Gahua he Taha Fale mo e Taha Fale—Ko e Ha ne Aoga Mogonei?
“Kua nakai oki foki e tau aho oti he fakaako atu e lautolu, mo e fakamatala atu ke he faituga, ke he taha fale foki mo e taha fale, e tala mitaki kia Iesu Keriso.”—GAHUA 5:42.
1, 2. (a) Ko e heigoa e puhala fakamatala nukua iloa lahi e Tau Fakamoli a Iehova ki ai? (e) Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai he vala tala nei?
KO E mena kitia mau ke he laulahi he tau motu oti he lalolagi. Tokoua e tagata ne maopoopo e tauteuteaga ne ō atu ke he fale mo e eketaha ke talahau fakakū ke he tagata he kaina e fekau mai he Tohi Tapu hagaao ke he Kautu he Atua. Kaeke ke fakakite e ia e fiafia ke he fekau, to liga fakakite e laua e tohi ne fakavē ke he Tohi Tapu mo e foaki e fakaakoaga Tohi Tapu he kaina ne nakai totogi. Ti holo atu a laua ke he taha fale. Ka fai vala a koe he gahua nei, to liga mailoga tumau he tau tagata a koe ko e taha he Tau Fakamoli a Iehova ato kamata a koe ke vagahau. Mooli, kua iloa lahi a tautolu ha ko e gahua he taha fale mo e taha fale.
2 Fakaaoga e tautolu e tau puhala kehekehe ke taute aki e poakiaga ne talahau e Iesu ke fakamatala mo e taute tutaki. (Mata. 28:19, 20) Kua fakamatala a tautolu he tau makete, he tau matahoe puhalatū, mo e falu matakavi tolo foki. (Gahua 17:17) Tokologa ne matutaki a tautolu ki ai he telefoni mo e tohitohi. Folafola e tautolu e kupu mooli he Tohi Tapu ki a lautolu ne feleveia mo tautolu he tau matagahua ma e tau aho takitaha. Ha ha foki ia tautolu e faahi Web pauaki, ne moua e tau vala tala ne fakavē ke he Tohi Tapu ke molea e 300 vagahau.a Kua fua mitaki e tau puhala oti nei. Ka e, he laulahi he tau matakavi, ko e matapatu puhala ha tautolu ke folafola aki e tala mitaki ko e fakamatala he taha fale mo e taha fale. Ko e heigoa e fakavēaga he puhala fakamatala nei? Maeke fēfē ke fakaaoga fakalaulahi he tau tagata he Atua he vahā foou nei? Mo e ko e ha kua aoga mogonei?
Ko e Puhala Fakaaposetolo
3. Ko e heigoa e tau fakaakoaga hagaao ke he fakamatala ne tala age e Iesu ke he tau aposetolo, ti ko e heigoa ne fakakite he mena nei hagaao ke he puhala kua lata a lautolu ke fakamatala?
3 Ko e puhala fakamatala he taha fale mo e taha fale kua fakavē ke he tau Tohiaga Tapu. He fakafano atu e Iesu e tau aposetolo haana ke fakamatala, ne fakaako e ia a lautolu: “Ko e māga, po ke magamotu ke hohoko atu a mutolu ki ai, kia hūhū po ko hai ha i ai kua lata.” Hūhū, po ke kumi fēfē a lautolu kua lata? Ne tala age a Iesu ki a lautolu ke ō ke he tau kaina he tau tagata, he talahau: “Ka hūhū atu a mutolu [“ke he fale,” NW] he taha magafaoa kia fakaalofa atu a mutolu ki ai. Kaeke foki kua lata e magafaoa ia, to hoko atu ki ai ha mutolu a fakamonuina.” Ne aahi atu kia a lautolu ka e nakai uiina fakamua? Mailoga e foki e tau kupu ha Iesu: “Ka nakai talia e taha a mutolu, po ke nakai fanogonogo ke he tau kupu ha mutolu, ka toka e mutolu e fale ia po ke māga ia, ti lulululu kehe ai e mutolu e kelekele ke he tau hui ha mutolu.” (Mata. 10:11-14) Kua maama e tau fakaakoaga nei ke he tau aposetolo ke “o fano ke he tau māga kua fakamatala e vagahau mitaki,” ti lata ia lautolu ke fakailoilo he aahi atu e tau tagata ke he tau kaina ha lautolu.—Luka 9:6.
4. Mena fe i loto he Tohi Tapu ne talahau fakamaali e fakamatala he taha fale mo e taha fale?
4 Ne talahau fakamaali he Tohi Tapu kua lata e tau aposetolo ke fakamatala ke he taha fale mo e taha fale. Ma e fakatai, kua pehē e Gahua 5:42 hagaao ki a lautolu: “Kua nakai oki foki e tau aho oti he fakaako atu e lautolu, mo e fakamatala atu ke he faituga, ke he taha fale foki mo e taha fale, e tala mitaki kia Iesu Keriso.” Kavi ke he 20 e tau he mole, ne fakamanatu he aposetolo ko Paulo ke he tau patu he fakapotopotoaga i Efeso: “Nakai toka e au taha kupu aoga, neke nakai fakailoa atu kia mutolu, ti fakaako atu kia mutolu ki mua he tau tagata, katoa foki mo e taha fale mo e taha fale.” Aahi atu mua kia a Paulo ke he tau motua ia ato eke a lautolu mo tau tagata talitonu? Pihia tonu, ha kua fakaako e ia a lautolu, ke he tau mena loga atu foki, ke he “tokihala ke he Atua, mo e tua ke he Iki ha tautolu ko Iesu Keriso.” (Gahua 20:20, 21) He totoku ke he Gahua 20:20, ne pehē e Word Pictures in the New Testament ha Robertson: “Kua latatonu ke mailoga ko e tagata fakamatala mitaki ue atu nei ne fakamatala mai he taha fale mo e taha fale.”
Ko e Tau Kautau Hē Akerisi he Vahā Foou Nei
5. Fakatino fēfē e gahua fakamatala he perofetaaga ha Ioelu?
5 Ko e gahua fakamatala ne taute he senetenari fakamua ko e ata he gahua lahi atu foki ka taute he vahā ha tautolu. Ne fakatatai he perofeta ko Ioelu e gahua fakamatala he tau Kerisiano fakauku ke he malaia ne moumou he tau moko, ne putoia e tau hē akerisi. (Ioelu 1:4) He ō ki mua tuga e tau kautau, ko e gahua lahi mahaki he tau hē akerisi, ko e huhū atu ke he tau fale, mo e moumou e tau mena oti ne ha ha i mua ha lautolu. (Totou Ioelu 2:2, 7-9.) Ko e fakatino malolō mooli he fakauka mo e fakamatafeiga he tau tagata he Atua he taute e gahua fakamatala he vahā foou nei! Mua atu e aoga he tau puhala ne fakaaoga he tau Kerisiano fakauku mo e ha lautolu a tau hoa he ‘tau mamoe kehe’ he fakamooli e fakatino fakaperofeta nei ko e gahua he taha fale mo e taha fale. (Ioane 10:16) Maeke fēfē a tautolu, ko e Tau Fakamoli a Iehova, ke muitua e puhala fakaaposetolo he fakamatala?
6. He 1922, ko e heigoa e fakamalolōaga ne foaki ke fakamatala mai he taha fale mo e taha fale, ka e fēfē e tali he falu?
6 Tali mai he 1919, ne peehi ke he tau Kerisiano takitaha ke fai vala fakatagata he fakamatala atu. Ma e fakatai, ko e vala tala ne mataulu “Gahua kua Latatonu” he Watch Tower ia Aokuso 15, 1922, ne fakamanatu ke he tau Kerisiano fakauku e aoga lahi he “taute fakamakutu e fekau ne tohi ke he tau tagata mo e tutala ki a lautolu he tau gutuhala ha lautolu, he fakamatala kua tata mai e kautu he lagi.” Ne tohi e tau fakataitaiaga fakamatafeiga he Bulletin (mogonei ko e Ha Tautolu a Fekafekauaga he Kautu). Ka e tote agaia e numera ha lautolu he kamataaga ne fakamatala mai he taha fale mo e taha fale. Falu ne mataofi ai. Ne kehekehe e tau totokoaga ha lautolu, ka ko e lekua pauaki kua logona hifo he falu kua nakai talahaua a lautolu he taute e gahua fakamatala mai he taha fale mo e taha fale. He holo ki mua e peehiaga he gahua ke he fonua, tokologa a lautolu ia ne fakahiku ō kehe mai he fakalataha mo e fakatokatokaaga a Iehova.
7. He atu tau 1950, ko e heigoa e manako ne kitia maali ai?
7 He tau hogofulu tau fakamui, ne tupu lahi e gahua fakamatala. Kua kitia maali ai mogoia, ko e lahi he fakamahani fakatagata ke he gahua he taha fale mo e taha fale, kua latatonu. Manamanatu ke he tuaga he tau Faahi Kaufakalataha ke fakatai ki ai. He mataulu he atu tau 1950, ne 28 e pasene he Tau Fakamoli he motu ia ne fakamahao ni e gahua fakamatala ha lautolu ke tufa e tau laupepa po ke tūtū he tau puhalatū mo e tau mekasini. Molea e 40 e pasene ne nakai fakalataha tumau ke he gahua fakamatala, he loga e mahina ne nakai taute e gahua fakamatala. Ko e heigoa ka taute ke lagomatai e tau Kerisiano tukulele oti ke fakamatala mai he taha fale mo e taha fale?
8, 9. Ko e heigoa e fakaholoaga fakaako ne kamata he 1953, ti ko e heigoa e tau fua?
8 Ke he fonoaga he lalolagi katoa ne fakahoko i New York City he 1953, ne moua e onoonoaga pauaki ke he gahua he taha fale mo e taha fale. Ne fakapuloa e Matakainaga Nathan H. Knorr ko e matapatu gahua he tau leveki Kerisiano oti kua lata ke lagomatai e Tau Fakamoli takitaha ke fakalataha tumau ko e fekafekau he taha fale mo e taha fale. “Ko e tau tagata oti,” he talahau e ia, “kua lata ke maeke ke fakamatala e tala mitaki mai he taha fale mo e taha fale.” Ne hafagi e fakaholoaga fakaako he lalolagi katoa ke moua e foliaga nei. Ko lautolu ne nakaila fakamatala mai he taha fale mo e taha fale ne foaki e fakamahaniaga he o atu ke he tau tagata he ha lautolu a tau gutuhala, fakamaama ki a lautolu mai he Tohi Tapu, mo e tali e tau hūhū ha lautolu.
9 Ko e tau fua he fakaholoaga fakaako nei ne kehe ue atu. He tau hogofulu tau, ko e numera he tau tagata fakailoa he lalolagi katoa ne tupu ki mua ko e 100 e pasene, ko e numera he tau liu aahi atu ko e 126 e pasene, mo e numera he tau fakaakoaga Tohi Tapu ko e 150 e pasene. He vahā nei, teitei fitu e miliona he tau tagata fakailoa he Kautu hane fakamatala e tala mitaki ke he lalolagi katoa. Ko e tupu lahi mahaki nei ko e taha fakamooliaga he fakamonuina e Iehova e tau laliaga he tau tagata haana he gahua he taha fale mo e taha fale.—Isaia 60:22.
Fakamailoga e Tau Tagata ma e Fakamouiaga
10, 11. (a) Ko e heigoa e fakakiteaga ne age ki a Esekielu, ne fakamau ia Esekielu veveheaga 9? (e) Fakamooli fēfē e fakakiteaga ia he vahā ha tautolu?
10 Ko e aoga he gahua he taha fale mo e taha fale kua kitia ai ke he fakakiteaga ne age ke he perofeta ko Esekielu. He fakakiteaga ia, ne kitia e Esekielu tokoono e tagata taane ne tōtō e tau kanavaakau he tau lima ha lautolu pihia mo e tagata taane ke fitu aki ne tui he tapulu ie lino mo e vai tohi he tohikupu he tokupu haana. Ko e tagata ke fitu aki ne tala age ke ‘fano ki loto he maga’ ti “fakamailoga . . . ke he tau matalē ha lautolu e tau tagata kua tauoi mo e mānu ha ko e tau mena vihiatia kua eke e lautolu i ai.” Mui mai he gahua fakamailoga ia, ko e tau tagata taane tokoono ne tōtō e tau kanavaakau kelipopo ne poaki ke tamate a lautolu oti ne nakai fai fakamailoga.—Totou Esekielu 9:1-6.
11 Kua maama e tautolu e fakamooliaga he perofetaaga nei, ko e tagata taane ne “tapulu ai ke he ie lino” ne fakatino he tau Kerisiano fakauku ne toe he agaaga. He puhala he gahua fakamatala mo e taute tutaki, kua tohi he vahega fakauku e fakamailoga fakatai ia lautolu ne eke mo vala he ‘tau mamoe kehe’ a Keriso. (Ioane 10:16) Ko e heigoa e fakamailoga? Ko e fakamooliaga, kua tuga e fakakite he tau matalē ha lautolu ne nakai ufiufi, ko e tau mamoe pihia ko e tau tutaki papatiso ne tukulele ha Iesu Keriso ti kua tui e lautolu e tau tapulu foou tuga he Keriso. (Efeso 4:20-24) Ko lautolu nei ne tuga e tau mamoe kua eke mo taha e fuifui mo e tau Kerisiano fakauku ti lalago a lautolu ke he ha lautolu a gahua aoga he fakamailoga agaia e falu foki.—Fakakite. 22:17.
12. Fakamaama fēfē he fakakiteaga ha Esekielu e fakamailoga he tau matalē e aoga ha tautolu a matutaki ke kumi atu a lautolu ne tuga e tau mamoe?
12 Kua fakamaama he fakakiteaga a Esekielu taha e kakano ne mafiti lahi e matutaki ha tautolu ke kumi atu e tau tagata hane “tauoi mo e mānu.” Kua lauia e tau momoui. Nakai leva, ko e tau kau fakafili ha Iehova he lagi, ne hukui he tau tagata taane tokoono ne fai kanavaakau, to moumou e lautolu e tau tagata ne nakai ha ha ai e fakamailoga fakatai. Hagaao ke he fakafiliaga ia hane hoko mai, ne tohi he aposetolo ko Paulo to tamai he Iki ko Iesu, ne fakalataha mo e ‘tau agelu malolō haana’ e “taui atu kia lautolu kua nakai iloa e Atua, mo lautolu kua nakai omaoma ke he vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu Keriso.” (2 Tesa. 1:7, 8) Mailoga to fakafili e tau tagata hagaao ke he taliaaga ha lautolu ke he tala mitaki. Ti, ko e fakapuloa he fekau he Atua kua lata ke matutaki mauokafua ke hoko ke he fakaotiaga. (Fakakite. 14:6, 7) Ko e matagahua mamafa nei kua fakalago ke he tau fekafekau tukulele oti a Iehova.—Totou Esekielu 3:17-19.
13. (a) Ko e heigoa e matagahua ne logona hifo he aposetolo ko Paulo, ti ko e ha? (e) Ko e heigoa e matagahua ne logona hifo e koe ke he tau tagata he fonua haau?
13 Kua logona hifo he aposetolo ko Paulo e matagahua fakatagata ke talahau e tala mitaki ke he falu. Ne tohi e ia: “Ha ha ia au e tau mena he tau tagata Heleni katoa mo e tau tagata kehe, ko e tau iloilo katoa mo e tau goagoa; ko e mena ia kua amaamanaki ai au, kia fakamatala atu au e tala mitaki kia mutolu foki ha i Roma.” (Roma 1:14, 15) Mai he loto fakaaue ke he fakaalofa hofihofi noa ne fakakite e Paulo, ne logona hifo e ia e fakaohoohoaga ke lali ke lagomatai e falu ke aoga mai he fakaalofa noa he Atua tuga he moua e ia e aoga mai i ai. (1 Timo. 1:12-16) Ne tuga kua fai kaitalofa a ia ke he tau tagata takitaha ne feleveia mo ia, ko e kaitalofa ne maeke ni ke totogi he talahau e tala mitaki ke he tagata ia. Kua logona hifo nakai e koe e kaitalofa pihia ke he tau tagata he fonua haau?—Totou Gahua 20:26, 27.
14. Ko e heigoa e kakano mua ue atu ha tautolu he fakamatala ke he tau tagata mai he taha fale mo e taha fale?
14 Pete kua aoga e fakahaoaga he moui he tagata, ha ha i ai e kakano ne mua atu e aoga he fakamatala mai he taha fale mo e taha fale. He perofetaaga ne fakamau ia Malaki 1:11, ne fakapuloa e Iehova: “Ha kua kamata mai he mena ne hake ai e la, ke hoko ke he mena ne hifo ai a ia, to fakaheke ki ai haku a higoa ke he tau motu kehe; to ta mai ai foki . . . ke he haku a higoa ke he tau motu oti ni, katoa mo e poa mitaki; ha ko e mena to fakaheke ki ai haku a higoa ke he tau motu kehe.” He fakamooli e perofetaaga nei, hane fakaheke he tau fekafekau tukulele a Iehova e higoa haana ke he lalolagi oti he hane taute e fekafekauaga ha lautolu. (Sala. 109:30; Mata. 24:14) He taute e “poa fakaheke” ki a Iehova ko e kakano mua ue atu ha tautolu ke fakamatala ke he tau tagata mo e he taha fale mo e taha fale.—Hepe. 13:15.
Tau Mena Tutupu Aoga Lahi i Mua
15. (a) Fakalaulahi atu fēfē he tau Isaraela e matagahua ha lautolu he foleni takai i Ieriko he aho ke fitu aki? (e) Ko e heigoa ne fakakite he mena nei hagaao ke he gahua fakamatala?
15 Ko e heigoa e tau tupuaga kua fakatoka agaia mai i mua ma e gahua fakamatala? Ko e pātakai ha Ieriko, ne fakamau he tohi a Iosua, ne fakakite e fakataiaga. Liu manatu ato moumou he Atua a Ieriko, ne hataki ke he tau Isaraela ke foleni takai he maaga takilagataha ke he ono e aho. Ka ko e aho ke fitu aki, ne ha ha ai e fakamailoga ne holo ki mua ke he matagahua ha lautolu. Ne tala age a Iehova ki a Iosua: “Ti takai ai lagafitu e mutolu e maga ke he aho ke fitu aki, ti ulo ai foki he tau ekepoa e tau pu. Ka ulo fakaloa e lautolu e tau pu, ka logona e mutolu e leo he pu, ti kalaga ai e motu oti mo e leo lahi; ti malolo hifo ai e kaupa he maga.” (Iosua 6:2-5) To maeke ke ha ha i ai e fakalaulahiaga pihia he gahua fakamatala ha tautolu. Nakai fakauaua ai, he magaaho ka moumou ai e fakatokaaga nei, to kitia e tautolu e fakamooliaga mua ue atu ke he higoa he Atua mo e ke he Kautu he fakamauaga tuai he lalolagi nei.
16, 17. (a) Ko e heigoa ka fakakatoatoa ato fakahiku e “matematekelea lahi? (e) Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai he vala tala ka mui mai?
16 To liga hoko mai mooli e magaaho ka eke e fekau ne fakapuloa e tautolu ke tuga e ‘kalaga mo e leo lahi.’ He tohi a Fakakiteaga, ko e tau fekau fakafiliaga malolō kua fakatino ke he “uha tuli mahaki tuga ne taleni hana mamafa.”b Ne talahau he Fakakiteaga 16:21: “Kua lahi ue atu e malaia ia.” Nakaila iloa ia e matagahua ka taute he gahua ke he taha fale mo e taha fale he fakapuloa e tau fekau fakafiliaga fakahiku ia he Atua. Ka e maeke ia tautolu ke iloa ato oti e “matematekelea lahi,” to fakailoa e higoa a Iehova tuga ne nakaila pihia ia he fakamauaga tuai.—Fakakite. 7:14; Eseki. 38:23.
17 He fakatali a tautolu ke he tau magaaho uho ne tatali mai i mua, maeke ia tautolu ke fakatumau e fakapuloa fakamakai he tala mitaki he Kautu. He taute e matagahua ia, ko e heigoa e tau paleko kua fehagai a tautolu he gahua he taha fale mo e taha fale, ti fehagai fēfē a tautolu ke he tau paleko ia? To tutala ke he tau hūhū nei he vala tala ka mui mai.
[Tau Matahui Tala]
a Ko e matahigoa he faahi Web ko e www.watchtower.org.
b Kaeke kua hagaao ke he taleni faka-Heleni, ko e mamafa he taha e tepu uha tuli ne kavi ke he 20 e kilokuleme.
To Tali Fēfē e Koe?
• Ko e heigoa e fakavēaga faka-Tohi Tapu ma e fakamatala mai he taha fale mo e taha fale?
• Peehi fēfē e gahua mai he taha fale mo e taha fale he vahā foou nei?
• Ko e ha e tau fekafekau ha Iehova kua moua e matagahua ke fakamatala?
• Ko e heigoa e tau mena tutupu uho hane fakatoka mai i mua?
[Tau Fakatino he lau 4]
Tuga e aposetolo ko Paulo, logona hifo nakai e koe e matagahua ke fakamatala ke he falu?
[Fakatino he lau 5]
Matakainaga Knorr, 1953