gahua ka lauia he muitua ke he tau lakaaga a Iesu?

22 Kia nakai nimo ia tautolu ko e fakagahua ni he tua ia Iesu ka moua e tautolu e moui tukulagi. (Ioane 6:40; 14:6) Kua fakakite e tautolu kua tua a tautolu ki a Iesu he ‘mumuitua ke he hana tau tuagahui.’ (1 Peteru 2:21) Ko e heigoa kua putoia he taute e mena ia? He liogi ke he Atua, he talahau e Iesu: “Ko e Atua na e, kitiala, kua fina atu au ke eke hau a finagalo.” (Heperu 10:7) Kua aoga ke fifitaki a Iesu he talia ke taute e finagalo he Atua mo e tukulele hau a moui ki a Iehova. Magaaho fakamui kua lata ia koe ke fakakite e tukuleleaga ia he papatiso ke he vai; na fakakite foki e Iesu a ia he papatisoaga. (Luka 3:21, 22) Kua katoatoa e mitaki he uta e lakaaga ia. Ne mailoga he aposetolo ko Paulo “kua omoomoi a mautolu he fakaalofa a Keriso.” (2 Korinito 5:14, 15) He puhala fe? Ko e fakaalofa ne omoi a Iesu ke foaki hana moui ke lata mo tautolu. Nakai kia omoomoi he mena ia tautolu ke talia he fakagahua e tua ia ia? E, kua lata ke omoomoi a tautolu ke muitua ke he hana fakataiaga fakaalofa he foaki e ia a ia ke lagomatai e falu. Ne moui a Keriso ke taute e finagalo he Atua; ti kua lata foki ia tautolu ke pihia, nakai ni kuku ha tautolu a tau momoui ki a tautolu ni.

23. (a) Ko e heigoa kua lata ke lafi ai e lautolu ka moua e moui? (e) Ko e heigoa kua lata mai ia lautolu he fakapotopotoaga Kerisiano?

23 Nakai kuenaia he manatu. Ne talahau he Tohi Tapu he magaaho ne papatiso e 3,000 he Penetekoso 33 V.N., ne “lafi ai” ki ai a lautolu. Lafi ke he heigoa? “Kua tumau a lautolu ke he tau kupu he tau aposetolo, mo e fakafetui,” he fakamaama e Luka. (Gahua 2:41, 42) E, ne feleveia auloa a lautolu ma e fakaakoaga Tohi Tapu mo e fakalataha, ti kua lafi ai, po ke vala he fakapotopotoaga Kerisiano. Ne o atu tumau e tau Kerisiano fakamua ke he tau feleveiaaga ma e fakaako fakaagaga. (Heperu 10:25) Kua taute foki he Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei e mena nei, ti manako a lautolu ke fakamalolo a koe ke fakalataha mai he tau feleveiaaga nei mo lautolu.

24. Ko e heigoa e “moui tukulagi,” ti fefe mo e a fe ka mailoga ai?

24 Totou miliona he vaha nei kua muitua ke he puhala pukilu kua takitaki atu ke he moui. Ko e nofo mau he puhala pukilu nai kua lata mo e laliaga fakamakamaka! (Mataio 7:13, 14) Kua fakakite e Paulo e mena nei he hana a talahauaga mafanatia: “Kia tau ke he tau mitaki kua lata mo e tua, kia toto e moui tukulagi, ne ui foki a koe ki ai.” Ko e tumau ke he tau nei kua lata ke “toto e moui tukulagi.” (1 Timoteo 6:12, 19) Ko e moui ia nakai ko e moui mogonei he tau tagitofu mo e mamahi mo e matematekelea ne ta mai he agahala a Atamu. Ka e, ko e moui he lalolagi fou he Atua, ka nakai leva ti mailoga ka fakagahua e lukutoto he Keriso ke lata mo lautolu oti kua ofania a Iehova ko e Atua mo e hana Tama ka mole e moumou e fakatokaaga he tau mena nei. Kia igatia a tautolu oti mo e fifili e moui​—“moui tukulagi”​—ke he lalolagi fou homo ue atu he Atua.

To Tali Fefe e Koe?

◻ Ko hai e gata, ko e fifine, mo e tega ia Kenese 3:15?

◻ Tatai fefe a Iesu ki a Atamu, ti ko e heigoa kua fakaata mai he lukutoto?

◻ Ko e heigoa ka onoono atu a koe ke he finagalo ia he lalolagi fou he Atua ka olioli lahi ma hau?

◻ Ko e heigoa e tau tuaga kua lata ia tautolu ke hokotia ke moui ke he lalolagi fou he Atua?

[Fakatino he lau 14]

Ma lautolu kua fuata mo e fuakau, ko Iesu ni e puhala ke he moui tukulagi

[Fakatino he lau 15]

He magaaho ni he Atua, to liliu e tau fuakau ke he malolo fuata mui

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa